Revit 2014 Prirucnik Za Pocetnike-PP

Autodesk®

Revit®

Priručnik za početnike

Autori:

Mirko Jurčević Krešimir Šibalić

INTELIKA d.o.o. VA::TechPark Zagrebačka 89 HR ▪ 42000 Varaždin

TEL FAX MOB

+385 (42) 20 40 50 +385 (42) 20 40 75 +385 (98) 22 33 60

e-mail [email protected] www.intelika.hr OIB: 72907394223

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

1

SADRŽAJ PREDGOVOR........................................................................................................................... 7 1. UVOD................................................................................................................................. 8 1.1.

REVIT FAMILIJE – OPĆENITO.................................................................................8

1.2.

REVIT FAMILIJE – OSNOVNA PODJELA ................................................................8

1.3.

HIJERARHIJA ELEMENATA U REVIT-U ..................................................................9

2. SUČELJE I PRIPREMA ZA RAD .................................................................................... 10 2.1.

POSTAVLJANJE PREDLOŠKA ZA RAD ................................................................ 10

2.2.

SUČELJE ................................................................................................................ 13

2.3.

POSTAVLJANJE TIPKOVNIČKIH KRATICA .......................................................... 17

2.4.

POSTAVLJANJE MJERNIH JEDINICA ................................................................... 19

2.5.

HVATAČI TOČAKA („SNAPS“) ............................................................................... 21

2.6.

SPREMANJE DATOTEKA ...................................................................................... 22

3. OSNOVNO MODELIRANJE ............................................................................................ 23 3.1.

PROSTOR, RAZINE, PRIKAZI TLOCRTA .............................................................. 23

3.2.

OZNAKE POGLEDA ............................................................................................... 26

3.3.

ISHODIŠTE KOORDINATNOG SUSTAVA I GEOGRAFSKA LOKACIJA................ 28

3.4.

„MODIFY“ ALATI ZA UREĐIVANJE I MANIPULACIJE ELEMENTIMA.................... 29

3.5.

MODELIRANJE OSI KONSTRUKCIJE ................................................................... 30

3.5.1.

3.6. 3.6.1.

3.7.

Relativno pozicioniranje elemenata .........................................................................................30

MODELIRANJE ZIDOVA ........................................................................................ 32 Izrada novog tipa zida .............................................................................................................35

UREĐIVANJE SPOJEVA ZIDOVA I PLOČE ........................................................... 37

3.7.1.

Uređivanje spoja zidova s pločom provlačenjem zidova „kroz“ ploču .....................................37

3.7.2.

Uređivanje spoja zidova s pločom otključavanje slojeva .........................................................39

3.7.3.

Uređivanje međusobnog spoja zidova u tlocrtnom prikazu .....................................................41

3.8.

MODELIRANJE NIŠE U ZIDU................................................................................. 43

3.9.

MODELIRANJE OKAPNICE ................................................................................... 48

3.10.

MODELIRANJE PLOČE .......................................................................................... 53

3.11.

IZREZIVANJE OTVORA U KONSTRUKCIJI ........................................................... 56

3.12.

MODELIRANJE VRATA .......................................................................................... 57

3.13.

MODELIRANJE PROZORA .................................................................................... 59

3.14.

UČITAVANJE FAMILIJA U MODEL ........................................................................ 60

3.15.

MODELIRANJE STUPOVA ..................................................................................... 61

3.16.

MODELIRANJE GREDA ......................................................................................... 62

3.17.

MODELIRANJE STUBIŠTA .................................................................................... 64 Upoznavanje s programom i osnove rada

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

2

3.18.

MODELIRANJE KROVA ......................................................................................... 66

3.19.

MODELIRANJE TEMELJA ...................................................................................... 68

3.20.

STAKLENE STIJENE .............................................................................................. 69

3.21.

OGRADE ................................................................................................................ 71

3.22.

OPREMA – NAMJEŠTAJ, DIJELOVI, KOMPONENTE ........................................... 72

3.23.

KOPIRANJE ETAŽA PO VISINI .............................................................................. 74

4. UPRAVLJANJE PRIKAZOM ........................................................................................... 75 4.1.

UPRAVLJANJE PRIKAZOM (VISIBILITY / GRAPHICS) ......................................... 75

4.2.

STILOVI OBJEKATA (OBJECT STYLES) ............................................................... 77

4.3.

DEBLJINE LINIJA (LINE WEIGHTS)....................................................................... 78

4.4.

DEFINIRANJE TLOCRTNOG POGLEDA (VIEW RANGE)...................................... 79

4.5.

DEFINIRANJE PRESJEKA ..................................................................................... 81

4.6.

IZRADA DETALJA .................................................................................................. 81

4.7.

DETALJNOST PRIKAZA I MJERILO ...................................................................... 82

4.8.

3D „REZNA KUTIJA“ ............................................................................................... 83

4.9.

PERSPEKTIVNI PRIKAZ MODELA ........................................................................ 84

4.10.

RENDERIRANJE .................................................................................................... 86

5. OZNAČAVANJE CRTEŽA............................................................................................... 89 5.1.

LINIJSKO KOTIRANJE ........................................................................................... 89

5.2.

LINIJSKO KOTIRANJE ČITAVIH ZIDOVA .............................................................. 91

5.3.

VISINSKE KOTE ..................................................................................................... 93

5.4.

OZNAČAVANJE VRATA I PROZORA .................................................................... 95

5.5.

OZNAČAVANJE PROSTORIJA .............................................................................. 97

5.6.

UBACIVANJE TEXTA ............................................................................................. 99

6. TABLICE........................................................................................................................ 100 6.1.

TABLICE „SCHEDULE/QUANTITIES“ .................................................................. 101

6.2.

TABLICE „MATERIAL TAKEOFF“ ......................................................................... 102

6.3.

TABLICA „SHEET LIST“ ....................................................................................... 103

6.4.

TABLICA S POPISOM PROSTORIJA ................................................................... 104

7. PRIPREMA ZA ISPIS .................................................................................................... 106 8. CAD BLOKOVI I UVOZ CAD PODLOGA ...................................................................... 108 9. REVIT KRATICE ............................................................................................................ 109

Upoznavanje s programom i osnove rada

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

3

SADRŽAJ SLIKA Slika 1.1 – Hijerarhija elemenata Revit-u ................................................................................................................................................ 9 Slika 2.1 – Početni zaslon Revit-a ......................................................................................................................................................... 10 Slika 2.2 – Glavni izbornik u Revit-u...................................................................................................................................................... 11 Slika 2.3 – „Options“ izbornik u Revit-u ................................................................................................................................................. 11 Slika 2.4 – Postavke lokacija datoteka („File Locations“) ...................................................................................................................... 12 Slika 2.5 – Sučelje Revit-a s otvorenim modelom ................................................................................................................................. 13 Slika 2.6 – „Project Browser“ panel – preglednik projekta ..................................................................................................................... 13 Slika 2.7 – „Properties“ panel s parametrima ........................................................................................................................................ 14 Slika 2.8 – Alatna traka - „Ribbon“ ........................................................................................................................................................ 15 Slika 2.9 – Prozor s prikazom / pogledom na model – zaokružena je alatna traka za prilagodbu prikaza............................................ 15 Slika 2.10 – Pokretanje alata „Close Hidden Window“ s kartice brzog pristupa alatima ....................................................................... 16 Slika 2.11 – Postavke korisničkog sučelja („User Interface“) ................................................................................................................ 17 Slika 2.12 – Postupak definiranja tipkovničkih kratica ........................................................................................................................... 18 Slika 2.13 – Pokretanje alata „Project Units“ (projektne jedinice) ......................................................................................................... 19 Slika 2.14 – Izbornik „Project Units“ (projektne jedinice) ....................................................................................................................... 19 Slika 2.15 – Definiranje mjerne jedinice za duljinu („Length“) ............................................................................................................... 19 Slika 2.16 – Izbornik „Format“ (oblikovanje mjerne jedinice) ................................................................................................................. 20 Slika 2.17 – Pokretanje alata za postavljanje opcija hvatača („Snaps“) ................................................................................................ 21 Slika 2.18 – Prozor „File Save Options“ ................................................................................................................................................ 22 Slika 3.1 – Pokretanje prikaza pročelja ................................................................................................................................................. 23 Slika 3.2 – Prikaz pročelja s vidljivim oznakama razina (etaža) ............................................................................................................ 24 Slika 3.3 – Oznake nivoa (razina / etaža) modela ................................................................................................................................. 24 Slika 3.4 – Oznaka pogleda (pogled na pročelje ili zid) ......................................................................................................................... 26 Slika 3.5 – Opis mogućnosti oznake pogleda ....................................................................................................................................... 26 Slika 3.6 – Opis mogućnosti oznake pogleda u vidu raspona pogleda ................................................................................................. 27 Slika 3.7 – Slike redom: geodetski reper, ishodište koordinatnog sustava, geodetski reper i ishodište preklopljeni u istoj točki .......... 28 Slika 3.8 – Odabir lokacije pomoću karte i adrese ................................................................................................................................ 28 Slika 3.9 – Grupa alata za uređivanje i manipulaciju objektima u kartici „Modify“ ................................................................................. 29 Slika 3.10 – Grupa alata za uređivanje i manipulaciju objektima u kartici „Modify“ ............................................................................... 29 Slika 3.11 – Pokretanje naredbe za modeliranje osi konstrukcije ......................................................................................................... 30 Slika 3.12 – Izgled elementa kad je označen („selektiran“) i njegove privremene kote ......................................................................... 30 Slika 3.13 – Pokretanje alata za modeliranje zidova („Wall“) ................................................................................................................ 32 Slika 3.14 – Odabir tipa zida u panelu „Properties“ ............................................................................................................................... 32 Slika 3.15 – Linijski alati na alatnoj traci koje koristimo pri modeliranju zidova ..................................................................................... 32 Slika 3.16 – Dodatna traka postavki modeliranja zidova, aktivna kod alata „Wall“ ............................................................................... 33 Slika 3.17 – „Edit type“ u panelu „Properties“ ........................................................................................................................................ 33 Slika 3.18 – Prozor „Type Properties“ u kojemu mijenjamo i postavljamo parametre tipa određenog elementa .................................. 34 Slika 3.19 –Lijevo zidovi bez uključene opcije“Wrapping at Inserts“,desno s uključenom opcijom ....................................................... 34 Slika 3.20 - Lijevo zidovi bez uključene opcije“Wrapping at Ends“,desno s uključenom opcijom ......................................................... 34 Slika 3.21 – „Edit Assembly“ prozor za definiranje slojeva zida ili ploče ............................................................................................... 34 Slika 3.22 – Pokretanje naredbe „Edit Type“ preko „Properties“ panela ............................................................................................... 35 Slika 3.23 – Prozor „Type Properties“ - za postavljanje parametara tipa određenog elementa ............................................................ 35 Slika 3.24 – Imenovanje novog tipa zida ............................................................................................................................................... 36 Slika 3.25 – „Type Properties“ prozor – u listi je automatski odabran novokreirani tip elementa .......................................................... 36 Slika 3.26 – Grafički nezadovoljavajući prikaz spoja zidova i ploče u presjeku .................................................................................... 37 Slika 3.27 – Odabran zid ispod ploče .................................................................................................................................................... 37 Slika 3.28 – Razvlačenje zida ispod do dna zida iznad ploče ............................................................................................................... 37 Slika 3.29 – Međusobno spajanje zidova s pločom ............................................................................................................................... 38 Slika 3.30 – Međusobno spajanje zidova .............................................................................................................................................. 38 Slika 3.31 – Prozor „Type Properties“ ................................................................................................................................................... 39 Slika 3.32 – Prozor „Edit Assembly“ ...................................................................................................................................................... 39 Slika 3.33 – Otključan rub završnog sloja fasadnog zida ...................................................................................................................... 40 Slika 3.34 – Otključan rub završnog sloja fasadnog zida u presjeku i popravljen spoj slojeva fasade ................................................. 40 Upoznavanje s programom i osnove rada

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

4

Slika 3.35 – Grafički uredan spoj zidova i ploče .................................................................................................................................... 40 Slika 3.36 – „Wall Joins“ alat u kartici „Modify“ na alatnoj traci ............................................................................................................. 41 Slika 3.37 – Pozicioniranje alata „Wall Joins“ na spoj zidova ................................................................................................................ 41 Slika 3.38 – Opcije alata „Wall Joins ..................................................................................................................................................... 42 Slika 3.39 – Lijevo spoj „Butt“, u sredini spoj „ Mite“, desno spoj „Square off“ ...................................................................................... 42 Slika 3.40 – Alati „Modify Walls“ na alatnoj Traci kada odaberemo zid ................................................................................................. 42 Slika 3.41 – Prikaz konture rubova zida nakon odabira „Edit Profile“ alata ........................................................................................... 43 Slika 3.42 – Dodana kontura budućeg otvora u zidu ............................................................................................................................. 43 Slika 3.43 – Otvor u zidu nakon završene naredbe „Edit Profile“ .......................................................................................................... 43 Slika 3.44 – Alat „Reference Plane“ na kartici „Architecture“ ................................................................................................................ 44 Slika 3.45 – Pokretanje alata za postavljanje radne ravnine ................................................................................................................. 44 Slika 3.46 – Odabir radne ravnine ......................................................................................................................................................... 44 Slika 3.47 – Pokretanje alata za modeliranje na licu mjesta ................................................................................................................. 45 Slika 3.48 – Određivanje kategorije „In-Place“ familije .......................................................................................................................... 45 Slika 3.49 – Definiranje imena „In-Place“ familije .................................................................................................................................. 46 Slika 3.50 – Pokretanje alata za modeliranje prazne mase izvlačenjem prizme („Void Extrusion“) ...................................................... 46 Slika 3.51 – Crtanje konture niše .......................................................................................................................................................... 46 Slika 3.52 – Potvrđivanje oblika baze prizme za ekstruziju i izlaz iz modula za crtanje baze ............................................................... 46 Slika 3.53 – Narančasta boja „Void“ prizme – upozorava nas da nije s ničim presječena .................................................................... 47 Slika 3.54 – Izometrijski prikaz niše u zidu ............................................................................................................................................ 47 Slika 3.55 – Pokretanje alata „Component – Model In-Place“ na kartici „Architecture“ ......................................................................... 48 Slika 3.56 – Određivanje kategorije „In-Place“ familije .......................................................................................................................... 48 Slika 3.57 – Zadavanje imena novom elementu za „Model In-Place“ ................................................................................................... 49 Slika 3.58 – Pokretanje alata za modeliranje mase izvlačenjem baze po putanji („Sweep“) ................................................................ 49 Slika 3.59 – Odabir bridova zida koji će biti putanja za izradu „Sweep“ forme ...................................................................................... 50 Slika 3.60 – Pokretanje naredbe za crtanje profila koji će se izvlačiti po zadanoj putanji ..................................................................... 50 Slika 3.61 – Pokretanje posebnog prozora za crtanje poprečnog presjeka profila za izvlačenje po putanji ......................................... 50 Slika 3.62 – Otvoreni prozor „Workplane Viewer“ u kojem se crta profil ............................................................................................... 51 Slika 3.63 – Nacrtani profil za izvlačenje – pogledi su sinkronizirani .................................................................................................... 51 Slika 3.64 – Prikaz zadanih elemenata – profil + putanja...................................................................................................................... 52 Slika 3.65 – Izvučena okapnica alatom „Sweep“ ................................................................................................................................... 52 Slika 3.66 – Modelirana okapnica - prikaz u osnovnom Revit modulu .................................................................................................. 52 Slika 3.67 – Pokretanje alata za modeliranje ploče ............................................................................................................................... 53 Slika 3.68 – Alatna traka modula „Create Floor Boundary“ (definiranje rubova ploče) ......................................................................... 53 Slika 3.69 – Alatna traka s označenom pozicijom alata za uređivanje rubova ploče ............................................................................ 54 Slika 3.70 – Prikaz sučelja i rubova ploče u modulu za uređivanje ....................................................................................................... 54 Slika 3.71 – Odabir alata 'Align' (poravnaj) s alatne trake ..................................................................................................................... 55 Slika 3.72 – Pokretanje alata za izradu vertikalnih proboja („Shaft“) ..................................................................................................... 56 Slika 3.73 – Ručno razvlačenje vertikalnog proboja („Shaft“) pomoću hvatača .................................................................................... 56 Slika 3.74 – Pokretanje alata za modeliranje vrata ............................................................................................................................... 57 Slika 3.75 – Revit će nas upozoriti ukoliko u modelu ne postoji učitana odgovarajuća familija za pokrenutu naredbu ........................ 57 Slika 3.76 – Prozor s „Properties“-ima (svojstvima / parametrima) odabranog tipa vrata ..................................................................... 58 Slika 3.77 – Modeliranje vrata u zidu: (1) pozicioniranje, (2) konačni izgled modeliranih vrata ............................................................ 58 Slika 3.78 – Pokretanje alata za modeliranje prozora ........................................................................................................................... 59 Slika 3.79 – Pokretanje alata za poravnato kotiranje ............................................................................................................................ 59 Slika 3.80 – Kotirani položaj prozora (udaljenost sredine prozora do lijevog i desnog zida) ................................................................. 59 Slika 3.81 – Položaj prozora jednako udaljen od bočnih zidova ........................................................................................................... 60 Slika 3.82 – Pokretanje alata za učitavanje familija u Revit model ....................................................................................................... 60 Slika 3.83 – Učitavanje familija u Revit model ....................................................................................................................................... 60 Slika 3.84 – Pokretanje alata za modeliranje stupova ........................................................................................................................... 61 Slika 3.85 – Izgled alatne trake u kad se pokrene alat za modeliranje stupova .................................................................................... 61 Slika 3.86 – Pokretanje alata za modeliranje greda .............................................................................................................................. 62 Slika 3.87 – Postavke alata za modeliranje greda ................................................................................................................................ 62 Slika 3.88 – Parametri prikaza tlocrta .................................................................................................................................................... 62 Upoznavanje s programom i osnove rada

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

5

Slika 3.89 – Mijenjanje (premoštavanje) grafičkog prikaza kategorije ................................................................................................... 63 Slika 3.90 – Alat za mijenjanje grafičkog prikaza u pogledima .............................................................................................................. 63 Slika 3.91 – Pokretanje alata za modeliranje stubišta ........................................................................................................................... 64 Slika 3.92 – Alatna traka za modeliranje stubišta .................................................................................................................................. 64 Slika 3.93 – Podešavanje početne i završne etaže stubišta ................................................................................................................. 64 Slika 3.94 – Alati za modeliranje stubišta .............................................................................................................................................. 65 Slika 3.95 – Promjena smjera penjanja stubišta klikom na malu strelicu .............................................................................................. 65 Slika 3.96 – Pokretanje naredbe za modeliranje krovova („Roof“) ........................................................................................................ 66 Slika 3.97 – Alatna traka u modulu za skiciranje krova ......................................................................................................................... 66 Slika 3.98 – Skicirani tlocrtni gabarit krova ............................................................................................................................................ 67 Slika 3.99 – Parametri granice krova na panelu „Properties“ ................................................................................................................ 67 Slika 3.100 - Granica zadana s jednim padom ...................................................................................................................................... 67 Slika 3.101 – Granica zadana s dva pada ............................................................................................................................................. 67 Slika 3.102 - Granica zadana s četri pada ............................................................................................................................................ 67 Slika 3.103 – Kombinacija raznih oblika ................................................................................................................................................ 67 Slika 3.104 - Alati za modeliranje temelja ............................................................................................................................................. 68 Slika 3.105 – Odabir tipa fasadne stijene sistemske familije „Curtain Wall“ unutar „Properties“ panela ............................................... 69 Slika 3.106 – Zadavanje vrijednosti parametra „Top Constraint“ unutar „Properties“ panela. .............................................................. 70 Slika 3.107 – Krajnji hvatač zida (staklene stijene) i naredba „Disallow Join“ u izborniku nakon desnog klika mišem ......................... 70 Slika 3.108 – Pokretanje alata „Railing“ s kartice „Architecture“ na alatnoj traci ................................................................................... 71 Slika 3.109 – „Place a Component“ alat unutar „Component“ naredbe ................................................................................................ 72 Slika 3.110 – Alati „Load Family“ i „Model In-place“ na alatnoj traci ..................................................................................................... 72 Slika 3.111 – Podjela za „Families“  „Furniture“ unutar „Project browser“ panela ............................................................................. 73 Slika 3.112 – U „Project Browser-u“, u grupi „Families“ pod kategorijom „Furniture“, familije „Kreveti“ odabire se kreiranje instance tipa „137 x 191cm“ ................................................................................................................................................................................. 73 Slika 3.113 – Alatna traka – označena naredba „Copy to Clipboard“ ................................................................................................... 74 Slika 3.114 – Alatna traka – lijepljenje kopiranih elemenata ................................................................................................................. 74 Slika 4.1– Pokretanje alata „Visibility / Graphics“ .................................................................................................................................. 75 Slika 4.2 – Alat „Visibility / Graphics“ ..................................................................................................................................................... 75 Slika 4.3 – Alat „Visibility / Graphics“ kad je zadan „View Template“ (predložak pogleda) ................................................................... 76 Slika 4.4 – Pokretanje alata „Object Styles“ .......................................................................................................................................... 77 Slika 4.5 – Alat „Object Styles“ .............................................................................................................................................................. 77 Slika 4.6 – Pokretanje alata „Line Weights“ .......................................................................................................................................... 78 Slika 4.7 – Alat „Line Weights“ .............................................................................................................................................................. 78 Slika 4.8 – Grafički opis parametara „View Range“ (raspon prikaza) .................................................................................................... 79 Slika 4.9 – Smjerovi prikaza (gledanja) kod planova stropova („Ceiling Plans“) i tlocrta („Floor Plans“)............................................... 80 Slika 4.10 – Alat za definiranje presjeka kroz model ............................................................................................................................. 81 Slika 4.11 – Pokretanje alata „Callout“ za izradu detalja ....................................................................................................................... 81 Slika 4.12 – Razine detaljnosti prikaza unutar pogleda ......................................................................................................................... 82 Slika 4.12 Slika 4.13– Određivanje mjerila prikaza ............................................................................................................................... 82 Slika 4.14 – Uključen „Section Box“ u 3D pogledu ................................................................................................................................ 83 Slika 4.15 – Pokretanje alata „Camera“ preko alatne trake ................................................................................................................... 84 Slika 4.16 – Alat „Camera“ kroz traku brzog izbora ............................................................................................................................... 84 Slika 4.17 – Tlocrtno postavljanje kamere za perspektivu .................................................................................................................... 84 Slika 4.18 – Perspektivni prikaz zadane kamere ................................................................................................................................... 85 Slika 4.19 – „Ray Trace“ opcija u izborniku „Visual Styles“ ................................................................................................................... 86 Slika 4.20 – Alati za upravljanje „Ray Trace“ načinom prikaza ............................................................................................................. 86 Slika 4.21 – Render modela građevine dobiven „Ray Trace“ načinom prikaza u perspektivi ............................................................... 87 Slika 4.22 – „Render“ alat na alatnoj traci u kartici „View“ ..................................................................................................................... 87 Slika 4.23 – „Rendering“ izbornik za postavke renderiranja .................................................................................................................. 88 Slika 5.1 – Alat za kotiranje na kartici „Annotate“ alatne trake .............................................................................................................. 89 Slika 5.2 – Izgled alatne trake nakon što se pokrene „Aligned“ alat za kotiranje s kartice „Annotate“ .................................................. 89 Slika 5.3 – Kotiranje tlocrtnih elemenata odabirom pojedinih referenci („Individual References“) ........................................................ 90 Slika 5.4 – Klikom na prazan prostor (kao na slici) se završava niz kota .............................................................................................. 90 Upoznavanje s programom i osnove rada

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

6

Slika 5.5 – Izbornik „Auto Dimension Options“ – postavke za kotiranje čitavih zidova ......................................................................... 91 Slika 5.6 – Postupak automatskog kotiranja čitavih zidova ................................................................................................................... 91 Slika 5.7 – Revit-ov sustav za pomoć pri postavljanju kotnih linija na jednake razmake ...................................................................... 92 Slika 5.8 – Pokretanje alata za visinske kote „Spot Elevation“ .............................................................................................................. 93 Slika 5.9 – Postavljanje visinskih kota u presjeku ................................................................................................................................. 93 Slika 5.10 – Pokretanje alata za označavanje elemenata ..................................................................................................................... 95 Slika 5.11 – Alat „Loaded Tags“ ............................................................................................................................................................ 95 Slika 5.12 – Slika lijevo: postavljanje oznake na vrata (pretpregled izleda oznake), slika desno: postavljena oznaka ......................... 96 Slika 5.13– Pokretanje alata „Room“ s kartice „Architecture“ na alatnoj traci ....................................................................................... 97 Slika 5.14 – Postavljanje oznake prostorije ........................................................................................................................................... 97 Slika 5.15 – Pokretanje alata „Tag Room“ za dodavanja dodatnih oznaka već postojećoj oznaci prostorija ........................................ 97 Slika 5.16 – Pokretanje alata za razdjeljivanje prostorija „Room Separator“ ........................................................................................ 98 Slika 5.17 – Pokretanje alata „Text“ za umetanje tekstualnih opisa u prikaz ........................................................................................ 99 Slika 6.1 – Izbornik za izvještaje pod „Schedules/Quantities“ ............................................................................................................. 100 Slika 6.2 – Izbornik za odabir kategorije elemenata za koju izvozimo podatke. .................................................................................. 101 Slika 6.3 – Izbornik za odabir vrste podatka (stupaca) koje će tablica sadržavati. ............................................................................. 101 Slika 6.4 – Prozor izbornika „New Material Takeoff“ ........................................................................................................................... 102 Slika 6.5 – Definiranje podataka za stupce u tablici ............................................................................................................................ 103 Slika 6.6 – Definiranje podataka za stupce u tablici popisa nacrta ..................................................................................................... 103 Slika 6.7 – Primjer tablice s popisom nacrta ....................................................................................................................................... 104 Slika 6.8 – Odabir kategorije „Rooms“ („prostorije“) za koju će se izraditi tablica ............................................................................... 104 Slika 6.9 – Odabir stupaca tablice prostorija ....................................................................................................................................... 105 Slika 6.10 – Tablica s popisom prostorija sa stupcima: naziv, etaža i površina prostorije .................................................................. 105 Slika 7.1 – Pokretanje alata „Sheet“ za izradu novog lista .................................................................................................................. 106 Slika 7.2 – Prozor „New Sheet“ u kojem se definira novi list ............................................................................................................... 106 Slika 7.3 – „Drag&Drop“ („povuci i ispusti“) način dodavanja prikaza na list (okvir papira sa sastavnicom) ....................................... 107 Slika 8.1 – Pokretanje alata „Import CAD“ preko alatne trake ............................................................................................................. 108 Slika 8.2 – Izbornik „Import CAD Formats“ preko kojeg se uvoze vektorske datoteke u Revit model................................................. 108 Slika 8.3 – Tipovi CAD datoteka koje je moguće uvesti u Revit model ............................................................................................... 108

Upoznavanje s programom i osnove rada

7

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

PREDGOVOR Cijenjeni korisniče, pred Vama je prva verzija priručnika za Revit koji mi interno volimo nazivati 'skripta'. Priručnik najvećim dijelom prati plan osnovne edukacije Revit-a za arhitekturu, a cilj mu je maksimalno reducirati potrebu za bilješkama tijekom edukacije kako bi se polaznici mogli koncentrirati na edukaciju i na sam program Revit. Ovaj priručnik besplatno dobivaju svi polaznici edukacije u organizaciji tvrtke Intelika d.o.o. Učenje Revit-a nije teško ukoliko korisnik shvati logiku programa. Radi toga ovaj priručnik počinje uvodom koji opisuje glavnu strukturu Revit-a, odnosno Revit familija. Nakon toga slijedi opis sučelja i priprema programa za rad. Najveće, treće poglavlje, bavi se osnovnim modeliranjem elemenata koji se mogu pojaviti u nekom projektu u visokogradnji. Zatim slijedi poglavlje koje se bavi upravljanjem Revit-ovim prikazima u čemu je Revit posebno moćan. Posebno poglavlje je označavanje crteža kao pripreme za ispis. O tablicama u Revit-u bi se mogla napisati knjiga za sebe zato i u ovom priručniku zaslužuju zasebno poglavlje. Predzadnje poglavlje opisuje kako pripremiti prikaze za ispis, odnosno, kako ih dodati na listove u Revit-u. Posljednje poglavlje se bavi uvozom CAD podloga u model. Opseg priručnika još uvijek smatramo skromnim i očekuje se buduće dodavanje materije kao i nadogradnja postojeće. Priručnik je pisan za verziju Autodesk Revit 2014, međutim, principi su primjenjivi i na ranije verzije programa. S ciljem konstantnog unaprjeđenja poslovanja, svaka povratna informacija od strane korisnika nam je vrlo važna. Stoga je svaka sugestija, kritika ili prijava uočene eventualne pogreške poželjna. Na taj način ćete nam pomoći u daljnjem usavršavanju, a mi Vama tako što ćete dobiti bolju i kvalitetniju uslugu, na obostrano zadovoljstvo. Urednik Mirko Jurčević, dipl.ing.građ. U Zagrebu 08.04.2014.

Upoznavanje s programom i osnove rada

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

1.

UVOD

1.1.

Revit familije – općenito

8

Revit familije (family, families) su osnovni blok gradnje i označavanja modela građevine u Revit-u. Ako nam je poznat rad u AutoCAD-u, mogli bismo reći da su analogijom najsličnije AutoCAD-ovim blokovima, ali mnogo naprednije. Unutar rada u Revit-u, gotovo svi elementi su familije.

1.2.

Revit familije – osnovna podjela

Familije u Revit-u dijelimo na tri glavne vrste: Sistemske familije (System families) Familije koje su dio sustava, nije ih moguće spremiti kao vanjske datoteke, moguće ih je prebacivati iz projekta u projekt, na primjer: zidovi i ploče. Vanjske familije (Loadable families) Familije koje se izrađuju u Revit uređivaču familija („Revit Family Editor“), spremaju se kao vanjske datoteke i uvoze se u projektnu datoteku. Također je moguće familije unutar neke projektne datoteke spremiti kao vanjske datoteke (izvesti ih iz modela). Primjer vanjskih familija su vrata, prozori, stupovi… Posebne familije (In-place families) Familije unutar samog projekta, koje se izrađuju kao pomoćni objekti na licu mjesta, na primjer, izvučena („sweep“) okapnica po bridu zida.

Upoznavanje s programom i osnove rada

9

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

1.3.

Hijerarhija elemenata u Revit-u

Revit klasificira elemente po kategorijama, familijama, tipovima i instancama. Kategorija (Category) Familije (Families)

Tipovi (Types) Instance (Instances)

Stupovi (Columns)

Okrugli stupovi

Okrugli stup Ф30cm

Pravokutni stupovi

Okrugli stup Ф80cm

Pravokutni stup 30x50cm

Pravokutni stup 50x80cm

1

Slika 1.1 – Hijerarhija elemenata Revit-u

Kategorija („Category“): Kategorija je grupa elementa koji se koriste u modeliranju ili dokumentiranju projektne građevine. Na primjer, kategorije elemenata modela uključuju zidove i grede. Kategorije oznaka uključuju oznake i tekstualne bilješke. Familija („Family“): Familije su klase elemenata unutar kategorije. Familija grupira elemente sa zajedničkim setom parametara (svojstava), identičnog načina uporabe i slične grafičke reprezentacije. Različiti elementi u familiji mogu imati različite vrijednosti za neka ili sva svojstva, ali set svojstava, njihovi nazivi i značenje su isti. Na primjer: klizna vrata s više krila se mogu smatrati jednom familijom, iako vratna krila koja čine familiju dolaze u različitim veličinama i materijalima. Nosivi elementi, kao npr. čelični IPE nosači su druga familija itd. Tip („Type“): Svaka familija može imati različite tipove. Tip može biti specifična veličina familije, kao npr. A4 papir s dimenzijama 210x297mm, ili vrata dimenzija 90x200cm. Tip također može biti i stil (tip stila), kao npr. zadani stil za kote ili opise. Familija može imati nekoliko tipova. Npr. familija stola može imati nekoliko različitih veličina. Svaka veličina stola je različiti tip unutar iste familije. Instanca („Instance“): Instance su stvarni objekti (pojedinačni elementi) koji su postavljeni u projektni model i imaju određenu lokaciju u građevini (instanca modela) ili na listu crteža (instanca oznake). Svaka instanca pripada nekoj familiji, a unutar te familije, nekom tipu. Isto tako, familija kreirane instance pripada nekoj kategoriji. Upoznavanje s programom i osnove rada

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

2.

SUČELJE I PRIPREMA ZA RAD

2.1.

Postavljanje predloška za rad

10

Kada pokrenemo Revit, početni zaslon izgleda otprilike ovako:

Slika 2.1 – Početni zaslon Revit-a

Primjećujemo da je zaslon podijeljen na dva osnovna dijela: - PROJEKTI („Projects“) - FAMILIJE („Families“) Pod „Projects“ upravljamo projektnim modelima. Možemo otvoriti postojeći projekt („Open…“), stvoriti novi („New..“) ili stvoriti novi projekt na osnovu nekog postojećeg predloška. Isto tako imamo ponuđeno nekoliko zadnjih projekata koji su bili otvarani (četiri velike sličice), radi lakšeg i bržeg pristupa tim projektnim modelima. Ukoliko prvi puta otvarate REVIT, ovdje će se pokazati osnovni uzorci („Templates“). Pod „Families“ upravljamo familijama. Možemo otvoriti postojeću familiju („Open…“), stvoriti novu („New..“), stvoriti novu familiju konceptualne mase („New Conceptual Mass…“) ili potražiti familiju na web stranici „Autodesk Seek“. Isto tako imamo ponuđeno nekoliko zadnjih familija koje su bili otvarane (četiri velike sličice), radi lakšeg i bržeg pristupa tim familijama. Ako unutar projektnog ureda ili tima koji radi na nekom projektu, postoji dogovoreni predložak („template“) za rad, a u kojem je već sve standardizirano i određeno, takav predložak je potrebno dodati na listu pod „Projects“ kako bi nam odmah bio dostupan na početku rada.

Upoznavanje s programom i osnove rada

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

11

Postupak dodavanja predloška na popis je sljedeći: Kliknemo na ikonu u obliku stiliziranog slova R u gornjem lijevom kutu zaslona (u daljnjem tekstu ova tipka će se označavati slovom „R“). U donjem desnom uglu padajućeg izbornika koji će se otvoriti odaberemo „Options“:

1

2 Slika 2.2 – Glavni izbornik u Revit-u

Otvara se izbornik „Options“ (opcije). Na popisu s lijeve strane kliknemo na „File Locations“ (lokacije datoteka).

Slika 2.3 – „Options“ izbornik u Revit-u

Upoznavanje s programom i osnove rada

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

12

Pod „File Locations“, kliknemo na zeleni znak „+“ kako bi na računalu pronašli datoteku koju želimo koristiti kao predložak. Odabir potvrdimo klikom na „Open“. Nakon što smo dodali sve predloške koje smo željeli, postavke „File Locations“ potvrdimo klikom na gumb „OK“.

Slika 2.4 – Postavke lokacija datoteka („File Locations“)

Upoznavanje s programom i osnove rada

13

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

2.2.

Sučelje

Nakon otvaranja odabrane datoteke projekta ili kreiranja novog projekta na bazi odabranog predloška, isti će se prikazati na glavnom zaslonu Revit-a. U njemu se nalaze svi potrebni prozori i alati za rad i organizaciju modela i prikaza u cijelom projektu.

Slika 2.5 – Sučelje Revit-a s otvorenim modelom

Na lijevoj strani imamo panel „Project Browser“ („preglednik projekta“) – vidi sliku ispod.

Slika 2.6 – „Project Browser“ panel – preglednik projekta

Upoznavanje s programom i osnove rada

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

14

Kako se Revit sučelje može prilagoditi potrebama korisnika, postoji mogućnost da se „Project Browser“ nalazi na drugom mjestu na zaslonu, različito od prikazanog na slici. U „Project Browser“ imamo prikaz i pristup: - prikazima („Views“), - legendama („Legends“), - količinama („Schedules/Quantities“), - listovima („Sheets“), - familijama („Families“), - grupama („Groups“), - vanjskim datotekama („Revit Links“) itd. Koristimo ga općenito za navigaciju i snalaženje po samom projektu. Na desnoj strani imamo panel „Properties“ (parametri / svojstva). Isto kao i panel „Project Browser“-a, njegov položaj je moguć i na nekoj drugoj poziciji zaslona. Općenito, panele „Properties“ i „Project Browser“ možemo premještati po zaslonu i tako prilagoditi sučelje svojim potrebama za lakši rad. Panel „Properties“ koristimo za mijenjanje parametara / svojstava / postavki („property“-a) svakog pojedinog objekta unutar Revit-a (familije). Bitno je naglasiti da je za promjenu postavki najprije potrebno odabrati element kojemu želimo mijenjati parametre / svojstva / postavke preko panela „Properties“.

Slika 2.7 – „Properties“ panel s parametrima

Upoznavanje s programom i osnove rada

15

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

Uzduž gornjeg ruba zaslona nalazi se tzv. „Ribbon“ tj. alatna traka. Alatna traka je interaktivna, što znači da se prikaz alata mijenja ovisno o tome je li odabran neki element ili nije. Npr. kada odaberemo neki zid, alatna traka će prilagoditi set alata na one koje možemo primijeniti na zidu. Na samom vrhu, uz tipku „R“ nalazi se niz ikonica kojima pokrećemo alate koji se najčešće koriste („Quick acces Toolbar“).

Slika 2.8 – Alatna traka - „Ribbon“

U središnjem dijelu Revit sučelja se nalaze trenutačno otvoreni prozori s prikazima / pogledima na model. Na donjem rubu svakog prozora prikaza imamo traku s alatima i postavkama. Pomoću tih alata mijenjamo mjerilo, detaljnost prikaza, načine prikaza, skrivene elemente i ostalo.

Slika 2.9 – Prozor s prikazom / pogledom na model – zaokružena je alatna traka za prilagodbu prikaza

Korisne tipkovničke kratice kod upravljanja nekim prikazom Revit-u koje su česta potreba: WT - naredba „Window Tile“ - dijeli automatski radnu plohu i postavlja sve otvorene prozore sa prikazima u ravnomjernu podjelu preko radne površine. ZE - naredba „Zoom Extents“ postavlja pogled u aktivnom prozoru s pogledom (tlocrt, pročelje, 3D, itd.) na način da svi elementi prikaza stanu u prozor.

Upoznavanje s programom i osnove rada

16

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

Važno je znati da pokretanje bilo kojeg prikaza (preko „Project Browser“-a) otvara novi prozor s tim prikazom (koji može biti u pozadini). Kad imamo puno otvorenih prozora s prikazima, brzo zatvaranje viška otvorenih prozora radimo pomoću alata na traci brzog pristupa - alat „Close Hidden Windows“ (zatvori skrivene prozore) zatvara sve neaktivne prozore s prikazima i ostavlja samo prozor koji trenutno koristimo.

Slika 2.10 – Pokretanje alata „Close Hidden Window“ s kartice brzog pristupa alatima

Upoznavanje s programom i osnove rada

17

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

2.3.

Postavljanje tipkovničkih kratica

Unutar programa Revit, naredbe možemo zadavati sa izbornika ili kraticama na tipkovnici. Naredbe na tipkovnici u Revit-u rade tako da se sastoje od minimalno dva (2) znaka, a čim se ta kombinacija pritisne, naredba se odmah aktivira, nije potrebna potvrda pritiskom na Enter. U Revit-u pritisak na Enter poziva zadnju aktivnu naredbu. Primjerice, ako pritisnemo 'VG', otvorit će se izbornik naredbe „Visibility Graphics“. Korisnicima koji su navikli na sučelje AutoCAD-a bi ovo mogao biti problem, i zahtjeva određeno navikavanje. Kratice za naredbe možemo postavljati i zadavati proizvoljno kako bi prilagodili rad. Postupak je sljedeći: Otvorimo „Options“ kao kod postavljanju predloška ranije (R  Options). Na popisu s lijeve strane kliknemo na „User Interface“ („korisničko sučelje“).

1

2

Slika 2.11 – Postavke korisničkog sučelja („User Interface“)

Pod „User Interface“ postavkama, u desnom dijelu prozora pored „Keyboard Shortcuts:“ („tipkovničke kratice“) kliknemo na „Customize…“ („prilagodi“). Otvara se prozor sučelja za zadavanje kratica po naredbama. Za svaku naredbu je potrebno izabrati unikatnu kraticu i svaka kratica mora imati barem dva (2) znaka.

Upoznavanje s programom i osnove rada

18

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

1

2

3 34 3

Slika 2.12 – Postupak definiranja tipkovničkih kratica

Postupak zadavanja kratice se vrši tako da se iz liste naredbi ispod „Assignments:“ izabere pojedina naredba (1), nakon toga se kratica upisuje u polje „Press new keys“ (2). Potrebno je pritisnuti na zeleni plus „Assign“ (3) da bismo potvrdili dodjeljivanje kratice. Time je kreirana nova kratica za odabranu naredbu. Na tipkama „Import“ i „Export“ vršimo uvoz ili izvoz kratica preko vanjske datoteke (korisno kod definiranih kratica za cijeli tim). Kada smo završili s dodjeljivanjem kratica, klikom na OK (4) spremamo promjene i zatvaramo izbornik. Intelika d.o.o. je razvila standard tipkovničkih kratica. Popis svih standardiziranih kratica se nalaze na kraju ovog priručnika. S web stranica tvrtke Inelika d.o.o. je moguće skinuti xml datoteku sa standardiziranim kraticama, a koja se zatim učita u Revit i automatski postavlja sve kratice prema standardu. Kratice se mogu skinuti sa sljedećeg linka: www.intelika.hr/dokumenti/keys.zip

Upoznavanje s programom i osnove rada

19

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

2.4.

Postavljanje mjernih jedinica

U Revit-u uvijek modeliramo u mjerilu 1:1. Važno je zadati mjerne jedinice koje ćemo koristiti tijekom modeliranja. Projektne jedinice postavljamo alatom „Project Units“. Nalazi se na alatnoj traci pod karticom „Manage“ i pozivamo ga klikom na „Project Units“:

Slika 2.13 – Pokretanje alata „Project Units“ (projektne jedinice)

Isto tako, možemo isti izbornik pozvati s tipkovnice, kraticom 'UN'.

Slika 2.14 – Izbornik „Project Units“ (projektne jedinice)

Ukoliko unutar izbornika „Project Units“ kliknemo na primjer formata jedinica pored oznake za vrstu jedinica, npr. 1235 [mm] pored „Length“ , otvara nam se izbornik „Format“ za definiranje jedinica za dužinu.

Slika 2.15 – Definiranje mjerne jedinice za duljinu („Length“)

Upoznavanje s programom i osnove rada

20

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

Slika 2.16 – Izbornik „Format“ (oblikovanje mjerne jedinice)

Na izborniku „Format“ možemo birati koje jedinice ćemo zadati kao radne za cijeli model, te detalje poput broja decimalnih mjesta, pratećih nula, prikaza mjerne jedinice itd.

NAPOMENA: Revit posjeduje mogućnost da se tokom rada upisuju jedinice u drugim formatima. Primjerice kada je zadana projektna mjerna jedinica centimetar, a želimo unijeti udaljenost od 15 metara, tada kod upisa jedinica u funkciji koju trenutno koristimo ne moramo pisati „1500“ već možemo upisati skraćeno „15m“. Revit će ovo prepoznati kao 15 metara. Uporaba ovog načina rada neće promijeniti zadane projektne mjerne jedinice.

Upoznavanje s programom i osnove rada

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

2.5.

21

Hvatači točaka („Snaps“)

Kod modeliranja linija i krivulja za definiranje elemenata, u Revit-u postoje hvatači („Snaps“) kao pomoć pri radu. Služe kao osiguranje da je odabrana točka uvijek točno uhvaćena kao npr. sredina ili kraj linije, zida i sl. Na alatnoj traci pod karticom „Manage“ imamo alat „Snaps“:

Slika 2.17 – Pokretanje alata za postavljanje opcija hvatača („Snaps“)

Naredbom „Snaps“ definiramo hvatače za hvatanje karakterističnih točaka na objektima, kao i hvatanje nekih određenih kutova kao dijelova pravog kuta ili punog kruga. (npr. 15, 30, 45, 60 i 90 stupnjeva) Kada smo pokrenuli neku od naredbi, hvatači („Snaps“) su nam automatski uključeni. Ako ih želimo privremeno isključiti, to možemo napraviti na gore opisanom alatu za definiranje hvatača (Manage > Snaps) ili kraticom na tipkovnici SO („Snaps Off“). Kad ponovno pokrenemo neki alat, hvatači će ponovo biti uključeni.

Upoznavanje s programom i osnove rada

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

2.6.

22

Spremanje datoteka

Kada želimo spremiti datoteku projekta (modela) kliknemo na Veliko R u gornjem lijevom uglu zaslona, pa u padajućem izborniku idemo na „Save as“, pa na „Project“. Otvara nam se klasični Windows „Save“ prozor. Unutar njega, iznad naredbe „Cancel“ imamo naredbu „Options“. Kada ju kliknemo, ulazimo u postavke spremanja datoteka.

Slika 2.18 – Prozor „File Save Options“

Pod opcijom „Maximum backups“ možemo postaviti broj sigurnosnih kopija koje se rade pri svakom spremanju datoteke modela. U primjeru sa slike to znači da kad upišemo broj „3“, tada će Revit kod prvog spremanja napraviti inkrementalnu sigurnosnu kopiju s dodanim brojem „001“, kod drugog spremanja će napraviti dvije kopije (prva će imati sufiks „001“, druga „002“), kod trećeg spremanja će napraviti tri sigurnosne kopije. Svako sljedeće spremanje datoteke modela će pomicati brojeve datoteka, ali će uvijek postojati tri sigurnosne kopije unatrag, jer smo zadali da najveći broj sigurnosnih kopija jednak tri.

Upoznavanje s programom i osnove rada

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

3.

OSNOVNO MODELIRANJE

3.1.

Prostor, razine, prikazi tlocrta

23

Uzmemo li u obzir da je Revit prvenstveno alat za BIM (Building Information Modeling), tj. modeliranje informacijskog modela građevine pomoću računala, tada moramo prihvatiti činjenicu da je prostor u kojem radimo sa svih strana i u svim smjerovima širi od tlocrta trenutačne etaže. Vrlo je bitno u ranim fazama rada prihvatiti činjenicu da Revit sagledava građevinu u cjelini, a pojedini tlocrt / etaža / pročelje i sl. su prikazi koje koristimo za rad ili za konačne prikaze. Koliko god je BIM odmak od tradicionalnog načina rada, nikako ne dokida tradicionalne načine prikaza. Kako Revit gleda građevinu u cjelini kao jedinstven model, a svaka građevina ima neke etaže i razine, tako ih moramo definirati i unutar projektnog modela. Bitno je napomenuti da nije nužno da sve definirane razine budu automatski i prikazi tlocrta. Možemo imati npr. pomoćne razine, ako nam recimo pregradni zidovi ne dosežu strop, nego su niži, za to koristimo pomoćne razine. Kako bi definirali dodatne razine, potrebno je aktivirati pogled nekog pročelja ili presjeka (općenito, neki vertikalni prikaz) preko „Project Browser“-a:

Slika 3.1 – Pokretanje prikaza pročelja

Upoznavanje s programom i osnove rada

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

24

Tek kada smo u pogledu pročelja ili presjeka, vidimo oznake definiranih horizontalnih razina u našem projektnom modelu.

Slika 3.2 – Prikaz pročelja s vidljivim oznakama razina (etaža)

Na slici vidimo da je otvoren pogled na sjeverno pročelje („North“ ). Važno je uočiti oznake horizontalnih razina s desne strane i razlike među njima. Ovdje primjećujemo dvije boje oznaka: crnu i plavu. Plava boja označava razinu koja ima i pripadajući tlocrtni pogled u „Project Browser“-u, a crna boja označava samo zadanu razinu (kao neki pomoćni nivo).

Slika 3.3 – Oznake nivoa (razina / etaža) modela

Konkretno na primjeru, to bi značilo da imamo npr. pomoćnu razinu visine pregradnih zidova na npr. +2,00m od poda, ali nećemo imati prikaz te razine kao poseban tlocrtni pogled jer nam je to pomoćna razina potrebna za rad. Kasnije u radu, ako nam više nije potrebna, možemo je i obrisati. Razinu s oznakom crne boje brišemo tako da ju označimo u nekom od bočnih pogleda (pročelje / presjek) i onda ju obrišemo tipkom „Delete“. Razinu sa oznakom plave boje možemo obrisati isto kao i crnu, ali i na način da označimo pripadajući tlocrt unutar panela „Project Browser“, kliknemo desnim klikom miša, pa biramo „Delete“ (ili preko tipkovnice tipkom „Delete“). Kada brišemo razinu koja ima pripadajući tlocrtni pogled, Revit će nas upozoriti da će se onda obrisati i pripadajući pogled. Radi toga imamo mogućnost zaustaviti takvu radnju ako to nije ono što smo htjeli.

Upoznavanje s programom i osnove rada

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

25

Općenito, unutar Revit-a oznake pogleda koje vidimo u drugim prikazima (npr. oznaka tlocrta u pročelju, i oznaka presjeka u tlocrtu), mogu imati plavu ili crnu boju. Plava boja definira oznaku koja ima pripadajući pogled unutar panela „Project Browser“, a crna boja definira oznaku koja nema pripadajući pogled. Plava boja oznake isto tako znači da postoji veza (tzv. „hyperlink“), direktno iz trenutnog pogleda u kojem jesmo do pogleda koji želimo. Na primjer, kad u nekom pogledu tlocrta učinimo dvostruki klik mišem na plavu oznaku presjeka, Revit će otvoriti prikaz tog presjeka. Ukoliko imamo kategorizirane poglede unutar „Project Browser“-a, svaki novi pogled će Revit postaviti u grupu pogleda bez dodjeljene kategorije, a označena je u popisu s tri upitnika „???“. Ukoliko radite s „Intelika Edukacijskim predloškom“, dodjeljivanje kategorije nekom pogledu se radi na sljedeći način: Aktiviramo (otvorimo) novonastali pogled iz kategorije „???“. Kad smo pozicionirani u željenom pogledu, onda u panelu „Properties“ pod grupom „Text“ imamo parametar koji se zove „Kategorija pogleda“. Tu postavimo vrijednost parametra na „Original“. Sada će se taj pogled (npr. tlocrt) unutar panela „Project Browser“ smjestiti među ostale tlocrte unutar kategorije „Original“. Isto vrijedi i za ostale poglede kao što su presjeci, pročelja, pogledi, aksonometrije, perspektive, itd. Ukoliko želimo neku pomoćnu razinu tlocrta dodati među razine s pripadajućim pogledom to radimo na sljedeći način, preko alatne trake: „View“ > „Plan Views“ > „Floor Plan“ Pojavljuje nam se prozor s popisom svih tlocrtnih razina koje nemaju dodijeljen prikaz tlocrta. Odaberemo razinu koju želimo (ili više njih) i odabit potvrdimo s tipkom „OK“. Time smo kreirali prikaze tlocrta pomoćnih razina koje sad postaju prave razine. Boja oznaka tih razina se mijenja iz crne u plavu.

Upoznavanje s programom i osnove rada

26

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

3.2.

Oznake pogleda

Oznake pogleda (pročelja / pogledi na zid) u tlocrtu izgledaju kao na slici ispod:

Klikom na samu kružnicu, možemo uređivati oznaku pogleda.

Slika 3.4 – Oznaka pogleda (pogled na pročelje ili zid)

Nakon što smo odabrali oznaku klikom na kružnicu, otvaraju nam se dodatne opcije za uređivanje i određivanje pogleda: Klikom na „kvačicu“ trokut postaje pun ili prazan, a to označava da li smo uključili pogled u tom smjeru ili ne. Za svaki smjer / trokut, automatski se u panelu „Project Browser“ stvara pripadajući pogled. Konkretno u primjeni možemo jednu ovakvu oznaku postaviti u tlocrt nekog prostora i imati poglede na okolne zidove za nacrt interijera. Klikom na ove upitnike možemo pogledu dodati ime, i ono će se vidjeti na oznaci u tlocrtu.

Ako ovu oznaku kliknemo mišem i držimo, povlačenjem možemo cijelu oznaku pogleda rotirati. Slika 3.5 – Opis mogućnosti oznake pogleda

Upoznavanje s programom i osnove rada

27

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

Ukoliko, umjesto na kružnicu oznake pogleda, kliknemo na ispunjeni trokut, pokazuju nam se linije granica tog pogleda (dubinski). Granice pogleda možemo pomicati (klikom na plave strelice te istovremenim držanjem klika i povlačenjem miša) i tako definirati od kud i koliko duboko dopire prikaz u tom pogledu. Linija granice pogleda u daljinu. Označava do kuda pogled seže i koji elementi će biti zahvaćeni prikazom. U prikazu pogleda će biti projicirano sve što taj pogled svojim granicama zahvaća (početkom, dubinom i bočnim granicama).

Klikom na ove strelice, možemo povući liniju granice pogleda u daljinu do kud nam je potreban pogled.

Linije granica širine pogleda. Označava prostor zahvaćen pogledom.

Klikom na plavi kružić, možemo pomicati liniju granice širine pogleda.

Linija granice početka pogleda. Označava početak pogleda, od kud gledamo.

Slika 3.6 – Opis mogućnosti oznake pogleda u vidu raspona pogleda

Upoznavanje s programom i osnove rada

28

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

3.3.

Ishodište koordinatnog sustava i geografska lokacija

Slika 3.7 – Slike redom: geodetski reper, ishodište koordinatnog sustava, geodetski reper i ishodište preklopljeni u istoj točki

Unutar Revit-a možemo postaviti ishodište koordinatnog sustava u kojem modeliramo u točku koja nama najbolje odgovara, na samom modelu (npr. sjecište osi građevine, itd.) Ovo je bitno iz razloga što Revit ima mogućnost proizvesti studije osunčanja, topline i osvjetljenosti. Kada smo model točno pozicionirali, tada možemo sve potrebne točke naknadno odrediti (npr. iskolčavanje). Da bi smo postavili lokaciju: Manage > Location > Location, te odabrati lokaciju pomoću karte i adrese

Slika 3.8 – Odabir lokacije pomoću karte i adrese

Ukoliko nemamo pristup internetu, na kartici „Site“ možemo ručno upisati geografsku širinu i duljinu Vrlo je bitno na samom početku rada na modelu odrediti ishodište i rotaciju koordinatnog sustava u odnosu na sjever (azimut). Ukoliko to kasnije mijenjamo, ponekad Revit počene „lomiti“ model i rad postaje problematičan. Geografski položaj i geodetske točke možemo mijenjati u toku rada. Isto tako, kod ispisa je bitno da rotiramo pogled kako bismo dobili željenu poziciju i izgled prikaza, a nikako ne rotiramo čitavi model kako bi se prikaz postavio kako želimo. Na taj način također spriječavamo da nam se pojave potencijalni problemi s modelom.

Upoznavanje s programom i osnove rada

29

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

3.4.

„Modify“ alati za uređivanje i manipulacije elementima

Prilikom odabira („selektiranja“) nekog elementa, na alatnoj traci se pojavljuju alati za manipulaciju i uređivanje tog elemenata (pod grupom „Modify“): 1 4

2 5

3a

3b

6

7

Slika 3.9 – Grupa alata za uređivanje i manipulaciju objektima u kartici „Modify“

1. 2. 3.

4. 5. 6. 7.

„Align“ – poravnavanje jednog elementa s drugim, odabire se prvo ono sa čime želimo poravnati, a nakon toga ono što želimo poravnati. „Offset“ – kopiranje elementa sa zadanim odmakom uz zadržavanje oblika (npr. zid ) „Mirror“ – kopiranje elementa, zrcalno oko zadane osi. Ovdje razlikujemo varijantu „Pick Axis“ (3a) za zrcaljenje elementa oko zadane osi (neka linija ili ravnina u modelu) i „Draw Axis“ (3b) za zrcaljenje elementa oko osi koju nacrtamo u trenutku zrcaljenja. „Move“ – pomicanje elementa, dijela ili grupe dijelova modela „Copy“ – stvaranje jedne ili više kopija odabranog elementa „Rotate“ – rotiranje elementa, dijela ili grupe dijelova modela „Trim/Extend To Corner“ – uređivanje linija na način da se produljuju do međusobnog sjecišta ili se višak linija koji izlazi iz sjecišta odstranjuje (odabiru se one linije koje želimo da ostanu). 8

9

10

11

12

13

14

15

16

Slika 3.10 – Grupa alata za uređivanje i manipulaciju objektima u kartici „Modify“

Uz navedene alate koji su predstavljeni velikim ikonama, imamo i manje ikone za dodatne alate: 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16.

„Split Element“ - razdvajanje (rasjecanje) elementa, npr. zida, na dva dijela, koji ostaju jedan uz drugi „Split Element with gap“ – isto kao i „Split Element“, ali sa zadanim razmakom između elemenata koji će nastati razdvajanjem „Unpin“ – otključava poziciju elementa kako bismo ga mogli micati „Array“ – kreira matricu (niz) elemenata kopiranjem odabranog elementa. npr. raster stupova. „Scale“ – povećava ili smanjuje dimenzije elementa za odabrani faktor (skaliranje) „Pin“ – zaključava trenutnu poziciju elementa kako bi spriječili njegovo slučajno pomicanje „Trim / Extend Single Element“ – produljuje ili reže element prema zadanoj granici npr. jedan zid okomito na drugi. „Trim / Extend Multiple Elements“ – Isto kao i kod „Trim / Extend Single Element“ naredbe, samo što se odjednom može raditi na više odabranih elemenata. „Delete“ – briše odabrani element iz modela – isto postižemo i tipkom „Delete“ s tipkovnice Upoznavanje s programom i osnove rada

30

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

3.5.

Modeliranje osi konstrukcije

Prije unosa mreže osi građevine, moramo biti u horizontalnom pogledu / tlocrtu. Na alatnoj traci, pod karticom „Architecture“ odaberemo naredbu „Grid“:

Slika 3.11 – Pokretanje naredbe za modeliranje osi konstrukcije

Po aktivaciji naredbe, osi se modeliraju kao set linija. Iako se u tlocrtnom prikazu pojavljuju kao linije, jer su tlocrtna projekcija, osi su u biti vertikalne ravnine. Ako želimo osi vidjeti u svim prikazima tlocrta, moramo otići u neki od vertikalnih prikaza (presjek, pročelje) i tamo te sve osi „podići“ prema gore, preko visine zadnje etaže. Time smo pomaknuli gornje granice vertikalnih ravnina koje su određene tim osima, pa se njihova projekcija može prikazati u svim tlocrtnim prikazima.

3.5.1. Relativno pozicioniranje elemenata Kada odaberemo („selektiramo“) neki element (u ovom slučaju os), on promijeni boju u tonove plave boje i pojave se njegove privremene kote (tzv. „Temporary Dimensions“) - plave kote na slici.

Slika 3.12 – Izgled elementa kad je označen („selektiran“) i njegove privremene kote

Klikom na dimenzijski broj privremene kote možemo taj broj mijenjati. Promjena tog broja će uzrokovati promjenu položaja odabranog elementa. Dakle, ukoliko bi smo željeli os 3 pomaknuti lijevo, tako da njezina relativna udaljenost od osi 2 bude 300cm, onda ćemo prvo kliknuti na tu os („selektirat“ ćemo ju) pa zatim Upoznavanje s programom i osnove rada

31

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

kliknuti na broj „400“ te upisati „300“ (ili „3m“). Važno je naglasiti da promjena dimenzijskog broja privemene kote uzrokuje pomicanje odabranog („selektiranog“) elementa! Drugi primjer je situacija u kojoj želimo os 3 pozicionirati na 600cm u odnosu na os 1, onda bismo kliknuli i držali mali plavi kružić na lijevom kraju kote „400“, te ga „odvukli“ na os 1. Klik puštamo onda kad os 1 zasvijetli plavo, što znači da će se kružić uhvatiti za nju. Dalje na kotu upisujemo relativnu udaljenost „600“ ili „6m“ kao u prethodnom primjeru. Kada ispod privremene kote kliknemo na malu ikonu kote onda se privremena kota pretvori u pravu kotu (koja je vidljiva bez obzira na odabir elemenata). S pravom kotom se može i upravljati kao i s privremenom kotom, s tim da je prvo potrebno odabrati neki element (kojeg ta kota „kotira“) pa zatim kliknuti na dimenzijski broj prave kote. Ukoliko želimo na postojeće kotne linije (prave kote, ne privremene) dodavati daljnje kote, to činimo alatom „Edit Witness Line“. Najprije odaberemo postojeću kotu pa zatim na alatnoj traci alat „Edit Witness Line“ (s kartice „Modify“). Alatna traka je interaktivna pa se njezini alati se prilagođavaju trenutačnom odabiru elemenata. Ako su kote postavljene u nizu, iznad njih će se pojaviti mala ikona . „EQ“ je skraćenica od „Equal“ („jednako“). Klikom na ikonu, postaje i time sve kote (i elementi koje kotiraju) na jednakom razmaku.

NAPOMENA: Revit ne dozvoljava kotiranje u prazan prostor. Ako želimo kotirati, moramo imati neki element koji kotiramo. Iz tog razloga klik mišem u prazan prostor završava naredbu kotiranja. OPREZ: Ako naredbu kotiranja završimo tipkom „Esc“ s tipkovnice, promjene će biti odbačene i nove kote izbrisane.

Upoznavanje s programom i osnove rada

32

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

3.6.

Modeliranje zidova

Alat za modeliranje zidova pozivamo s alatne trake: Architecture > Wall

1 2

Slika 3.13 – Pokretanje alata za modeliranje zidova („Wall“)

„Wall: Architectural“ - arhitektonski zidovi bez plošnih analitičkih (statičkih) elemenata u sebi „Wall: Structural“ - arhitektonski zidovi koji u sebi sadrže plošne analitičke (statičke) elemente „Wall by Face“ - arhitektonski zid koji modeliramo prema licu neke prethodno izmodelirane Mase, služi za modeliranje zidova nepravilnih oblika (npr. kosi zid , valoviti zid i sl.) Nakon odabira vrste zida koji ćemo modelirati, na vrhu panela „Properties“ biramo tip zida iz padajućeg izbornika:

Slika 3.14 – Odabir tipa zida u panelu „Properties“

Naredbom „Edit Type“ možemo mijenjati tip zida ili stvoriti novi ako nam je potrebno. Modeliranje zidova („povlačenje linija“) radimo s linijskim alatima koji su nam se otvorili na alatnoj traci:

Slika 3.15 – Linijski alati na alatnoj traci koje koristimo pri modeliranju zidova

Upoznavanje s programom i osnove rada

33

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

Kod modeliranja zidova, a nakon pozivanja alata „Wall“, ispod alatne trake nam se pojavljuje dodatna traka postavki za modeliranje zidova:

Iz malog padajućeg izbornika biramo „Height“ za zidove koje modeliramo prema gore (u visinu), a „Depth“ za zidove koje modeliramo prema dolje (u dubinu).

Etaža kojoj zid pripada.

Lokacija linije kojom modeliramo zid – „Wall Centerline“ znači da će linija koju povlačimo definirati centar (os) zida.

„Chain“ uključimo kad crtamo povezane kontinuirane zidove, a kad je isključen, onda za svaki segment zida moramo zadati i početnu i krajnju točku.

„Offset“ - ovdje upisujemo odmak lokacije zida od linije modeliranja.

Slika 3.16 – Dodatna traka postavki modeliranja zidova, aktivna kod alata „Wall“

U slučaju da Revit ne želi promijeniti neko svojstvo nekog zida, problem možemo zaobići na način da postojeći zid kopiramo naredbom „Copy“ i zalijepimo ga na istu lokaciju, naredbom „Paste on same place“ (desni klik miša na zid). Nakon toga originalni zid obrišemo. Kada želimo napraviti kopiju elementa sa istim svojstvima u prostoru modela (npr. zid), tada element označimo, stisnemo desni klik mišem i odaberemo opciju „Create similar“. Pokrenut će se naredba za modeliranje tog elementa s automatski odabranom familijom i tipom izvorišnog elementa. Kada odaberemo neki element (npr. zid), u panelu „Properties“ imamo naredbu „Edit Type“.

Slika 3.17 – „Edit type“ u panelu „Properties“

Otvara se prozor za mijenjanje parametara određenog tipa elementa (u našem primjeru zida) naziva „Type Properties“.

Upoznavanje s programom i osnove rada

34

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

Mogućnost omatanja slojeva unutar umetnutih dijelova-npr.prozora (Slika 3.19)

Mogućnost omatanja zida.(Slika 3.20)

slojeva

oko

kraja

Slika 3.18 – Prozor „Type Properties“ u kojemu mijenjamo i postavljamo parametre tipa određenog elementa

Slika 3.19 – Lijevo zidovi bez uključene opcije“Wrapping at Inserts“,desno s uključenom opcijom

Slika 3.20 - Lijevo zidovi bez uključene opcije“Wrapping at Ends“,desno s uključenom opcijom

Ako pod parametru „Structure“ kliknemo na „Edit…“, ulazimo u postavke slojeva zida, prozor „Edit Assembly“:

Uključivanjem opcija u stupcu „Wraps“ dajemo sloju mogućnost da se na krajevima zida omata oko nosivog dijela konstrukcije (i ostalih slojeva koji nemaju ovu mogućnost uključenu).

Slika 3.21 – „Edit Assembly“ prozor za definiranje slojeva zida ili ploče

Upoznavanje s programom i osnove rada

35

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

U stupcu „Function“ možemo primjetiti da neki slojevi zida imaju pored naziva brojeve u uglatim zagradama npr. [1]. Ovi brojevi označavaju hijerarhiju sloja, odnosno, prednost kod različitih spojeva u konstrukciji. Na primjer, konstruktivni elementi uvijek imaju oznaku [1], što znači da su prvi u hijerarhiji pa će na spojevima uvijek konstruktivno ići do konstruktivnog sloja (npr. beton će proći kroz druge slojeve do betona u drugom zidu na spoju dva zida). Ukoliko unutar prozora „Edit Assembly“, u stupcu „Material“, kliknemo na neki od materijala, npr. beton, pojavljuje nam se pored imena mala ikonica sa tri točkice na sebi . Kada ju kliknemo, ulazimo u „Material Browser“ - prozor preglednika materijala u kojemu možemo zadati materijal tog sloja. Unutar prozora „Edit Assembly“, u stupcu „Function“ (funkcija sloja), imamo redak „Core Boundary“. Taj sloj ima debljinu 0, a označava početnu i krajnju ravninu granice nosivog dijela (jezgre) zida. 3.6.1. Izrada novog tipa zida Novi tip zida se radi tako da se pokrene naredba za modeliranje zidova, u panelu „Properties“ iz padajućeg izbornika izaberemo najsličniji tip zida i pokrenemo naredbu „Edit Type“.

Slika 3.22 – Pokretanje naredbe „Edit Type“ preko „Properties“ panela

U prozoru „Type Properties“ zida koji smo odabrali biramo naredbu „Duplicate“:

Slika 3.23 – Prozor „Type Properties“ - za postavljanje parametara tipa određenog elementa

Upoznavanje s programom i osnove rada

36

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

Otvoriti će nam se prozor „Name“ u kojemu je potrebno upisati ime novog tipa i kliknuti OK.

Slika 3.24 – Imenovanje novog tipa zida

Revit nas vraća u prozor „Type Properties“, ali s ponuđenim izborom novog tipa zida pod imenom koje smo zadali:

Slika 3.25 – „Type Properties“ prozor – u listi je automatski odabran novokreirani tip elementa

Uređivanje bilo kojeg, tako i novokreiranog tipa, je nezavisno od drugih tipova elemenata.

Upoznavanje s programom i osnove rada

37

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

3.7.

Uređivanje spojeva zidova i ploče

Ukoliko modeliramo vanjski zid npr. prizemlja, sastavljen od konstruktivnog dijela (AB) i slojeva izolacije, na njega oslanjamo AB ploču poda kata, na kojoj opet ide isti takav zid, u presjeku dobivamo rezultat spoja konstrukcije kao na slici ispod:

Slika 3.26 – Grafički nezadovoljavajući prikaz spoja zidova i ploče u presjeku

U nastavku će biti opisana dva načina dorade ovakvih spojeva: 1. Provlačenjem zidova „kroz“ ploču 2. Otključavanjem slojeva zida 3.7.1. Uređivanje spoja zidova s pločom provlačenjem zidova „kroz“ ploču Otvorimo prikaz poprečnog presjeka spoja zidova i ploče te prvo odaberemo zid ispod ploče:

Slika 3.27 – Odabran zid ispod ploče

Razvučemo zid do dna zida iznad povlačenjem plave strelice na vrhu odabranog zida:

Slika 3.28 – Razvlačenje zida ispod do dna zida iznad ploče

Upoznavanje s programom i osnove rada

38

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

Na alatnoj traci, pod karticom „Modify“, u polju „Geometry“ imamo alat „Join“

(„spoji“).

„Join“ služi za spajanje geometrije. Naredbu „Join“ rabimo više puta jer je potrebno spojiti donji zid s pločom, pa ploču s gornjim zidom, pa gornji zid s donjim zidom. Spojen donji zid s pločom:

Spojena ploča sa zidom iznad:

Slika 3.29 – Međusobno spajanje zidova s pločom

Spojeni zidovi:

Slika 3.30 – Međusobno spajanje zidova

Bitno je naglasiti da je ovaj postupak moguće napraviti i u „suprotnom“ smjeru, tj. povlačenjem zida iznad prema dolje.

Upoznavanje s programom i osnove rada

39

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

3.7.2. Uređivanje spoja zidova s pločom otključavanje slojeva Prvo označimo zid ispod ploče, pa u panelu „Properties“ kliknemo na „Edit type“. Otvara se prozor „Type Properties“:

3

1

2

Slika 3.31 – Prozor „Type Properties“

U otvorenom prozoru „Type Properties“ uključimo prikaz slojeva odabranog zida klikom na tipku „Preview“ (1). Ispod prikaza, pod „View:“ u padajućem izborniku odaberemo „Section: Modify Type“ (2). Nakon toga kliknemo „Edit…“ (3) pod parametrom „Structure“. Otvara se prozor „Edit Assembly“:

1

2

Slika 3.32 – Prozor „Edit Assembly“

Upoznavanje s programom i osnove rada

40

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

Unutar prozora „Edit Assembly“ povećamo prikaz gornjeg ruba zida (rotacijom kotačića miša) u prozoru pregleda presjeka (1), kliknemo na „Modify“ (2). Sada možemo na grafičkom prikazu presjeka zida označiti gornji brid pojedinog sloja zida kako bi ga otključali (klik na lokot koji se pojavio). Ovako možemo otključati do dva sloj koji moraju biti jedan uz drugi.

Slika 3.33 – Otključan rub završnog sloja fasadnog zida

Potvrdimo promjene s „OK“, i iz svih prozora iziđemo s klikom na „OK“. Sada smo promijenili postavke tipa zida. To znači da se promjena koju smo napravili ne odnosi na zid koji je bio označen u početku postupka, nego na sve zidove tog tipa. Konkretno, sada možemo označiti isti taj zid u presjeku, pa vidimo da na gornjem rubu ima 2 strelice. Možemo obje povlačiti mišem (držeći lijevi klik). To nam omogućuje da dva otključana sloja „povučemo“ do gornjeg ruba ploče i tako napravimo korektan spoj.

Slika 3.34 – Otključan rub završnog sloja fasadnog zida u presjeku i popravljen spoj slojeva fasade

Spoj slojeva u konstrukciji još uvijek nije korektno grafički prikazani (postoji neželjena linija razdvajanja između njih). Na alatnoj traci, pod karticom „Modify“, u polju „Geometry“ odaberemo alat „Join“

(„spoji“).

„Join“ služi za spajanje geometrije. Naredbu „Join“ rabimo više puta jer je potrebno spojiti donji zid s pločom, pa ploču s gornjim zidom, pa gornji zid s donjim zidom. Time dobivamo čist spoj, kao na slici:

Slika 3.35 – Grafički uredan spoj zidova i ploče

Upoznavanje s programom i osnove rada

41

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

3.7.3. Uređivanje međusobnog spoja zidova u tlocrtnom prikazu Kada promatramo tlocrtne spojeve zidova istih ili različitih tipova, postoji više mogućnosti njihovog međusobnog spajanja. Ovo nije posebno bitno kod spojeva zidova bez slojeva (npr. čisti AB zidovi ili zidovi od opeke), ali jest bitno kod spojeva (sudara) kod zidova sastavljenih od više različitih slojeva. Na alatnoj traci s kartice „Modify“ pokrenemo alat „Wall Joins“ (spojevi zidova). Ovim alatom upravljamo spojem u kojemu se mogu spajati do četiri (4) zida.

Slika 3.36 – „Wall Joins“ alat u kartici „Modify“ na alatnoj traci

NAPOMENA: Ukoliko na alatnoj traci zadržimo miša na nekoj ikoni alata, otvara nam se dodatni prozorčić s pojašnjenjem te slikovnim prikazom ili animacijom načina uporabe alat. U ovom primjeru su prikazani različiti načini spojeva 2 različita zida. Kada pokrenemo naredbu „Wall Joins“, oko pokazivača miša se pojavi kvadrat koji je potrebno pozicionirati na spoj koji želimo mijenjati te klikom potvrditi poziciju.

Slika 3.37 – Pozicioniranje alata „Wall Joins“ na spoj zidova

Upoznavanje s programom i osnove rada

42

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

Klikom na spoj, kvadrat ostaje kao oznaka za rad. Nakon završetka naredbe kvadrat nestaje. Taj kvadrat funkcionira kao referentna oznaka, kao kad npr. imamo više spojeva na zaslonu istodobno, da bismo znali točno koji spoj trenutačno uređujemo.

Slika 3.38 – Opcije alata „Wall Joins

Kad je alat „Wall joins“ aktivan i odabrali smo spoj zidova koji uređujemo, tada se ispod alatne trake pojavljuje traka s dodatnim mogućnostima uređenja spojeva. Prvenstveno, imamo vrste spojeva „Butt“, „Miter“ i „Square off“.

Slika 3.39 – Lijevo spoj „Butt“, u sredini spoj „ Mite“, desno spoj „Square off“

„Butt“ spoj znači da će slojevi jednog zida ići do ravnine slojeva drugog zida po hijerarhiji spoja. „Miter“ znači da će se zidovi spajati po simetrali kuta spoja. „Square off“ je aktivan kada imamo spoj kosih zidova (kada nije pravi kut), i uređuje spoj zida sa okomicom na jedan od zidova. Također, kroz moguće načine spoja zidova (Butt“, „Miter“ i „Square off“) možemo i „listati“ tipkama „Previous“ (prethodni) i „Next“ (sljedeći). Kada je potrebno izmodelirati zid promjenjive visine po dužini ili otvor u zidu, to činimo tako da prvo označimo zid unutar nekog od bočnih pogleda (pročelje ili presjek), ili u 3D pogledu (naš primjer će biti u 3D-u). Kada označimo zid koji želimo mijenjati, na alatnoj traci se pojavljuju alati „Modify walls“.

Slika 3.40 – Alati „Modify Walls“ na alatnoj traci kada odaberemo zid

Pokrećemo alat „Edit Profile“ („uredi profil“). Nakon pokretanja alata „Edit Profile“, prelazimo u modul za uređivanje kontura zida (vidimo rozu konturu koja definira rubove zida). Naš primjer je u 3D pogledu pa to sve vidimo u 3D pogledu.

Upoznavanje s programom i osnove rada

43

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

Slika 3.41 – Prikaz konture rubova zida nakon odabira „Edit Profile“ alata

Pomoću alata za linijsko uređivanje uređujemo konturu zida, moguće je i dodati konture otvora u zidu.

Slika 3.42 – Dodana kontura budućeg otvora u zidu

Prilikom uređivanja konture zida, bitno je da kontura bude zatvoreni poligon, a linije za definiranje rubova zida i otvora se ne smiju preklapati. Kada smo dovršili željeni oblik, naredbu dovršavamo klikom na veliku zelenu kvačicu na alatnoj traci. Time izlazimo iz modula za uređivanje konture zida. Zid sada ima otvor.

Slika 3.43 – Otvor u zidu nakon završene naredbe „Edit Profile“

Kod uređivanja profila zida, njegovih kontura, dodavanja otvora i sl. moguće je radi veće preciznosti u radu biti pozicioniran u neki od bočnih pogleda na model. Veliku preciznost i točnost u radu postižemo i većim oslanjanjem na alate „Align“ („poravnaj“), „Object Snaps“ („hvatači objekata“), umjesto da vučemo mišem elemente i pokušavamo biti precizni.

3.8.

Modeliranje niše u zidu

Modeliranje niše ili udubine u zidu radimo pomoću „prazne“ (tzv. „Void“) mase, koju smještamo u određenu kategoriju i s kojom „odgrizemo“ dio zida.

Najprije moramo postaviti radnu ravninu:

Upoznavanje s programom i osnove rada

44

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

Kada nam treba pomoćna radna ravnina („Working Plane“), pozivamo alat za modeliranje referentne ravnine u kojoj radimo („Reference Plane“). Modeliramo je alatom „Reference Plane“, kojeg pozivamo s alatne trake na kartici „Architecture“.

Slika 3.44 – Alat „Reference Plane“ na kartici „Architecture“

Postavljena nova referentna ravnina će biti okomita na trenutni prikaz. Pravac koji povlačimo je zapravo presječnica referentne ravnine i ravinine trenutačnog prikaza. Referentne ravnine nam služe kao referentni položaj ili kao ploha u po kojoj crtamo 2D elemente (linijski poligoni sl.) Kad imamo referentnu ravninu i kad ju postavimo kao radnu, Revit točno zna u kojoj ravnini radimo, a što je posebno važno kod modeliranja 2D elemenata. Referentnu ravninu modeliramo kao liniju (obično su prikazane kao crtkane zelene linije). Potrebno je otvoriti neki tlocrtni prikaz i povući referentnu ravninu po liniji lica zida u kojem želimo modelirati nišu. Vrlo je važno da nakon povlačenja linije referentne ravnine, pravac referentne ravnine označimo (selektiramo) te u panelu „Properties“ pod parametar „Name“ zadamo ime te ravnine kako bismo ju mogli kasnije koristiti. Prijeđemo u pogled na lice zida u kojemu želimo modelirati nišu (pogled pročelja ili presjek). Na kartici „Architecture“ odaberemo „Set“:

Slika 3.45 – Pokretanje alata za postavljanje radne ravnine

Iz padajućeg popisa odaberemo ime prethodno zadane referentne radne ravnine i potvrdimo s OK:

Slika 3.46 – Odabir radne ravnine

Upoznavanje s programom i osnove rada

45

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

Time je radna ravnina postavljena. To možemo potvrditi klikom na alat „Show Work Plane“ na „Architecture“ kartici alatne trake. Uključit će nam se prikaz plohe plave boje, što znači da smo u pogledu u kojemu vidimo trenutačno postavljenu radnu ravninu. Plavu plohu isključujemo na isti način kako smo ju i uključili. Nakon što smo uspješno definirali pomoćnu referentnu ravninu po licu zida u kojem ćemo modelirati nišu, postavili prikaz paralelno s tom ravninom (pročelje ili presjek) te zadali tu ravinu kao radnu, možemo nastaviti s modeliranjem niše. S „Architecture“ kartice alatne trake odaberemo alata „Component > Model In-Place“:

Slika 3.47 – Pokretanje alata za modeliranje na licu mjesta

Otvorit će se izbornik „Family Category and Parameters“ u kojem odredimo kojoj će kategoriji pripadati objekt (In-Place familija) koju ćemo modelirati. Odaberemo kategoriju zidova („Walls“) i klik na OK.

Slika 3.48 – Određivanje kategorije „In-Place“ familije

Nakon toga će se otvoriti izbornik „Name“ u koji upišemo ime familije (objekta) kojeg ćemo modelirati

Upoznavanje s programom i osnove rada

46

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

Slika 3.49 – Definiranje imena „In-Place“ familije

Nakon definiranja imena ulazimo u poseban Revit modul za modeliranje In-Place familija. Pokrenemo alat za modeliranje prazne mase izvlačenjem zadane baze u prizmu, tzv. „Extrusion“ alat:

Slika 3.50 – Pokretanje alata za modeliranje prazne mase izvlačenjem prizme („Void Extrusion“)

Pokretanjem ove naredbe otići ćemo u modul unutar modula, ovaj put u modul za linijsko crtanje konture baze za izvlačenje (ekstruziju). Pomoću linijskih alata, nacrtamo konturu baze prizme, odnosno, konturu pogleda na nišu:

Slika 3.51 – Crtanje konture niše

Nakon što smo zadovoljni s oblikom, dimenzijama i položajem niše, zatvorimo modul za crtanje konture klikom na zelenu kvačicu na alatnoj traci:

Slika 3.52 – Potvrđivanje oblika baze prizme za ekstruziju i izlaz iz modula za crtanje baze

Revit nas vraća u modul za modeliranje „In-Place“ familija, a istovremeno je iskoristio bazu i izvukao početni oblik prizme (niše). Nišu vidimo kao narančasti pravokutnik:

Upoznavanje s programom i osnove rada

47

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

Slika 3.53 – Narančasta boja „Void“ prizme – upozorava nas da nije s ničim presječena

Narančasti pravokutnik znači da prazna („Void“) familija nije s ničim presječena, odnosno, jednostavnije rečeneno, toj praznoj familiji nismo definirali što da „odgrize“. Da bi to učinili, potrebno je na kartici „Modify“ odabrati alat „Cut Geometry“ praznu („Void“) familiju. Redoslijed nije važan.

te kliknuti na zid pa na

U konačnici, dobit ćemo nišu u zidu:

Slika 3.54 – Izometrijski prikaz niše u zidu

Na kraju, klikom na zelenu kvačicu na alatnoj traci prihvaćamo modeliranu „In-Place“ familiju, izlazimo iz modula za modeliranje „In-Place“ familije, odnosno, vraćamo se u osnovni Revit modul.

NAPOMENA: Ukoliko na imamo problema s naredbom „Cut Geometry“, odnosno, zid nam se ne presječe, vjerojatno je problem u tome što je prazna („Void“) forma usmjerena u krivom smjeru. To možemo provjeriti tako da prijeđemo u neki 3D prikaz modela (još uvijek smo u modulu za modeliranje „In-Place“ familija. Ukoliko je niša usmjerena van zida, umjesto prema zidu, to se ispravlja na način da se označi prazna forma niše pa se u panelu „Properties“, pod parametar „Extrusion End“ upiše broj sa suprotnim predznakom. Podešavanjem parametara „Extrusion Start“ i „Extrusion End“ možemo precizno pozicionirati početak i dubinu niše. Bitno je znati da su parametri početka i kraja ekstruzije definirani relativno u odnosu na postavljenu radnu ravninu. U ovom primjeru, radna ravnina je bila postavljena na lice zida. Drugi način je da u 3D pogledu prizmu niše pogledamo sa strane, te ju pomoću plavih strelica „razvlačimo“ po potrebi.

Upoznavanje s programom i osnove rada

48

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

3.9.

Modeliranje okapnice

Kad na projektu imamo zidove i dijelove zidova koji ne završavaju pločom međukatne konstrukcije, npr. zid ograde, često je potrebno izmodelirati određen profil završetka zida, ili npr. okapnicu. Takav dio modela modeliramo „In-place“ familijom, alatom „Component“ („komponenta“). Nalazi se na alatnoj traci na kartici „Architecture“. Klikom na alat „Component“ otvara se mali izbornik iz kojeg biramo „Model In-Place“ („modeliranje na licu mjesta“):

Slika 3.55 – Pokretanje alata „Component – Model In-Place“ na kartici „Architecture“

Otvorit će se izbornik „Family Category and Parameters“ u kojem odredimo kojoj će kategoriji pripadati objekt (In-Place familija) koju ćemo modelirati. Odaberemo kategoriju zidova („Walls“) i klik na OK.

Slika 3.56 – Određivanje kategorije „In-Place“ familije

Upoznavanje s programom i osnove rada

49

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

Nakon izbora kategorije, Revit nas traži da damo ime novom elementu. Upišemo ime „In-Place“ familije koju ćemo modelirati (npr. „Okapnica“ – bez znakova navodnika) i potvrdimo s OK. Revit svaki element modela poznaje kao jedinstven, zbog toga ga je potrebno imenovati radi razlikovanja.

Slika 3.57 – Zadavanje imena novom elementu za „Model In-Place“

Nakon definiranja imena ulazimo u poseban Revit modul za modeliranje In-Place familija. Pokrenemo alat za modeliranje pune mase izvlačenjem zadane baze po određenoj putanji, tzv. „Sweep“ alat:

Slika 3.58 – Pokretanje alata za modeliranje mase izvlačenjem baze po putanji („Sweep“)

Pokretanjem ove naredbe otići ćemo u modul unutar modula, ovaj put u modul za definiranje putanje (staze) po kojoj će se izvlačiti profil. U istom modulu crtamo profil. Najprije odaberemo putanju po kojoj ćemo izvlačiti profil. Preko alatne trake, putanju je moguće zadati na dva načina: -

nacrtati alatom “Sketch Path“

-

odabrati pomoću alata „Pick Path“

Prije nego odaberemo naredbu „Pick Path“ („odaberi putanju“), pokrenemo neki od 3D prikaza kako bi lakše odabrali rub zida po kojem ćemo izvući okapnicu. Pokretanjem naredbe „Pick Path“ ući ćemo još dublje, u modul unutar modula. Ovaj modul služi isključivo odabiru, odnosno, skiciranju putanje za izvlačenje „Sweep“ forme (elementa). Klikanjem na bridove zida odabiremo putanju po kojoj ćemo izvući okapnicu i potvrdimo tipkom s alatne trake, čime izlazimo iz modula za odabir putanje. Redoslijed odabira elemenata (pravaca i krivulja) nije bitan, bitno je da su u nizu – da čine kontinuiranu (neprekinutu) putanju.

Upoznavanje s programom i osnove rada

50

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

Slika 3.59 – Odabir bridova zida koji će biti putanja za izradu „Sweep“ forme

Nakon što smo odabrali putanju i nakon što smo se vratili u modul za izradu „Sweep“ forme, na alatnoj traci pokrenemo alat za crtanje profila „Edit Profile“:

Slika 3.60 – Pokretanje naredbe za crtanje profila koji će se izvlačiti po zadanoj putanji

Ponovo ulazimo u modul unutar modula, ovaj put u modul za crtanje profila. Klikom na „Workplane Viewer“ otvaramo pomoćni prozor u kojemu lakše crtamo profil:

Slika 3.61 – Pokretanje posebnog prozora za crtanje poprečnog presjeka profila za izvlačenje po putanji

Upoznavanje s programom i osnove rada

51

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

Pokretanjem „Workplane Viewer“ alata dobivamo dodatni prozor kao na sljedećoj slici:

Slika 3.62 – Otvoreni prozor „Workplane Viewer“ u kojem se crta profil

Bitno je uočiti crvenu točku koja označava probodište putanje i ravnine profila, ali i smjer gledanja koji je najlakše uočiti usporedbom kocke pogleda („View Cube“). Da bi olakšali rad, dobro je uskladiti orijentaciju kocke iz 3D pogleda s orijentacijom pogleda u „Workplane Viewer“ prozoru. Linijskim alatima nacrtamo profil kakav želimo:

Slika 3.63 – Nacrtani profil za izvlačenje – pogledi su sinkronizirani

Konačno, potvrdimo izgled profila (poprečnog presjeka) tipkom

s alatne trake.

Upoznavanje s programom i osnove rada

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

52

Slika 3.64 – Prikaz zadanih elemenata – profil + putanja

Dalje, vidjet ćemo zadane elemente za „Sweep“ (profil + putanju). Potvrdimo elemente tipkom s alatne trake. U konačnici dobivamo izvučenu okapnicu po bridu zida (po zadanoj putanji), kao na slici:

Slika 3.65 – Izvučena okapnica alatom „Sweep“

Ukoliko smo zadovoljni s izvučenim elementom („In-Place“ familijom nastalom „Sweep“ alatom), potvrdimo tipkom („Finish Model“) s alatne trake čime izlazimo iz modula za modeliranje „In-Place“ familije u osnovni Revit modul. Time je okapnica modelirana.

Slika 3.66 – Modelirana okapnica - prikaz u osnovnom Revit modulu

Upoznavanje s programom i osnove rada

53

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

3.10.

Modeliranje ploče

Alat za modeliranje ploče pokrećemo preko: Architecture > Floor > Floor: Architectural

1 2 3

Slika 3.67 – Pokretanje alata za modeliranje ploče

Vrste ploča:

„Floor: Architectural“

Arhitektonska međukatna konstrukcija

„Floor: Structural“

Arhitektonska međukatna konstrukcija koja ima u sebi analitičku ravninu za statički proračun (plošni element)

„Floor by Face“

Određivanje geometrije ploče po plohi (licu) neke mase

„Floor: Slab Edge“

Dodatni alat za modeliranje rubnog profila ploče (vanjskom familijom)

Revit će otvorit posebni modul koji služi za modeliranje granica (rubova ploče).

Na raspolaganju nam je više alata za modeliranje ravnih i zakrivljenih linija te geometrijskih oblika.

Ove dvije tipke nam govore da smo u posebnom Revit modulu i da nam trenutačno ništa iz ostatka modela nije dostupno. Nakon što završimo s definiranjem granica ploče, klikom na zelenu tipku prihvaćamo oblik ploče i izlazimo iz modula za granice ploče. Klikom na crvenu tipku 'X' odustajemo od svih promjena koje smo načinili. Slika 3.68 – Alatna traka modula „Create Floor Boundary“ (definiranje rubova ploče)

Ploču modeliramo tako što linijski crtamo (definiramo) njene rubove u nekom tlocrtu. Rubove možemo definirati crtanjem jednostavne linijske geometrije ili ih pomoću alata „Pick Lines“ ili „Pick Walls“ odabrati preko linija postojećih elemenata modela. Ukoliko ploča leži na zidu, pri definiranju rubova ploče bolje je koristiti alate „Pick Lines“ („odaberi postojeće linije“) ili „Pick Walls“ („odaberi zidove“). Tako osiguravamo veću točnost modela, odnosno, spojeva ploče i zidova, nego da ručno pogađamo rubove elemenata. Pri korištenju alata „Pick Walls“ pokazivač miša postavimo na neki zid i on će se prekriti plavom bojom. Ako je zid dio nekog niza zidova (međusobno spojenih), i dok je pokazivač miša iznad tog zida (zid je prekriven plavom bojom), stisnemo tipku TAB na tipkovnici. Tako ćemo brzo označiti sve zidove u nizu (postat će plavi), i Revit sam automatski definira rubove konstrukcije tih zidova kao rubove buduće ploče. Ovaj način je veoma koristan, brz i precizan.

Upoznavanje s programom i osnove rada

54

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

Ukoliko želimo naknadno mijenjati oblik i položaj familije ploča, to ne možemo učiniti direktno iz modela, već moramo ponovo ući u modul za uređivanje rubova ploča i tamo joj promijenit oblik. Izmjena oblika ploče se radi na sljedeći način: Najprije u „Project Browser“-u odaberemo tlocrt u kojemu se vidi ploča koju želimo mijenjati. Odaberemo instancu ploče koju želimo izmijeniti klikom na nju. Ukoliko imamo više elemenata u tlocrtu i ne možemo direktno odabrati ploču, onda ćemo razvlačenjem prozora (držeći lijevi klik miša) odabrati više elemenata tlocrta pa ćemo pomoću Filtera isključiti sve elemente osim ploče (Floors). Nakon što smo uspješno odabrali (označili) ploču, na alatnoj traci će se pojaviti dodatni set alata. Kliknemo na alat „Edit Boundary“ (uredi rubove).

Slika 3.69 – Alatna traka s označenom pozicijom alata za uređivanje rubova ploče

Otvorit će nam se novi Revit modul (modul za uređivanje rubova ploče) u kojemu su rubovi ploče istaknuti ružičastom bojom, a ostatak modela je prikazan u sivim nijansama. Pomoćni alati za uređivanje linija rubova ploče.

Prihvaćanje promjena i izlaz iz modula za uređivanje rubova.

Pomoćni alati za definiranje rubova ploča

Slika 3.70 – Prikaz sučelja i rubova ploče u modulu za uređivanje

Općenito, ukoliko želimo rubove ploče poravnati s rubovima zida, to ćemo najbrže učiniti pomoću alata „Align“ (koji se nalazi na kartici „Modify“):

Upoznavanje s programom i osnove rada

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

55

Slika 3.71 – Odabir alata 'Align' (poravnaj) s alatne trake

Kod naredbe „Align“ je specifično da se najprije mora odabrati element s kojim želimo nešto poravnati, pa tek onda element kojeg želimo poravnati. Skraćeno: „S ČIM  ŠTO“. Rubove ploča obično poravnavamo s rubovima nosivih dijelova zida (npr. s vanjskim rubom armiranog betona). Ukoliko imamo probleme s odabirom elemenata koji su relativno blizu jedan drugome ili se nalaze jedan ispod drugog u modelu, to ćemo vrlo jednostavno riješiti sljedećim postupkom: Pozicioniramo pokazivač miša na element koji želimo označiti (selektirati). Ukoliko taj element ne promijeni boju u plavo (što znači da je spreman za selekciju), stiskanjem tipke „Tab“ Revit će prolaziti kroz sve elemente koje je moguće selektirati ispod mjesta na kojemu je postavljen pokazivač miša.

Upoznavanje s programom i osnove rada

56

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

3.11.

Izrezivanje otvora u konstrukciji

Kad želimo modelirati otvor koji se provlači po visini kroz građevinu (okno za lift, okno za instalacije, otvor za stubište itd.), Revit nam nudi alat koji služi za izradu vertikalnih proboja kroz građevinu. Da bi počeli modelirati vertikalni otvor, moramo biti u nekom od tlocrta (pogled na tlocrt pokrenemo iz „Project Browser“-a). Alat pokrećemo s alatne trake:

1

Slika 3.72 – Pokretanje alata za izradu vertikalnih proboja („Shaft“)

2

Otvorit će nam se poseban modul za modeliranje konture (tlocrtni oblik) vertikalnog otvora. Slično kao i kod modeliranja ploče. Definiramo tlocrtnu konturu otvora i prihvatimo oblik klikom na zelenu kvačicu (na „Modify“ kartici alatne trake).

Slika 3.73 – Ručno razvlačenje vertikalnog proboja („Shaft“) pomoću hvatača

Time smo dobili početni oblik (prizmu) koja „probija“ kroz elemente kroz koje prolazi. Da bi taj otvor („Shaft“) vertikalno pozicionirali, potrebno je preko „Project Browser“-a otvoriti presjek ili pogled u kojemu se taj otvor vidi te ga visinski razvući po vertikali kroz elemente (prvo ga označimo i pomoću plavih strelica razvlačimo otvor). Alternativni način zadavanja vertikalnog raspona okna je preko visinskih parametara u panelu „Properties“ („Base Constraint“ i „Top Constraint“).

Upoznavanje s programom i osnove rada

57

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

3.12.

Modeliranje vrata

Da bismo modelirali vrata, najprije moramo biti u tlocrtnom pogledu i moramo imati neki zid (vrata ne mogu samostalno postojati u modelu). Prema tome, potrebno u „Project Browser“-u najprije odabrati tlocrt u koji ćemo dodavati vrata. Ubacivanje vrata u model radimo preko alatne trake:

1

2 Slika 3.74 – Pokretanje alata za modeliranje vrata

Ukoliko u modelu/projektu nemamo učitanih familija vrata, Revit će nas upozoriti na to i pitati da li želimo učitati familije vrata – kliknemo na „Yes“:

Slika 3.75 – Revit će nas upozoriti ukoliko u modelu ne postoji učitana odgovarajuća familija za pokrenutu naredbu

Familije vrata se nalaze u sljedećim mapama: Revit 2013 C:\Program Data\Autodesk\RVT 2013\Library Revit 2014 C:\Program Data\Autodesk\RVT 2014\Library itd. NAPOMENA: Mapa „Program Data“ je zaštićena mapa operativnog sustava i može biti sakrivena, ukoliko želite pristupiti u nju, morate uključiti vidljivost tih mapa (preko „Control Panel“-a operativnog sustava Windows) ili ručno upisati točnu stazu do mape.

Unutar mape „Library“ se nalaze familije grupirane po mapama s nazivima pojedinih država. U praksi su se najbolje pokazale familije država: Australija i Novi Zeland te nekih europskih država kao npr. Rumunjska. Familije vrata ćemo učitati iz Australske baze familija vrata: Odemo u mapu …\Australia\Architecture\Doors\ pa odaberemo više familija vrata (odabir više elemenata vršimo držeći tipku „Crtl“ + klik mišem). Nakon što smo odabrali familije vrata koje želimo, kliknemo na „Open“. Slijedi učitavanje odabranih familija vrata u Revit model. Upoznavanje s programom i osnove rada

58

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

Kad imamo učitane familije vrata u modelu, možemo modelirati vrata. Prije postavljanja vrata u model najprije moramo odabrati tip vrata na „Properties“ panelu.

Odabir tipa vrata Uređivanje odabranog tipa vrata. Postavljanje tipskih parametara kao što su materijal, dimenzije itd. Tipski parametri utječu na sve instance (stvarne objekte) odabranog tipa vrata. Isto tako, preko ovog alata možemo stvoriti i kopiju odabranog tipa vrata.

Postavljanje parametara instance (stvarnog objekta) vrata. Parametri instance se primjenjuju samo na odabranu instancu (objekt) vrata, ne na sva vrata istog tipa kao što je slučaj kod tipskih parametara.

Slika 3.76 – Prozor s „Properties“-ima (svojstvima / parametrima) odabranog tipa vrata

Na kraju, pozicioniramo vrata u željeni zid, klikom miša potvrdimo položaj:

1

2

Slika 3.77 – Modeliranje vrata u zidu: (1) pozicioniranje, (2) konačni izgled modeliranih vrata

Upoznavanje s programom i osnove rada

59

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

3.13.

Modeliranje prozora

Modeliranje prozora funkcionira na isti način kao i modeliranje vrata. Naravno, za to moramo odabrati odgovarajući alat:

1 2 Slika 3.78 – Pokretanje alata za modeliranje prozora

Naravno, ukoliko u modelu ne postoji niti jedna familija prozora, Revit će nas upozoriti pa ćemo najprije morati učitati familiju (familije) prozora. Nakon što modeliramo prozor (na isti način kao što smo modelirali vrata), i kad odaberemo neki prozor u modelu (kliknemo na njega), na panelu „Properties“ se pojavljuju svojstva (parametri) instance tog prozora. Neke od parametara možemo mijenjati, zanimljivo je istaknuti da je parametar „Sill Height“, zapravo, visina parapeta. Precizno pozicioniranje prozora se radi na način da ga najprije kotiramo (Annotate > Aligned):

2

1

Slika 3.79 – Pokretanje alata za poravnato kotiranje

Jednaka udaljenost prozora od lijevog i desnog zida se postiže tako da se uključi „EQ“ (equal) iznad kota.

Slika 3.80 – Kotirani položaj prozora (udaljenost sredine prozora do lijevog i desnog zida)

Upoznavanje s programom i osnove rada

60

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

Slika 3.81 – Položaj prozora jednako udaljen od bočnih zidova

Ukoliko kasnije želimo mijenjati položaj prozora, a imamo uključeni „EQ“, moramo najprije isključiti „EQ“ (koji će ponovo postati precrtan) i nakon toga možemo mijenjati položaj prozora. Ovo način rada, naravno, vrijedi i za ostale objekte (instance) unutar Revit modela.

3.14.

Učitavanje familija u model

Općenito, vanjske familije se ubacuju u model na sljedeći način (preko alatne trake), Insert > Load Family:

1

2 Slika 3.82 – Pokretanje alata za učitavanje familija u Revit model

Nakon toga, na računalu pronađemo mapu s familijama te odabiremo jednu ili više familija koje želimo učitati i kliknemo „Open“. Odabir više familija vršimo na način da držimo pritisnutu tipku „Ctrl“ i klikamo mišem.

Slika 3.83 – Učitavanje familija u Revit model

Upoznavanje s programom i osnove rada

61

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

3.15.

Modeliranje stupova

U Revit-u možemo modelirati dvije vrste stupova: arhitektonski i nosivi („Architectular“ i „Structural“). Razlika je u tome što arhitektonski stup ima samo svrhu estetike ili svrhu pomoćnog elementa, dok nosivi stup ima i svrhu nosivog vertikalnog elementa (ujedno u sebi ima i analitički štapni element). Moguća je varijanta da se u arhitektonski stup modelira i nosivi stup. To se radi u situacijama kad nosivi stup ima posebno oblikovanu oblogu, dakle, ima estetsku i nosivu funkciju. Da bi dodali stup(ove) u model, najprije moramo biti u nekom tlocrtu u koji ćemo postaviti početak stupa. Radi toga, u „Project Browser“-u otvorimo pogled tlocrta u koji ćemo modelirati stup. Stupove dodajemo alatom s alatne trake: Architecture > Column

1 2 3 Slika 3.84 – Pokretanje alata za modeliranje stupova

Nakon pokretanja alata za modeliranje stupova, sučelje (alatna traka) će izmijeniti izgled:

„Depth“ znači da će se stup modelirati iz trenutnog tlocrta u dubinu, dok „Height“ znači da će se modelirati u visinu (prema gore). U drugom padajućem izborniku se definira do koje etaže ide kraj stupa.

Stup može biti postavljen vertikalno i koso.

Slika 3.85 – Izgled alatne trake u kad se pokrene alat za modeliranje stupova

Nakon što smo odabrali familiju i tip stupa (u panelu „Properties“), na alatnoj traci postavili vertikalnost stupa, definirali da li ide u dubinu ili visinu i na kojoj etaži je kraj stupa, klikom miša postavljamo instancu stupa u model.

Upoznavanje s programom i osnove rada

62

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

3.16.

Modeliranje greda

Kako su grede nosivi elementi, alat za modeliranje greda nećemo naći na „Architecture“, već na „Structure“ kartici alatne trake. Grede se modeliraju u tlocrtu pa je potrebno najprije otići u tlocrt u kojemu želimo modelirati gredu (tlocrt biramo preko „Project Browser“-a). Gredu obično postavljamo iznad prikazanog tlocrta. Uključujemo alat za modeliranje greda:

1

2 Slika 3.86 – Pokretanje alata za modeliranje greda

Nakon uključivanja alata za modeliranje greda, alatna traka će promijeniti izgled:

Odabir etaže u koju se postavlja greda prilikom modeliranja. Preporuča se da razina postavljanja grede bude razina iznad prikazanog tlocrta, inače, ukoliko modeliramo gredu na nekoj drugoj razini, desit će se da modeliranu gredu neće vidjeti dok ne postavimo pogled u etažu ispod. Revit će nas na to upozoriti.

Dodatni alati za modeliranje osi grede.

Slika 3.87 – Postavke alata za modeliranje greda

Nakon što smo odabrali familiju i tip grede (u panelu „Properties“), na alatnoj traci postavili razinu postavljanja grede, te odabrali oblik crtanja osi grede, gredu modeliramo početnom i krajnjom točkom. Nakon modeliranja grede, njen precizniji položaj u odnosu na neke druge elemente možemo postići pomoću alata „Align“ (poravnaj). U arhitektonskim tlocrtima postoji potreba za prikazivanjem greda stropa u tlocrtu neke etaže. Ukoliko u tlocrtu etaže želimo pokazati grede iznad, to ćemo dobiti tako da podesimo sljedeće parametre pogleda / tlocrta (u panelu „Properties“): „Underlay“ postavimo na etažu koju trenutno gledamo. „Underlay orientation“ postavimo na parametar „Reflected Ceiling Plan“ kojim ćemo dobiti prikazanu refleksiju stropa.

Slika 3.88 – Parametri prikaza tlocrta

Upoznavanje s programom i osnove rada

63

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

Projicirane grede stropa se obično prikazuju crtkanim linijama. Ukoliko smo postavili parametre prikaza kako je opisano u prethodnom paragrafu, gredu ćemo prikazati crtkano na način da kliknemo na gredu (označimo ju), pa desni klik na označenu gredu  Override Graphics in View  „By Category… (ovim postupkom možemo promijeniti grafički prikaz čitave kategorije (svih greda) u trenutnom pogledu).

Slika 3.89 – Mijenjanje (premoštavanje) grafičkog prikaza kategorije

Otvorit će nam se sljedeći prozor:

Slika 3.90 – Alat za mijenjanje grafičkog prikaza u pogledima

Kliknemo na: „Projection Lines“ > i pod „Pattern“ na

i postavimo uzorak linija na crtkani. OK OK

Ovim postupkom smo promijenili izgled svih projiciranih greda (dakle, čitave kategorije greda) u trenutačnom pogledu (tlocrtu). Upoznavanje s programom i osnove rada

64

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

Ukoliko želimo prethodno modelirane stupove ručno spojiti s modeliranim gredama, to ćemo učiniti tako da odaberemo ('selektiramo') stup pa u alatnoj traci pokrenemo naredbu „Attach Top/Base“. Nakon toga odaberemo gredu s kojom želimo povezati stup. Ovaj postupak će funkcionirati samo onda ako su greda i stup dovoljno blizu (da se mogu spojiti), inače će nas Revit upozoriti.

3.17.

Modeliranje stubišta

Za modeliranje stubišta moramo biti u tlocrtu. Preko „Project Browser“-a odaberemo tlocrt u kojem želimo započeti modeliranje stubišta. Na alatnoj kartici odaberemo alat za modeliranje stubišta: Arhitecture > Stair > Stair by Sketch

1 2 3 Slika 3.91 – Pokretanje alata za modeliranje stubišta

Stubište možemo modelirati na dva osnovna načina: 1. „Stair by Component“ (modeliranje stubišta komponentama) 2. „Stair by Sketch“ (modeliranje skiciranjem) Odabirom jednog od načina modeliranja otvara nam se dodatni Revit modul koji služi za modeliranje stubišta u kojem imamo osnovne elemente: „Run“ (stubišni krak) - Revit će automatski računati gabarite gazišta i širine

Slika 3.92 – Alatna traka za modeliranje stubišta

Prije nego krenemo s modeliranjem stubišnog kraka, u „Properties“ panelu podesimo parametre „Base Level“ (početna etaža) i „Top Level“ (završna etaža).

Slika 3.93 – Podešavanje početne i završne etaže stubišta

Upoznavanje s programom i osnove rada

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

65

Nakon što smo odabrali familiju i tip stubišta, postavili početni i završni nivo, stubišni krak modeliramo klikom na bijelu podlogu (tlocrt). Prvi klik je početna točka stubišnog kraka, a drugi klik završna. Kod modeliranja stubišta alatom „Run“ (stubišni krak) vidimo da Revit sam računa koliko smo stuba modelirali i koliko nam još treba da bi došli do završne etaže. Ukoliko postoji potreba za još stuba, daljnji klik mišem će modelirati novi stubišni krak (koji se nastavlja na prethodno modeliran stubišni krak). Nakon što izađemo iz modula za modeliranje stubišta, a želimo promijeniti oblik stubišta, kliknemo na stubište i pokrenemo naredbu „Edit Boundary“ s alatne trake. Otvorit će nam se dodatni modul u Revit-u u kojemu podešavamo geometriju stubišta (isti modul kao i za modeliranje stubišta). Ukoliko umjesto alata „Run“ uzmemo alat „Boundary“, njime ćemo modelirati gabarite stubišnih krakova, odnosno, stubišta općenito. Kod ovog načina moramo dodatno modelirati i tzv. „Risers“, odnosno, pojedinačne stube.

Slika 3.94 – Alati za modeliranje stubišta

Kad se radi stubišni podest, potrebno je element „Boundary“ (granicu) podijeliti na nekoliko dijelova radi ograde stubišta, odnosno, kako bi lomovi ograde stubišta pratili lomove samog stubišta (krakova i podesta). Podjelu granice stubišta radimo na način da kliknemo na liniju koju želimo podijeliti i s „Modify“ kartice alatne trake pokrenemo naredbu „Split“ Nakon toga kliknemo na liniju na mjesto gdje ju želimo podijeliti.

Slika 3.95 – Promjena smjera penjanja stubišta klikom na malu strelicu

Produživanje stubišta do zadnje etaže se radi tako da se u svojstvima odabranog stubišta (na panelu „Properties“) pod parametar „Multistory Top Level“ postavi etaža do kojeg kata ide stubište.

Upoznavanje s programom i osnove rada

66

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

3.18.

Modeliranje krova

Modeliranje krova u Revit-u se radi pomoću naredbe „Roof“ kojoj pristupamo:

1 2

Slika 3.96 – Pokretanje naredbe za modeliranje krovova („Roof“)

Modeliranju krova u Revit-u možemo pristupiti na nekoliko načina: 1. „Roof by Footprint“ (krov po tlocrtu) – zadaju se tlocrtni gabariti, kutovi i smjerovi nagiba, visine nadozida itd.) Potrebno je paziti u kojoj etaži se modelira krov na ovaj način. 2. „Roof By Extrusion“ (krov izvlačenjem) – zadaje se profil krova i taj profil se „izvlači“ u prostor (kao prizma) 3. „Roof By Face“ (krov po licu) – lijepljenje krova na neku, već modeliranu, prostornu ravninu. Modeliranje pomoću naredbe „Roof by Footprint“: - otvorit će se posebni Revit modul za skiciranje (tzv. „Sketch mode“).

Opcija koja definira da li granica krova ujedno definira i nagib krova

Dodatni alati za skiciranje gabarita krova

Slika 3.97 – Alatna traka u modulu za skiciranje krova

Upoznavanje s programom i osnove rada

67

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

-

skiciramo tlocrt krova pomoću alata za skiciranje gabarita krova

Slika 3.98 – Skicirani tlocrtni gabarit krova

-

odabirom ('selektiranjem') linije granice krova, u panelu „Properties“ mijenjamo parametre te granice

Da li nagib ide prema graničnoj liniji Visina nadozida ispod krova Nagib krova prema graničnoj liniji Slika 3.99 – Parametri granice krova na panelu „Properties“

-

nakon što su granice i nagibi krova definirani, modeliranje potvrđujemo klikom na zelenu kvačicu i time izlazimo iz modula za skiciranje granica krova

Primjeri zadavanja granica krova:

Slika 3.100 - Granica zadana s jednim padom

Slika 3.101 – Granica zadana s dva pada

Slika 3.102 - Granica zadana s četri pada

Slika 3.103 – Kombinacija raznih oblika

Upoznavanje s programom i osnove rada

68

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

3.19.

Modeliranje temelja

Modeliranje temelja se radi preko alata koji se nalaze na kartici „Structure“ na alatnoj traci:

Slika 3.104 - Alati za modeliranje temelja

Alati za modeliranje temelja su grupirani pod grupom „Foundation“ i sadrže tri osnovna alata: „Isolated“ – modeliranje temelja samaca (vanjskim familijama) „Wall“ – modeliranje trakastog temelja ispod zidova (sistemska familija) „Slab“ – modeliranje temeljne ploče (sistemska familija „Structural Foundation: Slab“) i rubova temeljne ploče („Floor: Slab Edge“ – vanjska familija koja se postavlja na sistemsku familiju ploče). Kod dodavanja trakastog temelja ispod zidova („Foundation: Wall“) potrebno je obratiti pažnju na moguće prekidanje temelja ispod vrata. Ukoliko želimo/ne želimo da se temelj ispod zida prekida na mjestima vrata u zidu, onda označimo instancu trakastog temelja, na „Properties“ panelu kliknemo na „Edit Type“ i isključimo/uključimo opciju „Do not break at inserts“. Alternativni, četvrti način modeliranja temelja je posebnom (tzv. „In-Place“) familijom preko: „Architecture“ > „Component“ > „Model in Place“.

Upoznavanje s programom i osnove rada

69

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

3.20.

Staklene stijene

Izrada model u Revit slična principima građenja u stvarnom svijetu. Tako, na primjer, prozori i vrata ne mogu biti postavljeni proizvoljno u prostor, već moraju biti postavljeni u neki zid, odnosno, u element koji ih može sadržavati (npr. krovni prozor ide u krov). Staklena stijena je drugačiji element od „običnih“ prozora. Ona je u Revit-u zapravo vrsta zida („stijene“) te spada u kategoriju zidova, pod familiju „Curtain Wall“ („fasadni zid“). Najprije je potrebno spomenuti sljedeće; Revit kategorija zidova („Walls“) se dijeli u tri sistemske familije: 1. „Basic Wall“ („osnovni zid“) – tu spadaju klasični tipovi zidova kojima definiramo slojeve, funkciju sloja, debljinu, materijal, omatanje itd., 2. „Curtain Wall“ („fasadni zid“) – staklene stijene kojima možemo definirati raster nosača, materijal, dodavati vanjske familije prozora kao ispunu između nosača itd., te 3. „Stacked Wall“ („stog zidova“) – to su zidovi koji se po vertikali sastoje od nekoliko osnovnih tipova zidova opisanih pod rednim brojem 1. Dakle, staklena stijena u Revit-u je posebna familija zida pa ju i modeliramo kao zid (ne postavljamo ju kao npr. instancu prozor-a). Modeliramo ju tako tako da pozovemo naredbu za zidove s kartice „Architecture“ pod ikonom „Wall“ na alatnoj traci. U panelu „Properties“, iz padajućeg izbornika, pod familijom „Curtain Wall“, odaberemo tip „Curtain Wall“, što je zapravo staklena stijena. Tipovi sistemske familije „Curtain Wall“ se nalaze ispod popisa tipova „običnih“ zidova. Tlocrtno, staklenu stijenu modeliramo na identičan način kao i „obične“ zidove.

Slika 3.105 – Odabir tipa fasadne stijene sistemske familije „Curtain Wall“ unutar „Properties“ panela

Ukoliko već postoji neki zid u modelu, a kojeg bi trebalo pretvoriti u staklenu stijenu, postupak je sljedeći: Postojeći zid je prvo potrebno naredbom „Split Elements“ podijeliti na dva ili tri segmenta, a zatim odaberemo jedan novonastali segment (kliknemo na njega) te u „Properties“ panelu promijenimo njegov tip u staklenu stijenu („Curtain Wall“). Ukoliko postoji potreba za staklenom stijenom kroz više etaža (npr. staklena fasada stubišta), tada prvo napravimo staklenu stijenu na najnižoj etaži. Nakon toga je potrebno zidove iznad staklene stijene podijeliti u segmente (alatom „Split Elements“), te obrisati višak segmenata zidova po svim etažama iznad postavljene staklene stijene.

Upoznavanje s programom i osnove rada

70

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

Označimo postavljenu staklenu stijenu, zatim u panelu „Properties“ pod parametar „Top Constraint“ (gornja granica), postavimo etažu (razinu) do koje ide staklena stijena.

Slika 3.106 – Zadavanje vrijednosti parametra „Top Constraint“ unutar „Properties“ panela.

Ukoliko, nakon modeliranja staklene stijene, postoji potreba da se u tlocrtu od te stijene odmakne ostatak zida, dogodit će se situacija da se spojeni zid povlači za bridom stijene. To se događa iz razloga jer Revit automatski spaja geometriju staklene stijene i zida („Join Geometry“). Da bi se spajanje isključilo, odnosno, da bi se omogućilo da se staklena stijena može neovisno namještati u odnosu na zid (mijenjati duljinu stijene i tlocrtni položaj) potrebno je isključiti automatsko spajanje geometrije. U tlocrtu označimo staklenu stijenu, pa kliknemo desnim klikom miša na jedan od njenih krajnjih hvatača (plavi kružić), te s kontekstualnog izbornika biramo opciju „Disallow Join“ („ne dozvoli spajanje“). Isti postupak ponovimo na drugom krajnjem hvataču staklene stijene. Tako staklena stijena postaje neovisna od susjednih zidova. Opisani postupak vrijedi za bilo koju instancu familije zidova.

Slika 3.107 – Krajnji hvatač zida (staklene stijene) i naredba „Disallow Join“ u izborniku nakon desnog klika mišem

Upoznavanje s programom i osnove rada

71

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

3.21.

Ograde

Alat za modeliranje ograda na modelu/projektu se nalazi na alatnoj traci, na kartici „Architecture“ pod nazivom „Railing“ („ograda“).

1 2 3 Slika 3.108 – Pokretanje alata „Railing“ s kartice „Architecture“ na alatnoj traci

Ogradu je moguće modelirati na dva načina: 1. Skiciranjem linija pružanja ograde („Sketch Path“) 2. Postavljanjem na nosivi element stubišta („Place on Host“) Princip modeliranja (postavljanja) ograde je sličan kao i kod postavljanja ploča u Revit model. Razlika je u tome što ploče moraju imati zatvorenu konturu, dok ograde, naravno, ne moraju. Linije pružanja ograde se ne smiju sjeći (npr. kao slovo „X“). Klikom na „Sketch Path“ način modeliranja ograde, Revit će otvoriti poseban modul za skiciranje ograde. Nakon toga se najprije odabere tip ograde, a zatim se skicira linija pružanja ograde (u nekom tlocrtnom prikazu). Konačno, potvrdimo model, odnosno, liniju pružanja ograde klikom na tipku modula za skiciranje linije pružanja ograde. Time je ograda modelirana.

, čime izlazimo iz

Tip ograde mijenjamo tako da ju označimo te u padajućem izborniku panela „Properties“ promijenimo u neki drugi tip. Ograda može stajati samostalno u modelu ili može stajati na nekom elementu (može imati tzv. „Host“ element). Kad je ograda postavljena na neki „Host“ element, to znači da će se ona visinski micati skupa s tim elementom (npr. kod promjene nagiba ploče), dok će tlocrtno ostati na istom položaju. Na primjer, ako je ograda postavljena na neku ploču, promjena nagiba te ploče će automatski uzrokovati i promjenu nagiba ograde (ograda prati ploču kao da je izgrađena na njoj).

Odabir „Host“ elementa se radi tako da se odabere ograda, pa se na alatnoj traci klikne na tipku i zatim na neki element na koji želimo „postaviti“ ogradu (npr. neku ploču). „Odspajanje“ ograde od „Host“ elementa se radi na isti način kao i spajanje, samo je potrebno kliknuti u prazni prostor umjesto na neki element.

Upoznavanje s programom i osnove rada

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

3.22.

72

Oprema – namještaj, dijelovi, komponente

Kada je potrebno u model postaviti opremu kao npr. namještaj u interijeru, dijelove nekog sustava ili komponente, tada koristimo alat „Place a Component“ koji se nalazi pod ikonom „Component“ na kartici „Architecture“ na alatnoj traci.

Slika 3.109 – „Place a Component“ alat unutar „Component“ naredbe

Pokretanjom tog alata, u desnom dijelu alatne trake Revit nam daje opcije za uvoz elemenata u model („Load Family“) ili mogućnost da izmodeliramo potrebni elemenat direktno u modelu na mjestu gdje nam treba („Model In-place“ – „modeliranje na licu mjesta“).

Slika 3.110 – Alati „Load Family“ i „Model In-place“ na alatnoj traci

Ukoliko su u model već učitane familije opreme, onda možemo kreirati instancu nekog tipa određene familije direktno iz panela „Project Browser“. Na panelu „Project Browser“ pri dnu, imamo grupu „Families“ („familije“). Ovdje vidimo sve Familije koje su već uvežene u model, razvrstane po kategorijama. Otvaranjem pojedine kategorije, otvaraju nam se familije u toj kategoriji, a njih pojedinačno dalje možemo otvarati da bi vidjeli pojedine tipove unutar familije.

Upoznavanje s programom i osnove rada

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

73

Slika 3.111 – Podjela za „Families“  „Furniture“ unutar „Project browser“ panela

Kliknemo li na pojedini tip familije desnim klikom miša, otvorit će nam se izbornik s ponuđenim opcijama za rad. Ovdje odaberemo opciju „Create Instance“ („izradi instancu“). Tako započinjemo kreiranje instance odabranog tipa neke familije. Nakon toga je potrebno instancu postaviti u model na željeno mjesto.

Slika 3.112 – U „Project Browser-u“, u grupi „Families“ pod kategorijom „Furniture“, familije „Kreveti“ odabire se kreiranje instance tipa „137 x 191cm“

Primjećujemo da neke familije imaju „2D“ dodano u imenu. To označava familije koje u sebi sadrže samo 2D grafičke simbole elemenata, bez 3D geometrije. Revit ima ovu mogućnost da familije postoje samo kao 2D prikazi, bez 3D elementa. Isto tako, 3D familije mogu imati drugačiji (jednostavniji) prikaz kao 2D simbol u tlocrtu. Ovo nam služi kako bi olakšali sam model, da ne dodajemo 3D geometrijske podatke za svu opremu te na taj način štedimo računalne resurse (brži rad modela). Ovako se može u prikazima tlocrta, na primjer, namještaj jasno prikazati samo 2D simbolima. Preporuča se ovakav pristup radu prilikom kreiranja familija, radi urednosti i jasnoće u kasnijem radu, te naravno, bržeg i „lakšeg“ modela. Upoznavanje s programom i osnove rada

74

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

3.23.

Kopiranje etaža po visini

Ukoliko imamo elemente koji se ponavljaju po visini (po drugim etažama), Revit nam nudi mogućnost njihovog brzog kopiranja po već postavljenim etažama. Postupak kopiranja je sljedeći: 1. Odaberemo ('selektiramo') sve elemente etaže koje želimo ponoviti po visini. 2. Alatna traka će se promijeniti, na njoj kliknemo naredbu „Copy to Clipboard“ ili tipkovnicom Ctrl+C.

Slika 3.113 – Alatna traka – označena naredba „Copy to Clipboard“

NAPOMENA: Alat „Copy to Clipboard“

je potpuno drugačiji alat od alata „Copy“

i ne treba ih miješati.

3. Zatim s alatne trake kliknemo na strelicu ispod „Paste“ i odaberemo način „Aligned to Selected Levels“ (poravnato na odabrane nivoe).

Slika 3.114 – Alatna traka – lijepljenje kopiranih elemenata

4. Otvorit će nam se dodatni prozor u kojemu odaberemo nivoe (etaže) na koje želimo zalijepiti kopirane elemente. Odabirom načina lijepljenja „Aligned to Selected Levels“ (poravnato na odabrane nivoe) ćemo dobiti sve elemente točno jedne iznad drugih po odabranim etažama.

Upoznavanje s programom i osnove rada

75

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

4.

UPRAVLJANJE PRIKAZOM

4.1.

Upravljanje prikazom (Visibility / Graphics)

Upravljanje prikazom trenutačnog pogleda (tlocrta, presjeka itd.) se vrši preko alata „Visibility / Graphics“). Alat se može pokrenuti preko tipkovnice ili preko alatne trake. Zadani tipkovnički prečac: 'VV' ili 'VG'.

2 Slika 4.1– Pokretanje alata „Visibility / Graphics“

Otvorit će se sljedeći prozor: Vrsta pogleda („Floor Plan“ tlocrt) i naziv pogleda (Razina 0).

Kartice s grupama kategorija familija: kategorije modela (3D objekti), kategorije oznaka (2D objekti) i kategorije analitičkih elemenata. Na kraju su kategorije uvezenih datototeka i filteri.

Kategorije familija kojima možemo uključivati ili isključivati vidljivost.

Ukoliko nismo sigurni što kvačica znači, uvijek možemo provjeriti ovdje.

Slika 4.2 – Alat „Visibility / Graphics“

Upoznavanje s programom i osnove rada

76

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

Ukoliko se pojavi situacija kao na sljedećoj slici (sve je sivo i ništa nije moguće mijenjati), to je zato jer je pogledu pridružen predefinirani stil pogleda (tzv. „View Template“ ili „predložak pogleda“).

Slika 4.3 – Alat „Visibility / Graphics“ kad je zadan „View Template“ (predložak pogleda)

Upoznavanje s programom i osnove rada

77

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

4.2.

Stilovi objekata (Object Styles)

Putem alata „Object Styles“ upravljamo stilovima prikaza objekata. Alatu „Object Styles“ možemo pristupiti preko „Visibility / Graphics“ alata, i preko alatne trake:

1 2 Slika 4.4 – Pokretanje alata „Object Styles“

Otvorit će nam se sljedeći prozor na kojemu vidimo da svakoj kategoriji i njenoj potkategoriji neke grupe objekata možemo zadavati redom: debljinu linija u projekciji i presjeku, boju linije, uzorak linije i zadani (defaultni) materijal

Slika 4.5 – Alat „Object Styles“

Upoznavanje s programom i osnove rada

78

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

4.3.

Debljine linija (Line Weights)

Potrebno je skrenuti pažnju na definiciju debljina linija u Revit-u. Debljine linija podešavamo preko „Line Weights“ alata kojemu pristupamo preko alatne trake:

1 2

3 Slika 4.6 – Pokretanje alata „Line Weights“

Otvorit će nam se prozor u kojemu definiramo debljine linija: - po tipu objekta (model, perspektiva, oznake) - po različitim mjerilima - po grupama od 1 do 16 Važno je primijetiti da grupe debljina linija od 1 do 16 mogu imati različitu debljinu u različitim mjerilima.

Slika 4.7 – Alat „Line Weights“

Upoznavanje s programom i osnove rada

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

4.4.

79

Definiranje tlocrtnog pogleda (View Range)

Ukoliko je trenutačni pogled horizontalan (tlocrt „Floor Plan“ ili strop „Ceiling Plan“) i ukoliko u tom prikazu nije ništa od elemenata modela odabrano ('selektirano'), na panelu „Properties“ vidimo svojstva (parametre) tog pogleda. Jedan od parametara, kojim se definira što vidimo na tom tlocrtu, se zove „View Range“. Klikom na tipku „Edit“ kraj parametra „View Range“ otvaramo sučelje za uređivanje skupa parametara kojim definiramo gdje visinski „siječemo“ neku etažu, koliko duboko vidimo, koliko duboko vidimo pozadinu te da li vidimo neke elemente iznad.

Slika 4.8 – Grafički opis parametara „View Range“ (raspon prikaza)

Pojednostavljena definicija parametara je sljedeća: „Top“ – do koje visine vidimo elemente („Top“ će prikazati samo određene kategorije elemenata: Casework (kuhinjski elementi), Generic Models (opći modeli) i Windows (prozori)) „Cut Plane“ – visina na kojoj siječemo „Bottom“ – koliko duboko gledamo „View Depth“ – do koje dubine vidimo pozadinske elemente (npr. ako siječemo drugi kat zgrade, pozadinski elementi nam mogu biti parking i okoliš oko zgrade)

Upoznavanje s programom i osnove rada

80

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

Važno je napomenuti da glavna razlika kod definiranja tlocrtnih pogleda „View Range“-a za „Floor plans“ (tlocrti) i „Ceiling plans“ (stropovi) je u tome što kod tlocrta parametre definiramo odozgo prema dolje („Top“ je najviši, a „View Depth“ najniži), dok je kod planova stropova obrnuto, kao dodatno pojašnjenje vidi sliku:

Slika 4.9 – Smjerovi prikaza (gledanja) kod planova stropova („Ceiling Plans“) i tlocrta („Floor Plans“)

Izgled dijela prikaza između „Bottom“ i „View Depth“ razine se kontrolira tzv. ugrađenim stilom linija („Built-In Line Style“) naziva „“. Definiranju stila pristupamo preko: Manage > Additional Settings > Line Styles.

NAPOMENA: Izgled dijela prikaza između „Bottom“ i „View Depth“ razine se kontrolira tzv. ugrađenim stilom linija („Built-In Line Style“) naziva „“. Definiranju stila „“ pristupamo preko alatne trake: Manage > Additional Settings > Line Styles.

Upoznavanje s programom i osnove rada

81

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

4.5.

Definiranje presjeka

Alat za definiranje pogleda presjeka kroz model nalazi se na alatnoj traci na kartici „View“. Alat pozivamo klikom na „Section“ (ikona oznake presjeka).

Slika 4.10 – Alat za definiranje presjeka kroz model

Kada pozovemo alat, potrebno je definirati liniju presjeka modela (najbolje u nekom pogledu tlocrta, a može i u vertikalnom prikazu fasade ili drugog presjeka). Liniju presjeka definiramo s dvije točke.

4.6.

Izrada detalja

Prikaze detalja u Revit-u možemo dobiti kao i sve ostale prikaze, no ako pre-detaljno modeliramo, može nam se desiti tzv. „overmodeling“: pretjerivanje s nepotrebnom detaljnošću modela. Time se otežava rad zbog prevelike projektne datoteke, a postoji i veća mogućnost pogreške kod promjena na projektu / modelu. Dijelove projekta (detalje) koje ne želimo detaljno modelirati, možemo doraditi crtanjem pomoću 2D linijskih alata. Alat za stvaranje detaljnog prikaza se zove „Callout“ („detalj“) koji se nalazi na kartici „View“ na alatnoj traci.

Slika 4.11 – Pokretanje alata „Callout“ za izradu detalja

Alat „Callout“ ima dvije opcije za definiranje područja na koje se detaljni prikaz odnosi. „Rectangle“ („pravokutnik“) služi za pravokutnu granicu područja detalja, a „Sketch“ služi da granicu prostoručno nacrtamo. Pozivanjem alata i definiranjem granice detalja, Revit će nam stvoriti novi prikaz u popisu unutar „Project Browser“ panela. Nakon toga, možemo ući u taj prikaz i tamo ga dodatno uređivati pomoću alata s kartice „Annotate“ na alatnoj traci.

Upoznavanje s programom i osnove rada

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

4.7.

82

Detaljnost prikaza i mjerilo

Revit može prikazivati model u tri različite razine detaljnosti u svakom pogledu. Drugi način je u parametrima otvorenog prikaza (u „Properties“ panelu).

Slika 4.12 – Razine detaljnosti prikaza unutar pogleda

Razine detaljnosti se dijele na „Coarse“ , „Medium“ i „Fine“. U prijevodu bi to mogli povezati sa razinom razrađenosti nacrta za npr. idejno rješenje, glavni projekt i izvedbeni projekt. Kontrola detaljnosti prikaza se nalazi na malom izborniku u donjem lijevom uglu svakog prozora sa prikazom. Svaki prikaz može imati drugačiju razinu detaljnosti.

Slika 4.12 Slika 4.13– Određivanje mjerila prikaza

U istom redu pored kontrole detaljnosti prikaza, možemo odabrati i mjerilo. Klikom na mjerilo otvara se popis mjerila iz kojeg možemo birati mjerilo. Unutar Revit-a, sam model je uvijek u mjerilu 1:1, ali pomoću kontrole mjerila biramo mjerilo prikaza modela, tj. u kojem će mjerilu neki prikaz biti na papiru. Mjerilo možemo birati za svaki prikaz posebno (npr. posebna mjerila za tlocrtne prikaze i detalje).

Upoznavanje s programom i osnove rada

83

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

4.8.

3D „rezna kutija“

Ukoliko želimo istaknuti neke dijelove modela u 3D prikazu te ih prikazati detaljnije / jasnije, koristimo poseban alat za „rezanje“ (bolje rečeno, ograničavanje) 3D prikaza. To činimo pomoću alata „Section Box“ („rezna kutija“), odnosno, zamišljenog kvadra, koji se sastoji od ravnina koje su granice prikaza dijelova modela u 3D pogledu. „Section Box“ uključujemo na sljedeći način: Pokrenemo 3D prikaz modela. Kada smo pozicionirani u prozoru sa 3D pogledom, obratimo pažnju da nam niti jedan element nije označen. Tada u panelu „Properties“ imamo opciju „Section Box“ pored koje je možemo uključiti kvačicu. Ta opcija označava da li je „Section Box“ aktivan ili nije.

Linije koje prikazuju granice rezne kutije, odnosno koje omeđuju ravnine po kojima „režemo“ (skrivamo) model.

Plavi trokutići označavaju kontrole smještaja ravnina. Ako na njih kliknemo mišem i držimo klik, možemo ih pomicati, te tako odrediti položaj do kud se model prikazuje.

Slika 4.14 – Uključen „Section Box“ u 3D pogledu

Ukoliko nam je potrebna paralelna projekcija ograničenog prikaza (npr. tlocrt interijera ili presjek radi pogleda na zid), tada nakon ograničavanja 3D prikaza pomoću „Section Box“-a, učinimo desni klik na kocku prikaza „View Cube“ (gornji desni kut ekrana). U izborniku biramo „Orient to View“ pa npr. „Floor Plans“ i na kraju naziv etaže. Time će se pogled poravnati s paralelnom projekcijom tog tlocrta ili presjeka. Ovo je korisno kod prikaza interijerskih nacrta, izdvajanja detalja pogleda na neki zid ili kada trebamo prikaz npr. za katalog stanova ili prostora.

Upoznavanje s programom i osnove rada

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

4.9.

84

Perspektivni prikaz modela

Kako je već navedeno, prostor u Revit-u je simulacija stvarnog prostora, tj. prostire se u svim smjerovima. Velika prednost Revit-a je u tome što možemo jedan te isti model koristiti za različite vrste i načine prikaza. Do sada smo se bavili uglavnom paralelnim projekcijama i 3D prikazom kao izometrijom ili aksonometrijom. Međutim, kako unutar Revit-a imamo i mogućnosti renderiranja finalnih prostornih prikaza, izometrijski 3D prikazi nam nisu dovoljni jer nisu prirodni. Radi toga postoji alat za perspektivni pogled, tj. prikaz kamerom. Najprije aktiviramo neki tlocrtni prikaz preko „Project Browser“-a, a zatim u alatnoj traci, na kartici „View“ pod ikonom „3D View“ klik na malu strelicu ispod ikone, otvara se izbornik iz kojeg je potrebno odabrati alat „Camera“ („kamera“). Isto to postoji i na traci brzog izbora na vrhu ekrana pod ikonom male kućice u 3D-u.

Slika 4.15 – Pokretanje alata „Camera“ preko alatne trake

Slika 4.16 – Alat „Camera“ kroz traku brzog izbora

Nakon pokretanja alata, prvim klik definira točku položaja kamere (s koje kamera gleda), a drugim klik definira dubinu i smjer pogleda (kamo kamera gleda).

Slika 4.17 – Tlocrtno postavljanje kamere za perspektivu

Upoznavanje s programom i osnove rada

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

85

Nakon drugog klika (definiranja dubine i smjera pogleda), Revit će se prebaciti u 3D prikaz perspektive u kojemu pomicanjem granica možemo širiti ili sužavati prikaz perspektive:

Slika 4.18 – Perspektivni prikaz zadane kamere

Isto tako, način 3D prikaza (žičani model, crno-bijelo, realistično, sjenčano) je moguće mijenjati kao i kod „običnog“ (aksonometrijskog) 3D prikaza.

Upoznavanje s programom i osnove rada

86

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

4.10.

Renderiranje

Revit model građevine, odnosno, instance u modelu sadrže jako mnogo podataka, izmeđuostalog i sve podatke o materijalima, izgledu, prirodnom i umjetnom svijetlu itd. Neki perspektivni pogled na model možemo renderirati, kako bi dobili što realniji prikaz tog pogleda. U Revit-u postoje dva načina renderiranja. Da bi pokrenuli renderiranje, moramo biti pozicionirani u neki od prostornih prikaza (3D prikaz ili perspektiva). Prvi način pokrećemo kao tip prikaza u grafičkom prozoru. Konkretno, to znači da u nekom 3D prikazu ili perspektivi u donjem lijevom kutu grafičkog prozora, u traci s ikonicama klinemo na ikonu „Visual Styles“ („stilovi prikaza“). Otvorit će nam se izbornik u kojemu odaberemo „Ray Trace“ („praćenje zraka svjetla“).

Slika 4.19 – „Ray Trace“ opcija u izborniku „Visual Styles“

Odabirom načina prikaza „Ray Trace“, na alatnoj traci nam se pojave alati za upravljanjem tim tipom prikaza („Ray Trace“-om), a prikaz modela se odmah počinje mijenjati. „Ray Trace“ bi u najbližem prijevodu značio „praćenje zraka svjetlosti“. To je, konkretno, proces renderiranja koji kad počne daje dosta zrnatu i neupotrebljivu sliku, ali kako vrijeme odmiče, više zraka svjetlosti se prati i slika se „čisti“. Koju kvalitetu želimo postići, ovisi o nama i o utrošenom vremenu dok ne zaustavimo ili ugasimo „Ray Trace“ način prikaza. Očekuje se da „Ray Trace“ način prikaza usporava rad računala radi maksimalnog zauzeća svih jezgri procesora računala. To je normalno jer je renderiranje matematički vrlo složen proces i zahtjeva jako puno računalnih resursa. „Ray Trace“ način prikaza je interaktivan, što znači da radi stalno, i stalno „čisti“ sliku prikaza čak i ako pomičemo ili rotiramo model. Pokretanjem „Ray Trace“ načina prikaza, na alatnoj traci se otvorila kartica koja sadrži dodatna tri alata za upravljanje „Ray Trace“ načinom prikaza:

Slika 4.20 – Alati za upravljanje „Ray Trace“ načinom prikaza

Upoznavanje s programom i osnove rada

87

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

Imamo opciju „Stop“ koja zaustavlja rad samog „Ray Trace“ rendera, opciju „Save“ koja služi za spremanje dobivene slike u projekt kao prikaz (nakon što se klikne na tipku „Stop“) te opciju „Close“ kojom izlazimo iz „Ray Trace“ načina prikaza. Kada zaustavimo „Ray Trace“, stil prikaza se mijenja natrag u onaj koji je bio zadan prije pokretanja „Ray Trace“ načina prikaza. Primjer „Ray Trace“ stila prikaza u aksonometrijskom 3D prikazu modela:

Slika 4.21 – Render modela građevine dobiven „Ray Trace“ načinom prikaza u perspektivi

Drugi način renderiranja je rendeiranje ugrađenim „Render“ alatom. „Render“ se nalazi na alatnoj traci na kartici „View“.

Slika 4.22 – „Render“ alat na alatnoj traci u kartici „View“

Pored alata „Render“ postoje i alati „Render in Cloud“ te „Render Gallery“. Oni služe za upravljanje renderiranjem i gotovim slikama preko Autodesk servera. Opcije su dostupne isključivo uz Autodesk pretplatu („Subscription“). „Render in Cloud“ radi isto što i obični „Render“, razlika je u tome što Revit za proces renderiranja koristi Autodesk servere i infrastrukturu kako bi se ubrzao rad i rasteretili resursi korisnikovog računala. Prilikom pokretanja „Render in Cloud“ alata, podaci o modelu se šalju na Autodesk „render farme“ i po završetku procesa redneriranja u Revit model stiže poruka o završetku procesa, odnosno, gotova slika. Ovim načinom rada je posao renderiranja pitanje minuta umjesto nekoliko sati ili dana. Alat „Render Gallery“ služi za nadzor poslanih rendera i pregled gotovih slika kroz internet preglednik.

Upoznavanje s programom i osnove rada

88

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

Pokretanjem „Render“ alata, otvara se izbornik u kojem biramo postavke renderiranja. Tipka „Render“ pokreće sam proces renderiranja scene. Opcija „Region“ služi za renderiranje samo određenog manjeg područja slike Odabir kvalitete gotove slike.

„Output Settings“ postavke služe za podešavanje veličine (rezolucije) izlazne slike. „Lighting“ – osvjetljenje. Podešavanje postavki osvjetljenja scene u modelu.

„Backround“ – postavke pozadinske slike (neba).

Slika 4.23 – „Rendering“ izbornik za postavke renderiranja

Renderiranje alatom „Render“ se izvršava na procesoru (procesorima) računala korisnika (lokalno). Takvo renderiranje je konačno i proces završava kad je slika gotova, nije ga potrebno zaustavljati kao kod „Ray Trace“ načina prikaza. Sve slike koje se renderiraju u Revit-u je moguće spremiti unutar modela ili kao vanjske datoteke. Slike unutar modela su dostupne preko „Project Browser“ panela. Preporučeno je da se slike izvezu u vanjske datoteke kako ne bi dodatno opterećivale Revit model, a time i usporavale rad na modelu. Isto tako, slike spremljene u model će povećati i veličinu *.rvt datoteke.

Upoznavanje s programom i osnove rada

89

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

5.

OZNAČAVANJE CRTEŽA

5.1.

Linijsko kotiranje

Kotiranje u Revit-u radimo pomoću alata s kartice Annotate na alatnoj traci. Isto tako, alat za kotiranje („Aligned“ kote) možemo pokrenuti i s trake brzog pristupa naredbi (male ikone u gornjem lijevom kutu ekrana):

Slika 5.1 – Alat za kotiranje na kartici „Annotate“ alatne trake

Opis alata: „Aligned“ „Linear“ „Angular“ „Radial“ „Diameter“ „Arc Length“

– linijske kote koje su poravnate s objektom kojeg kotiramo – linijske kote postavljene horizontalno ili vertikalno (bez obzira na položaj objekta) – kotiranje kuta između dva objekta – kotiranje polumjera zakrivljenog objekta – kotiranje promjera zakrivljenog objekta – kotiranje duljine luka zakrivljenog objekta

Kotiranje započinjemo tako da postavimo prikaz u neki tlocrtni prikaz ili u neki vertikalni prikaz. Moguće je kotirati i u 3D prikazu, međutim u tom slučaju je potrebno „zaključati“ taj pogled te postaviti radne ravnine u koje će se kote polagati. Kotiranje u 3D-u se neće detaljno opisivati. Kad smo u npr. tlocrtu neke etaže, s alatne trake „Annotate“ („označavanje“) odaberemo alat za kotiranje, npr. „Aligned“. Bitno je naglasiti da u Revit-u ne možemo kotirati prazan prostor, početak i kraj kote mora biti postavljen na neki dio objekta (familije): brid, centralnu liniju, krajnju točku itd.

U padajućem izborniku se definira koje dijelove familije zidova će kote „preferirati“. Za odabrani dio zida će se krajevi kote najprije hvatati. Tipkom „Tab“ s tipkovnice se u tijeku kotiranje može promijeniti položaj početka kote.

U padajućem izborniku odabiremo da li želimo postavljati jednu po jednu kotu „Individual References“ ili želimo kotirati čitavi zid odjednom „Entire Walls“ (s otvorima, sudarajućim zidovima itd. – ovisno o postavkama).

Slika 5.2 – Izgled alatne trake nakon što se pokrene „Aligned“ alat za kotiranje s kartice „Annotate“

Jednako tako, u Revit-u kote mogu biti u nizu (pa čine jedan objekt, na neki način) ili svaka za sebe. Poželjno je imati kote u nizu radi njihovog lakšeg uređivanja (u smislu pomicanja, odnosno, pozicioniranja na crtežu).

Upoznavanje s programom i osnove rada

90

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

Ukoliko odaberemo način kotiranja kao „Individual References“, kotiranje radimo tako da klikom odaberemo početak i drugim klikom kraj kote. Nastavljanje niza radimo tako da klikom odabiremo kraj sljedeće kote itd. Kratke plave crtkane linije nam označavaju što će kraj kote uhvatiti. Kotiranje završavamo klikom u prazan prostor, odnosno, „klikom na nijedan element“. NAPOMENA: Kotiranje se ne može završiti tipkom „Esc“ s tipkovnice jer će se time prekinuti sama naredba kotiranja i izgubit će se čitav do tad postavljeni niz kota. Obavezno je niz kota završiti klikom na prazan prostor.

Slika 5.3 – Kotiranje tlocrtnih elemenata odabirom pojedinih referenci („Individual References“)

Slika 5.4 – Klikom na prazan prostor (kao na slici) se završava niz kota

Na taj način stvaramo niz kota. Ukoliko smo neki element zaboravili kotirati, ili ga želimo izbaciti iz niza, kliknemo na niz kota koji želimo urediti, pa u alatnoj traci pokrenemo alat „Edit Witness Lines“:

Revit će nas prebaciti ponovo u način kotiranja za odabranu kotnu liniju (niz kota) i sad je moguće dodavati nove kote (klikom na novu referencu) ili izbaciti postojeće klikom na postojeću referencu. Izbacivanjem postojeće kote, Revit će susjedne kote spojiti u jednu.

Upoznavanje s programom i osnove rada

91

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

5.2.

Linijsko kotiranje čitavih zidova

Ukoliko prilikom pokretanja alata za kotiranje pod padajućim izbornikom „Pick“ odaberemo „Entire Walls“ iz padajućeg izbornika, susjedna tipka „Options“ će postati aktivna:

Klikom na tipku „Options“, otvorit će nam se sljedeći izbornik:

Uključivanje opcije da kote „hvataju“ (kotiraju) otvore. Potrebno je odabrati da li hvataju „centre“ („Centers“) ili „širine“ („Widths“) otvora. Uključivanje opcije da kote „hvataju“ (kotiraju) sudarajuće zidova odabranom zidu. Uključivanje opcije da kote „hvataju“ (kotiraju) sudarajuće osi odabranom zidu.

Slika 5.5 – Izbornik „Auto Dimension Options“ – postavke za kotiranje čitavih zidova

Nakon što su postavljene opcije „Auto kotiranja“, klikom na odabrani zid, automatski će se kotirati sve što je postavljeno u opcijama. Klikom na prazni prostor potvrđujemo kraj kotiranja i položaj kotne linije (niza kota). Uređivanje niza kota radi se na jednak način opisan na prethodnoj stranici.

Slika 5.6 – Postupak automatskog kotiranja čitavih zidova

Revit pomaže u postavljanju više redova kota na jednak razmak tako da prilikom postavljanja niza kota u jednom trenu „hvata“ na određeni položaj (na određenu udaljenost). U tom trenutku se pojavljuju kratka plava crtkana linija. Naravno, nije obavezno postaviti kotnu liniju na ovaj položaj, ovo je samo pomoćna funkcija.

Upoznavanje s programom i osnove rada

92

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

Slika 5.7 – Revit-ov sustav za pomoć pri postavljanju kotnih linija na jednake razmake

NAPOMENA: Nije ranije spomenuto, ali se podrazumijeva: kotne linije i izgled oznake kote (strelice) je Revit familija. Prilikom kotiranja, u „Properties“ panelu je moguće odabrati tip kote kao i kod ostalih elemenata unutar Revit-a.

Upoznavanje s programom i osnove rada

93

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

5.3.

Visinske kote

Osim linijskih kota, u Revit-u postoji alat za kotiranje visina, odnosno, alat za postavljanje visinskih kota. Pokreće se s kartice „Annotate“ na alatnoj traci, pod nazovom „Spot Elevation“.

Slika 5.8 – Pokretanje alata za visinske kote „Spot Elevation“

Visinske kote se mogu postavljati u tlocrtnim prikazima, vertikalnim prikazima kao i u 3D-u (s tim da u 3D-u pogled mora biti zamrznut i postavljena ravnina u kojemu se postavljaju oznake visina). Kotiranje u 3D-u se neće detaljno opisivati. Kao i kod linijskih kota, Revit ne dozvoljava umetanje kota bilo gdje u prostor, tj. mora se kotirati neki dio objekta (brid, točka i sl.) Bitno je uočiti dodatnu alatnu traku prilikom pokretanja alata za visinske kote „Spot Elevation“:

Pomoću tih alata postavljamo da li visinske kote imaju „Leader“ (strelicu / pokazivač) i „Shoulder“ („rame“ – horizontalnu liniju na kojoj leži kota kad ima uključen pokazivač. Visinske kote postavljamo klikom na dio objekta koji želimo kotirati.

„Shoulder“ – „rame“

„Leader“ – strelica Slika 5.9 – Postavljanje visinskih kota u presjeku

Isto tako, na dodatnoj alatnoj traci postoje i dva padajuća izbornika: „Relative Base“ („relativna baza“) – kojom se namješta referentna razina od kud visinska kota mjeri položaj „Display Elevations“ („prikaži visine“) – kojom se u tlocrtu odabire što tlocrtna visinska kota označava (mjeri)

Upoznavanje s programom i osnove rada

94

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

NAPOMENA: Nije ranije spomenuto, ali se podrazumijeva: izgled oznake visinske kote je Revit familija. Prilikom kotiranja, u „Properties“ panelu je moguće odabrati tip kote kao i kod ostalih elemenata unutar Revit-a.

Upoznavanje s programom i osnove rada

95

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

5.4.

Označavanje vrata i prozora

Označavanje elemenata u Revit-u se radi pomoću alata „Tag by Category“ („označi po kategoriji“) koji se nalazi na kartici „Annotate“ na alatnoj traci.

Slika 5.10 – Pokretanje alata za označavanje elemenata

Pokretanjem tog alata pojavljuje se dodatna alatna traka ispod glavne alatne trake:

Prvi padajući izbornik određuje da li će se oznake postavljati u horizontalnom ili vertikalnom smislu (bitno radi orijentacije teksta oznake). Klikom na tipku „Tags“ („oznake“) otvara nam se izbornik „Loaded Tags“ („učitane oznake“) u kojem definiramo zadane familije i tipove oznaka po kategorijama:

Slika 5.11 – Alat „Loaded Tags“

U lijevom stupcu su kategorije familija, a u desnom stupcu su prikazane učitane oznake. Na slici vidimo da je učitana oznaka vrata. Zadanu oznaku mijenjamo tako da kliknemo na nju, otvorit će se padajući izbornik u kojemu odaberemo neku drugu familiju i tip oznake (od onih koji su trenutačno učitane u datoteku modela). Klikom na „OK“ potvrđujemo postavke. Naravno, tip oznake je moguće kasnije promijeniti na način da odaberemo oznaku te u panelu „Properties“ iz padajućeg izbornika odaberemo neki drugi tip.

Upoznavanje s programom i osnove rada

96

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

Nakon toga je potrebno postaviti pokazivač miša na element kojeg planiramo označiti, pokazat će se prikaz kako će oznaka izgledati te njen položaj. Ukoliko smo zadovoljni s izgledom, klikom potvrđujemo položaj oznake.

Slika 5.12 – Slika lijevo: postavljanje oznake na vrata (pretpregled izleda oznake), slika desno: postavljena oznaka

Konkretno kod označavanja vrata, ali i kod drugih elemenata: broj pozicije, širina, visina su podaci koje familija oznake čita iz parametara instance elementa kojeg označamo. Ovisno o odabranoj familiji i tipu oznake moguće je čitati (prikazivati) razne parametre nekog elementa (instance) u Revit modelu.

Isti princip označavanja vrijedi za sve ostale elemente (instance tipova familija) unutar Revit-a.

Upoznavanje s programom i osnove rada

97

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

5.5.

Označavanje prostorija

Alat za označavanje prostorija se nalazi na kartici „Architecture“ pod ikonom „Room“. Alat će biti aktivan samo kada smo u nekom od tlocrtnih prikaza, u ostalim prikazima će ikona biti siva što znači da je alat nedostupan (jer nema smisla, npr. ne možemo označiti tlocrt prostorije u presjeku).

Slika 5.13– Pokretanje alata „Room“ s kartice „Architecture“ na alatnoj traci

Kada pokrenemo alat, u panelu „Properties“ možemo pod parametrom „Name“ („ime“) odabrati ime prostorije. Ukoliko nekog naziva na popisu nema, novi možemo dodati tako da ga jednostavno upišemo u to polje, on će automatski biti dodan na popis za budući odabir. Zatim, kliknemo u neku prostoriju. Ako je model uredan, Revit će prepoznati granice prostorije (zidove, vrata, itd.) i automatski će pokriti površinu prostorije. To ćemo prepoznati po tome što se iz oznake prostorije šire dvije dijagonale do rubova prostorije. Oznaka prostorije je vanjska familija kojoj možemo zadati koje parametre prostorije nam može prikazivati. Tako npr. u oznaci koju smo umetnuli možemo prikazati razinu, naziv prostorije, broj prostorije, završnu obradu poda, površinu prostorije, opseg itd.

Slika 5.14 – Postavljanje oznake prostorije

Također, možemo dodati dodatne oznake postavljenom objektu „Room“. Alatom „Tag Room“ („označi prostoriju“), koji se nalazi na alatnoj traci pored alata „Room“, već postojećoj oznaci prostorije dodajemo samo dodatnu oznaku.

Slika 5.15 – Pokretanje alata „Tag Room“ za dodavanja dodatnih oznaka već postojećoj oznaci prostorija

Upoznavanje s programom i osnove rada

98

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

Vrlo koristan i bitan alat je „Room Separator“ („razdjelnik prostorija“), a služi za fizičko dijeljenje prostora radi označavanja jasne podjele prostora (dva ili više) unutar jedne prostorije.

Slika 5.16 – Pokretanje alata za razdjeljivanje prostorija „Room Separator“

U praksi bi ovim alatom razdvojili npr. kuhinju od blagovaonice ako su unutar zajedničkog prostora bez pregradnih zidova ili npr. prostore namjene u nekoj javnoj građevini. Alat „Room Separator“ radi pomoću linijskih alata, što znači da nakon pokretanja alata „Room Separator“ u tlocrtu linijski crtamo linije razdvajanja prostorija.

Način generiranja tablice s popisom prostorija, površinama i ostalim parametrima je opisan u poglavlju „Tablice“.

Upoznavanje s programom i osnove rada

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

5.6.

99

Ubacivanje texta

U Revit je moguće dodatno označiti i opremiti prikaze pomoću teksta. Tekst za opise u prikazima unosimo pomoću alata „Text“ koji se nalazi na alatnoj traci na kartici „Annotate“.

Slika 5.17 – Pokretanje alata „Text“ za umetanje tekstualnih opisa u prikaz

Bitno je znati da je tekst, kao i ostale oznake, 2D objekt. To znači da ga vidimo u samo prikazu u koji smo ga postavili (i u njemu zavisnim pogledima), a ne u svim prikazima. Isto tako ga ne vidimo ni u 3D prikazu. Tekst postavimo tako da kliknemo na mjesto na koje ga želimo postaviti, pojavit će se mala tekstualna ćelija u koju upisujemo tekst. Nakon što smo unijeli tekst, klikom na prazan prostor potvrđujemo unos. Nakon što smo potvrdili unos, tekst možemo pomicati, rotirati itd. Uređivanje unešenog teksta radimo tako da dva puta kliknemo na tekst.

Upoznavanje s programom i osnove rada

100

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

6.

TABLICE

Revit je alat za BIM („Building Information Modelling“ – modeliranje informacijskog modela građevine), što znači da je model građevine koju modeliramo u Revit-u zapravo vizualna reprezentacija baze podataka o toj građevini. Svi podaci koje smo unijeli u model (elementi i njihove dimenzije, materijali, volumeni, broj komada itd.) postoje u bazi podataka i to nam omogućava da sve te podatke prikažemo, sortiramo i filtriramo pomoću tablica. Postoji nekoliko tipova tablica u Revit-u, ovdje će se prikazati tri najvažnija tipa. Što se tiče količine materijala i broja elemenata, postoje dva načina na koje možemo povlačiti podatke iz modela: Jedan od načina nam daje količine materijala ugrađenih u model, kao npr. kubike betona (m 3) („Material Takeoff“). Drugi način nam daje broj komada ugrađenih elemenata, npr. točan broj određenog tipa vrata („Schedule/Quantities“). Tablice izrađujemo preko panela „Project Browser“. Da bi dobili iz Revit modela pregledne podatke u tablici, moramo prvo odrediti koji tip podataka želimo. U „Project Browser“ panelu, desnim klikom miša kliknemo na „Schedules/Quantities“. Otvara nam se sljedeći izbornik:

1 2 3

Slika 6.1 – Izbornik za izvještaje pod „Schedules/Quantities“

Izbornik „Schedules/Quantities“: (1) „New Schedule/Quantities…“ (2) „New Graphical Material Takeoff...“ (3) „New Sheet List...“

- novi tablični izvještaj količine po parametrima elemenata - novi tablični izvještaj količine po vrsti materijala - novi popis nacrta (listova)

Općenito, tablice je moguće sortirati i filtrirati po raznim kriterijima. Isto tako, moguće im je zadavati formule u kojima je moguće povezati više ćelija tablice, npr. da je rezultat formule u nekoj ćeliji umnožak volumena sa specifičnom težinom materijala čime se dobiva težina elementa i sl.

Upoznavanje s programom i osnove rada

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

6.1.

101

Tablice „Schedule/Quantities“

Odabirom neke od opcija otvara nam se prozor u kojem biramo kategoriju elemenata za koju želimo izvesti podatke:

Slika 6.2 – Izbornik za odabir kategorije elemenata za koju izvozimo podatke.

Iz popisa kategorija biramo kategoriju elemenata za koje izvozimo podatke u tablicu. U ovom primjeru biramo „Doors“ za vrata. Obično biramo jednu kategoriju, jer nije posve logično da u istom setu podataka imamo npr. namještaj, prozore i ukupnu količinu betona. Moguće je, naravno, prikazati tablične podatke i za više kategorija, u tom slučaju bi s popisa odabrali „“ opciju. Nakon što potvrdimo klikom na „OK“, otvara nam se slijedeći prozor:

Slika 6.3 – Izbornik za odabir vrste podatka (stupaca) koje će tablica sadržavati.

Upoznavanje s programom i osnove rada

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

102

S popisa na lijevoj strani („Available fields“ – dostupna polja) biramo vrstu podatka koju želimo prikazati u stupcu tablice. Zatim kliknemo na tipku „Add -- >“. Time smo odabranu vrstu podatka dodali kao stupac u tablici. Ponovimo postupak za sve vrste podataka koje želimo u tablici. Odabrane stupce vidimo na popisu s desne strane („Scheduled fields (in order):“ – odabrana polja (po redu)). Odabrani stupci su prikazani redom kojim će biti u tablici. Redoslijed im možemo mijenjati na način da kliknemo na neki element popisa i tipkama „Move Up“ („pomakni gore“) i „Move Down“ („pomakni dolje“) mijenjamo položaj odabranog elementa popisa. Sadržaj (stupce) tablice potvrdimo klikom na tipku „OK“. Nakon toga Revit će stvoriti novu tablicu prema parametrima (stupcima) koje smo odabrali, a tablica će biti dostupna u panelu „Project Browser“ pod grupom „Schedules/Quantities“. Bitno je napomenuti da su unutar Revit-a tablice koje smo prikazali, odnosno, podaci unutar tablica dvosmjerno povezani s modelom. Tako npr. ne moramo nakon unešenih promjena ponovno generirati novu tablicu ako se, primjerice, promjeni vrsta ili broj vrata. Revit promjene na modelu automatski ažurira u svim tablicama na koje se to odnosi. Jednako tako, promjena podataka u tablicama uzrokuje promjenu u modelu.

6.2.

Tablice „Material Takeoff“

Ako unutar „Project Browser“ panela kliknemo desnim klikom na grupu „Schedules/Quantities“ i odaberemo opciju „New Material Takeoff“ otvara nam se sljedeći prozor:

Slika 6.4 – Prozor izbornika „New Material Takeoff“

Ovdje isto imamo popis kategorija elemenata unutar modela. Bitna razlika je što će „New Material Takeoff“ računati količine materijala, a ne broj komada. Tako ćemo npr. ako odaberemo kategoriju zidova („Walls“), moći dobiti ukupnu količinu potrebnog materijala za sve zidove u modelu.

Upoznavanje s programom i osnove rada

103

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

Nakon odabira kategorije, otvara se prozor u kojem biramo vrste podataka koje želimo kao stupce tablice:

Slika 6.5 – Definiranje podataka za stupce u tablici

Slično kao i kod tablice za broj komada elemenata, dodajemo stupce s lijeva na desno i možemo im mijenjati redoslijed. Odabir potvrđujemo klikom na tipku „OK“.

6.3.

Tablica „Sheet List“

Ako unutar „Project Browser“ panela kliknemo desnim klikom na grupu „Schedules/Quantities“ i odaberemo „New Sheet List…“ pokretnut ćemo generiranje tablice koja sadrži popis nacrta, preciznije, popis listova iz modela. Otvorit će nam se prozor za definiranje stupaca u tablici:

Slika 6.6 – Definiranje podataka za stupce u tablici popisa nacrta

Odabirom stupaca „Sheet Number“ („broj lista“) i „Sheet Name“ („naziv lista“), te potvrđivanjem tipkom „OK“ dobit ćemo tablicu s popisom svih listova u modelu. Ovo je posebno korisno radi toga što je tablica uvijek ažurirana i neće se desiti da neki nacrt (list) izostane s popisa. Upoznavanje s programom i osnove rada

104

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

Slika 6.7 – Primjer tablice s popisom nacrta

Bitno je znati da se naziv tablice te nazivi stupaca mogu mijenjati tako da se klikne na njih, obriše postojeći tekst te upiše novi po potrebi.

6.4.

Tablica s popisom prostorija

Tablica s popisom prostorija se izrađuje tako da se u „Project Browser“ panelu napravi desni klik mišem na grupu „Schedules/Quantities“ i s kontekstualnog izbornika odabere „New Schedules/Quantities…“. Otvorit će se prozor „New Schedule“ u kojem je potrebno odabrati kategoriju „Rooms“ („prostorije“):

Slika 6.8 – Odabir kategorije „Rooms“ („prostorije“) za koju će se izraditi tablica

Odabir potvrdimo klikom na tipku „OK“. Zatim u prozoru „Schedule Properties“ na popis na desnoj strani dodamo stupce (polja): „Name“ (naziv prostorije), „Level“ (etaža) i „Area“ (površina). Moguće je dodati i ostale parametre (stupce) prema potrebi.

Upoznavanje s programom i osnove rada

105

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

Slika 6.9 – Odabir stupaca tablice prostorija

Odabir potvrdimo klikom na tipku „OK“. Nakon toga, generirat će se tablica s popisom prostorija i odabranim stupcima:

Slika 6.10 – Tablica s popisom prostorija sa stupcima: naziv, etaža i površina prostorije

Kako je već ranije objašnjeno, nazive tablice i stupaca možemo promijeniti prema potrebi.

Upoznavanje s programom i osnove rada

106

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

7.

PRIPREMA ZA ISPIS

Da bi mogli iz Revit-a ispisivati i iscrtavati podatke (nacrte, popise, tablice, prikaze), potrebno je prvo definirati listove. Novi list napravimo alatom „Sheet“. Alat „Sheet“ se pokreće s alatne trake, s kartice „View“:

Slika 7.1 – Pokretanje alata „Sheet“ za izradu novog lista

Nakon toga, otvara se prozor „Titleblocks“ („naslovni blokovi“ / „sastavnice“) u kojem se odabire neka od postojećih familija okvira papira koji u sebi mogu sadržavati i sastavnicu: Odabir uvoza vanjske familije papira sa ili bez sastavnice. Odabir već učitanih familija sastavnica (okvira papira) s popisa.

Odabir mjesta na koje dolazi list u popisu listova, ako smo ih ranije definirali. Ako nema definicije, automatska postavka je „New“ (novo).

Klikom na OK potvrđujemo odabrane opcije i stvara se novi list. Slika 7.2 – Prozor „New Sheet“ u kojem se definira novi list

Jednako tako, novi list se može izraditi u panelu „Project Browser“ tako da kliknemo desnim klikom na grupu „Sheets“, pa iz kontekstualnog izbornika biramo „New Sheet“. Sastavnice na listovima su također familije koje sadrže 2D linije i tekst. Promjena familije i tipa sastavnice se radi preko panela „Properties“. Ukoliko je potrebno promijeniti postojeće parametre sastavnice ili okvira papira, odaberemo instancu sastavnice ili okvira i panelu „Properties“ kliknemo na „Edit Type“ mijenjamo tipske parametre sastavnice.

Upoznavanje s programom i osnove rada

107

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

Na kartici „Manage“ na alatnoj traci imamo alate „Project Information“ („informacije o projektu“) i „Project Parameters“ („parametri projekta“). Pomoću tih alata postavljamo (upisujemo) osnovne podatke o projektu (naziv projekta, sudionike, kč.br., Kako te parametre ne bismo prepisivali u sastavnice, moguće ih je kao parametre unijeti u familije sastavnica, pa će se oni pozivati i postavljati u sastavnice automatski. Jednako tako, svaka promjena parametara projekta mijenja taj podatak na bazi cijelog projekta / modela, odnosno u svim sastavnicama. Naravno, moguće je u sastavnicu unijeti i polja koja su zavisna o listu (npr. broj i naziv nacrta), odnosno, polja nezavisna od ostalih parametara i listova.

Na listove je potrebno dodati prikaze (pročelja, tlocrte, presjeke, 3D prikaze itd.). Dodajemo ih na način da otvorimo neki list, a zatim iz „Project Browser“ panela određeni prikaz kliknemo i „odvučemo“ na otvoreni list: Bitno je naglasiti da će svaki izgled prikaza biti takav na papiru. Dakle, pripremu za ispis: mjerilo, način prikaza, kote, tekstualne i linijske oznake i ostalo radimo u samim prikazima, nezavisno o listovima. Ono što vidimo u prikazu će biti ispisano na papiru (listu).

Slika 7.3 – „Drag&Drop“ („povuci i ispusti“) način dodavanja prikaza na list (okvir papira sa sastavnicom)

Upoznavanje s programom i osnove rada

108

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

8.

CAD BLOKOVI I UVOZ CAD PODLOGA

Uvoz postojećih CAD podloga radimo alatom „import CAD“ (uvezi CAD), koji se nalazi na alatnoj traci na kartici „Insert“:

Slika 8.1 – Pokretanje alata „Import CAD“ preko alatne trake

Otvorit će nam se izbornik „Import CAD Formats“ („uvoz CAD formata“), preko kojeg odabiremo datoteku koju želimo uvesti, postavljamo jedinice, početnu poziciju, ravninu i ostale postavke.

Odabir tipa datoteke.

Odabir mjernih jedinica.

Odabir pozicije i etaže.

Slika 8.2 – Izbornik „Import CAD Formats“ preko kojeg se uvoze vektorske datoteke u Revit model

Moguće je uvesti čitav niz tipova datoteka:

Slika 8.3 – Tipovi CAD datoteka koje je moguće uvesti u Revit model

Klikom na tipku „Open“, odabrana vektorska („CAD“) podloga će biti uvezena u aktivni prikaz, a prema zadanim postavkama postavljenim u izborniku „Import CAD Formats“.

Upoznavanje s programom i osnove rada

109

Autodesk® Revit® – Priručnik za početnike

9.

REVIT KRATICE

MODIFY AA Align AR Array RC Cope: Remove Coping CP Cope: Apply Coping CC Copy Ctrl+C Copy to Clipboard CS Create Similar Ctrl+X Cut to Clipboard UC Cut: Uncut Geometry CU Cut: Cut Geometry DE Delete DD Demolish F Family Types VH Hide in View: Hide Category EH Hide in View: Hide Elements UJ Join: Unjoin Geometry JJ Join: Join Geometry LW Linework MA Match Type Properties DM Mirror – Draw Axis MM Mirror – Pick Axis GP Model Group: Create Group LI Model Line MD Modify MV Move OF Offset EOD Override Graphics by Element PT Paint Ctrl+V Paste from Clipboard PN Pin PP Properties Window Ctrl+1 RO Rotate RE Scale SL Split Element SF Split Face TT Trim/Extend Single Element TR Trim/Extend to Corner TY Type Properties UP Unpin INSERT LR Link Revit LC Link CAD DEC Place Decal IM Image MANAGE ML Manage Links MN Materials OO Object Styles UN Project Units PU Purge Unused SU Sun Settings MS MEP Mechanical Settings ES MEP Electrical Settings BS MEP Building/Space Type Settings PH Phases

VIEW WC Cascade Windows XX Close Hidden Windows GD Graphic Display Options HL Hidden Line HC Hide Category HH Hide Element IC Isolate Category HI Isolate Element KS Keyboard Shortcuts RR Render RG Render Gallery RC Render in Cloud HR Reset Temporary Hide/Isolate SH Shaded Fn9 System Browser TL Thin Lines WT Tile Windows RH Reveal Hidden Elements Mode VV Visibility / Graphics WF Wireframe ZOOM ZP Previous Pan/Zoom ZA Zoom All to Fit ZZ Zoom in Region ZO Zoom Out ZS Zoom Sheet Size ZE Zoom to Fit ANNOTATE DI Aligned Dimension DL Detail Line RF Filled Region FR Find / Replace MR Masking Region VC Revision Cloud EL Spot Elevation TG Tag by Category TA Tag All RT Tag Room TX Text SNAPS SO Snaps Off SE Endpoints SR Snap to Remote Objects SZ Close SS Turn Override Off ST Tangents SC Centers SM Midpoints SQ Quadrants PC Snap to Point Clouds SW Work Plane Grid SX Points SI Intersections SN Nearest SP Perpendicular

CONTEXT MENU R3 Define a New Center of Rotation EX Exclude MP Move to Project RC Repeat Last Command RA Restore All Excluded RB Restore Excluded Member SA Select All Instances in Entire Project SV Select All Instances Visible in View SER Select Previous ARCHITECTURE CL Structural Column DR Door SB Floor Structural FL Floor Architectural GR Grid LL Level CM Place a Component RP Reference Plane RM Room RS Room Separator WA Wall Architectural WS Wall Structural WN Window BM Beam BS Beam System BR Brace FI Isolated Foundation FS Foundation Slab TS Toposurface SYSTEMS DT Duct DF Duct Fitting DA Duct Accessory CV Convert to Flex Duct FD Flex Duct AT Air Terminal ME Mechanical Equipment PI Pipe PF Pipe Fitting PA Pipe Accessory FP Flex Pipe PX Plumbing Fixture SK Spinkler EW Arc Wire CT Cable Tray CN Conduit TF Cable Tray Fitting NF Conduit Fitting EE Electrical Equipment LF Lighting Fixture DC Check Duct Systems PC Check Pipe Systems EC Check Circuits OPĆENITO Ctrl+O Open Ctrl+S Save Ctrl+P Print Fn5 Refresh

XML s definiranim prečacima s liste, moguće je skinuti s www.intelika.hr/dokumenti/keys.zip

Upoznavanje s programom i osnove rada