RAZROJAVANJE- Pelet i Demare i Jos Po Nesto

Demariranje ili Demarijev metod jedna je od najpoluparnijih metoda u svijetu koja se koristi za sprječavanje rojenja pčelinjih zajednica. Iako je prvenstvena uloga Demarijeve metode spriječiti pojavu rojevog nagona, pojedini pčelari ovu metodu koriste i onda kada zajednica već uđe u rojev nagon, čak i kada pčele zatvore matičnjake.

Komercijalno pčelarenje i rojev nagon

Rojenje Rojenje pčelinjih zajednica prirodan je ciklus proširivanja pčelinjih zajednica, ali ova pojava u komercijalnom komercijalnom pčelarstvu, ukoliko nije kontrolisana, pčelarima itekako izaziva glavoolje.

!rotiv rojenja rojenja pčelari se ore na razne načine. "snovno je oezijediti da pčelinja zajednica #ivi u adekvatnim uslovima$ da pčele imaju dovoljno prostora za izgradnju novog saća, deponovanje meda, da matica ima dovoljno prostora za zalijeganje jaja itd. %li, ponekad zajednica preduhitri pčelara i uđe u rojev nagon prije nego pčelar uspije ilo šta uraditi.

Demarijev način ili demariranje je postupak u pčelarstvu, koji se primjenjuje prvenstveno za sprječavanje pojave rojevog nagona, ali mnogi pčelari ovu metodu koriste i nakon što pčele povuku matičnjake. &edan je od najpopularnijih metoda za kontrolisanje rojenja pčela.

' (etod je doio naziv po )rancuzu Demareu *Demar+, koji je, oko -/. godine, prvi počeo da ga primjenjuje ' ka#e 0erolju 0erolju 1meljić, srijanski pčelar u svojoj 2nciklopediji pčelarstva.

(udrost je u proširivanju sloodnog prostora

Demarijev način se mo#e primijeniti u košnicama koje imaju tijela iste visine. 3astoji se u sljedećem$ u plodištu se ostavlja matica sa jednim do dva rama

mladog legla, a u gornje tijelo se premjeste svi ostali ramovi sa leglom i medom. "a tijela se dopune ramovima ra movima sa praznim saćem ili satnim osnovama. Između plodišta i gornjeg tijela postavlja se matična rešetka.  4rutovima  4rutovima iz gornjeg tijela tijela trea omogućiti izlijetanje. izlijetanje.

5eki pčelari postavljaju iznad rešetke *ispod gornjeg tijela sa leglom i medom tijelo sa praznim saćem ili osnovama. Donje tijelo u ovom slučaju predstavlja roj, a gornje ' izrojeno društvo. Deset dana kasnije trea uništiti matičnjake u gornjem tijelu.

!rimjenom ovog metoda mogu se doiti veće količine meda, jer u košnici, u narednom periodu, neće iti optimalne količine otvorenog legla, pa će se dio pčela njegovateljica preorijentisati na sakupljačice nektara.

Košnica pripremljena pripremljena po Demarijevom principu treala i spriječiti pojavu rojevog nagona.

Rojideno Rojideno stanje i razijanje pčelinjeg gnijezda

%lija Dolovac u svojoj knjizi 63avremeno pčelarstvo7 pčelarstvo7 *899: opisuje da se Demarijev način pčelarenja mo#e primijeniti čak i kada zajednica uđe u rojevi nagon, pa i onda kada su pčele povukle matičnjake. matičnjake.

' (etoda se zasniva na odvajanju matice od legla prevješavanjem okvira, odnosno na razijanju pčelinjeg gnijezda, čim se stimulira stanje zajednice koja se izrojila ' ka#e Dolovac. D olovac.

' %ko se u košnci nađu zale#eni ili zatvoreni matičnjaci, matičnjaci, uzme se jedan okvir sa leglom i matičnjacima *ostave se samo dva najolja i okvir stavi u sredinu donjeg tijela plodišta *!-. 5a krajeve se stavi po jedan okvir sa izgrađenim saćem, a ostali prostor ispuni sa satnim osnovama. 5a donje tijelo plodišta

*!- stavi se matična rešetka, a na njega drugi dio plodišta *!8. 5a gornji dio plodišta *!8 stavi se nastavak *treći op.a. sa starim leglom. Drugi dan se u nastavcima iznad matične rešetke potra#i matica, ako se nađe odstrani se. %ko je pak nema u nastavku, znači da je ostala sa matičnjacima. 1 tom slučaju ona će iti likvidirana izlaskom prve mlade matice iz matičnjaka. 5akon nekoliko dana it će uništen i drugi matičnjak, nakon čega prestaje rojev nagon u zajednici.

Demarijev postupak u slučaju kada je zajednica već ušla u rojev nagon mnogi pčelari ocijenili su dorim jer je zajednica sačuvana jaka, a u košnici je ostala mlada matica spremna za zimovanje i narednu sezonu.

D2(%RIR%5&2 I ;0&24%5&2 &%oran (irjanić sa !oljoprivrednog =akulteta u