RACUNOVODSTVO - teorija

RAČUNOVODSTVO Računovodstvena informacija, donošenje odluka i korištenje finansijskih izvještaja Računovodstvo kao informacioni sistem Računovodstvo je informacioni sistem koji vrednuje, obradjuje i prenosi finansijske podatke o nekom preduzeću. Preduzeće je svaki trgovački privredni ili poslovni subjekt u javnom ili privatnom sektoru privredjivanja. Komitet za medjunarodne računovodstvene standarde navodi da računovodstvo pruža vitalne usluge dajući finansijske podatke o nekom preduzeću koji su korisni širokom krugu korisnika pri donošenju poslovnih odluka. Poslovne aktivnosti

Donosioci odluka

RAČUNOVODSTVO Vrednovanje Postignuto evidentiranjem (vrednovanjem podataka)

Obrada Postignuta čuvanjem i pripremom podataka

Prenos objavljivanjem postignut izvještavanjem

Poslovni ciljevi i aktivnosti Poslovanje je aktivnost privredne jedinice čiji je cilj prodaja roba i usluga kupcima po cijenama koje će obezbjediti adekvatan povrat vlasnicima privredne jedinice. Ciljevi poslovnih jedinica: 1) Profitabilnost – je potreba da se zaradi zadovoljavajući profit kako bi se privukao i zadržao investicioni kapital. 2) Likvidnost – posjedovanje dovoljno raspoloživih finansijakih sredstava da se isplate dospjela dugovanja. Sve aktivnosti u preduzeću dijelimo na finansijske, investicione i operativne. a) Finansijske aktivnosti – uključuju dobijanje kapitala od vlasnika ili od kreditora kao što su banke, radi otpočinjanja ili nastavka redovnog poslovanja. Ove aktivnosti uključuju i vraćanje duga kreditorima i isplatu dobitka vlasnicima. b) Investicione aktivnosti – obuhvataju kupovinu zemlje, zgrada, opreme i drugih resursa koji su potrebni za redovno poslovanje kao i prodaju tih resursa kada oni više nisu potrebni. c) Operativne aktivnosti – obuhvataju redovno poslovanje tj prodaju roba i usluga te zapošljavanje menadžera i radnika, kupovinu i proizvodnju roba i usluga i plačanje poreza državi. Upravljačko računovodstvo – omogućuje internoj upravi koja je zadužena za ostvarivanje ciljeva profitabilnosti i likvidnosti preduzeća, podatke o finansijskim, investicionim i operativnim aktivnostima.

Finansijsko računovodstvo – generiše izvještaje i daje ih vanjskim donosiocima odluka kako bi oni mogli procjeniti da li je neko preduzeće postiglo zacrtane poslovne ciljeve. Obrada računovodstvene informacije Knjigovodstvo je proces bilježenja finansijskih transakcija i vodjenja finansijske evidencije. Računovodstvo podrazumjeva oblikovanje informacionog sistema koji treba da zadovolji njegove korisnike. Glavni ciljevi računovodstva su: analiza, tumačenje i upotreba informacija. Računovodstveni informacioni sistem je podsistem upravljačkog informacionog sistema. On je najvažniji podsistem jer igra glavnu ulogu u upravljanju i protoku ekonomskih podataka do svih segmenata poslovanja kao i do zainteresovanih strana izvan datog poslovanja. Korisnici računovodstvenih informacija

Vlasnik Javnost Državni organi

Investitori Preduzeće Rukovodstv o

Kupci

Zaposleni Kreditori

Dobavljači i drugi

RAČUNOVODSTVENO MJERENJE Da bi se izvršilo računovodstveno mjerenje tj. vrednovanje, računovodja mora dati odgovor na četiri osnovna pitanja: 1) šta se vrednuje 2) kada treba izvršiti vrednovanje – kada se desi poslovna promjena o kojoj govori dokument 3) koji novčani iznos treba dodjeliti onome što se vrednuje 4) kako treba da bude klasificirano ono što se vrednuje U osnovi finansijsko računovodstvo koristi novac za vrednovalje uticaja poslovnih transakcija na odvojene poslovne subjekte. Poslovne transakcije su poslovni dogadjaji koji utiču na finansijski položaj poslovnog subjekta. Tranaskcija može biti razmjena vrijednosti izmedju dvije i više nezavisnih strana. Postoje transakcije koje imaju iste efekte ali nisu razmjena vrijednosti (npr. požar, poplava, kradja, habanje mašina). Sve poslovne transakcije evidentiraju se u novčanim jedinicama i domaćoj valuti. Valutni kurs je vrijednost jedne valute izražene drugom valutom

Koncept zasebnog poslovnog subjekta Za računovodstvene svrhe preduzeće predatavlja zaseban subjekt koji je odvojen ne samo od svojih kreditora i kupaca, već i od svog jednog ili više vlasnika. On treba da ima svoju potpuno odvojenu evidenciju, a njegova finansijska evidencija i izvještaji treba da se odnose isključivo na njegove vlastite finansijske poslove. Korporacija kao zaseban subjekt Postoje tri osnovna oblika poslovnog preduzeća: 1) Jedinstveno vlasništvo – preduzeće čiji je vlasnik jedno lice. Ovdje pojedinac ubire sav dobiotak ili snosi sve gubitke i odgovoran je za izvršavanje svih obaveza proisteklih iz poslovanja. 2) Partnerski oblik poslovanja – oblik gdje imamo dva ili više suvlasnika u preduzeću. Oni dijele dobitke ili gubitke u poslovanju prema dogovorenoj formuli. Poslovne aktivnosti vlasnika preduzeća su kao i kod predhodno navedenog oblika odvojene od njegovih ličnih aktivnosti. 3) Korporacija ili kompanija – poslovni subjekt koji je zakonski odvojen od njegovih vlasnika. Dioničari čije se vlasništvo ogleda u posjedovanju dionica ne kontrolišu direktno poslovanje korporacije. Ovo ograničenje, ograničava njihovu odgovornost. Za poslovanje korporacije odgovaraju samo iznosom koji su uložili u kupovinu dionica. Udio u vlasništvu korporacije naziva se dionica ili akcija. Finansijski položaj i računovodstvena jednačina Finansijski položaj se odnosi na ekonomske resurse koje kontroliše kompanija ili potraživanja prema tim resursima na odredjeni dan. Drugi termin za ovo je «KAPITAL». Prema tome, kompanija se može posmatrati kroz vrijednost resursa sa kojima raspolaže odnosno kroz vrijednost vlastitog kapitala. Ekonomski resursi = Vlastiti kapital Svaka kompanija može da posjeduje dvije vrste kapitala: nevlastiti (tudji – kapital zajmodavca i kreditora) i vlastiti kapital. Ekonomski kapital = Nevlastiti + Vlastiti kapital U računovodtvenoj terminologiji, ekonomski resursi se nazivaju «SREDSTVA», a nevlastiti kapital se naziva «OBAVEZE». Sredstva = Obaveze + Vlastiti kapital Ova jednačina je poznata kao računovodstvena jednačina. Uvijek mora postojati ravnoteža dvije strane jednačine. Sredstva su ekonomski resursi koje kontroliše preduzeće i od kojih se očekuje da budu od koristi za buduće poslovne operacije.

Obaveze podrazumjevaju sadašnje obaveze preduzeća da isplati gotovinu, preda sredstva ili pruži usluge drugim subjektima u budućnosti. Vlastiti kapital predstavlja potraživanja od strane dioničara ili vlasnika udjela prema sredstvima preduzeća. Vlastiti kapital = Sredstva – Obaveze Vlastiti kapital korporacije naziva se akcijski ili dionički kapital. On ima dva dijela: osnovni i zadržanu zaradu. Vlastiti kapital = Osnovni kapital + Zadržana zarada (Nominalna vrijednost & Premija)

Osnovni kapital je iznos uložen u preduzeće od strane akcionara. Dijeli se na nominalnu vrijednost dionica i premiju po dionicama. Nominalni iznos dionice je iznos koji se evidentira na računu vlastitog kapitala korporacije, i minimalan je iznos koji se može navesti u izvještaju kao osnovni kapital. Premija po dionici ili akciji nastaje kada se dionice prodaju po cijeni višoj od njihove nominalne vrijednosti. Zadržana zarada predstavlja vlastiti kapital ostvaren iz profitnih aktivnosti preduzeća i zadržan radi korištenja u poslovanju. Na nju utiču tri vrste transakcija: prihodi, rashodi i dividende. Prihodi i rashodi su povećanja ili smanjenja dioničkog kapitala koja nastaju iz redovnog poslovanja preduzeća. Generalno se može reći da kompanija uspješno posluje ako su njeni prihodi veći od njenih rashod. Kada prihodi premašuju rashode, ta razlika se naziva neto dobitak. Kada rashodi premašuju prihode, ta razlika se naziva neto gubitak. Dividende su obračunati prihodi od ulaganja u dionice nastali od podijeljenog neto dobitka. I rashodi i dividende smanjiji zadržanu zaradu. Prihodi – Rashodi = Neto dobitak 1) Dvojica ortaka su podnijela aplikacijuo osnivanju trgovačkog društva i dobili odobrenje, tj. ugovor o osnivanju. Da bi počeli poslovanje ulažu 50.000,00Km u zamjenu za 5.000 dionica čija je nominalna vrijednost 10KM/dionici. Prvi bilans stanja ovog preduzeća izgleda ovako: SREDSTVA IZVORI SREDSTAVA Gotovina

Osnovni kapital

1)50.000

50.000

2) Nakon što je pronašla dobru lokaciju, kompanija kupuje zemljište po cijeni od 10.000,00KM i malu zgradu na tom zemljištu za 25.000,00KM, a sve to isplaćuje gotovinom. Bilans stanja nakon ovih promjena ima sledeći izgled:

SREDSTVA

IZVORI SREDSTAVA

Gotovina Zemljište Zgrada

Osnovni kapital

1)50.000 2) + 10.000 + 25.000 S) 15.000 10.000 25.000

50.000 50.000

3) Sredstva se ne moraju uvijek kupovati za gotov novac. Ona se mogu kupiti i na kredit, tj. putem aranžmana o njihovom naknadnom plaćanju. Predpostavimo da je kompanija na kredit kupila kancelarijski materijal vrijednosti 500,00KM. SREDSTVA IZVORI SREDSTAVA Gotovina Zemljište Zgrada Kancelarijski materijal

Osnovni Kapital

1)50.000 2) + 10.000 + 25.000 S) 15.000 10.000 25.000 3) S) 15.000 10.000 25.000

50.000

Obaveze prema dobavljaču

50.000 +500 500

50.000

+500 500

4) Ako kompanija plati 200,00KM od 500,00KM koliko duguje za kancelarijski materijal, stanje sredstava izvora sredstava će biti kako slijedi: SREDSTVA IZVORI SREDSTAVA Gotovina Zemljište Zgrada Kancelarijski materijal

Osnovni Kapital

1)50.000 2) + 10.000 + 25.000 S) 15.000 10.000 25.000 3) S) 15.000 10.000 25.000 4) -200 S) 14.800 10.000 25.000

50.000

Obaveze prema dobavljaču

50.000 +500 500

50.000

500

50.000

+500 500 -200 300

5) Firma ostvaruje prihod putem posredničke provizije kod prodaje kuća svojim klijentima. Naknada se za proviziju firmi plaća odmah i u gotovini, a nekada je klijent saglasan da proviziju plati naknadno. U bilo kojem od navedenih slučajeva provizija se evidentira odmah kada se zaradi, a firma ima pravo da odmah ili naknadno primi gotovinu. Predpostavimo da je naša firma prodala kuću i primila proviziju u iznosu od 1.500,00KM u gotovini: SREDSTVA IZVORI SREDSTAVA Gotovina Zemljište Zgrada Kancelarijski materijal

Osnovni Kapital

1)50.000 2) + 10.000 + 25.000 S) 15.000 10.000 25.000 3) S) 15.000 10.000 25.000 4) -200 S) 14.800 10.000 25.000 5) +1.500 S) 16.300 10.000 25.000

50.000

Obaveze prema Zarada dobavljaču

50.000 +500 500

50.000

500

50.000

+500 500 -200 300

500

50.000

300

+1.500 (prihod od provizije) 1.500

6) Predpostavimo da firma proda kuću na kojoj zaradi proviziju od 2.000,00KM, ali je saglasna da sačeka naplatu provizije:

SREDSTVA

IZVORI SREDSTAVA

Gotovina Zemljište Zgrada Kancelarijski Potraživanja materijal

Osnovni Kapital

1)50.000 2) + 10.000 + 25.000 S) 15.000 10.000 25.000 3) S) 15.000 10.000 25.000 4) -200 S) 14.800 10.000 25.000 5) +1.500

50.000

S) 16.300 10.000 6)

25.000

S) 16.300 10.000

25.000

Obaveze prema Zarada dobavljaču

50.000 +500 500

50.000

500

50.000

500

+500 500 -200 300

50.000

300

50.000

300

+2.000 500

2.000

+1.500 (prihod od provizije) 1.500 +2.000 (prihod od provizije) 3.500

7) Predpostavimo da nekoliko dana kasnije firma primi 1.000,0KM od klijenta po transakciji 6. Stanje sredstava poslije ove promjene će biti sledeće: SREDSTVA IZVORI SREDSTAVA Gotovina Zemljište Zgrada Kancelarijski Potraživanja materijal

Osnovni Kapital

1)50.000 2) + 10.000 + 25.000 S) 15.000 10.000 25.000 3) S) 15.000 10.000 25.000 4) -200 S) 14.800 10.000 25.000 5) +1.500

50.000

Obaveze prema Zarada dobavljaču

50.000 +500 500

50.000

500

50.000

S) 16.300 10.000 6)

25.000

500

S) 16.300 10.000 7) +1.000 S) 17.300 10.000

25.000

500

25.000

500

+500 500 -200 300

50.000

300

50.000

300

50.000

300

+2.000 2.000 -1.000 1.000

+1.500 (prihod od provizije) 1.500 +2.000 (prihod od provizije) 3.500 3.500

8) Prihodi se evidentiraju onda kada se zarade, a rashodi kada nastanu. Kada nastanu rashodi mogu se platiti gotovinom ili se mogu platiti kasnije. Ako se plaćanje izvrši kasnije, račun obaveza (u našem primjeru obaveza prema dobavljaču), obaveza će se povećati. U oba slučaja vlastiti kapital se umanjuje. SREDSTVA IZVORI SREDSTAVA Gotovina Zemljište Zgrada Kancelarijski Potraživanja materijal

Osnovni Kapital

1)50.000 2) + 10.000 + 25.000 S) 15.000 10.000 25.000 3) S) 15.000 10.000 25.000 4) -200 S) 14.800 10.000 25.000 5) +1.500

50.000

S) 16.300 10.000 6)

25.000

S) 16.300 10.000 7) +1.000

25.000

Obaveze prema Zarada dobavljaču

50.000 +500 500

50.000

500

50.000

500

+500 500 -200 300

50.000

300

50.000

300

+2.000 500

2.000 -1.000

+1.500 (prihod od provizije) 1.500 +2.000 (prihod od provizije) 3.500

S) 17.300 10.000 8) -1.000 9) - 400 S) 15.900 10.000

25.000

500

1.000

50.000

300

25.000

500

1.000

50.000

300

3.500 -1.000 (rashodi po osnovu zakupnine) -400(nadnice radnicima 2.100

9) Predpostavimo da navedena firma zakupi neku opremu za kancelariju i to plati 1.000,00KM, a da ima i izdatak od 400,00KM za nadnicu radnika koji je privremeno angažovan kao ispomoć. Ova transakcija će smanjiti sredstva tj. gotovinu i vlastiti kapital (zadržanu zaradu). 10) Predpostavimo da firma nije platila račun od 300,00KM za utrošenu električnu energiju u mjesecu decembru. U ovom slučaju uticaj na vlastiti kapital je isti kao i kada se utrošak plati gotovinom, ali umjesto umanjenja sredstava (gotovine), povećavaju se obaveze. SREDSTVA IZVORI SREDSTAVA Gotovina Zemljište Zgrada Kancelarijski Potraživanja materijal

Osnovni Kapital

1)50.000 2) + 10.000 + 25.000 S) 15.000 10.000 25.000 3) S) 15.000 10.000 25.000 4) -200 S) 14.800 10.000 25.000 5) +1.500

50.000

Obaveze prema Zarada dobavljaču

50.000 +500 500

50.000

500

50.000

S) 16.300 10.000 6)

25.000

500

S) 16.300 10.000 7) +1.000 S) 17.300 10.000 8) -1.000

25.000

500

25.000

9) - 400 S) 15.900 10.000 10) S) 15.900 10.000

+500 500 -200 300

50.000

300

50.000

300

500

2.000 -1.000 1.000

50.000

300

25.000

500

1.000

50.000

300 +300

25.000

500

1.000

50.000

600

+2.000

+1.500 (prihod od provizije) 1.500 +2.000 (prihod od provizije) 3.500 3.500 -1.000 (rashodi po osnovu zakupnine) -400(nadnice radnicima 2.100 -300 (rashodi-utrošena ele. energija) 1.800

11) Objavljena je dividenda od 600,00KM i ona je plaćena uzimanjem tih 600,00KM sa bankovnog računa kompanije i isplatom dioničarima. Plaćanje dividende smanjuje sredstva (gotovinu) i vlastiti kapital (zadržanu zaradu). Iako dividende umanjuju zadržanu zaradu na isti način kao i rashodi u transakcijama broj 8,9 i 10, one imaju različitu funkciju. Dividende predstavljaju raspodjelu sredstava (gotovine) dioničarima, dok je funkcija rashoda plaćanje za usluge koje su pomogle ostvarenju prihoda u transakcijama broj 5 i 6. SREDSTVA IZVORI SREDSTAVA Gotovina Zemljište Zgrada Kancelarijski Potraživanja materijal

Osnovni Kapital

1)50.000 2) + 10.000 + 25.000 S) 15.000 10.000 25.000 3) S) 15.000 10.000 25.000 4) -200

50.000

Obaveze prema Zarada dobavljaču

50.000 +500 500

50.000

+500 500 -200

S) 14.800 10.000 5) +1.500

25.000

S) 16.300 10.000 6)

25.000

S) 16.300 10.000 7) +1.000 S) 17.300 10.000 8) -1.000

25.000

500

25.000

9) - 400 S) 15.900 10.000 10) S) 15.900 10.000 11) - 600 S) 15.300 10.000

500

50.000

500

300

50.000

300

50.000

300

500

2.000 -1.000 1.000

50.000

300

25.000

500

1.000

50.000

300 +300

25.000

500

1.000

50.000

600

25.000

500

1.000

50.000

600

+2.000

+1.500 (prihod od provizije) 1.500 +2.000 (prihod od provizije) 3.500 3.500 -1.000 (rashodi po osnovu zakupnine) -400(nadnice radnicima 2.100 -300 (rashodi-utrošena ele. energija) 1.800 -600 1.200

KOMUNIKACIJA PUTEM FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA Finansijski izvještaji su osnovno sredstvo prenosa važnih računovodstvenih podataka do njihovih korisnika. Postoje tri glavna finansijska izvještaja putem kojih računovodja pokušava na najbolji način prikazati stvarno stanje preduzeća. To su: 1) bilans stanja 2) bilans uspjeha 3) izvještaj o toku gotovine Bilans stanja preduzeća «XXX» na dan 31.12.2000 SREDSTVA IZVOR SREDSTAVA Gotovina 15.300,00 a) Obaveze Obaveze prema dobavljaču Potraživanja 1.000,00 Kancelarijski materijal 500,00 b) Vlastiti kapital Zgrade 25.000,00 Osnovni kapital Zemljište 10.000,00 Zadržana zarada Ukupno sredstva: 51.800,00 Ukupno izvori: Bilans uspjeha preduzeća «XXX» na dan 31.12.2000 RASHODI PRIHODI Zakup opreme 1.000,00 Provizija Plaća radniku 400,00 Utrošena ele. energija 300,00 Neto dobitak 1.800,00 Ukupno rashodi: 3.500,00 Ukupno prihodi:

600,00 50.000,00 1.200,00 51.800,00

3.500,00

3.500,00

Izvještaj o toku gotovine za preduzeće «XXX» za decembar 2000 god 1) Gotovinski tokovi iz redovnih aktivnosti: a) neto dobitak b) Povećanje potraživanja od kupaca c) Povećanje zaliha materijala d) Povećanje obaveza Tokovi iz redovnog poslovanja

1.800,00 -1.000,00 - 500,00 + 600,00

- 900,00 + 900,00

2) Gotovinski tokovi iz investicionih aktivnosti: a) Kupovina zemljišta -10.000,00 b) Kupovina zgrade -25.000,00 Neto gotovinski tok iz investicionih aktivnosti

-35.000,00 -35.000,00

3) Gotovinski tokovi iz finansijskih aktivnosti a) Ulaganja dioničara + 50.000,00 b) Dividenda 600,00 Neto gotovinski tok iz finansijskih aktivnosti

+49.400,00 +49.400,00

4) Neto povećanje ili smanjenje gotovine: Gotovina na početku mjeseca Gotovina na početku mjeseca

+15.300,00 Ø +15.300,00

POJAM RAČUNOVODSTVA I KNJIGOVODSTVA U praksi se često poistovjećuju pojmovi knjigovodstva i računovodstva. Oba pojma nisu ista jer knjigodstvo je dio računovodstva za koji se u računovodstvenoj teoriji kaže da se bavi evidentiranjem tj. knjiženjem poslovnih promjena i da je to naučna metoda registriranja poslovnih promjena ili specijalna nauka koja ima za predmet registrovanje i ocjenjivanje vrijednosti u kretanju. Računovodstvo je širi pojam koji u sebi pored knjigovodstva kao njegovog osnovnog dijela, sadrži i računovodstveno planiranje, računovodstveni nadzor i računovodstvenu analizu. Pod računovodstvenim planiranjem podrazumjevaju se projekcije budućnosti izražene u finansijskim pokazateljima. Ovdje se zadaci koji predstoje u narednom periodu sistematiziraju i rangiraju po važnosti i složenosti, sa ciljem da se osigura koordinacija izvršenja i realizacija uz ostvarivanje optimalnih rezultata. Računovodstveni nadzor vrši se sa ciljem osiguranja izvršenja zadataka u skladu sa postavljenim računovodstvenim proračunima, tj. izvršenja zadataka računovodstvene funkcije prema važećim standardima i propisima. Računovodstveni podaci moraju biti autentični i zasnovani na dokumentaciji, gdje su zadovoljena načela istinitosti, korektnosti i pravilnosti. Računovodstvena analiza – predmet račnovodstvene analize je poslovanje tj. privredna djelatnost preduzeća posmatrana kroz sredstva kao uslove privredjivanja i rezultate poslovanja, drugim riječima posmatrana kroz finansijsku i imovinsku situaciju preduzeća. Predmet knjigovodstva su knjigovodstvene promjene. One izražavaju poslovne operacije koje nastaju transformacijom sredstava imovine ili nekim drugim kvalitativnim reklasiranjem. Do transformacije imovine dolazi kretanjem imovine preduzeća. Ta kretanja su tkz. ekonomske promjene tokom poslovne aktivnosti preduzeća. Svako kretanje ima svoju polaznu i završnu tačku. Na polaznoj tačci ono izaziva jedan izlaz ili smanjenje stanja imovine, a na završnoj tačci ono izaziva jedan ulaz tj. povećanje stanja imovine. Izlaz je uvijek jednak ulazu tako se zadržava ravnoteža u kretanju. Knjigovodstvene promjene se otuda dvostrano održavaju na jednoj strani kao pozitivna promjena i na drugoj strani kao negativna promjena.

ISTORIJSKI RAZVOJ KNJIGOVODSTVA Da bi evidentirali obavljene poslove ljudi su se od najranijih dana razvoja privrede koristili raznim znakovima koje su urezivali u drvo, kamen i sl. Mnogo godina kasnije u ove svrhe korištene su glinene pločice, listovi pergamenta i sl. Različito evidentiranje koristili su još antički narodi kod kojih je bila razvijena razmjena, novčano i kreditno poslovanje. U Babilonu bili su razvijeni trgovina i bankarstvo. U Grčkoj su se pored hramova bankarskim peracijama bavili i privatni bankari. U starom Egiptu gotovo cjelokupno bankarstvo je vodila državna banka. U IV stoljeću u Rimu se pojavljuju mjenjači koji vrše razmjenu novca. Ovako rašireno bankarsko poslovanje dovelo je do pojave evidencije u obliku knjige. Nagli razvoj talijanskih gradova u srednjem vijeku izazvao je i potrebu usavršavanja knjiga u kojima se vodila evidencija. U gadovima je došlo i do naglog razvoja zanatstva i trgovine, što je uslovilo razvoj tržišta i akumulaciju trgovinskog kapitala. Najstariji spomenik prostog računovodstva su dva sačuvana lista bankara iz Firence, još iz 1211 godine. Iz XIII stoljeća sačuvano je 18 knjiga, a iz XIV stoljeća mnogo više. Prve začetke dvojnog knjigovodstva susrećemo u XV stoljeću kod firme «Francesko di Marco». Knjiženja na jednom kontu izazivaju knjiženja na drugom kontu suprotnog karaktera. Najuredjenija knjiga iz XV stoljeća je glavna knjiga zvana «Kartolarijum» u Djenovi. U ovom vijeku vlasti su zainteresovane za vodjenje knjiga i posebno za sastavljanje bilansa, koji su korišteni za oporezivanje. Kada se govori o prvim radovima iz oblasti knjigovodstva, obično se pominje imeLuka Pačioli. On je objavio prvi štampani rad iz ove oblasti. Dubrovčanin Benko Kostelić napisao je knjigu o trgovini i savršenom trgovcu i objavio je tek 1573 godine. U ovoj knjizi on iznosi mišljenje da trgovac treba da vodi tri knjge: memorijal, žurnal i glavnu knjigu. Memorijal služi za unošenje svakodnevno zaključenih poslova, što se zatim prenos u žurnal, a nakon toga u glavnu knjigu. Po ispunjenju glavne knjige, konta se zaključuju i na kraju knjige se pravi izvod svih dugovnih i potražnih salda. Ovaj izvod služi za otvaranje nove knjige. Karakteristika 19. stoljeća je izvanredan razvoj krupne mašinske industrije. Kao posljedica toga razvija se pored trgovačkogi industrijsko knjigovodstvo. Problem koji je izražen u ovom vremenu je sastavljanje kalkulacija u masovnoj proizvodnji. Zadaci knjigovodstva Od prvobitnog zadatka, jednostavnog bilježenja poslovnih promjena, knjigovodstvo je vremeno dobijalo sve veće i složenije zadatke. U narednoj etapi ono dobija zadatak da obuhvati i kontrolira ukupnu imovinu vlasnika. Onda kada vlasnik nije bio u mogućnosti da sa porodicom obavi sve poslove, tj. pojavom saradnika, knjigovodstvo dobija zadatak kontrole kretanja imovine u rukama računopolagača. U tržišnoj privredi uz javljanje trgovačkih društava u kojima se izdvaja privatni kapital, knjigovodstvo dobija zadatak da kontroliše kružno kretanje kapitala i da iskaže ostvareni višak koji je nastao kružnim kretanjem kapitala. U periodu od 19. stoljeća, knjigovodstvo se usmjeravalo na kontrolu prizvodnog procesa i troškova prizvodnje. Sve veće korištenje skupih mašina i postrojenja, te porast opštih troškova prema troškovima rada i materijala za izradu, uslovilo je pojavu tkz. knjigovodstva troškova. U periodu izmedju dva svjetska rata dolazi do uvodjenja planskih i standardnih troškova u knjigovodstvu, zbog slabosti korištenja istorijskog troška za donošenje

odluka. Sa većom analitičkom podjelom na organizacione jedinice i utvrdjivanjem njihove efikasnosti i rentabilnosti, razvijeno je tkz. računovodstvo odgovornosti. Danas razvoj rezultira pojavom novih oblika računovodstva gdje se zadaci grupišu prema grupi korisnika računovodstvenih informacija kao npr: a) throughput accounting b) management accounting c) cost accounting d) responsibility accounting e) financial accounting f) tax accounting .... Sistemi knjigovodstva Polazeći od principa na kojima se zasniva organizacija računovodstvene evidencije , mogu se izdvojiti sledeći knjigovodstveni sistemi: 1) prosto knjigovodstvo – obuhvata vodjenje izolovane tj. medjusobno nepovezanih ili odvojenih evidencija o pojedinim imovinskim dijelovima. Te evidencije npr. mogu obuhvatati stanje i kretanje gotovine ili robe, dižnika ili povjerilaca itd. Ovo knjigovodstvo nevodi računa o cjelvitim sredstvima ili izvorima sredstava kao ni o svim prihodima ili rashodima koji nastaju tokom poslovanja. Rezultat se utvrdjuje opisom tj. inventurisanjem aktive i pasive (u užem smislu) na kraju godine. Razlika aktive i pasive u užem smislu predstavlja imovinu (čistu imovinu) koja se poredi sa njenim stanjem na početku godine. Ako se čista imovina povećala ostvaren je pozitivan finansijski rezultat. Obzirom da evidncija ne predstavlja povezanu organsku cjelinu što nije moguće ostvariti automatsku kontrolu sprovedenih knjiženja. 2) dvojno knjigovodstvo – je potpun sistem knjigovodstva koji kontima (računima) obuhvata sva sredstva preduzeća s gledišta sastava i sa gledišta izvora, pri čemu se svaka promjena obuhvata istovremeno u istom iznosu na lijevoj i desnoj strani najmanje dva konta.To omogućava automatsku kontrolu provedenih knjiženja, te je ovaj sistem do sada najsavršeniji knjigovodstveni sistem. 3) kameralno knjigovodstvo – je razvijen oblik prostog knjigovodstva koji je prilagodjen specifičnostima poslovanja institucija koje svoju djelatnost vrše na osnovu budžeta. Ovo knjigovodstvo vodi evidencije o : a) planiranim i ostvarenim prihodima i planiranim i ostvarenim rashodima; b) imovini i dugovima ustanove odnosno društvene organizacije. 4) konstantno knjigovodstvo – je pokušaj sistematskog povezivanja dvojnog i kameralnog knjigovodstva. Organizaciono je postavljeno u Švajcarskoj, a autor je Hugh i razvijeno je za potrebe državne administracije u kantonima, mada nije našlo široku primjenu. Knjigovodstveni metodi su : prenosni, mašinski, metod bušenih kartica, softverski itd. Knjigovodstveni oblici su: talijanski, njemački, francuski, engleski, američi.

SISTEM DVOJNOG KNJIGOVODSTVA Sredstva i izvori sredstava preduzeća Da bi preduzeće moglo ostvarivati svoju djelatnost ono mora raspolagati sa odredjenim sredstvima. Obim i kvalitet sredstava preduzeća primarno odredjuje djelatnost kojom se preduzeće bavi. Sredstva preduzeća mogu biti u materijalnom, nematerijalnom i finansijakom obliku.. Neka od sredstava traju duži vremenski period, a neka se utroše u samo jednom proizvodnom ciklusu ili u jednom obračunskom periodu.Ako ova dobra posmatramo sa stanovišta njihovog porjekla tj. otkuda ta sredstva potiču (čija su, ko ih potražuje) onda govorimo o izvorima sredstava. Ovaj termin se u teoriji i praksi koristi da bi se ukazalo na porijeklo sredstava. Sredstva preduzeća U teoriji i praksi sredstva preduzeća se obično dijele na stalna i tekuća (obrtna) sredstva. Stalna sredstva su ona sredstva koja traju više obračunskih perioda i troše se na specifičan način. Tokom vijeka upotrebe ne mijenjaju svoj oblik i ne ulaze cjelokupnom svojom supstancom u sastav proizvoda koji se proizvode, nego na proizvod prenose samo dio svoje vrijednosti. Taj iznos tj. tošak zove se amortizacija. Stalna sredstva iz ugla oblika u kojem se javljaju mogu biti: materijalna, nematerijalna i finansijska. Materijalna stalna sredstva su ona koja imaju materijalni oblik, npr: zemljište i šume, gradjevine, oprema, višegodišnji zasadi, osnovno stado, stambene zgrade i stanovi. Nematerijalna stalna sredstva čine: osnivački izadaci, materijalna prava, troškovi razvojnog istraživanja, good will i ostali oblici stalnih sredstavakoji nemaju materijalni oblik (patenti, licence, koncesije). Finansijska stalna sredstva obuhvataju ulaganja i potraživanja sa rokom dužim od jedne godine. To su npr. udjeli preduzeća u drugom preduzeću, dati dugoročni zajmovi i krediti, dugoročna ulaganja u vrijednosne papire, dugoročna potraživanja, unaprijed plaćeni troškovi, vlastite dionice itd. Tekuća (obrtna) sredstva su ona sredstva koja će se utrošiti tj. transformisati u neki od drugih oblika u lancu reprodukcije u roku kraćem od jedne godine.Pojavljuju se u obliku materijalnih sredstava, gotovine, ekvivalenta gotovine i potraživanja, te u obliku ulaganja. Tekuća materijalna sredstva su sirovine i materijali, nedovršena proizvodnja, proizvodi i roba. U gotovinu, ekvivalente gotovine i potraživanja ubrajamo: novčana sredstva, potraživanja od drugih preduzeća, potraživanja od kupaca, potraživanja po osnovu kratkoročno datih kredita, potraživanja od zaposlenih ostala potraživanja, obračunati a ne fakturisani prihodi i unaprijed plaćeni troškovi. Ulaganja kao oblik tekućih sredtava su ulaganja na rok kraći od jedne godine i to su: udjeli u drugim preduzećima, kratkoročni plasmani u vrijednosne papire, ulaganja u vlastite dionice itd.

Proizvodni ciklus PR N1

R

P

GP

Potraživanja

N2

SzR (N-novac; PR – predmeti rada; R-rad; SzR-sredstva za rad; P-proizvod; GP-gotovi proizvod) Izvori sredstava pokazuju porijeklo sredstava tj. pokazuju odakle su sredstva pribavljenja. U teoriji i praksi obično se dijele na: vlastite i tudje izvore. Vlastiti izvori nazivaju se još i trajni, jer se polazi od predpostavke da su trajno raspoloživi za preduzeće. Tudji izvori sredstava predstavljaju obaveze preduzeća prema drugim preduzećima, pojedincima i institucijama po različitim osnovama, npr.po osnovu primljenih sirovina i roba od dobavljača, ne isplaćenih plaća radnicima, poreza državi, posudjenih finansijskih sredstava. Obaveze: Bitna odrednica za obaveze je rok dospjeća obaveza. Obaveze sa stanovišta roka dospjeća dijelimo na kratkoročne ili tekuće i dugoročne obaveze. Kratkoročne ili tekće obaveze su one čiji je rok dospjeća kraći od jedne godin, a to su obaveze prema dobavljačima, krediti od drugih preduzeća, krediti od banaka, obaveze prema drugim preduzećima, obaveze prema zaposlenim, obaveze po osnovu poreza, obračunati a neplaćeni troškovi, unaprijed naplaćeni prihodi i sl. Dugoročne obaveze su obaveze po kreditima od banaka, obaveze prema drugim preduzećima, ostale obaveze i rezervisanja za obaveze i troškove. Vlasnički kapital (trajni kapital ili vlastiti izvori) je upisani kapital (dodatno uplaćeni kapital), revalizacione rezerve, druge rezerve, akumulirani dobitak, akumulirani gubitak, dobitak tekuće poslovne godine, gbitak tekuće poslovne godine i vlastite dionice koje drži preduzeće. AKTIVA Sredstva 1) Stalna sredstva - materijana - nematerijalna - finansijska

PASIVA Izvori sredstava 1) Vlastiti kapital Osnovni kapital - upisani kapital - dodatno uplaćeni kapital Revalizacione i druge rezerve Zadržana zarada - akumulirani dobitak - akumulirani gubitak - dobitak tekućeg peroda - gubitak tekućeg peroda

2) Tekuća (obrtna) sredstva - materijalna - gotovina i ekvivalenti gotovine, potraživanja

- kratkoročna ulaganja

2) Tudji kapital - kratkoročne obaveze - dugoročne obaveze

Utvrdjivanje početnog stanja sredstava i izvora sredstava Da bi se u novoformiranom preduzeću moglo organizovati knjigovodstvo, neophodno je da se utvrdi stvarno stanje sredstava i izvora sredstava. To se provodi putem inventurisanja. Detaljan i sistematski pregled cjelokupnog imovinskog stanja preduzeća na odredjeni dan naziva se inventar. Inventura je postupak sačinjavanja detaljnog i sistematskog pregleda cjelokupnog imovinskog stanja preduzeća. Termin inventar je latinskog porijekla i u prevodu doslovno znači «sve ono što se popisom nadje na licu mjesta «. Inventar označava popis cjelokupne aktivne i pasivne imovine koja se u odredjenom trenutku nalazi u preduzeću. Početni inventar služi kao osnova za sastavljanje početnog bilansa na osnovu kojeg se vrši otvaranje poslovnih knjiga i čime se omogućava snimanje ekonomskih promjena u toku godine. Isto tako inventurisanje se provodi i na kraju godine neposredno prije sastavljanja završnog bilansa, da bi se uskladilo knjigovodstveno stanje sa stvarnim stanjem pojedinih aktivnih i pasivnih imovinskih dijelova. Samo inventurisanje je organizaciono-tehnički postupak koji se vrši: a) količinsko mjerenje, prebrojavanje i popisivanje sredstava i izvora sredstava b) vrijednosno bračunavanje tj. procjena sredstava c) utvrdjivanje razlike izmedju stvarnog i knjigovodstvenog stanja po pojedinim imovinskim djelovima. U svrhu inventurisanja utvrdjuje se obaveza imenovanja iz redova članova preduzeća, potrebnog broja komisija za popis. Samo inventurisanje može da bude dvojako, i to: a) Potpuno – kada se vrši popis cjelokupne aktivne i pasivne imovine. A to je kod završnog i početnog inventara. b) Djelimično – kada se popisuju samo pojedine kategorije sredstava npr. zalihe robe u prodavnici ili zalihe samo nekih materijala u magacinu i dr. Postoji još podjela na redovno i vanredno iventurisanje. KNJIGOVODSTVENI BILANS STANJA

28.03.2006

Pod bilansom podrazumjevamo sumaran prikaz cjelokupnog imovinskog stanja preduzeća u odredjenom trenutku. Bilans u knjigovodstveno- tehničkoj definiciji je pregled u obliku dvostranog računa koji na lijevoj strani pokazuje aktivu, a na desnoj pasivu. Zato se bilans prikazuje u dva dijela, obično jedan prema drugom, a ne jedan iza drugog. Osnovna karakteristika bilansa stanja je bilansna ravnoteža, gdje je aktiva jednaka pasivi tj. sredstva su jednaka izvorima sredstava. Bilansna ravnoteža potiče otuda što i lijeva i desna strana bilansa imaju jedan isti predmet posmatranja tj, imovinu, koji je medjutim obuhvaćen u dvije razlićite perspektive. U aktivi – sa gledišta sastava, a u pasivi – sa gledišta izvora.

A Bilans preduzeća «X» na dan 01.01.2006 god Sredstva Izvori sredstava 1) Stalna sredstva 1) Kapital – zemljište - zgrade 2) Dugoročne obaveze - mašine - inventar 3) Kratkoročne obaveze 2) Tekuća sredstva - gotovina - potraživanja AKTIVA

=

=

P

PASIVA

Strana aktive svakog bilansa pruža sliku o načinu na koji su uožena cjelokupna sredstva do kojih je preduzeće došlo. Strane pasive jasno pokazuju dvije karakteristične grupe izvora iz kojih su pribavljena ukupna sredstva preduzeća: vlastiti i tudji ili pozajmljeni kapital. Iskazivanjem aktivnih i pasivnih imovinskih dijelova u bilansu vrši se uvid u bilans pozicija. Svrstavanje bilansnih pozicija u bilansu može da bude različito prema konkretnim potrebama. PRINCIPI SVRSTAVANJA BILANSNIH POZICIJA u računovodstvenoj teoriji poznato je nekoliko principa svrstavanja bilansnih pozicija, od kojih se najčešće pominju funkcionalni princip i princip likvidnosti. Funkcionalni princip – kod ovog principa osnovno grupisanje pozicija sredtava vrši se tako da se u aktivu bilansa prvo unose stalna , pa zatim tekuća sredstva. Prilikom unošenja stalnih sredstava, po pravilu se respektuje dužina vijeka trajanja pojedinih sredtava. Kod unošenja tekućih sredstava, osnov za njihovo pozicioniranje predstavljanjihovo mjesto u kružnom kretanju sredstava u procesu reprodukcije. Otuda, prvo se unose novčana sredstva, zatim sirovine i materijali, zatim pozicija proizvodnje, gotovi proizvodi, roba i na kraju potraživanja i ulaganja. U okviru pasive prvo se unose pozicije vlasničkog kapitala, zatim pozicije obaveza – dugoročne pa kratkoročne. Princip likvidnosti – osnovni kriterij kod svrstavanja bilansnih pozicija po principu likvidnosti je vremenski period transformacije pojedinih pozicija sredstava u likvidni novčani oblik. Prema ovom principu važnije su one pozicije koje će se brže pretvoriti u novac, pa one zauzimaju dominantnije mjesto u strukturi bilansa.Tako se u aktivu bilansa prvo unose tekuća sredstva, pa potom stalna sredstva. Kod tekućih sredstava takodje se uvažava vrijeme transformacije u novčani oblik, a grupisanje stalnih sredstava vrši se na osnovu vijeka trajanja i to idući od onih sa kraćim vijekom trajanja ka onima sa dužim vijekom trajanja. U pasivi bilansa prvo se unose pozicije obaveza – idući od kratkoročnih ka dugoročnim obavezama, a potom se unose pozicije vlasničkog kapitala.

Primjer: 1) Preduzeće «X» imalo je na dan 01.01.1999 god sledeće bilansne aktivne i pasivne pozicije: • Vlastiti kapital 650.000,00 o Zalihe gotovih proizvoda 170.000,00 o Zalihe materijala 80.000,00 o Žiro račun 32.000,00 o Proizvodnja u toku 300.000,00 o Dugoročni kredit 250.000,00 o Zgrade 100.000,00 o Blagajna 300,00 o Obaveze prema dobavljačima 42.300,00 o Potraživanja od kupaca 60.000,00 o Vrijednost mašina 200.000,00 Sastaviti bilans preduzeća po principu a) funkcionalnosti b) likvidnosti a) A Bilans preduzeća «X» na dan 01.01.1999 god P R.br

1) 2)

Opis

Stalna sredstva Zgrade Mašine Tekuća sredstva Blagajna Žiro račun Zalihe materijala Proizvodnja u toku

3) 4) 5) 6) 7) Zalihe gotovih proiz. 8) Potraživanja od kupaca Vrijednost aktive b) A R.br

1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8)

Iznos

100.000,00 200.000,00 300,00 32.000,00 80.000,00 300.000,00 170.000,00 60.000,00 942.000,00

R.br

Opis

Iznos

Kapital 1) Vlastiti kapital 650.000,00 2) Dugoročni krediti 250.000,00 3) Obaveze prema dobavljačima 42.300,00 / ----------/ / / ----- / Vrijednost pasive 942.000,00

Bilans preduzeća «X» na dan 01.01.1999 god Opis

Tekuća sredstva Blagajna Žiro račun Potraživanja od kupaca

Zalihe gotovih proiz.

Proizvodnja u toku Zalihe materijala Stalna sredstva Mašine Zgrade

Vrijednost aktive

Iznos

300,00 32.000,00 60.000,00 170.000,00 300.000,00 80.000,00 200.000,00 100.000,00 942.000,00

R.br

1) 2) 3)

Opis

Kapital Obaveze prema dobavljačima Dugoročni krediti Vlastiti kapital / ----------/ / / ----- /

Vrijednost pasive

P Iznos

42.300,00 250.000,00 650.000,00

942.000,00

2) Preduzeće «Menadžer» imalo je na dan 31.12.2004 god slijedeće aktivne i pasivne bilansne pozicije: • Ambalaža 31.840,00 • Proizvodnja u toku 197.200,00 • Dobavljači za stalna sredstva 175.600,00 • Blagajna 2.928,00 • Trajni kapital 1.754.800,00 • Zalihe materijala 112.760,00 • Dugoročni krediti za stalna sredstva 105.000,00 • Žiro račun 159.400,00 • Dobavljači za tekuća sredstva 392.888,00 • Stalna sredstva 2.535.000,00 • Dugoročni krediti za tekuća sredstva 500.040,00 • Kratkoročni krediti za tekuća sredstva 370.000,00 • Potraživanja od kupaca 372.800,00 • Kratkoročni krediti za stalna sredstva 240.400,00 • Gotovi proizvodi 126.800,00 Sastaviti bilans preduzeća po principu a) funkcionalnosti i b) likvidnosti A Bilans preduzeća «X» na dan 31.12.1 god P R.br

1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8)

Opis

Stalna sredstva Stalna sredstva Obrtna sredstva Blagajna Žiro račun Zalihe materijala Ambalaža Proizvodnja u toku Gotovi proizvodi Potraživanja od kupaca

/ ----------/

----- / Vrijednost aktive A R.br

1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8)

Iznos

2.535.000,0 0 2.928,00 159.400,00 112.760,00 31.840,00 197.200,00 126.800,00 372.800,00 3.538.728,0 0

R.br

Opis

1)

Kapital Trajni kapital

2) 3)

Dugoročne obaveze Dug. krediti/ stalna sr. Dug. krediti/tekuća sr.

4) 5) 6) 7)

Kratkoročne obaveze

Obrtna sredstva Blagajna Žiro račun Potraživanja od kupaca

Gotovi proizvodi Proizvodnja u toku Ambalaža Zalihe materijala Stalna sredstva Stalna sredstva / -----------

Iznos

2.928,00 159.400,00 372.800,00 126.800,00 197.200,00 31.840,00 112.760,00 2.535.000,0 0

1) 2) 3) 4) 5) 6) 7)

105.000,00 500.040,00 240.400,00 370.000,00

Obaveze prema dobavljačima Dobavlj/ stalna sred. Dobavlj/tekuća sred.

175.600,00 392.888,00

Vrijednost pasive

R.br

1.754.800,00

Krat. krediti/ stalna sr. Krat.krediti/tekuća sr.

Bilans preduzeća «X» na dan 31.12.1 god Opis

Iznos

Opis

Obaveze prema dobavljačima Dobavlj/ stalna sred. Dobavlj/tekuća sred. Kratkoročne obaveze

Krat. krediti/ stalna sr. Krat.krediti/tekuća sr. Dugoročne obaveze Dug. krediti/ stalna sr. Dug. krediti/tekuća sr.

Kapital Trajni kapital

3.538.728,00 P Iznos

175.600,00 392.888,00 240.400,00 370.000,00 105.000,00 500.040,00 1.754.800,00

----- / Vrijednost aktive

3.538.728,0 Vrijednost pasive 3.538.728,00 0 3) Preduzeće «Adrijatic» imalo je na dan 31.12.2004 god slijedeće aktivne i pasivne bilansne pozicije: Gradjevinski objekti

205.900,00

18.000,00 14.288,00 12.900,00 Trajni kapital 344.800,00 12.900,00 Dugoročni krediti za tekuća sredstva 49.040,00 3.328,00 Kratkoročni krediti za tekuća sredstva 36.400,00 70.000,00 Dobavljači za stalna sredstva 5.600,00 10.800,00 Kratkoročni krediti za stalna sredstva

Ambalaža

Dugoročni krediti za stalna sredstva

9.840,00 Dobavljači za tekuća sredstva

Potraživanja od kupaca Proizvodnja u toku Blagajna Transportna sredstva Gotovi proizvodi 20.000,00 Mašine Žiro račun Zalihe materijala

126.000,00 26.400,00 10.060,00

Sastaviti bilans preduzeća po principu a) funkcionalnosti i b) likvidnosti A Bilans preduzeća «Adrijatic» na dan 31.12.2004 god R.b r

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Opis

Iznos

Stalna sredstva Gradjevniski objekti

Mašine Transportna sredstva Obrtna sredstva Blagajna Žiro račun Zalihe materijala Ambalaža Proizvodnja u toku Gotovi proizvodi Potraživanja od kupaca

Vrijednost aktive A

8 9 10

205.900,00 126.000,00 70.000,00 3.328,00 26.400,00 10.060,00 9.840,00 12.900,00 10.800,00 12.900,00 488.128,00

Opis

1

Kapital Trajni kapital

2 3

Dugoročne obaveze Dug. krediti/ stalna sr. Dug. krediti/tekuća sr.

4 5 6 7

Kratkoročne obaveze

P Iznos

344.800,00 18.000,00 49.040,00

Krat. krediti/ stalna sr. Krat.krediti/tekuća sr.

20.000,00 36.400,00

Obaveze prema dobavljačima Dobavlj/ stalna sred. Dobavlj/tekuća sred.

5.600,00 14.288,00

Vrijednost pasive

488.128,00

Bilans preduzeća «Adriatic» na dan 31.12.2004 god

R.br

1 2 3 4 5 6 7

R. br

Opis

Obrtna sredstva Blagajna Žiro račun Zalihe materijala Ambalaža Proizvodnja u toku Gotovi proizvodi Potraživanja od kupaca

Stalna sredstva Transportna sredstva

Mašine Gradjeviniski objekti

Iznos

3.328,00 26.400,00 10.060,00 9.840,00 12.900,00 10.800,00 12.900,00 70.000,00 126.000,00 205.900,00

R.br

Opis

1 2

Obaveze prema dobavljačima Dobavlj/ stalna sred. Dobavlj/tekuća sred.

3 4 5 6

Krat. krediti/ stalna sr. Krat.krediti/tekuća sr. Dugoročne obaveze Dug. krediti/ stalna sr. Dug. krediti/tekuća sr.

7

Kapital Trajni kapital

Kratkoročne obaveze

P Iznos

5.600,00 14.288,00 20.000,00 36.400,00 18.000,00 49.040,00 344.800,00

Vrijednost aktive

488.128,00

Vrijednost pasive

488.128,00

OSNOVNE BILANSNE PROMJENE U preduzećima uslijed privrednih procesa javljeju se brojne promjene koje na različit način i različitim intenzitetom imaju uticaja na bilans. Obzirom na način kako djeluje na bilans, bilansne promjene se mogu svrstati u četiri kategorije osnovnih bilansnih promjene: 1) promjene kojima se povećava aktiva i pasiva 2) promjene kojima se smanjuje aktiva i pasiva 3) promjene kojima se mijenja oblik aktive 4) promjene kojima se mijenja oblik pasive 1) Promjene kojima se povećava aktiva i pasiva Ova kategorija ekonomskih promjena djeluje na bilans tako što se istovremeno povećava i aktiva i pasiva u bilansu, tj. dolazi do povećanja jedne ili više aktivnih imovinskih pozicija, uz istovremeno povećanje jedne ili više pasivnih imovinskih pozicija. Bilansna ravnoteža ostaje nepromjenjena, ali se povećava iznos ukupne aktive i pasive. Primjer: Po fakturi br. 206 i zaključnici 420, kupljeno je od preduzeća 2Beta» sirovina u vrijednosti od 3.000,00KM. Plaćanje fakture biće izvršeno u zakonskom roku. 2) Promjene kojima se smanjuje aktiva i pasiva Amanjenje aktive i pasive kroz drugi tip osnovnih bilansnih promjena rezultat je ekonomskih promjena koje imaju odraza na smanjenje jedne ili više imovinskih pozicija u aktivi uz istovremeno smanjenje jedne ili više imovinskih pozicija u pasivi. Bilansna ravnoteža ostaje nepromjenjena, samo se zbir aktive i pasive smanjuju za isti iznos. Primjer: Po izvodu sa žiro računa može se vidjeti da je isplaćena faktura dobavljaču za obrtna sredstva u iznosu od 2.900,00KM. 3) Promjene kojima se mijenja oblik aktive Ova promjena izaziva kvantitativne promjene isključivo u okviru aktive tj. jedna aktivna imovinska pozicija se smanjuje, a druga povećava. Zbir aktive ostaje isti i zadržava se bilansna ravnoteža. Primjer: Na osnovu naloga br.1 a po trebovanju br.2 izdato je iz magacina za potrebe proizvodnje, sirovina u vrijednosti 7.000,00KM. 4) Promjene kojima se mijenja oblik pasive Ove promjene izazivaju mijenjanje strukture pasive tj. jedna pasivna imovinska pozicija se povećava, a druga smanjuje. Zbir pasive ostaje isti, a bilansna ravnoteža je nepromjenjena. Primjer: Obavezu prema dobavljaču za stalna sredstva u iznosu od 5.000,00KM isplatili smo iz odobrenog dugoročnog kredita za stalna sredstva od naše banke. Uticaj poslovnih promjena na pojavu rashoda i prihoda Pored prethodno navedenih bilansnih promjena u svakodnevnoj praksi preduzeća javljaju se i i ekonomske promjene koje izazivaju pojavu rashoda i prihoda i time

povećavaju ilismanjuju vlastita sredstva preduzeća.Ove ekonomske promjene dijele se na promjene koje utiču na : 1) Povećanje aktive i pasive usljed naplate prihoda 2) Smanjenje aktive i pasive usljed isplate rashoda 3) Izmjene u imovini uslijed obračuna prihoda 4) Izmjene u imovini uslijed obračuna rashoda 1) Povećanje aktive i pasive usljed naplate prihoda Kod ove kategorije ekonomskih promjena karakteristično je da uslijed naplate prihoda dolazi do povećanja aktive i isto tako za isti iznos povećavaju se vlastiti izvori preduzeća iskazani kao kapital u sastavu pasive. Primjer: Naplaćeno je jedno ranije otpisano neneplativo potraživanje u iznosu od 2.000,00KM. 2) Smanjenje aktive i pasive usljed isplate rashoda Ova kategorija utiče na bilans tako što uslijed isplate rashoda dolazi do smanjenja vlastitih sredstava preduzeća. Primjer: Zbog neblagovremenog istovara prispjele robe iz vagona isplaćeno je, na teret žiro računa, željezničkoj stanici 800KM. 3) Izmjene u imovini uslijed obračuna prihoda Ova kategorija dovodi do promjene u strukturi aktive i istovremeno se povećavaju vlastiti izvori sredstava preduzeća. Primjer: Zbog toga što dobavljač nije blagovremeno izvršio isporuku robe prema zaključenom ugovoru, zaračunali smo mu penele u iznosu od 3.000,00KM. 4) Izmjene u imovini uslijed obračuna rashoda Ova kategorija ekonomskih promjena utiče na bilans, tako što uslijed obračunavanja rashoda dolazi do smanjenja vlastitih izvora sredstava iskazanih u obliku vlasničkog kapitala u korist neke druge pasivne imovinske pozicije. Primjer: Zbog toga što naše preduzeće nije blagovremeno prema ugovoru izvršilo isplatu fakture dobavljaču, obračunata nam je zatezna kamata u iznosu od 1.000,00KM. Konto kao metod sistematskog obuhvatanja ekonomskih promjena Nakon sastavljanja bilansa pred knjigovodstvo se postavlja problem kako će se tehnički na bilansu prikazati sve tekuće poslovne promjene, a da se utvrdjena bilansna ravnoteža time ne poremeti. Za ove potrebe u knjigovodstvu je uveden konto. Dok bilans pokazuje cjelokupno imovinsko stanje jednog preduzeća, konto pokazuje stanje pojedinog imovinskog dijela i promjene koje se na njemu dešavaju. Za svako sredstvo svaki iznos sredstava uz pomoć konta vodi se posebna sistematska evidencija o nastalim ekonomskim promjenama. Tehnika knjigovodstvene evidencije služi se kontima čiji je oblik predtavljen u obliku slova «T» (početno slovo riječi terazije), a kao što je u ostalom i oblik samog bilansa. Konto je italijanska riječ i u prijevodu znači račun. Konto osim stanja sadržanog u bilansu, sadrži još i promjene koje prikazuju povećanje i smanjenje imovine. Osnovna podjela konta prema bilansu je na AKTIVNA i PASIVNA konta. Aktivna konta pokazuju stanje i promjene stanja aktivnih imovinskih dijelova, a pasivna konta stanje i promjene stanja pasivnih imovinskih pozicija.

Možemo konstatovati da se početno stanje kod aktivnih konta kao i svako dalje povećanje sredstava knjiži na lijevu stranu, a svako smanjenje knjiži na desnu stranu negativnu stranu. Što se tiče pasivnih imovinskih dijelova, njihova početna vrijednost registruje se na desnoj (negativnoj) strani konta. Shodno tome svaka naredna poslovna promjena koja znači povećanje bilo kojeg pasivnog imovinskog dijela biće zabilježena takodje na desnoj negativnoj strani. Ako u preduzeću nastane takva poslovna promjena koja označava smanjenje njegovih postojećih obaveza, ona će se registrovati na lijevoj (pozitivnoj) strani odgovarajućeg konta u pasivi, jer je svako smanjenje obaveza za preduzeće pozitivno. (+) Blagajna______(-) st 2.928,00 ‌! 2.000,00 (1) !

(+)____Žiro račun_____(-) st 159.400,00 ! 100.000,00 (2) (1) 2.000,00 !

Otvaranje konta za svaku bilansnu poziciju na početku posmatranog obračunskog perioda naziva se «Raščlanjivanje početnog bilansa na konta». (D) (P) (+) Aktivna konta ______(-) st X ‌! (+) ! (-)

(D) (P) (-)____Pasivna konta_____(+) ! X st (-) ! (+)

Dobavljači za tekuća (+) sredstva______(-) ‌(2) 100.000,00! 392.888,00 st ! ALMA Primjer: 1. Pribavljeno je od preduzeća «B» pomoćnog materijala u vrijednosti od 40.000,00 KM, a faktura nije plaćena 2. Kreditnoj banci je sa ŽR plaćena rata kredita za tekuća sredstva u iznosu od 20.000 3. Iz proizvodnje je na skladište predato završenih gotovih proizvoda u vrijednosti od 10.000 KM 4. Po nalogu našeg preduzeća investiciona banka je isplatila na teret odobrenog investicionog zajma dobavjaču za stalna sredstva iznos od 10.000 KM 1.

(+) Zalihe materijala__(-) st 10.060,00 ‌! (1) 30.000,00 !

(+)Dobavljači za obrtna sredstva(-) ! 14.280,00 (st) ! 30.000,00 (1)

2.

(+) Žiro račun ______(-) st 26.400,00 ‌! 20.000,00 (2) !

(+)Krediti za obrtna sredstva____(-) (2) 20.000,00 ! 36.400,00 (st) !

3.

(+) Proizvodnja u toku___(-) st 12.900,00 ‌! 10.000,00 (3) !

(+)Zalihe gotovih proizvoda___(-) (st) 10 .800,00 ! (3) 10.000,00 !

4.

(+) Dobavljači za stalna sredstva(-)

(+)Dugoroč.kredit za stalna sredstva(-)

(4)

10.000,00 !‌ 5.600,00 (st) !

! 18.000,00 (st) ! 10.000,00 (4)

SISTEMATSKA EVIDENCIJA (GLAVNA KNJIGA) Pronalazak konta (računa) olakšao je utvrdjivanje stanja po pojedinim imovinskim dijelovima kojima raspolaže preduzeće, tj. po pojedinim vrstama sredstava, a isto tako i stanje pojedinih izvora sredstava nakon niza poslovnih dogadjaja u poslovanju preduzeće. Na početno stanje nekog sredstva ili obaveze umjesto na aktivni odnosno pasivni račun, dodaće se efekti svake transakcije koja ima uticaja na tu vrstu sredstava ili izvora. Bilo da oni znače povećanje ili smanjenje stanja. Ako se otvore konta za svaku bilansnu poziciju u aktivi i pasivi iz početnog bilansa stanja dobija se prgled računa poznat kao «sistemtska evidencija ili glavna knjiga»! Ova otvorena konta pokazuju stanje svega onoga sa čime raspolaže preduzeće (i sredstva i izvore). Takodje, ovaj pregled konta nije zatvoren skup konta, već otvoren tj. da se za svaki novi vid sredstava koji bi se pribavio u preduzeću ili za svaku novu vrstu obaveza koja se pojavi, a do tada nije postojala u preduzeću, u okviru ove evidencije može dodati novi konto koji će pratiti nastanak ovog vida sredstava ili ove obaveze i promjene stanja Navedeni skup računa se naziva sistematska evidencija zato što se na ovim kontima izvodi takvo knjiženje ekonomskih promjena, gdje se one grupišu prema predmetu na koji se odnose. Dakle, sve promjene koje se odnose na odredjenu kategoriju sredstava odnosno obaveza se sistematizuju tj. grupišu na jednom mjestu tj. na jednom kontu. Glavna knjiga je najvažnija računovodtvena knjiga sistema dvojnog knjigovodstva. Takav njen položaj rezultat je činjenice da ona obuhvata sve promjene na izvorima tj. sredstvima, obavezama i kapitalu preduzeća. Kao i one koje se odnose na nastanak rashoda i prihoda. Dakle, ni jedna poslovna transakcija koja ima uticaja na ove kategorije nesmije biti izostavljena iz glavne knjige. Sa stanovišta forme tj oblika sistematska evidencija ima zaglavlje u kojem se navodi da je riječ o glavnoj knjizi, daje naziv preduzeća za koje je otvorena , te period vremena za koji će se registrovati ekonomske promjene. Primjer: Preduzeće «Enson» je imalo na dan 31.12.2004 godine sledeće stanje sredstava i izvora sredstava, i to: 28.000 Žiro račun 119.000 Dugoročni krediti za tekuća sredstva 20.200 Stalna sredstva 420.000 Dobavljači za stalna sredstva Trajni kapital 462.000 Kancelarijski materijal 2.200 60.000 Materijal 24.000 Dobaljači za tekuća sredstva Kratkoročni krediti za tekuća sredstva 40.000 Potraživanja od kupaca 53.000 Dugoročni krediti za stalna sredstva 26.000 Blagajna 3.000 Kratkoročni krediti za stalna sredstva 29.000 Zalihe goriva i maziva 4.000 Zalihe gotovih proizvoda 40.000

Sastaviti početni bilans, a zatim na osnovu njega otvoriti glavnu knjigu i knjižiti dejstvo sledećih poslovnih transakcija: 1. Od preduzeća OMV kupili smo goriva i maziva u vrijednosti 5.400 KM 2. S ciljem održavanja tekuće likvidnosti prebacili smo gotovinu u blagajnu u vrijednosti 3.000 KM 3. Menadžment Razvojne banke pozitivno je odgovorio na naš zahtjev vezan za našu finalnu konsolidaciju tj, odobrio je konvertovanje dijela kratkoročnih kredita za tekuća sredstva u dugoročni kredit za tekuća sredstva u visini 20.000 KM 4. Obavezu prema preduzeću OMV u cijelosti smo izmirili sa ŽR. 5. Neažurnošću nše finasijako-računovodstvene službe zastarilo je potraživanje od kupca u visini od 7.200 KM 6. Za utrošenu električnu energiju u tekućem mjesecu «Elektroprivreda BiH» filijala Tuzla, ispostavila nam je fakturu na 3.690 KM 7. Primjenom ugovorene klauzule o _________________ umanjuje se obaveza prema dobavljaču za tekuća sredstva u visini 2.790 KM. 8. Za obavljene intelektualne usluge naplatili smo u sklopu raedovne aktivnosti 3.600 KM. Bilans stanja doo «ENSON» na dan 01.01.2005 god AKTIVA

PASIVA

1. Stalna sredstva 2. Tekuća sredstva Blagajna Žiro račun Materijal Zalihe goriva i maziva Kancelarijski materijal Zalihe gotovih proizvoda Potraživanja od kupaca UKUPNO AKTIVA:

420.000 1. Trajni kapital

462.000

2. Obaveze 3.000 119.000 24.000 4.000 2.200 40.000 53.000 665.200

/ ________/ UKUPNO PASIVA:

(8)

Žiro račun (st) 3.000 119.000 5.400 3.000 Zalihe goriva i maziva

(1)

665.200

Blagajna 3.000 3.000

(st.)

42.000

20.200 60.000

Dobavljači za stalna sredstva Dobaljači za tekuća sredstva

GLAVNA KNJIGA doo «ENSON» Stalna sredstva (st.)

26.000 28.000 29.000 40.000

Dugoročni krediti za stalna sredstva Dugoročni krediti za tekuća sredstva Kratkoročni krediti za stalna sredstva Kratkoročni krediti za tekuća sredstva

(2)

Zalihe materijala (2) (1)

(st)

24.000

Kancelarijski materijal

(st)

(st)

4.000

2.200 5.400

Zalihe gotovih proizvoda

Potraživanje od kupaca

(st)

(st)

40.000

53.000

Trajni kapital 462.000

7.200

(5)

Dugoročni kredit za stalna sredstva 26.000

(st)

(st)

Dugoročni kredit za tekuća sredstva 28.000 (st) 20.000 (3)

(3)

Kratkoročni kredit za tekuća sredstva 20.000 40.000

Kratkoročni kredit za stalna sredstva 29.000 (st)

Dobavljači za stalna sredstva 20.200

(st)

(st)

(4) (7)

(6)

Dobavljači za tekuća sredstva 5.400 60.000 2.790 5.400 3.690

(st)

(5)

Vanredni rashodi 7.200

(1) (6)

Redovan rashod 3.690

Vanredni prihod 2.790

Redovan prihod 3.600

(8)

HRONOLOŠKA EVIDENCIJA ILI DNEVNIK Hronološka evidencija ili dnevnik predstavlja jednu od osnovnih računovodstvenih poslovnih knjiga. U ovoj knjizi poslovne transakcije se evidentiraju hronološki tj. vremenskim redosljedom kojim su i nastajale. Knjiženje poslovnih transakcija u dnevniku OSNOVNO je knjiženje nastalih poslovnih promjena. Otuda se sve poslovne transakcije knjiže prvo u dnevniku pa potom na kontima glavne knjige. Dnevnik ima zaglavlje u kojem se navodi da je to dnevnik i mjesec i godina na koju se odnosi. U zaglavlju se navodi i naziv preduzeća. Strane dnevnika se obilježavaju rednim brojevima. Dnevnik se vodi u obliku strane (ital. «pagine»). Ima sledeće kolone: redni broj, datum, opis privredne transakcije, poziv na broj konta u glavnoj knjizi i dvije novčane kolone (duguje i potražuje). Str.1 R.b r

Datum

Dnevnik preduzeća «XXX» za mjesec jun 2005 god. Opis Poziv Iznos na broj Duguje Potražuje

(7)

123 124

07 07

Kto Blagajna Kto Žiro račun po izvodu banke Kto Potraživanja od kupaca Kto Redovan prihod Kto Obaveze za porez po fakturi broj .......

2 1

650,00

6 35 24

10.000,00

650,00 8.300,00 1.700,00

Po knjiženju ekonomskih promjena u dnevniku služimo se tkz «knjigovodstvenim stavovima». Oni predstavljaju proknjiženje poslovne transakcije u dnevniku. Znači knjigovodstveno-tehnički gledano, rezultat knjiženja osnovne transakcije u dnevniku je knjigovodtveni stav. Ako se provodi takvo knjiženje gdje se efekti nastale poslovne transakcije odnose samo na dva konta (jedan konto će da duguje, a drugi da potražuje), onda imamo tkz. prosti ili jednostavni knjigovodstveni stav. Ukoliko se efekti poslovne transakcije odražavaju na stanje na više od dva konta (tj. jedan ili više konta će da duguju i jedan ili više konta će da potražuju) onda se radi o složenom knjigovodstvenom stavu. Dnevnik u kojem bilježimo hronološke ekonomske promjene može da se vodi u obliku povezane knjige čije su strane numerisane rednim brojevima ili se može voditi na izdvojenim listovima. Razvoj informatičkih sredstava omogućava vodjenje dnevnika u elektronskoj formi, pri čemu se po potrebi mogu štampati svi ili samo potrebni listovi dnevnika sa proknjiženim poslovnim promjenama. Datumi knjiženja u dnevniku moraju obavezno da slijede hronološki redosljed, a sve strane dnevnika moraju biti ispunjene. Eventualni nepopunjeni prostor na strani dnevnika mora se precrtati tkz. knjigovodstvenim koljenom. Na taj način onemogućava se naknadno upisivanje i eventualno dopisivanje u dnevniku. Otvaranje dnevnika na početku perioda za koji će se evidentirati poslovne transakcije, podrazumjeva da se u dnevnik unese početno stanje bilansnih pozicija iz bilansa stanja preduzeća. Unošenje početnog stanja može se izvršiti na dva načina: 1) Pod rednim brojem knjigovodstvenog stava nula (0) i datumom 01. januar, u koloni opisa unose se prvo sva aktivna konta stanja, a potom sva pasivna konta balansa stanja. U koloni iznosa unose se iznosi pozicija po početnom bilansu. Radi bolje preglednosti pasivne bilansne pozicije će se pri upisu pomjeriti za malo u desnu stranu (otprilike u širini dva slova u tekstu). Ispod unesenih pozicija u koloni opis unosi se sledeći tekst pojašnjenje knjiženja «za početno stanje po bilansu» Strana 1. Dnevnik preduzeća «XXX» za mjesec januar 2005 godine R.b Datum Opis Poziv Iznos r na broj Duguje Potražuje 0 01 Kto Žiro račun 1 1.000,00 Kto Blagajna 2 250,00 Kto Kupci 3 3.400,00 07 Kto Zalihe 4 7.200,00 Kto Dobavljači 5 3.200,00 Kto Kratkoročni krediti 6 1.200,00

Kto Dugoročni krediti Kto Vlastiti kapital Za početno stanje po bilansu

7 8

4.700,00 2.750,00

2) Drugi način otvaranja dnevnika je pomoću tkz. konta izravnanja. Specifičnost ovog načina je da se u dnevnik unesu najprije sve pozicije iz aktive i za njihov iznos se odobri konto izravnjanja. U opis se upisuje tumačenje knjiženja riječima «za početno stanje aktivnih konta» i taj stav odvoji rastavnom crtom od narednog. Potom se drugim knjigovodstvenim stavom unosi najprije konto izravnjanja i on se zadužuje za zbir stanja svih pasivnih konta, a potom ispod upisuju se redosljedom sve pozicije pasivnih računa. U koloni opisa ispod unesenih računa upisuje se tumačenje knjiženja riječima «za početno stanje pasivnih konta» i ovaj stav rastavnom crtom se odvaja od narednih stavova. Strana 1. Dnevnik preduzeća «XXX» za mjesec januar 2005 godine R.b Datum Opis Poziv Iznos r na broj Duguje Potražuje 0 01 Kto Žiro račun 1 1.000,00 Kto Blagajna 2 250,00 Kto Kupci 3 3.400,00 Kto Zalihe 4 7.200,00 Kto izravnjanja 9 11.850,00 Za početno stanje aktivnih konta

0

01

Kto izravnjanja Kto Dobavljači Kto Kratkoročni krediti Kto Dugoročni krediti Kto Vlastiti kapital Za početno stanje pasivnih konta

9 5 6 7 8

11.850,00 3.200,00 1.200,00 4.700,00 2.750,00

Ili R.b r 0

Strana 1. Dnevnik preduzeća «XXX» za mjesec januar 2005 godine Datum Opis Poziv Iznos na broj Duguje Potražuje 01 Ukupna aktiva 11.850,00 Ukupna pasiva 11.850,00 Za početno stanje po bilansu

Kada je strana dnevnika popunjena vrši se prenos knjiženja na narednu stranu. To se provodi na taj način što se sabere promet kolone duguje i kolone potražuje i u opisu upiše «prenos na stranu br ...... U prvi red naredne stranice upisuje se «donos sa strane broj ...» i u kolonama duguje i potražuje unose se zbirovi zaključenih kolona predhodne stranice. Zadatak: Preduzeće «Alisa» imalo je na dan 01.12.2004 godine sledeće bilansne pozicije: Žiro račun 200.000 Dobavljači za stalna sredstva 56.000 Stalna sredstva 1.010.000 Trajni kapital 1.050.000 Materijal 169.750 Dobaljači za tekuća sredstva 121.400

Potraživanja od kupaca Blagajna Zalihe gotovih proizvoda

119.450 Dugoročni krediti za stalna sredstva 2.000 Kratkoročni krediti za stalna sredstva 145.200

244.000 175.000

Na osnovu prezentiranih podataka sastaviti bilans stanja, zatim stanje iz bilansa zavesti u poslovne knjige (dnevnik i glavnu knjigu), a nakon toga izvršiti hronološko i sitematsko knjiženje sledećih poslovnih operacija nastalih u decembru 2004 godine: 1. da bi se obezbjedila dnevna likvidnost sa ŽR smo prebacili gotovinu u blagajnu u iznosu 7.990 KM 2. Pozitivno je riješen naš zahtjev od strane menadžmenta «Razvojne banke» u vezi konverzije dijela kratkoročnog kredita u dugoročni kredit u visini od 36.900 KM 3. S ciljemosavremenjivanja računarskog centra kupili smo računare tipa IBM u vrijednosti od 34.000 KM. Preduzeće je «Softver» Sarajevo ispostavilo fakturu na naznačeni iznos. 4. Dio obaveze prema dobavljaču za tekuća sredstva smo izmirili u visini od 21.400 5. U gotovini smo isplatili iznos od 1.710 KM na ime kazne izrečene od strane tržišnog inspektora. 6. Nakon finasijske konsolidacije našeg kupca iz Gračanice naplatili smo ranije otpisano potraživanje u visini od 9.050KM 7. PTT BiH nam je ispostavilo fakturu na ime troškova korištenja telefona u tekćem mjesecu u visini od 3.900 KM 8. za izvršene intelektualne usluge preduzeću «Global» iz Neuma naplatili smo 8.190 Evidentiranje promjena u glavnoj knjizi i dnevniku omogućuje preduzeću da efekte poslovnih dogadjaja zapisuje na pregledan i konzistentan način. Medjutim na kraju obračunskog perioda potrebno je sve efekte svih evidentiranih poslovnih dogadjaj zajedno sa početnim stanjima sažeti u finansijske izvještaje koji će pokazati stanje imovine sa kojom preduzeće raspolaže po završetku posmatranog perioda. Finansijski izvještaji treba da pokažu imovinsku i finansijsku situaciju preduzeća. Imovinska situacija preduzeća predstavljena je i određena veličinom i strukturom sredstava i njihovih izvora sa kojima raspolaže konkretno preduzeće. Finansijska situacija preduzeća određena je a) strukturom ulaganja (sredstava) b)strukturom izvora sredstava c) međusobnim odnosom pojedinih kategorija ulaganja i pojedinih kategorija izvora d) zarađivačkom sposobnošću preduzeća U odnsu na početak perioda poslovni događaji mogu znatno promjeniti strukturu i iznose pojedinih bilansnih pozicija koje pokazuju sredstva i izvore sredstava. Isto tako uspješnost poslovanja opisana prihodima i rashodima u bilansu uspjeha dovešće do povećanja ili smanjenja vlastitog kapitala preduzeća. Iznimno, on može zadržati istu vrijednost ako preduzeće nije ostvarilo ni dobitak ni gubitak u posmatranom periodu. Period vremena za koji se obračunavaju efekti poslovnih dogadjaja, naziva se «obračunski period». On može biti određen zakonskim propisima za eksterno izvještavanje ili za potrebe internog izvještavanja. Menadžment može odrediti dužinu perioda podnošenja finansijskih izvještaja.

Tehničko sredstvo kojim se služimo za sažimanje prometa sa računa u bilans, naziva se «probni bilans». Probni bilans je prvi dio pregleda koji se naziva «zaključni list». I jedno i drugo sredstvo su u funkciji izrade informacije o cjelokupnoj imovinskoj situaciji preduzeća. Kao dio zaključnog lista, probni bilans ima izgled tabele sa sledećim kolonama: redni broj, naziv, promet i saldo konta. Probni bilans preduzeća «X» za period _____________ R.br.

Naziv konta

Promet Duguje Potražuje

Saldo Duguje Potražuje

Funkcije probnog bilansa su: a) sažimanje prometa konta b) provjera računske tj. formalne ispravnosti izvršenih knjiženja na kontima glavne knjige c) kontrola ukupnosti izvršenih knjiženja Nedostatak probnog bilansa je u tome što on ne omogućava da se sagleda materijalna ispravnost izvršenih knjiženja. Probni bilans nam nemože reći da li su efekti poslovnih događaja knjiženi na konta na koja se i odnose. Postupak za sastavljanje probnog bilansa obuhvata slijedeće: 1) provjeru da li su sve poslovne promjene knjižene kroz dnevnik i prenešene na račune glavne knjige. 2) Utvrđivanje prometa lijeve i desne strane za sveki konto u glavnoj knjizi 3) Unošenje u probni bilans za sva konta glavne knjige prvog stepena naziva konta i njegovog prometa lijeve i prometa desne strane. 4) Nakon unošenja prometa konta u kolonu prometa u probnom bilansu ova kolona se sabira i upoređuju zbirovi podkolona, te zbir kolone prometa sa zbirom dnevnika. Iznosi treba da se podudaraju. 5) Izračunavanje SALDA (stanja za svaki konto na osnovu unesenog prometa konta u probni bilans. Saldo se unosiu podkolonu duguje, ako je promet dugovne strane konta veći od prometa potražćne strane i obratno. 6) Nakon izračunavanja i unošenja salda za sva konta u probni bilans, sabiraju se sve stavke date u podkolonama kolone saldo. Njihov zbir mora biti jednak. 7) Odvajaju se računi stanja od računa uspjeha. A osnovu salda na ovim kontima sačinjavaju se bilans stanja i bilans uspjeha. R.br . 1 2 3 4

Probni bilans preduzeća doo «Alisa» za period _____________ Promet Saldo Naziv konta Duguje Potražuje Duguje Potražuje Stalna sredstva 1.044.000 0 1.044.000 Blagajna 9.990 1.710 8.280 Žiro račun 217.280 29.390 187.890 Zalihe materijala 169.750 0 169.750

5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15

Gotovi proizvodi Potraživanja od kupaca Trajni kapital Dugoročni krediti Kratkoročni krediti Dobavljači za stalna sredstva Dobavljači za tekuća sredstva Vanredni rashodi Vanredni prihodi Redovan rashod Redovan prihod

145.200 119.450 36.900 21.400 1.710

145.200 119.450 1.050.000 280.900 175.000 90.000 125.300

1.050.000 280.900 138.100 90.000 103.900 1.710

9.090 3.900

9.090 3.900

8.190

1.769.580

1.769.580

8.190

1.680.180

1.680.180