PZZ Zdravstvo I Zdravtsvene ustanove-SKRIPTA CIJELA PDF

 

ZDRAVSTVO I ZDRAVSTVENE USTANOVE Prof.dr.sc . Vesna Jureša 

Zakonska regulativa sustava zdravstva

ZAKONI - 16 zakona  Z 1. Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine", broj  broj 85/06, 105/06, 118/06, 77/07 i  111/07, 150/08)  Z 2. Zakon o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine", broj  broj 85/06 85/06,, 150/08)  85/06, 150/08) 150/08)  Z 3. Zakon o zdravstvenoj zaštiti ("Narodne novine", broj broj  121/03, 121/03, 48/05 i 85/06, Z 4. Zakon o zdravstvenoj zaštiti stranaca u

Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", broj broj  114/97) 

Z 5. Zakon o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu ("Narodne novine", broj  broj  85/06)  Z 6. Zakon o rodiljnom dopustu majki koje obavljaju samostalnu djelatnost i nezaposlenih majki ("Narodne novine", broj  24/96, 109/97, 82/01 i  30/04 )  Z 7. Zakon o lijekovima i medicinskim proizvodima ("Narodne novine ", broj  broj  121/03 i 177/04)  Z 8. Zakon o doprinosima za obvezna osiguranja ("Narodne novine", broj  broj 147/02, 175/03 i 177/04) 

Z 9. Zakon o liječništvu ("Narodne novine", broj  broj 121/03)  Z 10. Zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine", broj  broj  121/03)  Z 11. Zakon o stomatološkoj djelatnosti ("Narodne novine", broj  broj  121/03)  Z 12. Zakon o ljekarništvu ("Narodne novine", broj  broj  121/03 i 142/06)  Z 13. Zakon o sestrinstvu ("Narodne novine", broj  broj  121/03)  Z 14. Zakon o izvršavanju Državnog proračuna

Republike Hrvatske za 2007. godinu ("Narodne novine", broj  broj   137/06 i 78/07) za 2008. 

Z 15. Zakon o zaštiti prava pacijenata ("Narodne novine", broj  broj 169/04)  Z 16. Zakon o uzimanju i presađivanju dijelova ljudskog tijela u svrhu liječenja ("Narodne novine", broj  broj 177/04)  PRAVILNICI –  28  28 pravilnika  ODLUKE –  20  20 odluka  PRAVILA –  2  2 pravila  NAREDBE –  3  3 naredbe  Ostalo 

Osnovna mreža zdravstvene djelatnosti ("Narodne novine", broj 188/04 i 115/07 115/07)) 49/04)) Plan zdravstvene zaštite Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 49/04

Plan i program mjera zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine", broj 126/06)  Plan i program mjera zdravstvene zaštite (NN 30/02, 53/04 i 62/05)  1

 

djelatnost od posebnog (društvenog) interesa za Republiku Hrvatsku  javna djelatnost koju obavljaju zdravstveni radnici(u području promicanja zdravlja, prevencije bolesti te  zaštite mentalnoga zdravlja mogu zdravlja mogu i nezdravstveni djelatnici)  stručno-medicinskoj  stručno -medicinskoj doktrini i uz uporabu  uporabu medicinske tehnologije  tehnologije 

 pruža zdravstvenu zdravstvenu zaštitu  ZDRAVSTVO / ZDRAVSTVENA DJELATNOST

ZDRAVSTVENA ZAŠTITA  sustav društvenih, skupnih i individualnih mjera, usluga i aktivnosti za

očuvanje i    unapređenje zdravlja,    sprečavanje bolesti,   

  rano otkrivanje bolesti,  

pravodobno liječenje te

  zdravstvenu njegu i   rehabilitaciju 

PRAVA NA ZDRAVSTVENU ZAŠTITU  Svaka osoba ima pravo na zdravstvenu zaštitu i na mogućnost ostvarenja najviše moguće razine zdravlja, u skladu s odredbama ovog Zakona i  Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.  Svaka osoba je obvezna brinuti brinuti se o svome svome zdravlju.  Nitko ne smije ugroziti zdravlje drugih. 

Svaka osoba je u hitnim slučajevima obvezna pružiti prvu pomoć ozlijeđenoj ili bolesnoj osobi i omogućiti joj pristup hitne medicinske pomoći.  

NAČELA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE  Članak 11. 

Zdravstvena zaštita stanovništva stanovništva Republike Hrvatske provodi ssee na načelima sveobuhvatnosti, sveobuhvatnosti, kontinuiranosti, dostupnosti i cjelovitog pristupa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a specijalizira nog pristupa u specijalističko-konzilijarnoj i bolničkoj zdravstvenoj zaštiti . Članak 12. 

cjelokupno stanovništvo Republike Hrvatske u provedbi odgovarajućih mjera zdravstvene zaštite u skladu sa zakonom.

  Sveobuhvatnost zdravstvene zaštite uključuje

2

 

Članak   13. 13.

  Kontinuiranost zdravstvene zaštite postiže se ukupnom organizacijom zdravstvene

primarne zdravstvene djelatno djelatnosti sti koja pruža neprekidnu zdravstvenu zaštitu stanovništvu kroz sve životne dobi. U osiguranju kontinuiranog djelovanja, sustav zdravstvene djelatnosti u Republici Hrvatskoj mora biti međusobno funkcionalno povezan i usklađen. 

djelatnosti, osobito na razini

Članak 14. 

  Dostupnost zdravstvene zaštite ostvaruje se takvim rasporedom zdravstvenih 

ustanova, trgovačkih društava koja obavljaju

zdravstvenu djelatnost i zdravstvenih radnika na području Republike Hrvatske koji će omogućiti stanovništvu podjednake uvjete zdravstvene zaštite, naročito na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti. 

Dostupnost zdravstvene zaštite na svom području jedinica područ ne (regionalne) samouprave osigurava organiziranjem zdravstvene zaštite u ustanovama čiji je osnivač, davanjem koncesija za obavljanje javne zdravstvene službe, koordiniranjem njihovog rada te sudjelovanjem u osiguravanju sredstava za provođe provođenje nje zdravstvene zaštite na svom području.  Članak 15.     Načelo cjelovitog pristupa primarne

zdravstvene zaštite osig zdravstvene osigurava urava se provo provođenjem đenjem

objedinjenih mjera za unapređenjem zdravlja i prevencijom bolesti te liječenjem i rehabilitacijom.  

SPECIJALIZIRANI PRISTUP  Načelo specijaliziranog pristupa osigurava se organiziranjem i razvijanjem posebnih specijaliziranih kliničkih, javnozdravstvenih dostignuća i znanja te njihovom primjenom u praksi. 

Mreža javne zdravstvene službe  Članak 36.  

Zdravstvena djelatnost kao javna služba  obavlja se u okviru mreže javne zdravstvene službe i izvan mreže javne zdravstvene službe.  Mjerila za određivanje mreže javne zdravstvene službe utvrđuju se planom zdravstvene zaštite uvažavajući:   –   zdravstveno zdravstveno stanje, broj, dobnu i socijalnu strukturu st anovništva,   –  jednake  jednake uvjete, uvjete, odnosno mog mogućnosti ućnosti za korište korištenje nje zdravstvenih usluga, usluga,   –  potreban  potreban opseg pojedine djelatnos djelatnosti ti iz članka 25. ovoga ovoga Zakona Zakona,,   –  stupanj urbanizacije područja, prometne povezanosti, specifičnosti naseljenosti te do stupnosti na demografski ugroženim područjima, osobito na otocima,    –  utjecaj okoliša na zdravlje stanovništva i   –  gospodarske mogućnosti.  3

 

Članak 37. 

Mrežom javne zdravstvene službe određuje se za područje Republike Hrvatske, odnosno jedinice područne (regionalne) samouprave potreban broj zdravstvenih ustanova te privatnih zdravstvenih radnika s kojima Zavod sklapa ugovor o provođenju zdravstvene zaštite. Mrežu javne zdravstvene službe uz prethodno pribavljeno mišljenje Zavoda, Hrvatskog zavoda za  javno zdravstvo te nadležnih komora donosi ministar. Članak 39. 

Javna zdravstvena služba mora biti organizirana tako da je stanovništvu Republike Hrvatske uvijek   osigurana i dostupna hitna medicinska pomoć. 

RAZINE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE - USTANOVE RAZINA ZDRAVSTVENIH ZAVODA  TERCIJARNA RAZINA  SEKUNDARNA RAZINA 

PRIMARNA RAZINA 

 Dom zdravlja  Ustanova za zdravstvenu skrb  Ustanova za zdravstvenu njegu  Ustanova za palijativnu skrb 

 Mjere zaštite i unapređenja unapređenja zdravlja, sprečavanje i otkrivanje otkrivanje bolesti,liječenje, rehabilitacija, preventivnu preventivnu zaštitu   Poliklinika 

 Bolnica (opće, specijalne)   Lječilište  Specijalističko--konzilijarna i bolnička djelatnost Specijalističko

 Klinika, klinička bolnica i   klinički bolnički centar    Državni zdravstveni zdravstveni zavodi  

 Hrvatski zavod za jjavno avno zdra zdravstvo, vstvo, Hrva Hrvatski tski zavo zavod d za tr transfuzij ansfuzijsku sku medicinu, Hr Hrvatski vatski  zavod za zaštitu zdravlja  zdravlja i sigurn sigurnost ost na ra radu, du, Hrvats Hrvatski ki zavod za mentaln mentalno o zdravlje,  zdravlje,  Hrvatski zavod za ttoksikolo oksikologiju giju i Hr Hrvatski vatski zzavod  avod  za  za hitnu medicinu. 

4

 

 Javnozdravstvena djelatnost, medicina rada, transfuzijska transfuzijska medicina i zaštita mentalnog  zdravlja 

 Zavodi za javno zdravstvo zdravstvo jedinica područne (regionalne) (regionalne) samouprave i zzavodi avodi za hitnu  medicinu. jedinica područne (regionalne) samouprave. 

Zdravstvena zaštita na  na primarnoj   primarnoj  razini  razini obuhvaća:  Članak 26.     praćenje

zdravstvenog stanja sstanovnika zdravstvenog tanovnika i predlaganje mjera za zaštitu i unapređenje unapređenje zdravlja

stanovnika,  stanovnika, 

sprečavanje i otkrivanje bolesti kao i liječenje i rehabilitaciju bolesnika,  bolesnika,     specifičnu preventivnu zdravstvenu zdravstvenu zaštitu djece i mladeži, osobito u osnovnim i srednjim školama te visokim učilištima na svom području,    zdravstvenu zaštitu osoba starijih od 65 godina,    zdravstvenu zaštitu žena,    zdravstvenu zaštitu osoba s invaliditetom,      preventivnu zdravstvenu zdravstvenu zaštitu rizičn rizičnih ih skupina i os ostalih talih stanovnika u skladu s programima  preventivne zdravstvene zaštite i organiziranjem obveznih preventivnih pregleda,    savjetovanje, zdravstveno zdravstveno prosvjećivanje i promicanje zdravlja radi njegovog očuvanja i unapređenja,    higijensko-epidemiološku zaštitu,    sprečavanje sprečavanje,, otkrivanje i liječenje bolesti zubi i usta s rehabilitacijom,    zdravstvenu rehabilitaciju rehabilitaciju djece i mladeži s poremećajima u tjelesnom i duševnom razvoju,     patronažne posjete, posjete, zdravstvenu zdravstvenu njegu u kući kući bolesnika,   

rada,    medicinu rada,  medicinu,    hitnu medicinu,     palijativnu skrb,  skrb,   

zaštitu mentalnoga zdravlja, 

  opskrbu i izradu lijekova te opskrbu medicinskim proizvodima,  proizvodima,    sanitetski prijevoz.  prijevoz. 

Zdravstvena zaštita na primarnoj razini - DJELATNOSTI opće/obiteljske medicine    zdravstvene zaštite predškolske djece    preventivno- odgojnih mjera za zdravstvenu zaštitu školske djece i studenata    

   javnog zdravstva zdravstva 

zdravstvene zaštite žena    stomatološke zdravstvene zaštite    higijensko- epidemiološke zdravstvene zaštite   

  medicine rada   

zdravstvene zaštite mentalnog zdravlja,prevencije i izvanbolničkog i zvanbolničkog liječenja ovisnosti  5

 

patronažne zdravstvene zaštite    zdravstvene njege u kući bolesnika   

  hitne medicine   sanitetskog prijevoza    palijativne skrbi   

ljekarništva 

  laboratorijs laboratorijske ke dijagnostike 

ZDRAVSTVENE USTANOVE - DOM

ZDRAVLJA 

  Obiteljsku (opću) medicinu 

dojenčadi i predškolske djece    zdravstvenu zaštitu žena    patronažnu zdravstvenu zaštitu   

  zdravstve zdravstvenu nu njegu i palijativnu skrb bolesnika.   

stomatološku zdravstvenu zaštitu 

  medicinu rada 

laboratorijsku, radiološku i drugu dijagnostiku    sanitetski prijevoz, ljekarničku djelatnost 

 

zdravstvena ustanova za pružanje zdravstvene zaštite stanovništvu određenog područja u sklopu  zdravstvene zdravstve ne djelatnosti na primarnoj razini na svome području:    organizira i skrbi o sustavu u napređenja zdravlja i prevencije bolesti 

provođenje dijela mjera zdravstvene zaštite koje provode nositelji zdravstvene djelatnosti, uključujući grupne privatne prakse i privatne zdravstvene radnike koji obavljaju javnu zdravstvenu službu na osnovi koncesije.     povezuje i rad patronažne zdravstvene službe,zdravstvene njege i palijativne skrbi s timovima obiteljske(opće) medicine.    koordinira i ugovara

ZDRAVSTVENE USTANOVE - SEKUNDARNA RAZINA 

Specijalističko-konzilijarna djelatnost 

Bolnička djelatnost - složenije mjere i postupke u pogledu prevencije, dijagnosticiranja te medicinske rehabilitacije u kući korisnika,liječenja bolesti i ozljeda,ambula ozlj eda,ambulantne ntne rehabilitacije štićenika u ustanovama za socijalnu skrb,dijagnosticiranje, liječenje i medicinsku rehabilitaciju, zdravstvenu njegu te  boravak  i prehranu bolesnika 

ZDRAVSTVENE USTANOVE - TERCIJARNA RAZINA     pružanje

najsloženijih najslože nijih oblika zdrav. zaštite iz sp specijalističko ecijalističko-konzilijarnih i bolničkih djelatnosti    znanstveni rad izvođenje nastave  6

 

ZDRAVSTVENE USTANOVE - HRVATSKI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO    epidemiologija    prevencija

i izvanbolničko liječenje ovisnosti 

zaštita mentalnog zdravlja    školska medicina   

  zdravstvena ekologija     javno zdravstvo zdravstvo    mikrobiologija 

Županijski zavod za javno zdravstvo  

SEKUNDARNA ZDRAVSVENA ZAŠTITA  *Klinički specijalisti 

*Stacionarni oblik zaštite 

*Epizodna zaštita . Konzilijarna funkcija za primarnu zaštitu  

TERCIJARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA  *Subspecijalistička klinička medicina  *Visoko diferencirana i sofisticirana oprema (obično vrlo skupa)  *Konzilijarna funkcija primarnoj i sekundarnoj zaštiti  *Sveopće pristupačna (mreža) *Organizirana u zajednici

*Prihvatljiva (navike, običaji, cijena, …) *Puna suradnja (participacija)

*Troškovi prihvatljivi za zajednicu i državu  * Integralni dio sustava zdravstva

*Problemi se rješavaju u suradnji s drugim sektorima

Savjet za zdravlje U cilju ostvarivanja prava, obveza, zadaća i ciljeva na području zdravstvene zaštite na svom području  jedinica područne (regionalne) samo samouprave uprave osniva Savjet za zdravlje. zdravlje.    Broj članova Savjeta za zdravlje određuje se statutom jedinice područne (regionalne) samoup samouprave. rave.   

  Sastav Savjeta za zdravlje treba osigurati sudjelovanje predstavnika lokalne samouprave, komora u

zdravstvu, strukovnih udruženja, udruga za zaštitu prava pacijenata te sindikata i poslodavaca   7

 

u zdravstvu u planiranju i evaluaciji zdravstvene zaštite na području jedinice područne (regionalne) samouprave.   

Radi ostvarivanja zadaća iz stavka 3. ovoga članka Savjet za zdravlje daje mišljenje na prijedlog plana zdravstvene zaštite za područje jedinice područne (regionalne) samouprave te predlaže mjere za ostvarivanje dostupnosti i kvalitete zdravstvene zaštite u  jedinici  jedinici područne (regionalne) samouprave. 

Članak 10. 

ZDRAVSTVENE USTANOVE U HRVATSKOJ Dom zdravlja: 111 do 2003. godine,  

47 - 2004. godine 

20+3 –  2006.  2006. godine 

Opća (županijske) bolnica: 22  

Klinika i klinička bolnice: 14  

Specijalne bolnice: 31 

Poliklinika: 278 

Zavod za javno zdravstvo: 21 

Ustanova za hitnu pomoć: 4  

Ljekarna: 168 

Ustanova za njegu: 145 

Trgovačko društvo za zd ravstvenu djelatnost: 9  Jedinice privatne prakse (liječničkih ordinacija 3008, laboratorija, ljekarni): 6.764 

Andrija Štampar 1888-1958 10 točaka na kojima kojima se treba treba temeljiti temeljiti rad zdravstvene službe službe  

1. Obavijestiti narod (o akcijama, namjerama, ciljevima)   2. Pripremiti teren i shvaćanje važnosti zdravlja  3. Zdravlje nije monopol liječnika  4. Liječnik –  socijalni  socijalni radnik   5. Liječnik –  materijalno  materijalno neovisan o bolesnicima  6. Jednakost siromašnih i bogatih (županije, socijalne skupine)  7. Organizacija zdravstva okrenuta zdravlju, a ne bolesti  

8. Liječnik –  učitelj  9. Narodno zdravlje –  više ekonomsko nego humanitarno pitanje  

10. Liječnikovo mjesto rada u zajednici (manje u ordinaciji)  8

 

PRINCIPI ORGANIZACIJE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE 1926.  Javnu zdravstvenu službu na p rimarnoj razini zdravstvene djelatnosti mogu obavljati na osnovi koncesije fizičke osobe i zdravstvene ustanove ako ispunjavaju uvjete propisane ovim Zakonom.  Na osnovi koncesije koncesije može ssee obavljati zdravs zdravstvena tvena djelatnost obiteljske obiteljske (opće) medicine, medicine, stomatološke zdravstvene zaštite, zdravstvene zaštite dojenčadi i predškolske djece, zdravstvene zaštite žena, laboratorijske dijagnostike, ljekarničke djelatnosti, medicine rada i zdravstvene njege u kući.  

Privatni zdravstveni radnik uvjet iz članka 145. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona mora ispuniti i spuniti na početku korištenja koncesije. Sastavni dio dokumentacije za nadmetanje u postupku davanja koncesije, uz dokumentaciju propisanu Zakonom o koncesijama kada je ponuditelj fizička osoba jest odobrenje za samostalan rad zdravstvenoga radnika, dokaz o raspolaganju prostorom te ugovor o radu ili izjava o radu u timu člana/članova tima ovjerena od javnoga bilježnika, a kada je ponuditelj zdravstvena ustanova rješenje o upisu u sudski registar i rješenje o početku rada dano od ministra.

Koncesiju za obavljanje javne zdravstvene službe sukladno mreži javne zdravstvene službe, na prijedlog  pročelnika ureda upravnog tijela nadležnog za ministra.

zdravstvo, daje župan, odnosno gradonačelnik, uz suglasnost

Pri davanju koncesije iz stavka 2. ovoga članka prvenstvo pred ostalim kriterijima za odabir najpovoljnije  ponude jest dosadašnji dosadašnji status ponuditelja ka kaoo ugovornog subjekta Zavo Zavoda. da.  Pri davanju koncesije sljedeće nakon koncesije iz stavka 2. ovoga članka prvenstvo pred ostalim kriterijima za odabir najpovoljnije ponude jest dosadašnji status koncesionara sukladno ovome Zakonu. 

 Najviši iznos naknade naknade za koncesiju koncesiju utvrđuje ministar. ministar.  Ako prostor za obavljanje d jelatnosti koncesionaru koncesionaru daje u zakup zakup dom zdravlja zakupninu plaća plaća koncede koncedent. nt. 

 Na postupak davanja konce koncesije sije koji nije uređen uređen ovim Zakono Zakonom m primjenjuju se odredbe odredbe Zakona o koncesijama.

VII. ZDRAVSTVENE USTANOVE NA PRIMARNOJ RAZINI ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI Dom zdravlja Ustanova za zdravstvenu skrb

Ustanova za zdravstvenu skrb jest zdravstvena ustanova u kojoj se pruža zdravstvena zaštita u sklopu zdravstvene djelatnosti na primarnoj razini.  razini.   9

 

Ustanova za zdravstvenu njegu  Ustanova za zdravstvenu njegu jest zdravstvena ustanova koja provodi zdravstvenu njegu i rehabilitaciju  bolesnika po uputama doktora medicine.  medicine. 

Ustanova za palijativnu skrb 

Ustanova za palijativnu skrb jest zdravstvena ustanova koja ima palijativni inetrdisciplinarni i netrdisciplinarni tim kućnih  posjeta (liječnik, medicinska sestra, fizioterapeut, socijalni radnik s posebnom naobrazbom za pristup umirućem) ambulantu za bol i palijativnu skrb te dnevni boravak   Dom zdravlja

Dom zdravlja je zdravstvena ustanova za pružanje zdravstvene zaštite stanovništvu određenog područja u sklopu zdravstvene djelatnosti na primarnoj razini.

 Na području županije županije osniva se najmanje jedan dom zdravlja, a nnaa području Grad Gradaa Zagreba na najmanje jmanje tri doma zdravlja.

Dom zdravlja ne može se osnivati na udaljenosti manjoj od 50 kilometara od sjedišta županije ili od drugog doma zdravlja.

Županija može zbog specifičnosti pružanja zdravstvene zaštite osnovati dom zdravlja na otoku.  Dom zdravlja temeljni je nositelj zdravstvene zaštite na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti koji mora osigurati ostvarenje načela sveobuhvatnosti, cjelovitog pristupa primarne zdravstvene zdravstvene zaštite te načela načela dostupnosti i kontinuiranosti pružanja zdravstvene zaštite na svome području  Dom zdravlja organizira i skrbi o sustavu unapređenja zdravlja i prevencije bolesti na svome području.  Dom zdravlja na svome području također koordinira i ugovara provođenje dijela mjera zdravstvene zaštite koje provode nositelji zdravstvene djelatnosti, uključujući grupne privatne prakse i privatne zdravstvene radnike koji obavljaju javnu zdravstvenu službu na osnovi koncesije.  U provedbi poslova iz stavka 3. ovoga članka dom zdravlja povezuje i rad patronažne zdravstvene službe, zdravstvene njege i palijativne skr   bi s timovima obiteljske (opće) medicine. Dom zdravlja u svom sastavu ima o biteljsku (opću) medicinu, medicinu, stomatološku zdravstvenu zaštitu, zaštitu,

zdravstvenu zaštitu žena, dojenčadi i predškolske djece, medicinu rada,laboratorijsku, radiološku i drugu dijagnostiku, sanitetski prijevoz, ljekarničku djelatnost, patronažnu zdravstvenu zaštitu , zdravstvenu njegu i  palijativnu skrb bolesnika.

Dom zdravlja mora osigurati provođenje djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka ako obavljanje tih djelatnosti sukladno mreži javne zdravstvene službe nije drukčije organizirano.  Dom zdravlja može ustrojiti i dispanzerske djelatnosti prema potrebama stanovnika na području doma zdravlja.

10

 

U okviru dispanzerske djelatnosti iz i z stavka 3. ovoga članka provode se sveobuhvatne mjere zdravstvene zaštite u zajednici koje uključuju prevenciju, liječenje, socijalno-medicinsku skrb te skrb za specifične  potrebe pružanja pružanja zdravstvene zaštite stanovnika na određeno određenom m području.  Dom zdravlja može organizirati radne jedinice za obavljanje djelatnosti iz stavka 1. i 3. ovoga članka, u skladu s mrežom javne zdravstvene službe.  Dom zdravlja može organizirati, u skladu s

mrežom javne zdravstvene službe, službe, radne jedinice za obavljanje  pojedinih specijalističkih specijalističkih djelatnosti, ako to zahtijevaju pos posebne ebne   potrebe s obzirom na zdravstven zdravstvenoo stanje stanov stanovništva ništva i kada bi pru pružanje žanje zdravstven zdravstvenee zaštite u poliklinici ili  bolnici otežavalo provođenje te zaštite.  Dom zdravlja mora organizirati provođenje kućnih posjeta.  Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, na područjima sa specifičnim potrebama pružanja zdravstvene zaštite stanovništvu, u skladu s mrežom javne zdravstvene službe u  domu zdravlja mogu se organizirati i rodilište te stacionar za dijagnostiku i liječenje.  Uvjete, organizaciju i način obavljanja djelatnosti sanitetskog prijevoza, uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, utvrdit će pravilnikom ministar.  Dom zdravlja na temelju odluke upravnog vijeća uz suglasnos suglasnostt osnivača može poslovni prostor dati u zakup  pravnim i fizičkim osobama osobama za obav obavlj ljanje zdravstvene djelatnosti na primarnoj razini izvan mreže mreže javne zdravstvene službe. 

VIII. ZDRAVSTVENE USTANOVE NA SEKUNDARNOJ RAZINI ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI Poliklinika Poliklinika jest zdravstvena ustanova u ko joj se obavlja specijalističko specijalističko-konzilijarna zdravstvena zaštita, dijagnostika i medicinska rehabilitacija, osim bolničkog liječenja. liječenja. 

Bolnica Bolnica jest zdravstvena ustanova koja obavlja djela tnost dijagnostike, liječenja, medicinske rehabilitacije i zdravstvene njege bolesnika te osigurava boravak i prehranu bolesnika.

Djelatnost iz stavka 1. ovoga članka obavlja se u općim i specijalnim bolnicama. 

Lječilište  Lječilište jest zdravstvena ustanova u kojoj se prirodnim ljekovitim izvorima provodi preventivna zdravstvena zaštita, specijalistička i bolnička rehabilitacija.   11

 

IX. ZDRAVSTVENE USTANOVE NA TERCIJARNOJ RAZINI ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI

Kliničke ustanove  Kliničke ustanove su klinika, klinička bolnica i klinički bolnički centar.  X. ZDRAVSTVENI ZAVODI Članak 98. 

Zdravstveni zavodi su državni zdravstveni zavodi, zavodi za javno zdravstvo jedinica područne (re gionalne) samouprave i zavodi za hitnu medicinu. jedinica područne (regionalne) samouprave.  Državni zdravstveni zavodi su zdravstvene ustanove za obavljanje stručnih i znanstvenih djelatnosti iz okvira prava i dužnosti Republike Hrvatske na području javnoz dravstvene djelatnosti, transfuzijske medicine, medicine rada, mentalnog zdravlja, toksikologije i hitne medicine.

Državni zdravstveni zavodi su Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu, Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, Hrvatski zavod za mentalno zdravlje, Hrvatski zavod za toksikologiju i Hrvatski zavod za hitnu medicinu.

U sklopu djelatnosti iz stavka 2. ovoga članka državni zdravstveni zavodi obvezni su u utvrđenom djelokrugu rada obavljati i druge poslove na zahtjev ministarstva.

Zavodi za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave su zdravstvene ustanove za obavljanje stručnih i znanstvenih djelatnosti iz okvira prava i dužnosti jedinica područne (regionalne) samouprave na području javnozdravstvene djelatnosti. Zavodi za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave u kojima se obavlja nastava iz  područja javnozdravstvenih javnozdravstvenih djelatn djelatnosti, osti, odnosno koji su nastavna baza medicinskih fakulteta imaju pravo pravo na dodatak svom nazivu –  nastavni  nastavni zavodi za javno zdravstvo. Članak 101.  Zavod za javno zdravstvo jedinice područne (regionalne) samouprave jest zdravstvena ustanova za obavljanje javnozdravstvene djelatnosti na području jedinice područne (regionalne) samouprave.  Zavod za javno zdravstvo mora imati i mati organiziranu epidemiologiju, mikrobiologiju, javno zdravstvo,

zdravstvenu ekologiju, školsku medicinu, zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti na području jedince područne (regionalne) (r egionalne) samouprave. 

Zdravstvena zaštita zaštita na primarnoj razini obuhvaća:   Članak 26. 

 praćenje  praćenje

zdravstvenog zd ravstvenog stan stanja ja stanovnika i pr predlaganje edlaganje mjera za zaštitu i unapre unapređenje đenje zdravlja stanovnika, stanovnika, sprečavanje i otkrivanje bolesti kao i liječenje i rehabilitaciju bolesnika, specifičnu preventivnu zdravstvenu 12

 

zaštitu djece i mladeži, osobito u osnovnim i srednjim školama te visokim učilištima na svom području, zdravstvenu zaštitu osoba starijih od 65 godina, zdravstvenu zaštitu žena, zdravstvenu zaštitu osoba s invaliditetom, preventivnu zdravstvenu zaštitu rizičnih skupina i ostalih stanovnika u skladu s programima  preventivne zdravstvene zdravstvene zaštite i org organiziranjem aniziranjem obveznih  preventivnih pregleda,savjetovanje, zdravstveno  prosvjećivanje i promicanje zdravlja ra radi di njegovog očuvanja očuvanja i unapređe unapređenja,higijensko nja,higijensko-epidemiološku zaštitu, sprečavanje, otkrivanje i liječenje bolesti zubi i usta s rehabilitacijom,zdravstvenu rehabilitaciju rehabilitaciju  patronažne posjete, posjete, zdravstvenu zdravstvenu njegu u djece i mladeži s poremećajima u tjelesnom i duševnom razvoju,  patronažne kući bolesnika, medicinu rada, hitnu medicinu,  medicinu, palijativnu  palijativnu skrb,zaštitu mentalnoga mentalnoga zdra zdravlja,opskrbu vlja,opskrbu i izradu lijekova te opskrbu medicinskim proizvodima, sanitetski prijevoz.  prijevoz. 

Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti:    –  opće/obiteljske medicine,  –  zdravstvene zaštite predškolske djece,   –  preventivno preventivno-odgojnih mjera za zdravstvenu zaštitu školske djece i studenata,    –  javnog  javnog zdravstva,  –  zdravstvene zaštite žena,   –  stomatološke zdravstvene zaštite,   higijensko-epidemiološke zdravstvene zaštite,   –  higijensko –  medicine  medicine rada,

 –  zdravstvene zaštite mentalnoga zdravlja, prevencije i izvanbolničkog liječenja ovisnosti,   –  patronažne  patronažne zdravstvene zdravstvene zaštite,   –  zdravstvene njege u kući bolesnika,   –  hitne  hitne medicine,  –  sanitetskog  sanitetskog prijevoza,  –  palijativne  palijativne skrbi,  ljekarništva te   –  ljekarni  –  laboratorijske  laboratorijske dijagnostike.

13

 

NAČELA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE  U PRIMARNOJ ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI   SVEOBUHVATNOST   SVEOBUHVATNOS T  (cjelokupno stanovništvo provedba mjera)   KONTINUIRANOST ( PZZ neprekidnost zdravstvene zaštite kroz sve

životne dobi, funkcionalna

povezanost i usklađenost zdravstvenog sustava)  DOSTUPNOST  (raspored  (raspored zdravstvenih ustanova- djelatnosti i zdravstvenih zdravstvenih radnika, podjednaki

uvjeti zdravstvene zaštite naročito u PZZ)  CJELOVITOST –  objedinjavanje mjera unapređenja zdravlja, prevencije bolesti, liječenja rehabilitacije

i

SPECIJALISTIČKO-KONZILIJARNA I BOLNIČKA ZAŠTITA -specijalizirani pristup  Zdravstvena djelatnost na sekundarnoj razini obuhvaća specijalističko -konzilijarnu i bolničku djelatnost.  Specijalističko-konzilijarna djelatnost u odnosu na zdravstvenu djelatnost na primarnoj razini obuhvaća složenije mjere i postupke u pogledu prevencije, dijagnosticiranja te liječenja bolesti i ozljeda, provođenja ambulantne   rehabilitacije te medicinske rehabilitacije u kući korisnika, odnosno štićenika u ustanovama za socijalnu skrb.   Specijalističko-konzilijarna djelatnost za svoje potrebe mora imati osiguranu laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost.

Bolnička djelatnost obuhvaća dijagnosticiranje, liječenje i medicinsku rehabilitaciju, zdravstvenu njegu te  boravak i prehranu bolesnika bolesnika u bolnicama.

Zdravstvena djelatnost na tercijarnoj razini uz obavljanje zdravstvene djelatnosti iz članka 28. ovoga Zakona obuhvaća i pružanje najsloženijih oblika zdravstvene zaštite iz specijalističko -konzilijarnih i bolničkih djelatnosti,znanstveni rad te izvođenje nastave na temelju ugovora za potrebe nastavnih ustanova zdravstvenog usmjerenja.

 Nastava iz stavka 1. ovoga ovoga članka može se obavljati i na primarnoj i na sekundarnoj razini zdravstvene djelatnosti te na razini zdravstvenih zavoda. Zdravstvena djelatnost na tercijarnoj razini obuhvaća djelatnost klinika, kliničkih bolnica i kliničkih bolničkih centara.

Djelatnost zdravstvenih zavoda dio je zdravstvene djelatnosti koja se obavlja na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene djelatnosti, a obuhvaća javnozdravstvenu djelatnost, djelatnost transfuzijske medicine, djelatnost medicine rada, djelatnost zaštite mentalnog zdravlja, djelatnost toksikologije i djelatnost hitne medicine.

14

 

Zdravstvena djelatnost na razin i državnih zdravstvenih zavoda obuhvaća javnozdravstvenu djelatnost, djelatnost transfuzijske medicine, djelatnost medicine rada, djelatnost zaštite mentalnog zdravlja, djelatnost toksikologije i djelatnost hitne medicine. Zdravstvena djelatnost na razini zdravstvenih zavoda jedinica  područne (regionalne) (regionalne) samouprave obuhvaća obuhvaća  javnozdravstvenu djelatnost i djelatnost hitne medicine.

ZDRAVSTVENO OSIGURANJE ČIMBENICI KOJI UTJEČU NA PROMJENE ZDRAVSTVA I ZDRAVSTVENE ZAŠTITE  Politički i ekonomski sustav  sustav    tržište, vlasništvo, privatna inicijativa, poduzetništvo    Demografske promjene   starenje stanovništva, natalitet, dugo školovanje, migracije    Ekonomsko blagostanje   nacionalni dohodak, stanovanje, školovanje, komunikacije    Poimanje zdravlja   ''zdravlje za sve'', prevencija bolesti i promocija zdravlja, kvaliteta života   Rast troškova za zdravstvenu zaštitu   Razvijenost infrastrukture, način plaćanja zdravstva, skupa teh nika i tehnologija

I. OSNOVNA OSIGURANJA A Prije 1990. : NAČELA ZDRAVSTVENOG OSIGURANJ Samoupravno, plansko, netržišno, prava veća od materijalnih mogućnosti društva, zdravstvena ustanova (središte sustava)  Poslije 1990.:  Na temelju globalnih ekonomskih zakona, Proizvodnja usluga, Direktni ugo ugovorni vorni odnosi, Korisnik-

davalac= tržišni odnosi, Odvajanje zdravstvene djelatnosti od zdravstvenog osiguranja, osiguranja, Odvajanje socijalnih  prava i zdravstvene zdravstvene djelatnosti, Različ Različiti iti vlasnički odnos odnosii u pružanju uslug uslugaa (privatni, društveni, zadružni, zadružni, inozemni), Klasično osiguranje, Pojedinac (središte sustava)  II. ZDRAVSTVENE USLUGE osnovnih potreba (do standarda) - obavezno za sve   Zadovoljenje osnovnih   Za određene društvene grupe (iznad standarda) - neobavezno-”polukomercijalno” (preko osiguravajućeg zavoda ili direktno)   Pojedinačne Potrebe (iznad standarda) - neobavezno “komercijalno” III. IZVORI FINANCIRANJA ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA   Iz “zdravstvenog poreza” za obavezno i dobrovoljno   Društveno politička zajednica financira OSNOVNU ZDRAVSTVENU ZAŠTITU iz budžeta fonda  osiguravajućeg osiguravajuć eg zavoda.   Novac će se se prikupljati    a) U fondu zdravstvenog osiguranja (klasično)

 b) U osiguravajućim osiguravajućim zavodima

IV. MODEL OSTVARIVANJA OBLIKA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE PUTEM RAZNIH TIPOVA ZDRA VSTVENOG OSIGURANJA S PREDVIĐENIM IZVORIMA FINANCIRANJA OBLICI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE  

15

 

V. ZDRAVSTVENI RADNICI PRINCIPI DJELOVANJA   Brinu o onim pacijentima koji su ih slobodno izabrali za primarnu

zdravstvenu zaštitu ili su upućeni

od drugih liječnika   Ukoliko rade u primarnoj zdravstvenoj zaštiti koordiniraju sve razine zdravstvene zaštite svojih korisnika

MODELI ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA   Socijalno zdravstveno osiguranje - financiranje iz doprinosa obveznog zdravstvenog osiguranja 

zdravstveno osiguranje - financira se kroz poreze    Nacionalno Privatno osiguranje osiguranje - privatna osiguranja   Kombinacije tri osnovna modela  

Izvori financiranja zdravstvene zaštite - Hrvatska Obavezno zdravstveno osiguranje Zdravstveno osiguranje - doprinos 8% iz prihoda poslodavca

 proračun Iz poreza i prireza građana  Dopunsko zdravstveno osiguranje

Osobna uplata u osiguravajućem fondu  16

 

Državni proračun 2008. I.

Plaće za rodiljni dopust   Za korištenje dopusta iz Zakona o radu    

Za stanku za dojenje Za privremenu nesposobnost za rad ZOZO

II.        

Povećane mjere zdravstvene skrbi za osigurane osobe starije od 65 godina i za osigurane osobe djecu do navršene 18. godine života  Zdravstveno Liječenje po prosvjećivanje posebnim propisima Hitnu medicinsku pomoć na državnim cestama

  Razlike zbog demografskih karakteristika   Osobe čije je prebivalište nepoznato

Raspodjela sredstava za zdravstvenu zaštitu Primarna zdravstvene zaštita - oko 16% ukupne potrošnje -

- 8% -

Lijekovi oko 20 - 25%

SPECIFIČNOSTI VOĐENJA PRAKSE U OBITELJSKOJ MEDICINI   Vođenje prakse (practice management)  Indikatori kvalitete vođenja prakse Timski rad

praksee (practice management) u širem smislu obuhvaća obuhvaća Pojam vođenja praks 1.elemente strukture (organizacija zdravstvenog sustava i uvjeti rada) 2.  2. procesa  procesa (aktivnosti vezane uz pružanje skrbi) u Donabedianovom modelu kvalitete Dobro vođenje prakse prakse treba omogućiti

pružanje kvalitetne skrbi bolesnicima  Vođenje ordinacije obiteljske medicine ovisi o brojnim čimbenicima Ustrojstvo zdravstvenog sustava    položaj obiteljske medicine medicine u zdravstvenom zdravstvenom sustavu sustavu    liječnikova uloga čuvara ulaza i obaveza racionalnog

raspolaganja sredstvima u sustavu  

samostalnost i velika osobna odgovornost LOM u donošenju  odluka

 

raskorak između zadovoljavanja zdravstvenih potreba populacije u odnosu na potrebe pojedinca

Vođenje ordinacije obiteljske medicine ovisi o brojnim čimbenicima

17

 

Osposobljenost liječnika za upravljačku zadaću  Specifična izobrazba za vođenje prakse  Status državnog zaposlenika i/ili privatnog poduzetnika    Položaj i uvjeti u lokalnoj sredini    Suradnja s financijerima zdravstvene zaštite (državno, privatna osiguranja)     

suradnika za organizaciju rada i timski rad   Osposobljenost suradnika   Planirane posjete, programirani rad s kroničnim bolesnicima    Postupanje pri kritičnim događajima    Ujednačeno postupanje s  bolesnicima   Uključivanje prema potrebi i drugih suradnika u timsko ti msko rješavanje problema   Suradljivost i gledišta bolesnika    Sastav populacije u skrbi (indeks deprivacije)   Organizirano prikupljanje pritužbi bolesnika 

Korištenje razvijenih protokola postupanja u osjetljivima situacijama:   Zlostavljanje   Agresija bolesnika prema zdravstvenom osoblju   Zahtjevi poslodavaca i drugih subjekata za uvid i/ili

fotokopiranje zdravstvene dokumentacije

Vođenje i upravljanje praksom ima pet područja (europski konsenzus) :          

Infrastruktura Zaposlenici Informacije Financije Kvaliteta i sigurnost

Vođenje prakse: infrastruktura-indikatori kvalitete   Prostor i oprema   Opskrbljenost svim potrebnim lijekovima i opremom te posebice

onih za pružanje hitne pomoći    Definirano Pravilnikom Ministarstva zdravlja   Dobra pristupačnost posebice za invalide     Dobre telefonske veze

Sustav naručivanja    Analiza organizacije rada u ordinaciji –  tko  tko indicira posjet ordinaciji?   Dogovor o potrebi i načinu uvođenja sustava naručivanja  ter mine   Odabir modela (popuniti sve termine, ostaviti slobodne termine za hitne, prilagoditi termine

 prometnoj gužvi, ponedjeljak ponedjeljak ujutro ostaviti ostaviti slobodan 

  Podjela zadataka -medicinska sestra prima i razvrstava telefonske pozive,

liječnik naručuje one koji trebaju doći na kontrolu nakon provedene konzultacije

18

 

  Osiguravanje bolje dostupnosti   Smanjenje čekanja na pregled     Hitni-akutni bolesnik lakše dođe na red     Poštovanje dogovorenih termina (bolesnici teže toleriraju

čekanje) 

  Smanjivanje broja nepotrebnih konzultacija

Omogućavanje planiranja rada liječnika i medicinske sestre    

Medicinska sestra ima rezervirano vrijeme za medicinske intervencije (injekcije, previjanja, vađenje krvi, cijepljenje..)

   

  Liječnik znadepacijenta koji će mui/ilipacijent Za zahtjevnog složenidoći problem može se rezervirati dvostruki termin

Dostupnost skrbi za bolesnike koji zbog bolesti ili stanja ne mogu doći u ordinaciju     Kućne posjete    Na poziv, planirane planirane u dogovoru dogovoru sa obitelji i/ili patronažnom patronažnom sestrom    Kućno liječenje    Planirano timsko zbrinjavanje u kući   Potporna i palijativna skrb   Edukacija obitelji, uključivanje cijelog tima, dogovor o zbrinjavanju ,

 podjela zadataka, zadataka, uključivanje drugih suradnika suradnika i volontera…  Sudjelovanje u dežurnoj službi za koju je zadužen zaduženaa služba hitne Dostupnost skrbi u vrijeme kad ordinacija ne radi (dežurstvo)     Pomoći (po dogovoru)    Sudjelovanje u dežurnoj službi za koju je zadužen dom zdravlja  (po dogovoru)  

Sudjelovanje u dežurnoj službi koju organizira grupna praksa  i/ili više individualnih praksi - izmjene smjena dežurstva  - zapošljavanje mladih liječnika (locuma) - plaćanje domu zdravlja obvezu dežurstva 

Vođenje prakse: zaposlenici -indikatori kvalitete Odgovarajuće kvalifikacije zaposlenika i potpisani ugovori         

Zakonska obveza upošljavanja medicinske sestre sa srednjom stručnom spremom   Zaposlenici doma zdravlja Zaposlenici u ordinaciji u koncesiji Part time zaposlenici, zamjene

Opis posla i godišnja procjena  Medicinska sestra:    prima bolesnike, trijažira bolesnike, educira bolesnike    provodi neke dijagnostičke i terapijske terapijske postupke    vodi evidencije, vodi brigu o lijekovima, sanitetskom materijalu, administrativne poslove   sudjeluje aktivno u organizaciji rada ordinacije (naručuje bolesnike), nastavi, istraživanjima… 

19

 

Patronažna sestra:    rad na edukaciji populacije na terenu, održavanje tečajeva radionica , “škola”      preventivni rad i zbrinjavanje posebnih populacijskih populacijskih skupina (djeca, trudnice..) referentne ambulante sa dvije    programirani rad s kroničnim kroničnim bolesnicima (primjer (primjer Slovenije – referentne

medicinske sestre)  

suradnja sa socijalnom službom, rješavanje socijalno medicinskih problema … 

Ugodna radna atmosfera

Sa suradnicima na poslu provodi se više vremena zajedno nego s obitelji    Održati ugodnu atmosferu, konflikte rješavati planirano  planirano u najkraćem najkraćem mogućem roku roku     Njegovati programirano programirano druženje izvan posla (team building) building)    Poticati i obilježavati uspjehe svakog člana tima  

Primjer provođenja preventivnog programa kardiovaskula kardiovaskularnih rnih bolesti Svi članovi tima su suglasni s protokolom za rad odnosno aktivnostima koje treba provesti tjelesne težine i pušenja  Medicinska sestra je osposobljena za provođenje programa  obiteljska anamneza, mjerenje krvnog tlaka, kolesterola,



  održavanje konzultacije zai korektno prevenciju kardiovaskularnih bolesti, što u bolesnika uključuje, uz otkrivanje činitelja rizika,istodobno savjetovanje     Razvijanje specifičnih pomagala, pomagala, odabir, distribucija letaka i drugih edukativnih materijala bolesnicima    Kontrola potrebne opreme i instrumenata (primjerice kalibracija tlakomjera)   Oblikovanje i štampanje dokumentacije za bolesnike(kartice za naručivanje, praćenje kronične bolesti)    Osigurati prostor za rad medicinske sestre   Oblikovanje knjige evidencije za registraciju preventivnih aktivnosti   Oblikovanje izvještajnih obrazaca    Evaluacija izvršenja programa 

Primjer provođenja programa cijepljenja protiv gripe  

Svi članovi tima su suglasni s protokolom za rad odnosno aktivnostima koje treba provesti

 

Medicinska sestra je osposobljena za provođenje programa –  savjetovanje  savjetovanje bolesnika, davanje cjepiva

   Nabava cjepiva   Identifikacija osoba za cijepljenje   Planiranje vremena rada ordinacije za cijepljenje   Planiranje cijepljenja nepokretnih osoba kod kuće (patronažna služba)    Provođenje cijepljenja (postavljanje kontraindikacija u suradnji s liječnikom)   Izvještavanje o cijepljenju 

Vođenje prakse: zaposlenici -indikatori kvalitete    Način rada koji koji omogućava zaposlenicima zaposlenicima da ponude sugestije sugestije za unapređenje unapređenje   Zajedničko planiranje dugotrajne i/ili kratkotrajne izobrazbe zaposlenika   Zajedničko planiranje zamjena i funkcioniranja u slučaju odsutnosti zaposlenika (školovanje,

godišnji odmor,porodni dopust, bolest.. ) 

20

 

Vođenje prakse: Informacije- indikatori kvalitete Vođenje strukturiranih i kompletnih zdravstvenih kartona, povjerljivost i privatnost ,elektronski zapis nadležnosti medicinske sestre korištenje informacija iz zdravstvenog kartona   Godišnja revizija opetovanog propisivanja lijekova    “skidanje “ sa popisa ukinutih lijekova

 

  Korekcije doze   Provjeravanje korektnosti uzimanja propisanih

lijekova (upit medicinsk lijekova medicinskee sestre ili liječnika

  Sustavno komuniciranje i dijeljenje informacija s drugim profesionalcima   strukturirana uputna pisma   Opis bolesnikova problema   Opis što je do sada poduzeto     Rezultati dosadašnjeg liječenja   Popis bolesti od kojih bolesnik boluje   Popis lijekova koje bolesnik trajno uzima   Jasan upit specijalistu konzultantu    pisane informacija informacija od drugih službi

ko koje je povremeno skrbe skrbe za bolesn bolesnike ike ..  Vođenje prakse: Financije- indikatori kvalitete  

Jasno definirano financijsko vođenje prakse 

  Financijsko vodstvo i odgovornost

Osiguranje liječnika i svakog člana prakse Izrada godišnjeg financijskog izvješća  Vođenje prakse: kvaliteta i sigurnost - indikatori kvalitete    

 

Uključivanje svih zaposlenika u unapređenje kvalitete 

  Detekcija problema sigurnosti i kvalitete   Zabrana pušenja    Prevencija infekcija   Sigurnost zaposlenika i pacijenata

Vođenje prakse: zaposlenici -indikatori kvalitete        

Članovi tima moraju znati kakve su njihove zadaće u timu i razumijevati odgovornosti odgovornosti unutar tima   Tim treba napraviti plan rada kojeg će se svi pridržavati  Tim treba održavati redovite sastanke najmanje jednom tjedno  Rasprava o tekućim problemima 

                 

Rasprava o bolesnicima, izmjena informacija Bolesnici se rado povjeravaju medicinskoj sestri

Patronažna sestra ima uvid u obiteljskom funkcioniranju f unkcioniranju 

Tim treba raspraviti napredak i prepreke u provedbi dogovorenih programa i /ili dnevnih zadataka Analiza učinjenog  Uočiti moguće greške  Definirati moguća poboljšanja  Implementirati poboljšanja  Ponovno evaluirati (quality circle)   Treba održavati strukturirane timske sastanke     Održavati redovite tematske planske sastanke    sastanci najmanje jednom u tri mjeseca i traju najmanje pola sata 21

 

PATRONAŽNA SLUŽBA I OBITELJSKI LIJEČNIK   Doc. dr Đurđica Kašuba Lazić 

Kako se razvijala patronažna služba u Hrvatskoj?    1921. osnovana prva škola za sestre pomoćnice –  monovalentna patronaža u tadašnjim dispanzerima za tbc. i dojenčad    1931. osnovano Središte za socijalno higijenski higijenski rad, od 1933. Sestre preuzimaju ulogu ulogu prvih socijalnih radnika  

Od 1952. Se razvija polivalentni način rada u novoosnovan novoosnovanim im DZ 

Od 1961. PS se uključuje u tim liječnika opće medicine   Medicinskom fakultetu sa dva smjera, bolničkim i 1966. Se osniva Viša medicinska škola pri dispanzersko- patronažnim  patronažnim    Od 1968 školuju se samo polivalentne medicinske sestre    Od 1980. Osnivanjem M.C i podjelom ZZ na onu po mjestu mj estu rada, stanovanja i školovanja,    

gube na svojoj polivalentnoj funkciji

1993. Uvodi se slobodan izbor liječnika, koji gube svoj teritorij pa se patronažne sestre, kako  bi sačuvale područje rada, moraju izdvojiti u zasebnu službu    Od 1997. Zbog materijalnih interesa privatizira se i izdvaja kućna njega     Od 1999. Osniva se Visoka zdravstvena škola s trogodišnjim studijem    

DJELATNOST PATRONAŽNE SLUŽBE   Skrb za bolesne

skrb za ostale

 prikuplja podatke o bolesnima otkriva bolesne zbrinjava bolesne zbrinjava nemoćne  zbrinjava socijalno ugrožene 

očuvanju zdravlja  unapređenju unapređen ju zdravlja  zaštiti zdravlje 

Uočava čimbenike koji utječu na socijalno-ekonomsko i zdravstveno stanje stanovništva i obitelji  CILJ RADA PS  

Pružiti zdravstvenu zaštitu korisnicima izvan zdravstvenih ustanova( u domovima korisnika, vrtićima i sl.)

 

Poticati ih na očuvanje i unapređenje vlastitog zdravlja, posebno u najosjetljivijim razdobljima   života(trudnoća, babinje) stanjima i okolnostima kao što su kronična bolest, invaliditet, starost ili loša socijalna(

  I u posebnim

materijalna situacija) METODE RADA PS   Zdravstveno odgojni rad

-  Edukativna uloga u stanovništvu: tečajevi, rad u malim grupama  -  Provođenje zdravstveno zdravstveno preventivnih i promotivnih programa    Skrb za bolesnike   Socijalno medicinski rad   Edukacija novog kadra i ostalih zdravstvenih pripravnika    Nadziru provedbu provedbu kućne njege

22

 

ORGANIZACIJA PS   Patronažna zdravstvena zaštita sastavni je dio primarne zdravstvene zaštite    U nadležnosti je Domova zdravlja    Troškove u cijelosti pokriva HZZO   s e ugovara na 5000 stanovnika(potrebno oko 900 PS)     Jedna sestra se   Svi stanovnici imaju pravo na njeno besplatno korištenje 

SURADANJA PATRONAŽNE SESTRE S DRUGIMA   zdravstvenim službama(opća službama(opća medicina i ostale specijalističke službe)   pomoć i   Socijalnim službama(centrom za socijalnu skrb, domovima za socijalnu skrb, službom za  pomoć njegu u kući)    Odgojno- obrazovnim ustanovama( vrtići, škole)    Drugim

  I drugim zainteresiranim pojedincima, skupinama i organizacijama( humanitarnim org., udruge

građana i ostale relevantne strukture na razini lokalne zajednice)

PATRONAŽNI POSJET  Patronažni posjeti korisnicima organiziraju se na osnovi prijave voditeljice patronažne službe koja svakodnevno prikuplja informacije: -  -  -  -  -  - 

Iz rodilišta i drugih zdravstvenih ustanova   Na osnovu potreba koje patron patronažne ažne sestre ustanove tijekom rada  Na osnovi prijave nadležnog liječnika  Poziva obitelji Susjeda Ili samog korisnika

VJEŠTINE POTREBNE ZA RAD PS   Široki spektar stručnoga znanja    Vještina komunikacije    Vještina suporta i utjehe 

 

  Savjet, edukacija  

Poznavanje i poštivanje etičkih principa  

LIJEČNIK OBITELJSKE MEDICINE I PATRONAŽNA SESTRA   Važnost suradnje neupitna!    Značajke rada LOM-a: sveobuhvatna skrb, holistički pristup, bolesniku usmjerena zaštita,

 

 preventivan rad   Preduvjeti za adekvatnu skrb pacijenata u skrbi LOM-a: -  Upoznati sve karakteristike područja i stanovništva   -  Zadržati zdravstveni nadzor nad obiteljima u skrbi   -  Održavati stalnu vezu s teže pokretnim i nepokretnim bolesnicima  -  Promptno reagirati na zdravstvene potrebe pacijenata na listi

23

 

UZROCI LOŠE SURADNJE  Dijelom proizlaze iz postojeće organizacije primarne zdravstvene zaštite: 

Patronažne sestre su vezane za teren    Liječnici (obiteljske medicine, ginekolozi i pedijatri) za liste pacijenata    Iako većina pacijenata, oko 60%, živi u blizini ordinacije, patronažna sestra i liječnik ne „pokrivaju“  

istu listu

PS se ubraja u tim primarne zdravstvene zaštite u funkcionalnom smislu, ali osim te preporuke nema niti jedne druge jasno definirane povezanosti PS i liječnika    Većina liječnika OM su „privatnici“ koncesionari(80% LOM-a)   PS je za poslenik Doma zdravlja, odgo odgovorna vorna je šefici službe i ravnatelju i njima podnosi podnosi izviješće o

 

radu

PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ZA PATRONAŽNE SESTRE  Mjere individualno i grupnog zdravstvenog odgoja:  

Upute o načinu prehrane 

  O higijeni  

O fizičkoj aktivnosti za vrijeme trudnoće 

  Kontrola tlaka 

  Pripremi dojki za dojenje

  Priprema za boravak u bolnici  

Prevencija psihofizičkih trauma 

  Kontrola dijetetskih mjera

UVID U SOCIJALNO-GOSPODARSKO SOCIJALNO-GOSPODARSKO STANJE OBITELJI

 Normativ:jednom za vrijeme vrijeme trudnoće, iza 12 tjedna ili više puta, prema procjeni ili indikacijama indikacijama 

PATRONAŽNA ZAŠTITA BABINJAČA I NOVOROĐENČETA   Mjere patronažne patronažne zaštite babinjača babinjača obuhvaćaju obuhvaćaju individualni i grupni grupni zdravstveni zdravstveni odgoj:   

Upute o prehrani, higijeni, tjelesnoj aktivnosti, poštedu od rada 

  Prevenciji trom boze, kontracepciji, kontracepciji, prednostima dojenja, štetnosti   Pregled i kontrola dojki, položaja maternice, rezne rane, lohija    

pu pušenja šenja i alkohola, lijekova 

Masiranje i izdajanje dojki, položaj kod dojenja, vježbe 

  Jedan posjet do 7 dana od poroda   Drugi posjet 15 dana od poroda

 Mjere patronažne patronažne zaštite novorođenče novorođenčeta: ta: 

Uvid u otpusno pismo iz rodilišta    Provjera na učinjeni skrining na fenilketonuriju  (PKU), kongenitalnu hipotireozu(HyTh) i oštećenje

 

sluha, kontrola BCG i profilaksa hepatitisa B   Orijentacijski pregled pr ema ema sustavima, ispitivanje prirođenih refleksa   24

 

 

Kontrola higijene: pupak, koža, sluznica 

  Prehrana: upute majci, prirodna i umjetna

Higijena: brisanje i kupanje u vodi, njega sluznica i pupčane ranice    Položaj kod dojenja, držanje i nošenje novorođenčeta 

 

  Upute o obavljanju prvog preventivnog sistematskog pregleda i kontinuitetu svih ostalih pregleda   Individualni zdravstveni odgoj: prednosti prirodne prehrane

PATRONAŽNA ZAŠTITA DOJENČADI   Mje  M jere re i nd ndii vi dua ualno lnogg zzd drav ravst stv veno nogg o od dgoja goja::          

Kontrola provođenja njege kože i sluznica, kozmetički preparati  Savjeti kod promjena na koži i sluznicama  Kontrola hranjenja, isticanje važnosti prirodne prir odne prehrane, dohrana, žličica  Isticanje štetnost davanja slatkih napitaka iz bočice  Kontrola provođenja terapije od pedijatra odnosno od liječnika koji provodi primarnu zdravstvenu zaštitu djeteta( za 18% djece u Hrvatskoj, liječnik OM je primarni lioječnik)   PRAĆENJE NAPREDOVANJA DJETETA  KONTROLA PROVOĐENJA MJERA PREPORUČENIH PRI PRVIM I OSTALIM SISTEMATSKIM PREGLEDIMA U PRVOJ GODINI ŽIVOTA  KONTROLA PROVOĐENJA OBAVEZNIH CIJEPLJENJA    Tjelesna aktivnost, prevencija ozljeda, odgovarajuće igračke obzirom na dob     Dva posjeta dojenčetu nakon novorođenačkog razdoblja do prve godine 

PATRONAŽNA ZAŠTITA MALE DJECE    Mje  M jere re i nd ndii vi dua ualno lnogg i grup grupno nogg zdr avst stv veno nogg o od dgoja goja::

Higijena, promjene na koži, dojenje, hranjenje, prehrana, pijenje    Tjelesna aktivnost, prevencija ozljeda, igračke    Praćenje rasta i razvoja, pothranjenost, pretilost   

  Uvid u socijalno gospodarsko stanje obitelji   Suradnja s edukacijskim programima ustanova u predškolskoj pr edškolskoj dobi 

 Jedan posjet tijekom predškolske dobi  dobi 

PATRONAŽNA ZAŠTITA ŠKOLSKE DJECE   Mje  M jere re i nd ndii vi dua ualno lnogg i grup grupno nogg zzd drav ravst stv veno nogg o od dgoja goja::

Praćenje rasta i razvoja    Kontrola zdravstvenog stanja i utvrđivanja poremećenog zdravlja    Rizično ponašanje i navike, prilagodba na školu   

  Kontrola prehrane, pothranjenost, pretilost

25

 

  Edukacija o spolno prenosivim bolestima, kontracepciji

Upućivanje liječnicima, ostalim stručnjacima ovisno o uočenoj problematici    Suradnja s edukativnim programima u školsk im im ustanovama  

 Jedan posjet tijekom školske dobi  dobi 

PATRONAŽNA ZAŠTITA KRONIČNO BOLESNOG DJETETA I RIZIČNO UGROŽENOG DJETETA

Prema medicinskoj indikaciji u dogovoru s izabranim doktorom

Kontrola provođenja i pridržavanja uputa i propisana terapija od strane str ane liječnika    Evaluacija provođenja njege kože i sluznica    Savjeti u svezi prehrane i specifičnostima uvjetovanim osnovnom bolešću    Provođenju svih ostalih mjera kao i kod zdravog predškolskog djeteta 

 

PATRONAŽNA ZAŠTITA KRONIČNIH BOLESNIKA  Prema medicinskoj indikaciji, prema procjeni same sestre i

u dogovoru s izabranim liječnikom 

I nd ndii vidua vidualni lni i g r up upni ni zdr avs vstv tve eni odg oj :  

Usvajanje postupaka i vještine samokontrole 

  Prevencija komplikacija KB

Kontrola pridržavanja danih uputa i terapije od LOM-a   Evaluacija usvo jenih znanja i vještina, vještina, edukacija    zdravstveno prosvjećivanje prosvjećivanje cijele obitelji –  održavanje funkcionalnih sposobnosti teško pokretnih  

 bolesnika    procjenjuje potrebu za obavljanjem zdravstvene njege    procjenjuje zdravstveno i socioekonomsko stanje bolesnika   us postava komunikacije komunikacije između bole bolesnika, snika, drugih zdra zdravstvenih vstvenih služi i organizacija organizacija    upućuje bolesnike u udruge s istim zdravstvenim problemima  

PATRONAŽNA ZAŠTITA STARIJIH OSOBA  godine javile izabranom    povremene posjete osobama starije dobi koje se nisu tijekom kalendarske godine

liječniku    svrha je pravovremeno otkrivanje tjelesnih i duševnih poremećaja    savjetovanje o redovitoj kontroli zdravstvenog stanja   o prehrani, prevenciji ozljeda

o potrebi bavljenja tjelesnim i drugim aktivnostima koji poboljšavaju funkcionalnu sposobnost   sve ostale mjere kao i kod kroničnog bolesnika   

PATRONAŽNA ZAŠTITA OSOBA S INVALIDITETOM     provođenje

mjera samozbrinjavanja samozbrinjavanja i suzaštitnih mjera koje će nadomjestiti izgubljene sposobnosti i  pomoći razviti nove funkcionalne sposobnosti    utvrđivanje potreba i nadzor nad zdravstvenom njegom 26

 

   pružanje

psihičke pomoći i nadzo psihičke nadzorr nad radno terapijom terapijom 

  sudjelovanje u povezivanju s drugim osobama s invaliditetom    povezivanje

sa zdravstvenim i os sa ostalim talim službama 

PROMICANJE ZDRAVLJA I ZDRAVSTVENO PROSVJEĆIVANJE PROSVJEĆIVANJE   

individualno zdravstveno savjetovanje stanovnika stanovnika na području rada PS  

  distribucija tiskanog zdravstvenoodgojnog materijala tijekom rada s pojedincima i malim grupama

sudjelovanje u provođenju zdravstveno preventivnih i zdravstveno promotivnih programa s dru gim stručnjacima na svome području   jednom   zdravstveno promotivni i zdravstveno odgojni rad usmjeren vulnerabilnim grupama –  jednom mjesečno „Majka i dijete“, „Zdravo dojenče i dijete“, „Tečajevi o kontracepciji“  

 

  zdravstveno odgojni rad s malim grupama: dijabetes, hipertenzija, obitelj s invalidnom osobom,

stariji od 65.,zdravstveno prosvjećivanje žena o malignim bolestima 

OSTALE AKTIVNOSTI PATRONAŽNE SESTRE  Evidencija izvješća o radu te evaluacija rada prema važećim propisima   -  vođenje propisane sestrinske liste  -  evidencija i izvješćivanje o radu  -  individualna evaluacija -  kontrola podataka i evaluacija na lokalnoj razini u suradnji sa županijskim zavodima za javno zdravstvo i Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo

komunikacija među sudionicima primarne, sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite 

POSTOJEĆE STANJE U PATRONAŽNOJ DJELATNOSTI U HRVATSKOJ  PATRONAŽNA SLUŽBA    917 sestara  

781 sa VŠSS 

  136 sa VSS    

KUĆNA NJEGA  - 744 sestara - 2.282 usluga godišnje   -  prosječno 3.500 3.500 stanovnika na na sestru 

1.437 usluga godišnje  Prosječno 4.877 stanovnika na jednu PS  

NORMATIVI PREMA PROGRAMU –  SUMARNO  SUMARNO   1 posjet        

trudnici u trudnoći trudnoći  3 posjeta novorođenčetu novorođenčetu i babinjači babinjači  2 posjeta dojenčetu  1 posjet u predškolskoj predškolskoj dobi  1 posjet u školskoj dobi 

27

 

POSJETE PO ŽUPANIJAMA Trudnice se obilaze jednom u trudnoći samo u Dubrovačko-neretvanskoj županiji a drugdje svaka treća do svaka dvadeseta    Zadana 3 posjeta babinjači se uglavnom poštuju, osim u Karlovačkoj, Sisačko-moslavačkoj, Koprivničko-križevačkoj, Brodsko- posavskoj, Istarskoj i Šibensko-kninskoj   I ukupan broj posjeta od prosječnih 6,8 dnevno po patronažnoj sestri, po županijama iskazuje velike

 

razlike  

Osim toga i spektar rada sestara po županijama ne zadovoljava jer se predviđeni planovi ne

izvršavaju, na račun sve većeg broja posjeta kroničarima  POSJETE PATRONAŽNE SESTRE           

43% škola se jednom godišnje obiđe  52% predškolske djece (1× godišnje)  14% djece (1 posjeta školskom djetetu za vrijeme školovanja)  57;6% ukupnih posjeta PS su ostale posjete –  kroničari  U porastu je i provedba terapijskih terapijskih postupaka usprkos rada sslužbe lužbe kućne njege 

POSTOJEĆE STANJE U PATRONAŽNOJ DJELATNOSTI   

Statistički nezabilježen dio posla patronaže- individualni i grupni zdravstveno odgojni rad, nije nij e zasebno normiran

Patronažna sestra bi prema planu r ada ada morala utvrditi zdravstveno socijalni status svakoj obitelji –   kod prosječnih 1.600 obitelji potrebno oko 5 godina    Dužna je 1 × tjedno vršiti edukaciju u malim grupama po dobnim skupinama, što je uz ostali rad  

skoro neizvedivo

Dužna je izvještavati iza branog doktora o svom svom radu   Dužna je nadzirati i odobravati provedbu kućne njege   

ZAKLJUČAK   Patronažna djelatnost je posljednji socijalno -preventivni i edukativni element u primarnoj zdravstvenoj zaštiti koja se danas održava u teškim uvjetima rada    Postojeći slobodni izbor liječnika uvelike otežava suradnju PS s izabranim doktorima i umanjuje  bitan element zajedništva zajedništva u pružanju pružanju PZZ    PS svoj rad ostvaruje uz suradnju sa zdravstvenim radnicima te ustanovama koje imaju ulogu zaštititi stanovništvo u lokalnoj zajednici   LOM koji danas sve više gubi svoju preventivnu ulogu, jedini u uskoj suradnji s patronažom može očuvati bit svoje profesije    On jedino u toj suradnji može upoznati sve karakteristike stanovništva, zadržati zdravstven zdravstvenii nadzor nad obiteljima u skrbi, održavati stalnu vezu sa teže pokretnima i nepokretnim bolesnicima i  

 promptno reagirati na sve zdravstvene potrebe svojih pacijenata  

Ta suradnja zato mora biti redovna i obvezna, programirana sa barem 1 satom tjedno t jedno po liječniku, kao i svakodnevno omogućena u slučaju potrebe, te evidentirana u zdravstveni karton pacijenta.  28

 

Planiranje, programiranje i nadzor izvršenja moraju biti objedinjeni na razini Doma zdravlja, na temelju prošlogodišnjih zdravstveno-statističkih pokazatelja u županiji    Specifične karakteristike pojedinog područja bi svakako morali ugraditi a preventivne bi usluge morale predstavljati veći dio posla     Mala gustoća stanovništva, velika disperzija na terenu i niža socijalna struktura, kao i raznovrsnost

 

usluga, ukazuju na potrebu izrade primjerenijih standarda i normativa  

PS bi redovnu suradnju sa liječnicima li ječnicima PZZ morale evidentirati i zasebno voditi u posebnom notesu, kako bi se nadziralo izvršenje 

!!! VAŽNOST PATRONAŽNE SLUŽBE JE NEUPITNA PA JU JE NUŽNO KADROVSKI I STRUČNO OJAČATI I OMOGUĆITI JOJ VEĆU PREVENTIVNU AKTIVNOST.  O DOBROJ SURADNJI SURADNJI S OBITELJSKIM DOKTOROM, PEDIJATROM I GINEKOLOGOM ZAVISI I NJENA EFIKASNOST.

NUŽNO JE ZATO STVORITI TAKVU ORGANIZACIJU RADA KOJA ĆE OMOGUĆITI KVALITETNO IZVRŠENJE PLANA I PROGRAMA RADA.  

ORGANIZACIJA RADA U OBITELJSKOJ MEDICINI  Doc. dr Đurđica Kašuba Lazić   PROSTOR I OPREMA ORDINACIJE

Dobra tehnička opremljenost ordinacije LOM-a –  zašto?  Adekvatan prostor i oprema LOM-a pretpostavka su za provođenje PZZ.  Oni moraju odgovarati   ciljevima kojima je usmjerena zdravstvena djelatnost   i zakonskim    propisima koji

prate, omogućuju omogućuju i stimuliraju zdravstvenu djelatnost djelatnost 

europski konsenzus konsenzus o vrsti i opsegu ZZ koju može i mora pružiti OM. Konsenzus i o uvjetima u kojima se može riješiti 90% pr oblema oblema u OM: osnovna i minimalna oprema. SMJERNICE ZA PROSTOR I OPREMU LOM-a

u mnogim državama Europe i svijeta postoje smjernice i preporuke koje su se pokazale učinkovite u unapređenju unapređen ju kvalitete prostora i opreme    međutim, prisutan je nedostatak opće prihvaćenog sistematičnog okvira za izgled prostora i kvalitetu i sadržaj opreme LOM-a  

29

 

RAZLOZI NEPOSTOJANJA MEĐUNARODNOG SISTEMATIČNOG OKVIRA PROSTORA I OPREME ORDINACIJE LOM-a

RAZLIČITE    smjernice za opremu ordinacije LOM- a  

u različitim zemljama 

sustava organizacije zdravstvene zaštite 

   pozicije LOM-a u sustavu ZZ  

urbanim i ruralnim područjima 

  razvijenim zemljama i zemljama u razvoju   edukacija LOM-a

PROSTOR I OPREMA ORDINACIJE LOM-a U HRVATSKOJ

DEFINIRANI SU: pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za    pravilnikom o minimalnim uvjetima u pogledu obavljanje zdravstvene djelatnosti

o

 MZSS RH- Pravilnik od 2004., 2004., stupio na snagu 2007. 2007. ORDINACIJA LOM-a ( opće postavke)    dostupna javnom transportu, hendikepiranim osobama i kolima HP   na vidljivom mjestu treba biti napisano:

-  vr ijeme ijeme rada, popis članova tima, kako je

organizirana zaštita izvan radnog vremena ambulante 

ulaz mora izgledati „dobrodošao“  „dobrodošao“ 

OPĆE POSTAVKE O PROSTORU ORDINACIJE LOM-a Pod ordinacijom u smislu ovoga Pravilnika smatraju se: 2

   prostorija za pregled bolesnika, najmanje 12m  a

njena širina ili dužina ne smije biti manja od 3 m2 

2

   prostorija za medicinsku sestru, najmanje 12 m      prostor za medicinsku dokumentaciju

čekaonica, najmanje 9 m2 a njena širina ili dužina ne smije biti manja od 3 m    sanitarni čvor za zaposlenike   sanitarni čvor za bolesnike koji mora imati ulazna vrata širine najmanje 110 cm, te rukohvate    

LIJEČNIČKA ORDINACIJA –  OPREMA  OPREMA Oprema temeljne liječničke ordinacije mora sadržavati: ključem    radni stol stol za liječnika, radni stol za medicinsku sestru    stolicu za liječnika i medicinsku sestru s podešavanjem visine i mogućnošću pokretanja, pokretanja, stolicu za   metalni ormar za osobne zdravstvene kartone s

 bolesnika u prostoriji medicinske sestre, stolicu na vijak bez naslona za pregled bolesnika u ordinaciji liječnika  30

 

               

garderobne vješalice u sobi sestre i liječnika l iječnika  telefon u sobi sestre i liječnika  tlakomjer na živu s različitim širinama manžeta  ležaj za pregled bolesnika, pravan   ormar za instrumente i lijekove, stolić za instrumente  toplomjer(2k om.), om.), fonendoskop (slušalice)  špatule za pregled ždrijela za jednokratnu upotrebu, rukavice za jednokratnu upotrebu  kompleti lijekova za terapiju anafilaktičkog šoka i  ampulirane lijekove sukladno potrebama

 populacije koja se zbrinjava    plastičnu posudu posudu za medicinski otpad, posude za ostali otpad   vagu, visinomjer, suhi sterilizator, hladnjak, zglobni stolni reflektor, stalak za infuzije, negatoskop, aparat za davanje kisika, bocu s kisikom, rezervnu bocu kisika, EKG aparat, defibrilator, dva tubusa za dijete i odraslog, otoskop, čeono ogledalo, oftalmoskop, tablice za ispitivanje oštrine vida, spekulume za pregled nosnih šupljina, štrcaljku ili pulsni aparat za ispiranje ušiju, platneni metar,  

špatule za pregled ždrijela, posudu za čiste i posudu za nečiste špatule, ručnu baterijsku lampu,  perkusijski čekić, čekić, metalne bubnjev bubnjeve, e, posude za instrumente s po poklopcem, klopcem, posudu s poklopcem za vatu, bubrežnjake koji se mogu sterilizirati (3 kom.), gumirano platno     komprese, štrcaljke i igle za jednokratnu upotrebu različitih dimenzija, setove za infuzije, bebi sisteme, jednokratne uro-katetere različitih promjera, pribor za uzimanje uzoraka za medicinsko biokemijske i mikrobiološke mikrobiološke pretrage, gglukometar, lukometar, test trake za brzo određivanje određivanje promjena u urinu, elastičnu traku za podvezivanje, pribor za ispiranje želuca, hvataljku za instrumente i posudu za držanje hvataljke, otvarač usta, udlage različitih r azličitih dimenzija, infuzijske otopine sukladno potrebama  populacije koja se zbrinjava, zavojni zavojni materijal, liječničk liječničkuu torbu čiji je sadržaj definiran u Farmakoterapijskom Farmakoterapijsk om priručniku  ako specijalist opće/obiteljske medicine obavlja i zdravstvenu zaštitu dojenčadi i male djece, mora imati opremu sukladno zahtjevima za pedijatrijsku ordinaciju(čl.  16. ovoga Pravilnika). Radnici: 1 doktor medicine i 1 medicinska sestra za 8 sati radnog vremena

LIJEČNIČKA TORBA  Sadržaj torbe ovisi o:   

organizaciji zdravstvene službe 

   blizini bolnice   morbiditetu potencijalnih bolesnika  

spremnosti liječnika da primjeni određeni način liječenja  

ODRŽAVANJE OPREME- GODIŠNJE:    vage, sprave za mjerenje visine, peak flow metra, EKG, spirometre, sfingomanometre, sterilizatore,

o

glukometre, hemoglobinmetre i drugu laboratorijsku opremu, liječničke torbe, ormari s lijekovima lij ekovima kako bi se osigurala potpuna ažuriranost, uključujući i provjeru datuma roka trajanja ampula  odvoz smeća i čišćenje 

31

 

POKAZATELJI KVALITETE RADA LOM-a

ANALIZA STRUKTURE RADA Prostor i oprema ambulante, raspored rada, kvalifikacija uposlenika  

 je li prostor ambulante primjeren (zakonskim propisima, uvjetima rada, potrebama pacijenata?)

 

 je li oprema primjerena primjerena (zakonskim propis propisima, ima, opisu pos poslova lova liječnika, za zahtjevima htjevima pacijenata, pacijenata,

 poslovnost, isplativost rada?) kakav je dnevni raspored rada? Tko pokriva potrebe pacijenata vikendom?   ANALIZA PROCESA RADA, ANALIZA ISHODA RADA

TIMSKI RAD U OBITELJSKOJ MEDICINI

TIM  –  skupina ljudi koja surađuje doprinoseći na različite načine u ostvarivanju zajedničkog cilja  TI M U PZ PZZ  Z  –   –  skupina profesionalaca koji zajednički rade na socijalnom boljitku populacije o kojoj skrbe GRUPNA PRAKSA –    –  elementi    prostor   raspored/organizacija rada  

vrsta stručne osposobljenosti 

  financije/poslovanje   odgovornost za pacijente

GRUPNA PRAKSA: motivi ZA  udruživanje udruživanje  

 Podjela troška  troška 

najma/kupnje i održavanje prostora    nabave i održavanja opreme 

 

 podjela posla i organizacija posla vremena   rad izvan redovnog radnog vremena zamjena za odsustvo, bolovanje, dopuste    podjela stručne odgovornosti  odgovornosti   

uzajamno stručno konzultiranje 

GRUPNA PRAKSA: motivi PROTIV  udruživanja udruživanja  

Suodgovornost    jedan

neodgovoran član ggrupe neodgovoran rupe može ugroziti cijelu grupu 

32

 

nesamostalnost   sve odluke se donose partnerski

 potencijalna opasnost financijskog partnerstva partnerstva   slaba regulativa i zakonodavstvo

KARAKTERISTIKE KARAKTERISTIK E DOBROG TIMA    Nikada

se ne diskutira što je potrebno potrebno činiti sljedeće sljedeće,, TO SE ZNA! 

  Svatko zna proces koji slijedi!   Svatko zna svoju osobnu ulogu!

Svatko zna koga će još uključiti!     Konačno hvala pripada cijelom timu a ne liječniku samom!   

TIM KOJI DOBRO FUNKCIONIRA    Njeguje naviku redovite i zdrave komunikacije komunikacije   Slaganje u planu za akciju

Zajednički pristup rješavanju problema    Članovi dobrog tima stalno traže najbolje načine da usmjeravaju rad razumijevajući potrebe i mogućnosti drugoga 

 

 

Zapravo, to je kvaliteta tima temeljena na interakciji članova koja definira visoko kvalitetan tim a ne „zvijezdu“ TIMA

SUSTAV NARUČIVANJA NA PREGLEDE  Radno vrijeme ordinacije LOM-a 7.00-13.30

13.30-19.30

13.30-14.30KP

19.30-20.30KP

SUSTAV NARUČIVANJA    Svakih 15 minuta   Vrijeme za hitne   Vrijeme za nenaručene 

Vrijeme ta kroničare    Kućne posjete   

PREDNOSTI NARUČIVANJA –  SWOT  SWOT Smanjena dužina čekanja u čekaonici    Smanjen pritisak na liječnika 

 

  Biranje termina posjeta

Liječnik ima vremena za pacijenta    Više pažnje preventivnom radu  

 

33

 

 

Veće zadovoljstvo pacijenta 

eng. STRENGHTS- prednosti, koristi

SLABOSTI NARUČIVANJA     Nezadovoljstvo pacijenata novinom

Strah da im se nešto „uskraćuje“    Otpor pacijenata naručivanju   

  Veliki broj poziva telefonom   Eventualni otpor medicinske sestre  

„kaos“ u početku naručivanja –  do uvođenja reda  eng. WEAKNESSES – relativna relativna ograničenja u radu u usporedbi s drugima

PRILIKE, MOGUĆNOSTI NARUČIVANJA  Uvođenje reda u ordinaciju    Uvođenje reda među pacijente     Opušteniji rad liječnika i sestre   

  Manja napetost pritiskom posla   Kvalitetniji rad  

Postići veće poštovanje liječnika 

eng. OPORTUNITIES -  prilike

PRIJETNJE NARUČIVANJA  Ljutnja pacijenata ako se ne primi u točno predviđeno vrijeme     Neprihvaćanje navike naručivanja naručivanja od nekih pa pacijenata cijenata    Promjena liječnika 

 

eng. THREATS -  prijetnje

ŠTO OPTEREEĆUJE RADNO VRIJEME?    Administrativni poslovi

o

o

    o  o  o

Ispričnice  Invalidske Farmaceutski predstavnici Kompjuter, cezih

Potvrde Bolovanja Kontrolor HZZ Studenti?specijalizanti?ostali?

DOGOVARANJE PREGLEDA I POSJETA

Postupak u kojem se unaprijed utvrđuje dan i vrijeme kada će bolesnik biti primljen.    Dogovaranje može biti osobno ili telefonski s liječnikom ili medicinskom sestrom ili osobom zaduženom za prijem bolesnika. 

 

34

 

RAZLOZI ZA UVOĐENJE SUSTAVA DOGOVARANJA PREGLEDA  Pravo pacijenta na NEOGRANIČEN broj posjeta LOM-u aniku u Hrvatskoj u 2008. Bio je 6,3 posjeta   Prosječan broj posjeta po osigur aniku   U 2007. Obavljeno je 24.219 961 posjeta u službi LOM-a  

Spektar rada prema vrsti bolesti

-  - 

60% male, samolimitirajuće bolesti  35 % kronične bolesti 

- 

  15 % „VELIKE TEŠKE“ bolesti o Bolesnici s kroničnim bolestima naprave preko 60 % svih posjeta

  o  5 –   10 % „ ČESTIH“ posjetilaca napravi do 30 % posjeta GODIŠNJE!  

MOGUĆNOST PLANIRANJA RADA S KRONIČNIM BOLESNICIMA   Većinu posjeta naprave bolesnici s kroničnim bolestima    Većina je posjeta „rutinska“ ( kontrolni pregled,  propisivanje lijekova, uvid u nalaze)    Naručivanjem se može donek donekle le smanjiti broj posjeta „ češćih posje posjetitelja“ titelja“  Vođenje bolesnika sa kroničnom bolesti znatno je uspješnije ako se posjete bolesnika planiraju unaprijed kako vremenski tako i sadržajno Za 2000 osoba u skrbi za očekivati je godišnje između 10000 i 12000 12000 posjeta –  prosječno  prosječno 40 –  60  60 posjeta dnevno!   Bolesnici s kroničnim bolestima napravili su 66247 (78,3 %) posjeta –   prosječno  prosječno 7.7 po po osobi 

 

RAZLOZI ZA UVOĐENJE SUSUTAVA DOGOVARANJA PREGLEDA   Pritisak na liječnika „GUŽVA PRED VTRATIMA“     Dugo čekanje bolesnika i nezadovoljstvo     Nezadovoljstvo liječnika i medicinske sestre zbog pritiska bolesnika bolesnika    Neravnomjerno opterećenje opterećenje ambulante ambulante brojem bolesn bolesnika ika ( SINDROM PONEDJELJKA, PETKA)   Pritisak na liječnika da primi sva kog bolesnika koji dođ    Svjesna i nesvjesna zlouporaba liječnikova vremena 

 

KORISTI SUSTAVA DOGOVARANJA PREGLEDA

SMANJENJE ČEKANJA NA PREGLED  

VRIJEME ČEKANJA 

DOGOVORENI

NEDOGOVORENI NEDOGOVORENI

30 min

19 %

47 %

DUŽA KONZULTACIJA POVEZANA JE SA:  

Radom liječnika na savladavanju jedne ili više psihosocijalnih tegoba koje liječnik prepoznaje kao relevantne za skrb pacijenta

Radom liječnika na savladavanju dugotrajnih tegoba i problema bolesnika  zastupljeno više preventivnog ra rada da posebice na unapređenju unapređenju zdravlja    Radom liječnika u kojem je zastupljeno

 

35

 

PREDUVJET ZA UVOĐENJE SUSTAVA DOGOVARANJA PREGLEDA    

Primjeren broj osiguranika u skrbi ( ne više od 2500) 

  Poznavanje osoba u skrbi s obzirom na morbiditet i dobnu strukturu

Evidencija kroničnih bolesnika, organiziranje grupnog rada, savjetovališta    Prihvatljivo dnevno opterećenje ( 40-60 konzultacija)   Primjeren broj i stručni sastav tima: sestra, administrator, recepcionist –  osobiti važno za grupnu

 

 praksu   Opremljenost ordinacije i uvjeti rada   Udaljenost ordinacije od mjesta stanovanja   Odgovarajuće prometne i telefonske veze 

POTEŠKOĆE KOJE SE MOGUN J AVITI PRILIKOM UVOĐENJA SUSTAVA DOGOVARANJA PREGLEDA 

suradnja pojedinih članova članova tima     Nedovoljna suradnja    Nepridržavan je termina od strane zdravstvenih djelatnika    Nedovoljna suradnja bolesnika    Nedostatak prometnih i telefonskih veza   Fluktuacija zdravstvenih radnika

ZADOVOLJSTVO ISPITANIKA S NARUČIVANJEM NA PREGLEDE   OCJENA

BROJ

% ISPITANIKA

Vrlo zadovoljan

85

56,7 %

Zadovoljan

53

35,3 %

 Ni jedno ni drugo

7

4,7 %

 Nezadovoljan

4

2,7 %

Vrlo nezadovoljan

1

0,7 %

NAJČEŠĆI UZROCI NEZADOVOLJSTVA BOLESNIKA S DOGOVARANJEM PREGLEDA    o  o  o  o

Subjektivna procjena bolesnika o dostupnosti liječnika posebice u slučaju „hitne“ potrebe  Veličina liste –  pretrpane  pretrpane ambulante (NE) dostupnost određenog „SVOG“ liječnika  Vrijeme čekanja na dogovoreni dogovoreni pregled ( pogotovo ako ako traje duže od 15 min.) 

ŠTO PO MIŠLJENJU BOLESNIKAMOŽE POBOLJŠATI ZDRAVSTVENU SLUŽBU NA NAČIN DA  NJIMA BUDE DOSTUPNIJA DOSTUPNIJA    bolja

telefonska služba 

   bolji recepcionisti, sestre   kraće čekanje na narudžbu    kraće čekanje na dogovoreni pregled      

duže vrijeme rada ambulante  mogućnost da s liječnikom direktno telefonski komuniciraju  36

 

  duža konzultacija     brži odgovor na poziv

za hitnu posjetu posjetu bolesnika u kući kući  opremljenosti     poboljšanje opremljenosti

PREPORUKE U UVOĐENJU SUSTAVA SUSTAVA NARUČIVANJA   BITI FLEKSIBILAN  

REZERVIRATI VRIJEME ZA PRIJEM NENARUČENIH BOLESNIKA ( HITNIH, AKUTNIH I ONIH ONIH KOJI MISLE da je njihova potreba hitna)

  Biti ustrajan i discipliniran   Bolesnici u sustavu naručivanja puno teže toleriraju čekanje na pregled     Prihvatiti činjenicu da se mali dio bolesnika nikada neće naručiti na pregled  

PRILAGODLJIVOST ORGANIZACIJE ORGANIZACIJE SUSTAVA NARUČIVANJA I STALNA PROVJERA FUNKCIONIRANJA SUSTAVA SU BITNE ZNAČAJKE ZA USPJEŠNO DJELOVANJE U SVAKODNEVNOJ PRAKSI

KONCEPT PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE  Deklaracija o ciljevima zdravlja do 2000  Konferencija Konferenc ija u Alma Ati 1978 

Primarna zdravstvena zaštita je glavni društveni mehanizam za postizanje  ciljeva zdravlja  Primarna zdravstvena zaštita     bitna

zdravstvena zaštita koja se temelji na praktičnim,zn zdravstvena praktičnim,znanstveno anstveno opravdanim opravdanim i društveno

 prihvatljivim metodama i tehnologijama   mnogostrano dostupna pojedincima pojedincima i obiteljima   sastavni i temeljni dio zdravstvenog sustava

u društvu 

   prvi

stupanj dodira pojedinca, obitelji i druš društva tva s naciona nacionalnim lnim  zdravstvenim sustavom i približava zdravstvenu zaštitu što je više moguće mjestu rada i života ljudi     prvi element trajnog procesa zdravs zdravstvene tvene zaštite    proizlazi i razvija se iz ekonomskih i dru društvenih štvenih uvjeta ze zemlje mlje i njenih zajednica zajednica  

   preventivne,  pristupa glavnim zdravstvenim problemima u društvu osiguravajući osiguravajući u skladu s njima pomažuće, pomažuće, kurativne kurativne i rehabilitacijske službe   vodom i osnovne zdravstvene   uključuje najmanje: obučavan je, pravilnu prehranu, opskrbu pitkom vodom mjere   uz zdravstveni sektor uključuje sve s njim povezane sektore i oblike nacionalnog društvenog razvoja    zahtijeva i potiče krajnju društvenu i pojedinačnu samostojnost samostojnost i sudjelovanje sudjelovanje u pla niranju,

organizaciji, izvršavanju i nadziranju zdravstvene zaštite, koristeći se dokraja lokalnim, nacionalnim i ostalim raspoloživim sredstvima    oslanja se na lokalnim i ostalim razinama na zdravstvene radnike svih profila, pomoćno osoblje i udruženim funkcionalnim i uzajamno potpomažućim sustavima koje se na nju odnose

37

 

Primarna zdravstvena zaštita (osnovna zaštita, zaštita prvog kontakta)  organizirana je najbliže ljudima  “Sudjelovanje zajednice” zajednice” (community involvement) je proces kojim se uspostavlja partnerstvo između vlade i lokalne zajednice u planiranju, primjeni i načinu upotrebe zdravstvenih aktivnosti s ciljem da se iskoristi  povećano lokalno oslanjanje nnaa vlastite snag snagee i povećana društvena kontrola kontrola nad infrastrukturom i tehnologijom primarne zaštite”  Primarna zdravstvena zaštita je organizirana na razini lokalne zajednice  U Hrvatskoj je Andrija Štampar utemeljio koncept Doma zdravlja 1927-male zdravstvene stanice

1953. godine Dom zdravlja Trešnjevka- direktor prof dr Ante Vuletić   Do 1990. godine djelovalo je 123 doma zdravlja z dravlja

Dom zdravlja

Centralna ustanova primarne zdravstvene zaštite  Odgovoran za primarnu zdravstvenu zaštitu cjelokupne populacije populacije na području za koje je osnovan Obuhvaća raznorodne raznorodne djelatnosti primarne zdravstvene zaštite i prema lokalnim potrebama (i mogućnostima) mogućnos tima) specijalističko konzilijarnu zaštitu  Definicija Doma zdravlja (ZZZ 2003)      

  Dom zdravlja je ustanova na primarnoj razini i provodi mjere primarne zdravs tvene zaštite u lokalnoj

zajednici putem službe opće/obiteljske medicine , pedijatrije i ginekologije,hitne medicine, stomatološke i patronažne službe    U domu zdravlja može također postojati medicina rada, laboratorij, fizikalna medicina i terapija te administrativne i  prateće službe    Higijensko-epidemiološka služba i školska medicina su u domu zdravlja, ali  javno zdravstvo

pripadaju Zavodu za

Funkcioniranje Doma zdravlja do 1996 godine  

u domu zdravlja se povećavao administrativni aparat, prateće službe

  rastao je udio nezdravstvenog osoblja (1990 gotovo 35%)    plaćanje putem putem “uravnilovke” i nnačin ačin upravljanja nis nisuu omogućava omogućavali li

prepoznavanje prepoznavanje i nagrađivanje

kvalitetnijeg rada

Položaj opće/obiteljske medicine u domu zdravlja   

zdravlja zaštita obitelji bila je podijeljena između više službi, a liječnik opće/obiteljske medicine imao je zadaću “koordinatora” skrbi i odgovornost za hitna i akutna stanja svih članova obitelji  

   prava obiteljska medicina bila je organizirana u selima i iznimno u gradu  

opća/obiteljska medicina bila je “pepeljuga” u domu

NESRAZMJER ZDRAVSTVENIH POTREBA STANOVNIŠTVA I SREDSTAVA ZA ZDRAVSTVENU ZAŠTITU   

Vlade svih zemalja poduzimaju različite pristupe u rješavanju tog problema

38

 

 

Učinkovitije je poželjne promjene oblikovati i provoditi temeljem dogovora liječnika koji rade u  praksi i onih koji odluke odluke donose, no što je nametanje nametanje odluka koje nnemaju emaju podršku u praksi (bottom up-approach)

  Rješenja trebaju proizići iz suglasja struke, zdravstvene administracije i javnosti  

Potrošnja na zdravstvo 2000.-2008. PPP USD po stanovniku Izvor podataka: Svjetska zdravstvena organizacija. European health for all database

Prelazi se iz državno vođenog vođenog sustava prema privatnom sustavu, uvodi se tržište i kompeticija    Prevladavajuć Prevladavajućii organizacijski model (dom zdravlja i /ili poliklinički centri) mijenja se najčešće u  pojedinačne individualne praks prakse, e, uz polagano polagano uvođenje grup grupnih nih praksi    Umjesto plaće uvodi se plaćanje glavarinom i druge komponente kombiniranog načina plaćanja  

Primarna zdravstvena zaštita doživljava najveće promjene u tranzicijskim zemljama Temeljni principi reforme primarne zdravstvene zaštite  Uvođenje tržišnih mehanizama i privatne inicijative  Jačanje odgovornosti korisnika zdravstvene zaštite    Zadržavanje porasta troškova-kontrola troška    Unapređenje planiranja i upravljanja u zdravstvenom sustavu    Preoblikovanje načina financiranja zdravstvenog sustava te načina plaćanja usluga i djelatnosti u

   

zdravstvenom sustavu

Jačanje preventivne i primarne zdravstvene zaštite   Primarna zdravstvena zaštita je prvi dio zdravstvenog sustava koji je “privatiziran”(vrlo brzo, bez suglasja struke, bez na znanstvenim istraživanjima utemeljenih spoznaja)  Svrha “privatizacije”   

osigurati financijsku održivost sustava    uvesti tržišne mehanizme, kompeticiju u svrhu poboljšanja  poboljšanja kvalitete kvalitete rada    obvezati liječnika na racionalno korištenje zdravstvenih resursa (ostvariti zadaću “čuvara ulaza u zdravstveni sustav”     povećana odgovornost odgovornost liječnika liječnika prema bolesn bolesnicima icima koji su ga iza izabrali brali i povećana oodgovornost dgovornost

 

 pacijenta   racionalizacija, u osnovi smanjenje troškova   U 2009. godini 49 domova zdravlja

Zagreb ima tri doma zdravlja koji su odgovorni za primarnu zdravstvenu zaštitu terena t erena na kojem živi oko 800000 stanovnika! Smanjio se i broj djelatnosti u DZ Izdvojene su neke djelatnosti i organizacijski priključene drugim ustanovama u zdravstvenom sustavu (služba školske medicine i epidemiološka djelatnost)  Izdvojene su djelatnosti koje mogu profitabilno djelovati zasebno (ljekarne, laboratoriji,dermatologija, fizikalna medicina Izdvojene su i brojne ordinacije :stomatološke zaštite, obiteljske medicine    primarne zdravstvene zdravstvene zaštite djece djece predškolske dobi, primarne zdra zdravstvene vstvene zaštite že žena na 

TEMELJNE ORGANIZACIJSKE PROMJENE U PRIMARNOJ ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI   

Liječnici (obiteljska medicina, pedijatrija, ginekologija, stomatologija) postaju individualni ugovarači sa Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje  39

 

   

Većina “privatiziranih” ordinacija nalazi se u zakupljenim prostorima doma zdravlja   Dom zdravlja postepeno gubi sve više djela tnosti a ostaje mu administrativna funkcija

  Dom zdravlja i nadalje ima obvezu osiguranja PZZ svim stanovnicima!

Definicija zadaća Doma zdravlja (ZZZ 2008)  Dom zdravlja temeljni je nositelj zdravstvene zaštite na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti ko ji mora osigurati ostvarenje načela sveobuhvatnosti, cjelovitog pristupa primarne zdravstvene zaštite te načela dostupnosti i kontinuiranosti pružanja zdravstvene zaštite na svome području.    Dom zdravlja organizira i skrbi o sustavu unapređenja zdravlja i p revencije bolesti na svome  području.    Dom zdravlja na svome području također koordinira,ugovara i nadzire provođenje dijela mjera mjera zdravstvene zaštite zaštite koje provode nositelji zdravstvene ddjelatnosti, jelatnosti, uključujući grupne privatne privatne  prakse i privatne zdravstvene radnike koji obavljaju javnu zdravstvenu službu na osnovi koncesije.     U provedbi poslova iz stavka 3. ovoga članka dom zdravlja povezuje i rad patronažne zdravstvene službe, zdravstvene njege i palijativne skrbi s timovima obiteljske (opće) medicine.   Dom zdravlja u svom sastavu mora imati obiteljsku (opću) medicinu, stomatološku zdravstvenu zaštitu, zdravstvenu zaštitu žena, dojenčadi i predškolske djece, medicinu rada, laboratorijsku, radiološku i drugu dijagnostiku, sanitetski prijevoz, ljekarničku djelatnost, patronažnu zdravstvenu zaštitu, zdravstvenu njegu i palijativnu skrb bolesnika.    Dom zdravlja mora osigurati provođenje djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka ako obavljanje tih djelatnosti sukladno mreži javne zdravstvene službe nije organizirano.    Dom zdravlja može ustrojiti i dispanzerske dispanzerske djelatnosti prema potrebama stanovnika na području  

doma zdravlja. 

  U okviru dispanzerske djelatnosti iz stavka 3. ovoga članka provodesocijalno se sveobuhvatne mjere zdravstvene zaštite u zajednici zaštite koje uključuju prevenciju, prevenc iju, liječenje, medicinsku medicinsk u skrb te skrb za specifične potrebe pružanja zdravstvene zaštite stanovnika na određenom području.    Dom zdravlja može organizirati radne jedinice za obavljanje djelatnosti iz stavka 1. i 3. ovoga članka, u skladu s mrežom javne zdravstvene službe. 

Funkcioniranje Doma zdravlja (ZZZ 2008) 

Dom zdravlja može organizirati, u skladu s mrežom javne zdravstvene službe, radne jedinice za obavljanje pojedinih specijalističkih djelatnosti, ako to zahtijevaju posebne potrebe s obzirom na  zdravstveno stanje stanovništva i kada bi pružanje zdravstvene zaštite u poliklinici ili bolnici otežavalo provođenje te zaštite.    Dom zdravlja mora organizirati provođenje kućnih posjeta. 

 

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, područjima specifičnim potrebama zdravstvene zaštite stanovništvu, stanovništvu , u skladu sa na mrežom javne sa zdravstvene službe u domupružanja zdravlja mogu se organizirati i rodilište te stacionar za dijagnostiku i liječenje i odjeli za hemodijalizu.  Liječnici obiteljske medicine postaju osnovni nositelji primarne zdravstvene zaštite   

Uz dobro organiziranu službu obiteljske medicine (pojedinačne ili grupne prakse) postoje organizacije na lokalnoj razini koje koordiniraju rad grupnih praksi, sadrže druge službe za funkcioniranje cjelovite primarne zdravstvene zdravstvene zaštite (Ve (Velika lika Britanija, Nizozemsk Nizozemska) a)  U skandinavskim zemljama (Finska, Švedska) i u mediteranskim zemljama (Španjolska, Grčka, Portugal) razvijaju se Centri primarne zaštite/Domovi zdravlja  

40

 

Promjene u organizaciji primarne zaštite u svijetu  Domovi zdravlja pružaju primarnu zaštitu usmjerenu na zajednicu ( community-based primary care )  posebice onima najvulnerabilnijim skupinama stanovništva  -moraju olakšati profesionalnu suradnju svih sudionika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, edukaciju -moraju osigurati koordinaciju i stručni nadzor, unapređenje kvalitete rada i praćenje zdravstven zdravstvenog og stanja  populacije na lokalnoj razini

U zemljama jugoistočne i centralne Europe domovi zdravlja se ubrzano smanjuju i transformiraju, a bolnički dio sustava se znatno osnažuje Mješoviti sustav-javno privatno /Javno - državno 49 domova zdravlja: 542 tima obiteljske medicine

69 timova za zaštitu djece predškolske dobi  128 timova za zdravstvenu zaštitu žena  327 stomatoloških timova  35 laboratorija 827 patronažnih sestara 

Organizacija primarne zdravstvene zaštite u Republici Hrvatskoj  Koncesija - individualni ugovarači sa Hrvatskim zavodom za 1552 + 258 timova obiteljske medicine 163 + 24 timova za zaštitu djece predškolske dobi  113 + 28 timova za zdravstvenu zaštitu žena 

zdravstveno osiguranje 

1034 + 574 stomatoloških timova  88 + 1 laboratorija Ustanove za kućnu njegu   Ljekarne

Po provedenoj “privatizaciji PZZ” glavninu zadaća primarne zdravstvene zaštite obavlja služba obiteljske medicine. Po uzoru na mnoge razvijene zemlje i kod nas je temelj primarne zdravstvene zaštite (a termin- primarne  primarne razine zdravstvene zdravstvene zaštite) zaštite) obiteljska medicina 

sada se više rabi

Dom zdravlja –ustanova primarne zdravstvene zaštite  Služba obiteljske medicine  Služba primarne zdravstvene zaštite djece predškolske dobi   Služba za primarnu zdravstvenu zaštitu žena 

Patronažna Laboratorij služba  Medicina rada Dijagnostika (RTG)

 Neke specijalističke specijalističke ordinacije  Stacionar

Rodilište … 

Ostali dijelovi zdravstvene zaštite na primarnoj razini financirani od HZZO ili iz drugih izvora   Školska medicina    Higijensko-epidemiološka služba  

Hitna služba (turističke ambulante)  41

 

  Centri za liječenje ovisnosti    Centri za mentalno zdravlje   Jedinice za palijativnu skrb   Medicina rada, ostali servisi?

POTREBNE PROMJENE   

Očuvati funkcije doma zdravlja posebice u dostupnosti zaštite, koordinaciji i praćenju provedbe  preventivnih programa

   

Jasno definirati odnose između Doma zdravlja i drugih sudionika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti  Podjela odgovornosti i nadležnosti 

ZDRAVSTVENA ZAŠTITA ZAJEDNICE  REDEFINIRANI “DOM ZDRAVLJA”     praćenje zdravstvenog zdravstvenog    povezivanje i suradnja suradnja

stanja i pprepoznavan repoznavanje je specifičnih potreba populacije  sa svim drugim drugim “zdravstvenim” “zdravstvenim” djelatnostima u zajednici- županijski ured za

zdravstvo, zavod za javno zdravstvo

organiziranje dijelova službi pzz izvan obiteljske medicine organizirane u grupnoj praksi ili u pojedinačnim  praksama određenih određenih orijentacijom na zajednicu- školska medicina, medicina rada, patronaža, kućna njega . . .

osiguranje hitne pomoći i dostupnosti službe 24 sata   sudjelovanje u izradi “mreže” na lokalnoj razini    osiguranje dostupnosti primarne zdravstvene zaštite svim stanovnicima zajednice odgovornost za osiguranje zaštite neopredijeljenih,neregistriranih neopredijeljenih,neregistriranih i neosiguranih osoba osoba posebic posebicee turista     

  organiziranje i koordinacija rada ostalih sudionika u intersektorskoj suradnji    planiranje, koordinacija koordinacija i praćenje sspecifičnih pecifičnih preven preventivnih tivnih programa na ra razini zini

zajednice -

narkomanija, nesreće . . .     

osiguranje dijagnostičkog servisa -- prema  prema isplativosti, fleksibilan i dostupan liječnicima na terenu  osiguranje specijalističko konzilijarne službe u područjima gdje taj servis nije dostupan 

PRINCIPI FINANCIRANJA REDEFINIRANOG “DOMA ZDRAVLJA”   ugovaranje sa HZZO zdravstvenih djelatnosti unutar “doma zdravlja” prema populaciji financiranje iz državnog proračuna za funkcije u javnoj zdravstvenoj službi (osiguranje zaštite svima –  najvulnerabilnijima, zamjene,dežurstva, zamjene,dežurstva, edukaciju …), preventivne nacionalne programe…  ugovaranje i financiranje posebnih programa od jedinica lokalne uprave i drugih korisnika

ugovaranje i plaćanje dijela poslova koje grupna praksa i/ili individualne ugovorne prakse “delegira” domu zdravlja

Do sada uvedene promjene u primarnoj zdravstvenoj zaštiti   -Institut izabranog –ovlaštenog liječnika liječnika (registracija pacijenata pacijenata na listi izabrano izabranogg liječnika) od 1990.godine 1990.godine  -Slobodan izbor liječnika u vanbolničkoj zdravstvenoj zaštiti 42

 

-Povećanje odgovornosti liječnika prema pacijentu i obratno -Promjena načina plaćanja –  paušal  paušal je zamijenjen zamijenjen glavarinom uz naznake kombiniranog kombiniranog sustava sustava plaćanja -Privatizacija djelatnosti - uvođenje zakupa 1997 godine (2010 koncesija) -Postupno smanjivanje broja i funkcija domova zdravlja

Sačuvati koncept primarne zdravstvene zaštite   Zaštita svih članova zajednice Primarna zdravstvena zaštita funkcionira i u “siromašnom “ okružju   Primarna zdravstvena zaštita smanjuje nejednakost Koncept primarne zdravstvene zaštite ima dugu tradiciju u H rvatskoj Zaštita zdravlja naroda- Škola narodnog zdravlja  Tradicija sudjelovanja zajednice, solidarnost Tradicija u razvoju kadrova –  školovanje liječnika, medicinskih sestara, edukacija naroda Uspješno djelovanje zdravstvenog sustava temelji se na dobr o organiziranoj i efikasnoj primarnoj zdravstvenoj zaštiti. 

OBITELJSKI PRISTUP U RADU LOM-a Prof.dr.sc . Milica Katić 

Prof.dr.sc.Sanja Blažeković-Milaković  SKRB KOJU OSIGURAVA OBITELJSKA MEDICINA

• trajna • sveobuhvatna KOME?

• pojedincu  obitelji   • obitelji • OBUHVAT?  • sve dobne skupne bez obzira na spol i dob  Obiteljski je sustav  - više nego zbroj aktualnog ili fiktivnog srodstva.   Koncept obitelji uključuje: 

  •• organizacijske funkcionalne modele • interakcijske odnose Uvijek je:  ?

• Supkultura unutar sebe, s različitim vrijednosnim sustavima s jedinstvenim   putovimaa traženja  putovim traženja ispunjenja ispunjenja vlastitih vlastitih želja  Obiteljski sustav

Obitelj je primarna društvena zajednica koja zadovoljava kako potrebe pojedinca  tako i  potrebe društva  Funkcije obitelji ? 43

 

• (1) reproduktivna funkcija, • (2) gospodarska funkcija,  • (3) odgojno-obrazovna funkcija i • (4) zaštitna funkcija  Pojam obitelj ne treba mijenjati sa sličnim pojmovima koji se često  upotrebljavaju u istom značenju, kao što su kućanstvo (ekonomski  kriterij),brak (pravni kriterij), rodbina (kriterij krvnog srodstva) i drugo.

Dinamika obiteljske grupe

svakog stvara Odnosi ličnosti definiraju našečlana zdravlje •struktura   psihofizionomiju grupe 

Disfunkcijska obitelj  zatvorena obitelj (zid)

Što je obitelji usmjereni pristup?    Planiranje i evaluacija zdravstvene skrbi

osnovane na partnerskom odnosu između

 pacijenta, obitelji i zdravstvenog profesionalca   Osniva se na razumijevanju da obitelj ima vitalnu ulogu u osiguranju kvalitete zdravlja pacijenata svih dobnih skupina

4 glavna koncepta! 1.Uvažavanje i poštovanje:    Liječnik sluša i poštuje njihovu percepciju o problemima     Obiteljsko znanje,vrijednosti, vjerovanja i kulturološka pozadina ugrađeni su u  planiranje i provedbu skrbi 2.Podjela informacija   Liječnik komunicira i dijeli informacije u potpunosti i bez ostatka     Informira obitelj u smislu koristi i afirmacija   Pacijent i obitelj povremeno dobivaju kompletne i sigurne informacije o

korisnosti svog učešća u donošenju odluka u svom liječenju   3. Učešće    Pacijente

i obitelji treba ohrabriti i poticati u učestvovanju vlastitog liječenja i donošenju odluka i razina ko je biraju

4. Suradnja   Pacijent,obitelj liječnik i bolnički liječnik   surađuju u razvoju programa,   implementaciji i evaluaciji profesionalne   edukacije kao i provođenja skrbi  44

 

Krajnji cilj obiteljskog pristupa je;

• Kreirati partnerski odnos između liječnika,pacijenta i obitelji što vodi do najboljeg ishoda i ostvarenja kvalitete i sigurnosti zdravstvene skrbi   Situacija:   Snalaženje kroz sistem( noćna mora svakog pacijenta)     Zdravstveni profesionalci ne pružaju dovoljno informacija     Pacijenti nisu uključeni u donošenje odluka o njihovom zbrinjavanju   

  Profesionalno osoblje ne daje emocionalnu podršku

TIPOVI OBITELJI  Nuklearna obitelj ... Normalni Normalni oblik od industrijske revolucije Biološka diada ( spol , materinstvo)  1. Više mogućnosti za osobno odrastanje –  roditelja  roditelja i djece 2. Manje odraslih koji mogu podijeliti brigu oko djece i skojima se ona mogu ineficirati 3. Nedosta  Nedostatan tan način način suporta suporta u vrijeme vrijeme kriznog kriznog razdoblja razdoblja  4. Neodgo  Neodgovarajući varajući način suporta suporta u vrijeme vrijeme kriznog kriznog razdoblja razdoblja 

Proširena obitelj (tri generacije) 1. Više odraslih osoba –  briga   o djeci , mogućnos mogućnostt identifikacije identifikacije  2. Osiguranje sigurnosti za ostarjele članove  3. Proširene mogućnosti suporta u situacionoj i krizi odrastanja   4. Čvrstoća veze majka –  dijete  dijete –  više mogućnosti  5. Smanjena mogućnost osobnog sazrijevanja ( stariji autoritet )  Obitelj s jednim roditeljem Spolna diada 0  1. Roditelj može tražiti djetetov emocionalni suport   2. Dijete može manipulirati odvojenim roditeljima  

3. Dijete može postati objekt ucjene roditelja 4. Dijete se mora baviti roditeljskom spolnošću ( veze )   5. Dijete mora razvijati pozitivne emocionalne veze s roditeljskim diteljskim vezamai kasnije se   susresti s osjećajem gubitka u slučaju raspada veze ili ro veza

Mješovita obitelj  Rastavljeni i ponovo oženjeni roditelji  1. Različiti odnosi  2. Sličnost s proširenom obitelji  1. Supruga - Svekrva 2. Komuna 3. Homoseksualne zajednice

4. Neoženjeni parovi ( dijele troškove , odgovornosti )   45

 

OBITELJ-obiteljski ciklus 1. Mladi bračni par bez djece 

2. Obitelj u kojoj se rađaju djeca  3. Obitelj predškolskog djeteta  4. Obitelj školskog djeteta  5. Obitelj adolescenta

6. Obitelj u kojoj odrasla djeca odlaze od kuće  7. Sredovječni roditelji - obitelj praznog gnijezda 8. Stariji bračni par u mirovini   NASTAJANJE OBITELJI -kako živjeti kao par? 

1. Mladi bračni par bez djece  • Oblikovati i održati kvalitetnu i dugu vezu   . Prilagoditi se životnom stilu partnera/ice i njegovim/njezinim očekivanjima   • Odlučivati o roditeljstvu i kad roditeljstvo ostvariti  • Prilagodba obitelji iz koje partner potiče  • Odluka o karijeri i usklađivanju  profesionalnih  profesionalnih s obiteljskim obiteljskim dužnostim dužnostima, a, interesima, interesima, izazovima...

  Kako preuzeti zadaću? 2. Obitelj u kojojroditeljsku se rađaju djeca  

• naučiti prepoznati i zadovoljiti potrebe djeteta (prehrana, spavanje, ponašanje…)  ponašanje…)  • naučiti uskladiti roditeljske obveze s potrebama para?   • kako će dijete utjecati na kvalitetu odnosa među partnerima • naučiti suzbiti rivalitet među djeco  Kako najbolje postaviti granice u procesu djetetova osamostaljivanja?  

3. Obitelj predškolskog djeteta  - djeca trebaju konzistentna pravila i red - djeca trebaju znati što se od njih očekuje   - posebic  posebicee je značajno značajno da da roditelji roditelji imaju ujednačen ujednačen stav 

OBITELJ SA ŠKOLSKIM DJETETOM  Kako ispuniti zahtjeve škole? 

4. Obitelj školskog djeteta  • Ulazak zajednice sa “drugim“ pravilima u obiteljski sustav   • poznavati karakterne crte djeteta • roditeljska osobnost i djelovanje • kvaliteta škole  • odnos s vršnjacima  • socijalni kontekst u kojem dijete odrasta 46

 

Kako uskladiti adolescentovo traženje identiteta s uobičajenim funkcioniranjem obitelji? 

5. Obitelj adolescenta 

• separacija od obitelji • razvoj vlastitog identiteta • razvoj spolnog identiteta • ovisiti o podršci vlastitih vršnjaka više nego o podršci unutar obitelji (“frendovi nasuprot star cima”) cima”)  • početi samostalno odlučivati  Kriza srednje dobi u roditelja i potreba za osamostaljivanjem nove generacije  

6. Obitelj u kojoj odrasla djeca odlaze od kuće   • Zasićenje poslom i razvoj novih izazova u karijeri • Prilagodba na odlazak djece iz kuće  • Utjecaj fizičkih promjena vezanih uz starenje  • Pojava bolesti • Menopauza, andropauza • Razvod 

Kako se pripremiti za mirovinu, naučiti živjeti kao par  7. Sredov ječni roditelji obitelj praznog gnijezda g nijezda 

• Više vremena provoditi s partnerom  • Naći zajedničke interese, hobije (putovanja)  • Prilagodba na promjenu životnih uloga -djeca su odrasle osobe,samostalno odlučuju  • Druženje s unucima (odgoj i obrazovanje) • Povećan rizik od razvoja mnogih bolesti   Osamljenost, uzajamna potpora

8. Stariji bračni par u mirovini  • Druženje s djecom i unucima • Zadovoljstvo u dostignutim ciljevima Očuvanje funkcionalne • Fizičko i psihičko stanjesposobnosti , mentalna  očuvanost   • Promjene u socijalnom ( financijskom) statusu • Gubitak prijatelja i članova obitelji Dijagnostika u obitelji:  OBITELJSKI APGAR A –  adaptability  adaptability P –  partnership  partnership G –  growth  growth A –  affection  affection R –  resolve  resolve 47

 

Obiteljski APGAR   upitnik kojim se testira zadovoljstvo člana obitelji podrškom i komunikacijom unutar obitelji     metoda kojom se procjenjuje obiteljska interakcija i njen utjecaj na zdravlje i funkcioniranje

 pojedinaca unutar obitelji i obitelji kao cjeline

5 PITANJA   Zadovoljan/a        

sam što se mogu obratiti obitelji za pomoć kad  me nešto brine  Zadovoljan/a sam načinom na koji moja obitelj raspravlja o zajedničkim problemima  Zadovoljan/a sam da moja obitelj prihvaća i podržava moje aktivnosti i ideje Zadovoljan/a sam načinom na koji moja obitelj pokazuje da  sam joj drag/a Zadovoljan/a sam kak o provodimo zajedničko vrijeme 

REZULTATI:

• Upitnikom se nude odgovori tri stupnja zadovoljstva • vrednuju se: skoro uvijek –  2  2 boda,  ponekad –  1bod,  1bod, rijetko ili nikad –  0  0 bodova BODOVANJE • 7-10 potpuno funkcionalna obitelj • 4-6 potencijalno disfunkcionalna obitelj • 0-3 teško disfunkcionalna obitelj  KADA GA UPOTRIJEBITI? • Liječnik obiteljske medicine želi uključiti čitavu obitelj u brigu  brigu oko oko oboljelog oboljelog člana člana  • Upisivanjem novog pacijenta kod obiteljskog liječnika  • Prilikom rješavanja nekog obiteljskog problema u domeni liječnika obiteljske medicine

PRIMJER • Obitelj T  • Baka, majka, otac i 3 brata   • Podrum, vlaga, bez kupaone, bez ulaznih vrata, skučeno  • U kreditima, s kroničnim nepokretnim bolesnikom 

APGAR SKOR

• Zadovoljan/a sam što se mogu obratiti obitelji za pomoć kad me nešto brine – UVIJEK UVIJEK •zajedničkim Zadovoljan/a sam načinom na koji moja obitelj raspravlja o problemima -UVIJEK • Zadovoljan/a sam da moja obitelj prihvaća i podržava moje aktivnosti i ideje - KATKADA

• Zadovoljan/a sam načinom na koji moja obitelj pokazuje da sam joj drag/a –  UVIJEK  UVIJEK • Zadovoljan/a sam kako provodimo zajedničko vrijeme –  KATKADA  KATKADA SKOR- 8, POTPUNO FUNKCIONALNA OBITELJ

48

 

Obiteljski genogram    Genogram je slikovni prikaz pacijentovih obiteljskih odnosa i medicinski relevantnih podataka

(“medical history”)  history”)    Više od običnog obiteljskog stabla    Omogućava identifikaciju faktora koji se nasljeđuju kao i   Daje uvid u unutarobiteljske odnose   Koristi se od 1985. (McGoldrick&Gerson)

ponavljanje obrazaca ponašanja ponašanja 

Genetika    Interna medicina   

Psihijatrija  Obiteljska medicina  • Psihologija  • Socijalni rad   

• Genetska istraživanja • Edukacija…  Genogram u obiteljskoj medicini:     Strukturiran- pacijen  pacijentt

lakše pristaje pričati o sebi i svojoj svojoj obitelji kroz strukturiranu

formu   Vizualan- lakše shvaćanje zamršenih odnosa unutar obitelji, emocionalne i socijalne  pozadinee našeg pacijenta  pozadin pacijenta    Obuhvaća najmanje 3 generacije  • Skeletal  –članovii obitelji+  –članov obitelji+ povijest povijest bolesti bolesti  • Expended   Stuktura obitelji   Stadij u životnom ciklusu    Obrazac ponavljanja pojave kroz generacije   Važni životni događaji i funkcioniranje obitelji    Međusobni odnosi    Balans obitelji

Izrada genograma

• Nacrt standardnog obiteljskog genograma sastoji se od tri ili više generacija generaciji simbol supruga tradicionalno tradicionalno je smješten lijevo  •Izrada U prvoj genograma

49

 

• Nacrt standadnog obiteljskog genograma sastoji se od tri ili više generacija • U prvoj generaciji simbol supruga supr uga tradicionalno je smješten lijevo Osnovni kostur genograma

Bazični simboli

Simboli

50

 

Analiza

Obiteljsko ime smješteno je iznad glavne obiteljske jedinice,  • Djeca tog braka naznačena su u sljedećoj generacijskoj liniji   • data imena smještena su ispod i spod svakog simbola • naznaka pacijentove dobi ili datuma rođenja sa svakim simbolom također je korisna   • opće zdravstveno stanje ili drugi problemi obično su popisani ispod simbola ispod nacrta da daju potpunu sliku dijete ime dob x Ime datum  bolest

Analiza

• Ime• Nadimci• Datum rođenja• Datum vjenčanja• Datum razvoda• Datum razdvajanja• Položaj braće• Osobne karakteristike• Zanimanje• Bolesti• Hobi i interesi• Datum i uzrok smrti 

Odnosi 

• Tko je blizak kome? • Ko ima konfliktne odnose?  • Tko je čiji miljenik?  • Tko je u “koaliciji” s kim?   • Tko pretjeruje u normalnom funkcioniranju? • Čije funkcioniranje ne zadovoljava?  51

 

• Kako napraviti genogram?  genogram?  • Najbolje sa za to namijenjenim software-om (GenoPro) • Može i ručno ili u MS Word-u

Zaključak   • važno je poznavati obilježja pojedinih tipova obitelji • poznavati bitne moralne temelje te odnose i očekivanja članova  • ocijeniti životne okolnosti obitelji  važnost referentnih grupa  izvan obiteljskog kruga • upozoriti na

ZNAČAJKE ZDRAVSTVENOG SUSTAVA U REPUBLICI HRVATSKOJ    osigurava svim stanovnicima zdravstvenu zaštitu,hitnu   sadrži tri razine (primarna, sekundarna i tercijarna)    dominacija bolničkog segmenta sustava    mješavina javnog i privatnog    uključuje

pomoć svima  

mnogo socijalnih prava, sad je sve više socijalni korektiv  

Organizacija primarne zdravstvene zaštite u Republici Hrvatskoj  

ZNAČAJKE OBITELJSKE MEDICINE-  Europska definicija obiteljske medicine European definition of Family Medicine: Core competenciess and Characteristics, competencie Characteristics, WONCA 2005.

Svjetsko udruženje liječnika obiteljske medicine regija Europa/ Europsko udruženje opće prakse/obiteljske medicine (World Association of National Colleges and Academies of General Practitioners/Family Practitioners/Family Doctors - WONCA EUROPE / The European Society of General Practice/Family Medicine)

ZNAČAJKE OBITELJSKE MEDICINE   Provođenje primarne zaštite zaštite     prvi kontakt osobe sa zdravstvenim sustavom   otvoren pristup, skrb za sve zdravstvene probleme,   efikasno korištenje zdravstvenih resursa kroz koordinaciju skrbi     suradnja sa drugima, u primarnoj i sekundarnoj razini    pozicija liječnika obiteljske obiteljske medicine kao zastupnika interesa

bolesnika 

52

 

 Bolesniku usmjerena skrb skrb     Usmjerenost skrbi na pojedinca ali i njegovu obitelj   uspješna komunikacija komunikacija i dugotrajna i kontinuirana zaštita    Biopsihosocijalni model :poznavanje bolesti i bolesnikovog iskustva bolesti, razumijevanje

 bolesnikove osobe, osobe, pronalaže pronalaženje nje zajedničk zajedničkee osnove boles bolesnika nika i liječnika za rje rješavanje šavanje problema, problema, uključivanje prevencije i promocije zdravlja, jačanje odnosa liječnik -bolesnik i postavljanje realističnih ciljeva   Specifična sposobnost rješavanja problema    specifičnost donošenja odluka     potreba da se u istog bolesnika istodobno

rješava rješava akutni i kronični pr problem oblem u svim faza fazama ma bolesti   nediferencirani simptomi i tegobe (posebice u početnoj fazi b olesti)   odgovornos odgovornostt za hitna po život ugrožavajuća stanja   široki spektar problema i bolesti     vještina zbrinjavanja bolesnika sa komorbiditetom i multimorbiditetom   Sveobuhvatan  Sveobuhva tan pristu pristup p  vođenje bolesnika sa nediferenciranim bolestima, prihvaćanje prihvaćanje rizika i nesigurnosti   rad na unapređenju zdravlja, prevenciji prevenciji kao i liječenju, trajnoj zaštiti i potpornoj i palijativnoj skrbi i  

rehabilitaciji. ulaz specijalistima

Orijentacija na zajednicu    objedinjavanje individualnih zdravstvenih potreba pojedinca u kontekstu njegove obiteljske, radne ili

školske okoline i zdravstvenih potreba zajednice     prepoznava  prepoznavanje nje i rješavanje spe specifičnih cifičnih zdravstv zdravstvenih enih potreba lokalne lokalne zajednice 

   prilagodba uvjetima, zajednici, bolesnicima ili promjenama zdravstvenog sustava

 Holistički pristup pristup   

raznolike zdravstvene probleme bolesnika sagledavati u njihovoj biomedicinskoj kao i psihološkoj socijalnoj, kulturalnoj i egzistencijalnoj dimenziji

   ponašanje bolesnika bolesnika u boles bolesti ti te obrasci boles bolesti ti su zahvaljujući djelovanju djelovanju tih čimben čimbenika ika vrlo različiti    nesposobno nesposobnost st prepoznavanja i uvažavanja ovih sastavnica može uzrokovati neučinkovite i/ili štetne

intervencije u bolesnika

ZNAČAJKE OBITELJSKE prva razina zdravstvene zaštite:   MEDICINE -POLOŽAJ U SUSTAVU ZDRAVSTVA    čuvar ulaza u zdravstveni sustav (gate ke eper)   slobodan ulaz u zdravstveni sustav   slobodan ulaz specijalistima   slobodan ulaz liječnicima obiteljske medicine ( tko i   dostupnost, obuhvat svih osoba u skrbi bez   obzira na vrstu zdravstvenog problema, dob, spol ili

kada dođe po nahođenju) 

  socijalni status   kontinuitet zaštite, integrirana zaštita    sveobuhvatnost, obiteljski pristup   timski rad  

ČUVAR ULAZA U ZDRAVSTVENI SUSTAV 53

 

Zadaća čuvara ulaza u zdravstveni sustav (gate keeper) je osigurati najbolju moguću skrb za pojedinog  bolesnika te istodobno istodobno racionalno koristiti raspoložive resu resurse rse zdravstve zdravstvenog nog sustava

Specifična vještina rješavanja problema first contact, open access, all health problems

Djelatnost obiteljske medicine  Ordinacije obiteljske suzavodom po cijelom Hrvatskei  Hrvatskim zavodom za    Ministarstvo zdravlja medicine u suradnjiraspoređene sa Hrvatskim zateritoriju javno zdravstvo

zdravstveno osiguranje definira mrežu javne j avne zdravstvene djelatnosti   

Za dobivanje Ugovora sa HZZO za prvu godinu je nužno imati 500 osoba na listi 

  Raspon je 1360 osoba minimum do 1870 maksimum

Služba obiteljske medicine  

2009 godine 1805 (77%) liječnika bilo je u zakupu-individualni ugovarači sa Hrvatskim zavodom za

zdravstveno osiguranje (od 2010 koncesionari)   540 (23%) su bili zaposlenici doma zdravlja   Broj liječnika u službi obiteljske medicine stalno opada  2450 u 2003 godini 2350 u 2009 godini   2008 godine na listama liječn ika zaposlenim u djelatnosti obiteljske medicine bilo je registrirano 4.085 458 osoba ili 92.1% stanovništva Republike Hrvatske    21% djece predškolske dobi je bilo registrirano u službi obiteljske medicine   2009. godine u službi obiteljske medicine radilo je j e 2.345liječnika i bilo je registrirano 4.083 780 osoba ili 92.1%stanovn 92.1%stanovništva ištva Republike Hrvatske    18% djece predškolske dobi   3.166 083 osoba ili 77,5% registriranih osoba je j e koristilo službu obiteljske medicine   Prosječan je broj 1.741 osoba na listi liječnika obiteljske medicine   Liječnici u službi obiteljske medicine obavljaju funkciju liječnika hitne pomoći u udaljenim,  područjima na otocima otocima i u selima    Liječnici u službi obiteljske medicine rade u individualnim praksama kao individualni ugovarači sa Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje   Uz liječnika u timu radi medicinska sestra, a patronažna medicinska sestra surađuje s liječnikom   Liječnici u službi obiteljske medicine imaju definiran popis osiguranih osoba (listu) Za osobe na li listi sti

su izabrani liječnici Liječnik kojemu se bolesnik obraća za svaki svaki problem i uslugu (osim u hitnom hit nom slučaju kad mu je liječnik nedostupan    Liječnici koji su ovlašteni napisati recept, uputnicu, odobriti bolovanje Način plaćanja u obiteljskoj medicini  “Glavarina” –  određeni iznos za svaku osobu u skrbi registriranu na listi Iznos različit prema dobi   

7-18 godina 137 kn 18-45 godina 181 kn 45-65 godina 246 kn >65 godina 313 kn Dohodak ordinacije izravno ovisi o broju i dobnoj strukturi registriranih osoba

Što je veći broj osoba u skrbi, veći je dohodak 54

 

 Način plaćanja plaćanja u obiteljskoj medicini 

Dodatno plaćanje :  Pojedini dijagnostičko-terapijski postupci (DTP) plaćeni po modelu cijena x usluga mala kirurgija ( primarna obrada rane, šivanje, incizije..)  EKG, ispiranje uha, izmjena urinarnog katetera..

3% veća glavarina za specijaliste obiteljske medicine  5% veća glavarina kao financijski poticaj udruživanju u grupnu praksu

Predloženi model plaćanja u obiteljskoj medicini u 2013 godini   1. Hladni pogon ( osnovna plaća liječnika i sestre) >50%  2. Glavarina oko 30% 3. DTP 4. Indikatori kvalitete 5. Uspješnost rada 

U službi obiteljske medicine postoje velike ve like razlike Broju osoba u skrbi (veličina liste) i dobnoj strukturi osoba u skrbi   službeno 1360 minimum do 187 18700 maximum, u stva stvarnosti rnosti 450-3000 , Stupnju i vrsti izobrazbe

2008 od svih 2,319  liječnika zaposlenih u službi obiteljske medicine 971 (41.9%) su bili specijalisti opće/ godine obiteljske medicine Ostali liječnici su bili bez specijalizacije i specijalisti ostalih struka PZZ pa čak i drugih specijalnosti Način zarade  Liječnici zaposlenici dobivaju fiksnu  plaću plaću prema kolektivnom kolektivnom ugov ugovoru oru neovisno o broju broju osoba koje skrbe, opsegu i kvaliteti izvršenog posla  Visini zarade

1/3 zarađuje ispod prosječnu plaću  1/3 prosječnu 1/3 vrlo visok prihod Opsegu i djelokrugu rada i kvaliteti rada

Usprkos strogoj financijskoj i administrativnoj kontroli prava stručna kontrola nedostaje

Pokazatelji o radu službe obiteljske medicine u Republici Hrvatskoj 2008.godine   6.3 posjete prosječno godišnje po osobi u skrbi(dvostruko više no u Velikoj britanij i ili SAD) 0.08 kućnih posjeta po osobi u skrbi godišnje  (manje nego u razdoblju Domovinskog rata)

1.8 upućivanja po osobi u skrbi godišnje (jedno upućivanje na 3,7 posjeta u obiteljskoj medicini)   0.02 sistematskih i preventivnih pregleda za osobu u skrbistariju od 18 godina godišnje  Hrvatsko zdravstveno statistički ljetopis za 2008. godinu. Hrvatsko zavod za javno   zdravstvo, Zagreb 2009.

55

 

Dostupnost skrbi za bolesnike u službi obiteljske medicine  Elementi koji označavaju označavaju dostupnost su:   zakonski okvir (organizacija i financiranje sustava)   organizacija rada i standardi rada u obiteljskoj medicini

PROSTORNA I VREMENSKA DOSTUPNOST LIJEČNIKA U PZZ  Većina ordinacija smještena u radijusu do 5 km udaljenosti od mjesta stanovanja bolesnika  Većina ordinacija r adi adi u smjenama Većina ordinacija ima telefon  DOSTUPNOST LIJEČNIKA PRVOG KONTAKTA 

(OBITELJSKI LIJEČNIK I PEDIJATAR)    liječnici “privatnici” odgovorni su i plaćeni samo za skrb svojih osiguranika     pružanjem usluga usluga drugima zakida zakidaju ju “svoje “ oosiguranike siguranike    osiguranik je upućen isključivo na skrb izabranog liječnika  

u hitnom stanju ili il i akutnoj potrebi osiguranici teško ostvaraju zaštitu ako im je nedostupan nedostupan izabrani liječnik   Vremenska dostupnost   

Organizacija rada u smjenama Rad subotom, nedjeljom i praznicima Sustav naručivanja 

Kućne posjete Pripravnost

Kontinuitet skrbi  Dugotrajna veza između liječnika i bolesnika značajno utječe na izgradnju pozitivnog odnosa liječ liječnika nika i bolesnika te sljedbeno tome i do kvalitetnije skrbi za bolesnika .Poznavanje liječnika znatno pozitivno utječe na “osnaživanje” “ osnaživanje” (patient enablement) bolesnika  bolesnika 

Mnoga istraživanja pokazuju da prikupljeno znanje o bolesniku kroz dulje vremensko razdoblje utječe na:    manje korištenje dijagnostičkih testova    racionalno korištenje postupka "pričekat ćemo i vidjeti što

će se razviti" koji je značajka kvalitetnog

rada u općoj medicini    na smanjivanje propisivanja lijekova, a bliska identifikacija bolesnika s liječnikom vodi do boljeg uzimanja propisanih lijekova

spremnost liječnika da bolje procjeni potrebu za upućivanjem u pućivanjem bolesnika i za priznavanjem bolovanja  Slobodan izbor liječnika u primarnoj zaštiti   

   

  Pri slobodnom izboru liječnika većina se osiguranika biraprema najbližeg liječnika izboru “novog” liječnika bolesnici opredjeljuju slijedećim razlozima:   “liječi moju obitelj“    “preporučio mi ga je prijatelj”     “izabrao sam ga slučajno”    “preporučio mi ga je neki drugi liječnik“  Slobodan izbor liječnika u primarnoj zaštiti     Najčešći razlog promjene liječnika je preseljenje    10% poželi promijeniti liječnika zbog nezadovoljstva sa liječnikom, ali

većina zbog inercije odustaje

od promjene liječnika    Od ukupnog broja onih koji mijenjaju liječnika 5%navodi kao razlog nezadovoljstvo liječnikom   Preko 90% osoba u skrbi ostaje kod svog liječnika  56

 

Zaključak    

Liječnik obiteljske medicine ima zadaću čuvara ulaza (gatekeeper) u zdravstveni  sustav

Liječnik obiteljske medicine najčešće je liječnik prvogkontakta (radi najbliže ljudima -u ordinaciji, u kući bolesnika i na drugim mjestima gdje je to potrebno)    Liječnik obiteljske medicine liječi pojedinca, pojedinca, ali i obitelj i djeluje u zajednici    Značajke organizacije organizacije i financiranja sustava bitno utječu na opseg i djelokrug rada r ada liječnika  

obiteljske medicine

OBITELJSKA MEDICINA-SURADNJA SA DRUGIM SLUŽBAMA NA PRIMARNOJ RAZINI Zdravstvena njega u kući   Obuhvaća različite oblike i pojmove:  medicinska njega, nemedicinska njega, laička njega, opća njega, specijalna njega, intenzivna njega

Zdravstvena njega u kući - definicija  Niz postupaka postupaka koji koji se provode provode u kući bolesnika bolesnika u svrhu poboljšanja poboljšanja zdravstven zdravstvenog og stanja stanja i /ili  sprječavanja pogoršanja zdravstvenog stanja  bolesnika. Dio je kućnog liječenja  Uključuje bolesnika i članovamože obitelji u provođenju zdravstvene njega   U odnosui poduku na bolničko liječenje biti:    primarna  -bez prethodnog boravka bolesnika u bolnici

sekundarna  -nakon boravka bolesnika u bolnici

Prema trajanju:  povremena 

kraće vrijeme , opetovana u razmacima   trajna -dok traje bolest, sve do smrti

Zdravstvena njega u kući -sadržaj  Obuhvaća različite postupke  Provođenje osobne higijene bolesnika  Zbrinjavanje kronične rane  Prevencija komplikacija dugotrajnog ležanja  Briga za dijetalni režim  Pomoć pri fiziološkim potrebama Održavanje prostorija i okoline gdje boravi bolesnik   Briga o redovitosti i točnosti provođenja terapijskih procedura  57

 

Zdravstvena njega u kući -organizacija U Hrvatskoj od 1993. Godine  Ustanove za zdravstvenu njegu i rehabilitaciju   Privatne prakse medicinskih sestara koje rade osobnim radom 

Zdravstvena njega u kući - financiranje  Plaćanje temeljem ugovora sa HZZO  Plaćanje modelom cijena puta usluga  Broj posjeta 2005. godine 2006. godine 2007. godine  2008. godine

2 419 757  2 153 905  2 435 887  1 948 548 (155 ustanova) 

U odnosu na službu patronaže  Patronaža je plaćena paušalom 1 patronažna sestra na 5000 stanovnika  2008. godine 775 patronažne sestre su obavile 1 287 722 posjete  Normativ : 10 dnevno 

anja prava  Zdravstvena kući –  način ostvariv Pravo na korištenjenjega njege u ukući definirano je Zakonom o zdravstvenoj zaštiti  Pravilnikom o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na zdravstvenu njegu  Pravilnik o standardima i normativima prava na zdravstvenu zaštitu iz osnovnog zdravstvenog zdravstvenog osiguranja Zdravstvena njega u kući –  način ostvarivanja prava   Na prijedlog izabranog izabranog liječnika liječničko liječničko povjerenstvo po područnog dručnog ureda H HZZO ZZO odobrava zdravstvenu njegu ili rehabilitaciju

Zdravstvenu njegu indicira liječnik obiteljske medicine (vrsta, broj sati tjedno, dužina njega maksimalno 7  puta tjedno) u suradnji suradnji sa patronažn patronažnom om sestrom  Rehabilitaciju u kući bolesnika indiciraju liječnik obiteljske medicine i specijalista konzultant ( najčešće fizijatar, neurolog, kirurg), a za odobrenje nužan je prijedlog nadležnog specijaliste konzultanta 

Zdravstvena njega u kući - potrebe  Porast broja starijih osoba

učešće osoba starijih od 65 godina u stanovništvu Hrvatske je 17.1%  Porast broja bolesnika sa kroničnim nezaraznim progresivnim bolestima  U dobi od 65 godina 57% osoba ima 4-5 kroničnih bolesti  U starijih od 65 godina 80% osoba ima 4-5 kroničnih bolesti 

Korištenje zdravstvene službe  Bolesnici koji boluju od kroničnih bolesti opetovano dolaze liječniku  preko 70% posjeta posjeta u obiteljskoj medic medicini ini učine bolesnici s kroničnim bolestima 1990. godine zabilježeno je u službi obiteljske medicine u Hrvatskoj 15 907 836 posjeta, a 2008. godine 25 729168 –  porast  porast za 62% 1999.godine zabilježeno zabilježeno je u službi obiteljske medicine u Hrvatskoj 6 347 446 bolesti , a 2008. godine 9 216 528 bolesti- porast zzaa 45% 58

 

Zdravstvena njega u kući - potrebe  Potreba za zdravstvenom njegom se povećava sa starošću   Životna dob  relativni udio (%) osoba kojima je potrebna kućna njega 50-55 godina  5,5  60-69 godina 7,7  70-79 godina  40  80-89 godina  35  90-99 godina 6,3 

U općoj populaciji ima 7-10% osoba sa otežanim funkcioniranjem zbog poteškoća u kretanju, mentalnih, vidnih ili slušnih teškoća t eškoća 10-15% populacije ovisi o tuđoj pomoći u svakodnevnim aktivnostima  1,5 % populacije treba rehabilitaciju

Zdravstvena njega u kući –  indikacije  indikacije  Medicinske indikacije  Funkcionalni status  - pokreta  pokretan, n, ograničeno ograničeno pokretan, pokretan, trajno nepokreta nepokretan, n, ovisan ovisan o tuđoj pomoć pomoćii  Socijalne indikacije -formalno nisu indikacija, ali činjenično jesu

Zdravstvena njega i rehabilitacija u kući – indikacije indikacije  Bolesnici koji su otpušteni sa stacionarnog na kućno liječenje  Nepokretni bolesnici sa kroničnim bolestima  Bolesnici sa teškim kroničnim i/ili malignim bolestima u završnoj fazi bolesti  Invalidne osobe  Iznemogle stare osobe 

Psihofizički retardirane osobe 

Vodeći zdravstveni problemi korisnika zdravstvene njege   1.Bolesti krvožilnog sustava 37,2%  2.Bolesti živčanog sustava 22,8%  3.Novotvorine13,3% 3. Novotvorine13,3%  4.Bolesti koštano-mišićnog sustava 11,5%  5.Endokrine 5. Endokrine bolesti 6,7%  6.Ozljede 6. Ozljede 5,7%  7.Duševni poremećaji i bolesti2,8% 

Dužina trajanja zdravstvene njege   do 12 mjeseci 52,4%  13-24 mjeseca23,8% 

25 i više mjeseci 23,8% 

Zdravstvena njega i rehabilitacija u kući – trajanje trajanje  Prosječno trajanje njege je dvije godine i četiri mjeseca uz učestalost tri puta tjedno   Žene su češći korisnici kućne njege   Najčešći uzroci prekida njege u kući su su smrt bolesnika bolesnika ili odlazak odlazak bolesnika bolesnika u dom umirovljenika 59

 

Odlazak bolesnika u bolnicu ili specijalnu bolnicu za produže  produženo no liječenje liječenje je manje manje čest razlog prekida kućne njege  Ozdravljenje bolesnika je rijetko razlog prekida kućne njege  

Opis postupaka zdravstvene njege prema  učestalosti

provođenja 

Sprečavanje komplikacija dugotrajnog mirovanja (primarno dekubitusa, de kubitusa, kontraktura, i tromboza) aktivno i pasivno razgibavanja 

Pomoć i poduka obitelji kod obavljanja osobne higijene bolesnika okoline i pribora    Zbrinjavanje kroničneilirane Kupanje nepokretnog polupokretnog bolesnika u krevetu ili kadi

Zdravstvena rehabilitacija u kući bolesnika   65% rehabilitacije u kući otpada na zdravstvenu njegu aktivno i pasivno razgibavanje , sprečavanje kontraktura   35% rehabilitacije u kući otpada na fizikalnu terapiju  Ciljevi rehabilitacije  Restitutio ad integrum

Sprečavanje ili odgoda recidiva i komplikacija bolesti Sprečavanje Minimum je osposobljavanje za samostalni život (brigu o sebi) unutar obitelji 

Zaključak   U Hrvatskoj postoji posebna služba kućne njege koja je plaćena kroz ugovor sa Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje 

Liječnik prema stanju bolesnika može odrediti kućnu njegu za bolesnika u različitom trajanju, intenzitetu i opsegu 

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje određuje pravilnikom uvjete odobrenja kućne njege  Kućnu njegu najčešće koriste:  Nepokretni i teško pokretni bolesnici, stariji, bolesnici koji boluju od kroničnih bolesti koji žive sami bez dostatnog obiteljskog ili socijalnog suporta, bolesnici koji boluju od demencije ili drugih teških psihičkih bolesti

Liječnikova zadaća u provođenju kućne njege   I Indicira kućnu njegu ali je ne provodi z brinjavanja, II Oblikuje u suradnji sa medicinskim osobljem plan zbrinjavanja, nadgleda provođenje  III. Daje zadatke drugim sudionicima IV Po potrebi daje stručno mišljenje kao medicinski autoritet u timu   V Po potrebi bolesnika pregledava u ambulanti ili obilazi bolesnika u kući 60

 

SURADNJA OBITELJSKOG LIJEČNIKA, ŠKOLSKOG LIJEČNIKA I PEDIJATRA  OBITELJSKI LIJEČNIK PROVODI INTEGRIRANU PREVENTIVNU I KURATIVNU ZAŠTITU POJEDINCA I OBITELJI 

OBITELJSKI LIJEČNIK IMA VIŠE SAZNANJA O AKUTNIM I/ILI KRONIČNIM BOLESTIMA U OBITELJI 

OBITELJSKI LIJEČNIK POZNAJE OBITELJSKE PRILIKE U KOJIMA ŽIVI DIJETE PREDŠKOLSKE I /ILI ŠKOLSKE DOBI

ZADAĆA OBITELJSKOG LIJEČNIKA  Pomaže svakom članu obitelji u razumijevanju obiteljske dinamike  Varijabilitet je imanentan ljudskom rodu, ali razvoj obitelji ima svoje faze Svaka faza razvoja pojedinca ima svoje značajke i one utječu na obitelj 

Fizički razvoj dosiže maksimum do 30 godine života, ž ivota, psihološki i socijalni kasnije, a njihov se odnos mijenja tijekom života Karakteristikee obiteljskih problema  Karakteristik Postaje očit kad obitelj istroši mogućnosti da ga sama unutar obitelji riješi   Najčešće ga prezentira “najslabiji, žrtva žrtva”” - dijete,žena,starac   Nema jednostavnog jednostavnog uzroka i jed jednoznačne noznačne pposljedice osljedice  U rješenja “pojednostaviti” razložiti natraženju komponente kojeproblem se mogutreba etapno rješavati 

U traženju rješenja ocijeniti: - da li je problem i zazvan “vanjskim” ili činiteljima  unutar obitelji  - koliko je problem značajan za svakog člana obitelji   - u kojoj je fazi problem

Metoda postavljanja obiteljske dijagnoze SOVA  SUBJEKTIVNO prikup  prikupljene ljene informacije informacije ( član obitelji, obitelji, prijatel prijatelj,j, susje susjed, d, patronažna patronažna sestra) sestra) OBJEKTIVNO –  znakovi, simptomi, nalazi ( testovi za procjenu obiteljskog funkcioniranja-obiteljski Apgar, heredogram) liječniku  VREDNOVANJE- što je pravi problem, da li postoji  mogućnost intervencije AKCIJA – intervenirati intervenirati kad to obitelj želi  

ODNOS POJAVE BOLESTI U DJECE I ZNAČAJKI OBITELJI   Najveći utjecaj na na prezentaciju bo bolesti lesti djeteta imaju:  - psihološka  psihološka i emocionalna emocionalna stabilnost stabilnost majke  - psihološka i emocionalna emocionalna stabilno stabilnost st oba roditelja -kvaliteta bračnih odnosa roditelja  - odnos između majke i djeteta  

61

 

SKRIVENI SIMPTOMI POREMEĆAJA FUNKCIONIRANJA OBITELJI  (karakteristični za dijete predškolske dobi )  NEMIRNO, PLAČLJIVO NOVOROĐENČE  - dijete slabo dobiva na težini, a klinički nalaz je uredan  PLAŠLJIVO, “HIPERTONIČNO” DOJENČE  - ima izrazito “jake grčeve u trbuhu” , stalno dolaženje u ambulantu  NEMOGUĆNOST ADAPTACIJE NA VRTIĆ  NEMIRNO HIPERKINETIČKO DIJETE  ENUREZA, ENKOPREZA, SMETNJE GOVORA, OPETOVANI BOLOVI U TRBUHU….  STALNO BOLESNO (“Mi kašljemo već mjesec dana…  

HENDIKEPIRANO DIJETE U OBITELJI 

Spoznaja o djetetovoj ometenosti (utjecaj okoline, “krivac”) Odnos rodbine i okoline prema ometenom djetetu i njegovim roditeljima (majci)   Ponašanje majke prema hendikepiranom djetetu  Hospitalizacija  Traženje socijalne pomoći 

Mogućnost prevencije i ranog otkrivanja Poremećeni obiteljski odnosi  Odluka o ponovnom rađanju  Smještaj djeteta u specijaliziranu ustanovu  Zaposlenost majke i ometeno dijete  Poteškoće s čuvanjem djece  Mogućnost prevencije 

ZANEMARIVANJE DJECE U OBITELJI 

Nebriga i propuštanje roditelja da zadovolji  - emocionalne i razvojne potrebe djeteta  - potrebe za odgovarajućom ishranom, odjećom, smještajem, zdravstvenom brigom  - potrebe za obrazovanjem  - potrebe za poticanje intelektualnog i emocionalnog  razvoja 

ZLOSTAVLJANJE DJECE U OBITELJI 

PSIHOLOŠKO ZLOSTAVLJANJE -odbacivanje, ponižavanje, zastrašivanje, socijalno izoliranje, pogrešno socijaliziranje, uskraćivanje emocionalnog odnosa i ignoriranje djetetovih pokušaja komunikacije i kontakta s roditeljem TJELESNO ZLOSTAVLJANJE - ponašanje roditelja koje dovodi do neslučajne povrede i /ili iskazivanje otvorene tjelesne agresije prema djetetu  SEKSUALNO ZLOSTAVLJANJE - obljuba s djetetom  62

 

- bludne radnje  - zadovoljenje pohote pred djetetom  - podvođenje  - upoznavanje djece s pornografijom  - rodoskvrnuće 

SKRIVENI SIMPTOMI POREMEĆAJA FUNKCIONIRANJA OBITELJI karakteristični za dijete školske dobi  NEMOGUĆNOST ADAPTACIJE NA ŠKOLU  SMETNJE UČENJA 

NEPOSLUH, SMETNJE PONAŠANJA  ENUREZA, ENKOPREZA, KASNO MUCANJE, OPETOVANI BOLOVI U TRBUHU…. 

PROSUDBA POTREBA ZA RJEŠAVANJE PROBLEMA U OBITELJI  SPOSOBNOST OBITELJI SUOČAVANJA SA STRESOM  - poznavanje obitelji 

POSTOJANJE “ SIGURNOSNE SOCIJALNE MREŽE”  - poznavanje funkcioniranja socijalne sigurnosne mreže i mogućnost njenog korištenja ZNAČAJKE ZDRAVSTVENOG I SOCIJALNOG SUSTAVA  - “advokat” -promicatelj i zaštitnik interesa obitelji  TIMSKI RAD 

SURADNJA OBITELJSKOG LIJEČNIKA I PEDIJATRA   NEDOSTATNA JE IZMJENA INFORMACIJA IZMEĐU PEDIJATRA I OBITELJSKOGLIJEČNIKA  UVOĐENJE U PRAKSU MODERNE INFORMATIČKE TEHNOLOGIJE OLAKŠAT ĆE KOMUNIKACIJU OBITELJSKOG LIJEČNIKA I PEDIJATRA Suradnja preko patronažne službe Suradnja preko socijalne službe  Suradnja preko organizacija u zajednici

Dom zdravlja kao mjesto zajedničkog djelovanja 

SURADNJA OBITELJSKOG I ŠKOLSKOG LIJEČNIKA  ŠKOLSKI LIJEČNIK PROVODI PREVENTIVNU ZAŠTITU POPULACIJSK POPULACIJSKE E SKUPINE   OBITELJSKI LIJEČNIK PROVODI INTEGRIRANU PREVENTIVNU I KURATIVNU ZAŠTITU POJEDINCA I OBITELJI 

OBITELJSKI LIJEČNIK POZNAJE OBITELJSKE PRILIKE U KOJIMA ŽIVI ŠKOLSKO Š KOLSKO DIJETE 

ŠKOLSKOM SU LIJEČNIKU POZNATI PROBLEMI UČENJA I PONAŠANJA ŠKOLSKOG DJETETA 63

 

OBITELJSKI LIJEČNIK IMA VIŠE SAZNANJA O AKUTNIM I/ILI KRONIČNIM BOLESTIMA ŠKOLSKOG DJETETA , TE BOLESTIMA U OBITELJI  NADLEŽNI ŠKOLSKI LIJEČNIK BI TREBAO SURAĐIVATI SA SVIM OBITELJSKIM LIJEČNICIMA KOJI U KURATIVI SKRBE ŠKOLSKO DIJETE  TO JE RELATIVNO JEDNOSTAVNO U MALIM MJESTIMA, ALI NEIZVEDIVO U VELIKIM GRADOVIMA 

Sur adnja preko patronažne službe Suradnja preko socijalne službe  Suradnja preko nastavnika-djelatnika škole  Suradnja preko organizacija u zajednici

Dom zdravlja kao mjesto zajedničkog djelovanja  Suradnja sa Zavodima za javno zdravstvo   Nacionalni program prevencije i ranog otkrivanja raka  Nacionalni program prevencije kardiovaskularnih bolesti   Preventivni pregledi osoba starijih od 50 godina  Ostali nacionalni i lokalni programi...   Cijepljenje Suradnja sa epidemiološkom službom- prijava zaraznih bolesti 

Prijava kroničnih nezaraznih bolesti- nacionalni registri(rak, dijabetes, ovisnosti..  Suradnja u prevenciji i suzbijanju ovisnosti  

Suradnja u planiranju zdravstvene zaštite na lokalnoj sredini –  Dom  Dom zdravlja

Suradnja sa “NEZDRAVSTVENIM SEKTOROM”  Suradnja sa prosvjetom- škole  Suradnja sa Centrima za socijalni rad - poveznica je patronaža  Suradnja sa NGO organizacijama, udrugama bolesnika, Crveni križ  Suradnja sa drugim organizacijama unutar lokalne zajednice

( crkva, karitativne organizacije …) 

ZAKLJUČAK  

Multiprofesionalna i intersektorska suradnja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti je neophodna   Tim liječnika obiteljske medicine (liječnik, medicinska sestra, patronažna sestra) mora poznavati lokalne prilike

Tim liječnika obiteljske medicine mora raditi planirano i programirano na načelima kooperativnosti i uvažavanja ekspertnosti svakog člana Liječnik kao voditelj tima mora poznavati zadaće i ekspertnost svakog člana tima 64

 

Izvanbolnička zdravstvena zaštita osoba s psihijatrijskim bolestima Dr. sc. Marta Čivljak, spec. psihijatar   .

Razvoj psihijatrije Vezan je uz razvoj civilizacije i čini se da se u nijednoj medicinskoj disciplini taj razvoj tako dobro ne reflektira kao u razvoju psihij psihijatrije. atrije. *Vlado Jukić  Jukić i Ljubomir Hotujac.Povijest psihijatrije.U:Hotujac psihijatrije.U:Hotujac Lj.i sur.Psihijatrija.  sur.Psihijatrija.   *Vlado  Zagreb:Medicinska naklada;2006.p.9-12  naklada;2006.p.9-12 

Stari vijek   3500 godine prije Krista –  propasti  propasti Rimskog carstva Arhajska medicina –  isprepletenost  isprepletenost medicine s religijom

Medicina u glavnom u rukama svećenika  Nastanak duševnih duševnih bolesti –  magično-teurgična načela  GRČKA MEDICINA –  nastanak duševnih bolesti tumači racionalno  HIPOKRAT (460. (460.--377.g.pr.Kr .)  1.klasifikacija psihijatrijskih bolesti  –  1.klasifikacija RIMLJANI –  (preuzeli su medicinu od Etruščana,zatim Grka)  ASKLEPIJAD (1.st.pr.Kr .) CELSO,SORAN i ARETEJ

Srednji vijek   Propast Rimskog carstva –  zastoj  zastoj razvoja medicine

Pod utjecajem kršćanstva povećava se misticizam i animističko tumačenje nastanka duševnih bolesti   TH –  poprima primitivne oblike Egzorcizam Magije i religiozni postupci Lomače  Prvi azili i psihijatrijske bolnice

Novi i moderni vijek   Humani pristup u psihijatriji

18.st.Philip Pinel skida lance i okove s duševnih bolesnika  Započinje znanstveno razdoblje u psihijatriji  

Povijest psihijatrije –  novi  novi vijek   Franz Mesmer (1734-1815) naučava o hipnozi, okultizmu i animalnom magnetizmu Franz Joseph Gall (1758-1828) osniva frenologiju Samuel Hahmemann(1755-1843) osnivač homeopatije Emil Kraepelin ( 1856-1926)- prva  prva moderna moderna klasifika klasifikacija cija duševnih duševnih bolesti bolesti (1901.), (1901.), osobito  je proučio proučio shizofreniju i manično-depresivnu psihozu Bleuler uvodi pojam shizofrenije Morel (1809-1873) i Cesare Lombroso (1836-1909)-studije o geniju ludilu i zločinu, smatraju da su duševne bolesti degenerativni procesi 65

 

Moritz Romberg ( 1795-1873)-autor prvog prikaza živčanih bolesti Guilliaume Douchenn de Boulogne (1806-1875)- prvi je opisao mnoge neurološk e bolesti, uveo elektroterapiju živčanih bolesti  Jean Martin Charcot (1825-1893)- istraživanja o histeriji  Griesinger (1817-1868) –  duševne  bolesti su bolesti mozga. Westphal (1833-1890), Meynert (1835-1882) i Wenicke (1848-1905), istražuju neuropatološk e osnove duševnih poremećaja  Sigmund Freud (1856-1936.), Alfred Adler ( 1870-1937.), Karl Gustav Jung( •psihoanaliza –  Sigmund

1875-1961.)

Povijesni razvoj organizacije psihijatrijske službe   1.Razdoblje tradicionalne psihijatrijske službe azilskog i  bolničkog tipa    bolničkog tipa 2.Razdoblje kaskadnog pružanja psihijatrijske pomoći  orijentacijom   3.Razdoblje psihijatrijske službe sa socijalnopsihijatrijskom orijentacijom 4.Psihijatrijska služba organizirana po komunalnom tipu –   psihijatrija u zajednici  zajednici 

Razdoblje tradicionalne psihijatrijske službe azilskog i bolničkog tipa  

 Nastojanje da se društvo zaštiti od duševnih  Nastojanje duševnih bolesti bolesti  Azili- bolnice za duševno duševno bolesne,siroma  bolesne,siromašne, šne, napuštene starce i duševno zaostale  Impresivne građevine -1000 kreveta a tek nekoliko liječnika 

Razdoblje kaskadnog pružanja psihijatrijske pomoći   Nakon 2.svjetskog rata Kategorizacija bolesnika –  bolesnici  bolesnici se zbrinjava zbrinjavaju ju s obzirom obzirom na težinu i trajanje bolesti.   jedna kategorija kategorija se nakon nakon liječenja liječenja vraća vraća u društvo društvo,druga je trajno u duševnoj bolnici 

Razdoblje psihijatrijske službe sa socijalno -psihijatrij -psihijatrijskom skom orijentacijom  Etiologija duševnih poremećaja se promatra iz više aspekata (osobito se ističu socijalni faktori)  Mijenja se i stav okoline prema duševnom bolesniku  Dinamsko promatranje u psihijatriji- organska psihijatrija zasnovana na organskim gledanjima Znanstveno razdoblje psihijatrije,razvoj terapije i humanizacija života psihičkih bolesnika  Osnivaju se nove psihijatrijske ustanove na temelju novih psihijatrijskih koncepata  –“open door door system” 

Suvremena organizacija psihijatrijske službe treba omogućiti provođenje:   preventivnih, terapijskih i rehabilitacijskih rehabilitacijskih mjera koje će bolesniku omogućiti liječenje i uključivanje u život zajednice Stigma 

 problem znanja (neznanje (neznanje),proble ),problem m stava (predrasude) (predrasude) i problem problem ponašanja ponašanja (diskriminacij (diskriminacija) a) neznanje,  predrasude,stigma, predrasude,stigma, diskriminacija,manje samopouzdanje, manja mogućnost  prilagodbe,obilježje, neznanje 

66

 

Mogući čimbenici koji utječu na stigmatizaciju    Aberantno ponašanje bolesnik     Specifičnost i težina bolesti,koja još i danas često ima lošu prognozu ( npr.shizofrenija)   Moguće povremeno agresivno ili agitirano ponašanje     Strah   Često visok stupanj dizabiliteta     Vjerovanje u nasljednost bolesti   Neuobiča  Neuobičajen jen izgled izgled bolesnika bolesnika kao kao posljedica posljedica zapuštenos zapuštenosti ti ili nuspojave nuspojave lijekova lijekova 

Cilj suvremene organizacije psihijatrijske službe 

  Deinstitucionalizacija   Riješiti praktične probleme psihijatrijskih bolesnika     Osamostaliti psihijatrijske bolesnike i povećati njihovo samo pouzdanje   Integracija u život koji im ne pruža samo osjećaj  zadovoljstva već ih usklađuje

sa

zahtjevima zajednice u kojoj žive 

  Edukacija   Prevencija (primarna,sekundarna,tercijarna)   Pravovremena intervencija u kriznim stanjima   Rehabilitacija   Resocijalizacija

Oblici pojedinih ustanova u organizaciji psihijatrijske službe     Stacionar   Specijalizirane psihijatrijske ustanove   Ustanove za parcijalnu hospitalizaciju   Psihijatrijske ambulante   Obiteljska njega i smještaj u psihijatrijska   Radionice   Klubovi liječenih bolesnika    Centri za mentalno zdravlje

naselja  

Stacionar  Psihijatrijske bolnice

Psihijatrijski odjeli pri općim bolnicama  Specijalizirane ustanove Ustanove za odrasle psihijatrijske bolesnike Ustanove za dječju psihijatriju  Ustanove za psihogerijatriju Ustanove za liječenje:  Ovisnosti Psihosomatskih bolesti Forenzička psihijatrija  Duševno zaostalih 

67

 

Ustanove za parcijalnu psihijatriju 

 Noćne bolnice bolnice  Vikend –  bolnice  bolnice

Dnevne bolnice  Centri za krizna stanja Rehabilitacijske kuće 

Obiteljska njega i smještaj u psihijatrijska naselja   Klubovi liječenih bolesnika

Zaštitne radionice 

Klubovi liječenih bolesnika  Predstavljaju socioterapijske grupe liječenih bolesnika s ciljem da pomažu jedni drugima   Rad u klubu provodi se po principima terapijske zajednice Održavaju redovite sastanke s redovitim dnevnim redom 

Centar za mentalno zdravlje

Odmak od “politike “ liječenja u krevetima do “politike”liječenja neposredno kraj ,ili u mjestu prebivališta.  Tim:psihijatar,medicinska sestra,psiholozi,okupacijski terapeuti,socijalni radnici,defektolozi. Kriterij za uspješnost:-Povrat funkcionalnosti pojedinih bolesnika -  Smanjenje broja bolesnika koji se liječe bolnički  

Zadatak centra za mentalno zdravlje 

Osigurati različite oblikecentru preventivnih i edukacijskih djelatnosti za sve pripadnike područja koje gravitira k takvom Smanjiti “hospitalizam”  Resocijalizacija liječenih bolesnika i poboljšanje kvalitete njihovog života   Gdje smo sada?

Razvoj psihijatrije je u Hrvatskoj kasnio iako je slijedio razvoj psihijatrije u svijetu  svijetu 

I dalje se većina psihijatrijske skrbi obavlja u psihijatrijskim bolničkim ustanovama,psihijatrijskim bolnicama i klinikama

Bolnički pobol u Hrvatskoj u 2009. godini/vodeće dijagnoze    Izvor:HZJZ Baza bolnički liječenih pacijenata liječenih pacijenata  

Dijagnoza   Novotvorevine

Duševni poremećaji

Bolesti genitourinarnog sustava Bolesti probavnog sustava Bolesti cirkulacijskog sustava Ostalo

14,9  14,9  13,6 9,9 9,1 8,6 44,0

Bolnički pobol zbog mentalnih/duševnih poremećaja u Hrvatskoj 2009. Godine  duševni poremećaji uzrokovani alkoholom shizofrenija

depresivni poremećaj rekcija na teški stres i PTSP ostali duševni poremećaji uzrokovani oštećenjem mozga i fizičkom bolešću ostalo

21,7% 15,1% 12,6% 11,2% 5,2% 34,6% 68

 

Vodeći uzroci hospitalizacije / Dg: F 00-F 99 (RH-2009.) M (DG)  Alkoholizam (F 10) 8176  Depresivni poreme  poremećaj ćaj (F 32-33)3459 Reakcija na teški stres (F 43)4386 Shizofrenija (F 20)2727 Shizofrenija (F 20)4060 Alkoholizam (F 10)1513

Depresivni poreme -33)2232  poremećaj ćaj (Fuz32disfunkciju Ostali poremećaji vezni mozga ili fizičku  bolest (F 06)1351 Trajne promjene ličnosti ( F62)1549  Shizoafektivni poremeć  poremećaji aji (F 25)1041 25)1041  Mentalni poremećaji ukupno 28299 Mentalni poremećaji ukupno16959 Pobol na razini primarne zdravstvene zaštite  Trend porasta pobola od mentalnih/duševnih poremećaja 

28,9  20,4 15,5 16,1 14,3 8,9 7,9 8,0 5,5 6,1 100 100

4-5 % u ukupnom pobolu 50% udjela imaju slijedeće dg:   Neuroze

Poremećaji vezani uz stres  Somatoformni poremećaji  Mentalno zdravlje –  prioritet suvremenog društva 

Sastavni dio općeg zdravlja!  Dobro mentalno zdravlje je stanje u kojem osoba ostvaruje svoje sposobnosti,može  prevladati stres svakodnevnog života, raditi produktivno i pridonositi zajednici

 Narušeno mentalno mentalno zdravlje zdravlje uključuje uključuje probleme probleme mentalnog mentalnog zdravlja zdravlja i oštećeno oštećeno funkcioniranje povezano s distresom, simptomima ili klinički izraženim mentalnim  poremećajima  poreme ćajima  Mentalno zdravlje i socijalni kapital! Socijalni kapital –  pojam  pojam koji koji se koristi koristi za opis svih svih međusobnih međusobnih korisnih korisnih odnosa odnosa među među ljudima u pojedinoj socijalnoj grupi.

Društveni razvoj ne ovisi samo o ekonomskom i humanom kapitalu ,već i o kvaliteti odnosa među ljudima i njihovoj spremnosti da pomognu članovima zajednice,bez da su za to  plaćeni.  Doprinos koji socijalnom kapitalu mogu dati osobe koje su bolovale od psihičke bolesti je velik

Zaštita mentalnog zdravlja  69

 

Zastupljena je u raznim područjima političkog i strateškog značenja i ne predstavlja pitanje izolirano samo za područje zdravstvene politike   Treba se ostvariti u okružju koje je najmanje restriktivno,najmanje skupo a zadovoljava  potrebe klijenta Treba se temeljiti na kvalitetu,dostupnost,kontinuitet i solidarnost Centri za mentalno zdravlje u Hrvatskoj danas 

Mreža javne zdravstvene službe,pri županijskim zavodima za javno zdravstvo Ustrojene službe za zaštitu mentalnog zdravlja i prevenciju ovisnosti ( ukupno 45 timova ).   Centri za mentalno zdravlje u Hrvatskoj danas. Prednosti / nedostatci  Jedan dio psihijatrijske skrbi organiziran je na razini zajednice Pokrivene su samo ovisnosti,

Pacijenti s drugim mentalnim poremećajima i poteškoćama su i dalje usmjereni prema  bolničkom  bolničk om ili ambulantno ambulantnom m liječenju liječenju  Primjer dobre prakse !!! 

Centar za zaštitu mentalnog zdravlja Doma zdravlje Zagreb- Zapad  Sudionici u provedbi:

Medicinski fakultet sveučilišta u Zagrebu  Hravtski institut za istraživanje i straživanje mozga  KBC Zagreb Psihijatrijska bolnica Vrapče  Psihijatrijska bolnica “Sv.Ivan” “Sv.Ivan”,i,i dr. 

Istraživački projekti na području zaštite mentalnog zdravlja  CILJEVI    Promocija mentalnog zdravlja za sve   Pristup mentalnim poremećajima kroz preventivne aktivnosti    Promocija rane intervencije i liječenja duševnih poremećaja    Unaprjeđenje kvalitete života osoba s mentalnim poremećajima ili dizabilitetom kroz

socijalnu

inkluziju, zaštitu njihovih prava i dostojanstva    Usklađivanje s drugim specifičnim strategijama i programima koje se odnose na područje mentalnog zdravlja   Razvoj informiranja,istraživanja i sustava znanja na području mentalnog zdravlja  

Nacionalna strategija zaštite mentalnog zdravlja za razdoblje od 2011. do 2016. godine   Načela :    Teritorijalna,vremenska i ekonomska pristupačnost     Pravičnost i jednakost pri korištenju zdravstvenih usluga   Učinkovitosti sustava zdravstva i socijalne skrbi    Poboljšanje kvalitete medicinskog rada     Sigurnost pacijenata i zdravstvenih radnika   Solidarnost

70

 

Područja djelovanja strategije  Unapređenje mentalnog zdravlja u općoj populaciji   Unapređenje mentalnog zdravlja u dobno specifičnim i vulnerabilnim populacijama  Unapređenje mentalnog zdravlja na radnom mjestu     Prevencija,liječen Prevencija,liječenje je i rehabilitacija duševnih poremećaj    Zaštita mentalnog zdravlja u zajednici    Suradnja s drugim sektorima,razmjena informacija i znanja,istraživanje 

     

Umjesto zaključka - SMJERNICE ZA MENTALNO ZDRAVLJE  Živite život kao cjelinu i budite prisutni u svakodnevnici sa svojim mislima i osjećajima.    Budite redovito tjelesno aktivni,a pogotovo ako veći dio dana obično provodite sjedeći.    Probajte se držati smjernica za pravilnu prehranu i uživajte pri tome.    Svakodnevno obavljajte aktivnosti i poslove koji Vam se sviđaju    Ukoliko morate raditi ono što Vam se ne sviđa,promijenite svoj stav prema tome i  pokušajte  pokušaj te naći dobre strane strane tih aktivnosti aktivnosti ili poslova. poslova.   Početkom i krajem dana učinite nešto u čemu posebno  uživate.  



Izbjegavajte nagomilavanje uzroka stresa. 



Ukoliko se stres ipak nagomila,pokušajte se  svakodnevno riješiti jednog uzroka stresa 



Budite realni pri postavljanju ciljeva,rokova i zadataka. 



*

 

Ponekad izraz “dovoljno dobro“ podrazumijeva“jako dobro”

 Zrinka Laido,Merike Sisask,Airi Värnik,Promicanje mentalnog zdravlja u  Europskoj uniji. Hrvatski časopis za javno zdravstvo [časopis na int ernetu]. 2011.7(28)

PROVEDBA PREVENTIVNIH PROGRAMA NA DRŽAVNOJ RAZINI   Doc.dr.sc. Ariana Doc.dr.sc.  Ariana Znaor   1Registar za rak, Hrvatski zavod za javno zdravstvo

2Škola narodnog zdravlja “Andrija Štampar”, MF, Zagreb  

Stanja koja traju jednu godinu ili

duže, smanjuju funkcionalnost funkcionalnost osobe i/ili zahtijevaju trajno liječenje kao  posljedica djelovanja djelovanja genetskih i okolišnih okolišnih faktora rizika 

Značaj:     Najčešće,

nnajskuplje ajskuplje i preven preventabilne tabilne     Najveći izazov za zdravstvene sustave    Ukoliko se ne liječe, život bolesnika se nepovratno mijenja 

71

 

Što su kronične bolesti  PODACI WHO 

Od 57 milijuna umrlih u svijetu 2008. godine, godine, 63% je umrlo od kroničnih nezaraznih bole bolesti sti    17 milijuna KVB   7,6 milijuna rak   4,2 milijuna respiratorne bolesti   1,3 milijuna šećerna bolest    36 milijuna ukupno

EUROPA

86% umrlih od kroničnih nezaraznih bolesti   Mortalitet od KVB u Europi 2005. (Health for All baza podataka) Devet od deset smrti uzrokovane su ovim bolestima Proporcionalni mortalitet u Hrvatskoj    Kardiovaskularne bolesti 50%    Novotvorine 25%   Ozljede 5%   Bolesti probavnog sustava 5%   Bolesti respiratornog sustava 5%

Četvrtina oboljelih imaju neko funkcionalno ograničenje i invaliditet  

Čimbenici rizika za kronične nezarazne bolesti   Promjenjivi   

Pušenje

  Konzumacija alkohola   Prehrana   Tjelesna aktivnost

Intermedijarni čimbenici rizika    Hipertenzija   Hiperglikemija   Hiperlipidemija  

Prekomjerna tj. težina 

72

 

Nepromjenjivi     Nasljedna sklonost   Dob

Vodeće kronične bolesti    Kardiovaskularne bolesti   Rak    

Kronične respiratorne bolesti Šećerna bolest 

PREVENCIJA PRIMARNA –  zaštita zdravlja  SEKUNDARNA –  rano  rano otkrivanje i promptna intervencija TERCIJARNA –  smanjenje  smanjenje invalidnosti

FAKTORI RIZIKA - DUHAN

više od milijarde pušača u svijetu, oko 5,4 milijuna umrlih godišnje  Polovina djece svijeta udiše zrak

zagađen duhanskim dimom 

Više od 80% pušača živi u zemljama niskog i srednjeg dohotka Duhan ubija oko pola svojih korisnika

 

WHO –  MPOWER  MPOWER STRATEGIJA ZA SMANJENJE UPORABE DUHANA Monitor tobacco use and prevention policies Protect people from tobacco smoke Offer help to quit tobacco use Warn about the dangers of tobacco Enforce bans on tobacco t obacco advertising, promotion and sponsorship R aise aise taxes

ZABRANE PUŠENJA  Prvo u SAD

U Europskim zemljama od 2005.

ovitost Već postoje dokazi za učink ovitost

73

 

Procijenjeni broj smrti vezanih uz pušenje po uzrocima u Hrvatskoj 2009. godine  Dijagnoze 

% smrtnosti vezan uz pušenje  

Rak pluća 

procijenjeni broj umrlih 

87 

2554 

Rak usta, ždrijela, larinksa, jednjaka 

60 

707 

Ostali rak  

8 

1367 

Bolesti srca i krvnih žila 

13 

3377 

Ukupno

17,7 ukupno umrlih 

9277  

 Izvor: Tobacco Tobacco or Hea Health: lth: A global sstatus tatus repor report, t, WHO, 199 1997. 7.

Hrvatski za zavod vod za jav javno no zdravstvo. zdravstvo.  

PUŠENJE U RH    Pušenje zabranjeno u svibnju 2009,

zabrana povučena u rujnu 2009.  

  Projekt Škole nepušenja    Svjetski dan nepušenja    Međunarodni natječaj Quit&Win od 1994, u RH

1998. 

FAKTORI RIZIKA –  NEZDRAVA  NEZDRAVA PREHRANA I DEBLJINA  PROMOCIJA ZDRAVE PREHRANE   smanjenje unosa soli

ans-masnih kiselina nekorištenje industrijski proizvedenih tr ans-masnih   smanjenje unosa zasićenih masti    smanjenje unosa šećera    ograničenje konzumacije alkohola  

 

DEBLJINA U RH 

  20% stanovništva ITM> 30 –  debljina  debljina   2/3 2/3 stanovništva ITM> 25 –  prekomjerna   prekomjerna tjelesna tjelesna težina   Porast Porast 11,8% godišnje Dob, obrazovanje obrazovanje i konzumacija suhomesnatih suhomesnatih proizvoda   Dob, Akcijski plan borbe protiv debljine 2010-2011.   Akcijski  Smjernice Smjernice za prehranu u vrtićima  Izvor podataka: Hrvatska zdravstvena anketa 2008 (disertacija S. Milanović) 

74

 

FAKTORI RIZIKA –  TJELESNA  TJELESNA NEAKTIVNOST

Osigurati dostupnost i sigurnost šetnje, vožnje biciklom i drugih oblika tjelesne  Osigurati tj elesne aktivnosti za sve   U Uvesti vesti prometnu politiku koja promovira aktivne i sigurne metode putovanja u i iz škole i radnog

mjesta, kao što je hodanje ili vožnja biciklom 

 Uvesti Uvesti više mjesta za rekreaciju    Povećati Povećati broj sigurnih mjesta za igru   SEKUNDARNA PREVENCIJA    dojke (od EC direktiva 2003: skrining za rak (dojka, vrat maternice, debelo crijevo) treba se

 provoditi samo u okviru organiziranih skrining programa 2006.) i rak debelog crijeva (od 2007. go godine) dine)    Nacionalni programi skrininga za rak 2006.)   Usvojen program skrininga za rak vrata maternice   Preventivni pregledi za osobe starije od 50 godina ORGANIZACIJA SKRINING PROGRAMA  KADA PLANIRATE SKRINING PROGRAM:  PROGRAM:  

-Držite se smjernica! (npr. European Guidelines for Quality Assurance in Breast Cancer/Cervical - Nastojte  Cancer NastojteScreening) uklopiti program program u zdravstveni su sustav, stav, a ne pprovesti rovesti ga kao istraživanje

 

 

-Pažljivo isplanirajte sve korake u provođenju programa, evaluaciju i monitoring, kao

i 

medijsku kampanju prije početka  -Uvijek prvo pilot! ODLUKE KOJE OVISE O LOKALNIM UVJETIMA 

Izbor skrining testa i tko ga provodi uvelike ovisi o lokalnoj praksi    Izbor  U slučaju ograničenih sredstava, radije veći obuhvat nego širi dobni raspon 

NOVI SLUČAJEVI, NAJČEŠĆA SIJELA RAKA PREMA SPOLU U 2008. GODINI    MUŠKI - Males all ages (n = 11015)   VENTRICULUS 

6% 

RECTUM+COLON 

16% 

PROSTATA 

15% 

TRACHEA BRONCHUS ET PULMO 

18% 

VESICA URINARIA 

6% 

REN ET ORGANA URIN. ALTERA 

4% 

75

 

PANCREAS 

3% 

Ostala sijela 

32% 

NOVI SLUČAJEVI, NAJČEŠĆA SIJELA RAKA PREMA SPOLU U 2008. GODINI  ŽENE - Females all ages (n = 9342)   RECTUM+COLON 

14% 

MAMMA 

26% 

TRACHEA, BRONCHUS ET PULMO 

6% 

Ostala sijela 

35% 

OVARIUM, TUBA  FALLOPII ET ADNEXA  

5% 

CORPUS UTERI 

6% 

VENTRICULUS 

4% 

CERVIX UTERI  

4% 

RAK DOJKE U SVIJETU I U EUROPI 

 Najčešće sijelo sijelo raka u žena u svijetu, procijenje procijenjenih nih 1 383 523 no novooboljelih vooboljelih i 458 367 367 umrlih žena u 2008.  421 000 novooboljelih (29% novooboljelih), 129 000 umrlih u 2008.  Najčešće sijelo sijelo raka u žena u Europi –   421 Broj novooboljelih i umrlih u svijetu svije tu u kontinuiranom porastu RAK DOJKE U RH

2390 (103,8/100 000) novooboljelih žena u RH u 2009. (25% od ukupno novooboljelih od raka) 20. mjesto prema incidenciji raka u Europi

 Najčešći uzrok smrti od raka u že žena na –983 (42,7/100 000) umrle žene u 2010.   Incidencija i mortalitet od od raka dojke u Hrvatskoj od 1988. 1988. do 2008. godine, godine, dobno-standardizirane dobno-standardizirane stope stope (W) 

 Statistički značajan porast incidencije   Stabilizacija trenda mortaliteta  NEPROMJENLJIVI NEPROMJENLJ IVI FAKTORI (PAR 57,3%) 

 Reproduktivni i menstrualni faktori (42,2%)    Obiteljska anamneza raka dojke (8,5%)    Osobna anamneza benigne bolesti dojke (9,7%)    Visina (11%)  76

 

PROMJENLJIVI FAKTORI (PAR 40,7%)

 Dobitak na težini nakon 18. godine (21,3%)    Rekreacijska tjelesna aktivnost (15,7%)    Hormonska nadomjesna terapija (4,6%)  MORTALITET OD RAKA DOJKE   Na mortalitet od raka dojke može se utjecati organiziranim programima ranog otkrivanja

 

 

Preporuka EC (2003/878/EC): žene u dobi 50 -69 g, svake 2 godine

Pad mortaliteta opažen od 1980-ih u zapadno- i sjevernoeuropskim zemljama pripisuje se uvođenju organiziranih skrining programa i napretku u liječenju Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke “MAMMA”  CILJEVI : 

Smanjiti mortalitet od raka dojke za 25% pet godina nakon početka provođenja programa Otkriti rak dojke u početnom (lokaliziranom) stadiju  Poboljšati kvalitetu života bolesnica s rakom dojke  CILJNA SKUPINA :

žene u dobi 50-69 godina svake druge godine. Uključene su sve žene, osigurane i neosigurane.  TEST ZA PROBIR  

visoko kvalitetna mamografija 

POČETAK I ORGANIZACIJA PROGRAMA    Usvojen na 173. Sjednici Vlade RH 29.6.2006. 

Početak 2.10-6.11.2006. u pojedinim županijama    Za praćenje programa zaduženo je posebno povjerenstvo Ministarstva zdravstva i socijalne  

skrbi i Povjerenstvo Povjerenstvo za kontrolu kvalitete   

U svakom županijskom zavodu za javno zdravstvo imenovan i menovan je koordin ator za koordinaciju Programa u županiji, a ukupnu koordinaciju provodi HZJZ 

PROGRAM MAMMA -ŽZJZ    Dogovaranje termina s mamografskim jedinicama     Slanje poziva 

77

 

  Promjene termina pregleda, informacije putem besplatnog telefona 

Rad sa softverom, unos nalaza, praćenje izvješća   Praćenje žena do dijagnoze, prijavljivanje karcinoma    

  Mediji    Povjerenstvo MZSS 

PROGRAM MAMMA - HZJZ  SITUACIJSKA ANALIZA  ORGANIZACIJA PROGRAMA na nacionalnoj razini: planiranje programa programa u skladu s aktualnim europskim smjernicama, planiranje materijala materijala vezanih uz program, program, planiranje softvera, softvera,

sudjelovanje u Povjerenstvu MZSS za praćenje programa i u Povjerenstvu za kontrolu kvalitete  KOORDINACIJA PROGRAMA: s koordinatorima u

županijama i s MZSS, izvješća za MZSS

EVALUACIJA PROGRAMA:

Kratkoročna: pokazatelji programa (odaziv, broj otkrivenih karcinoma, raspodjela nalaza itd.) Dugoročna: praćenje trendova incidencije i mortaliteta

 Županija6SPECIFIČNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE  POSEBNIH SKUPINA  JadrABC u medicini rada   

Profesionalne štetnosti 

  Profesionalne bolesti   Bolesti u svezi s radom   Ozljede na radu   Ocjena radne sposobnosti   Toksikologija

Čimbenici radnog okoliša:  Kemijski - plinovi, metali, pesticidi Fizikalni - zračenja, vibracije, atmosferski tlak   78

 

Biološki - virusi, bakterije, gljivice, paraziti

Zdravstveni učinci izloženosti manganu  Mangan u okolišu  12. najučestaliji element u Zemljinoj kori 

nalazi se u:  u: 

zemlji, rijekama, jezerima, podzemnim vodama, zraku i hrani   djelovanjem ljudi: industrija i izgaranje fosilnih goriva 

Mangan u okolišu  Industrija:ferolegure, željezo, čelik,termoelektrane, rudnici, proizvodnja baterija,proizvodnja stakla , fosilna goriva –  MMT (metilciklopentadienil mangan trikarbonil) Mangan i zdravlje   

element u tragovima nužan za zdravlje

  gradivni element vezivnog tkiva   metabolizam lipida, UH, proteina   mineralizacija kosti  

funkcija živčanog sustava 



  zaštita od slobodnih radikala  Izloženost na radu 

pirotehnika,šibice, porculan  MnO -  baterije, pirotehnika,šibice,  MMT, pesticidi  MnSO - gnojivo, keramika, dodatak hrani, fungicid, organski spojevi –  MMT, put unosa:inhalacija prašine i para, rijetko ingestija  

Metabolizam Mn  apsorpcija:GI trakt nakon ingestije (3-5%), alveole nakon inhalacije (100%)  distribucija: organi bogati mitohondrijima  ekskrecija:  

GI trakt - jetra → žuč → stolica

resp. trakt - male čestice → apsorpcija 100%

veće čestice → mukocilijarni aparat manji dio urinom

Učinci Mn na respiratorni sustav  inhalacija malih čestica → alveole → makrofazi i limfociti → fagocitoza → upala (akutna →  79

 

kronična)  kašalj, bronhitis, pneumonitis, mali gubitak plućne funkcije, funkcije, rijetko toksična pn pneumonija eumonija  upalni odgovor: Mn ili inhalirane čestice ? 

Učinci Mn na reproduktivni sustav  impotencija i smanjenje libida - smanjena reproduktivna sposobnost ?

Učinci Mn na SŽS  Mehanizam djelovanja:    smanjenje dopamina, noradrenalina; razine serotonina jednake   smanjenje mijeliniziranih vlakana, proliferacija astrocita  

oksidativni stres potaknut potaknut Fe, interakcija Mn s mitohondrijima završetaka završetaka dopaminerg dopaminergičkih ičkih živaca 

Manganizam     progresivno

oštećenje oš tećenje SŽS-a uslijed kronične izloženosti Mn    najčešće u radnika u rudnicima;    latencija nekoliko mjeseci do desetljeća  1.stadij: promjene u ponašanju (nespecifično) -umor, napetost, agresivnost, anoreksija, depresija,gubitak  pamćenja i koncentracije, koncentracije, grčev grčevi,i, lumbago  2.stadij: specifične značajke manganizma ekstrpiramidni simptomi:otežan govor, tup izraz lica, napadaji smijeha, usporene kretnje udova, otežano pisanje; 

.

 hod na prstima, propulzija tijela, savijene ruke   3.stadij: distonija+otežan hod –  hod

Manganizam vs. Parkinson 

sličnosti: generalizirana bradikinezija i rigiditet razlike: manganizam-rjeđi tremor u antiparkinsonike,

mirovanju, češća distonija, tendencija pada unazad, nema reakcije na

razlika u MRI i PET MRI = Magnetic Resonance Imaging PET = Position Emission Tomography

patoanatomske razlike: manganizam –  degenerativne  degenerativne promjene u globus palidusu, subtalamičkim subtalamičkim jezgrama, nukl.kaudatusu nukl.kaudatusu i  putamenu, a rijetko u nigrostrijatalnom putu;  putu;  80

 

Parkinson –  primarno   primarno zahvaćen zahvaćen nigrostrijatalni  put put .  . 

Biomarkeri 

biomarkeri izloženosti:  - koncentracija Mn u urinu i krvi (pozitivna

korelacija s koncentracijom Mn u okolišu) 

- MRI –  detektira  detektira nakupljanje Mn u CNS-u

biomarkeri učinka:  - serumski prolaktin, - test limfocitne aktivnosti (SOD↑).  

Terapija manganizma  osnovno je pr ekinuti ekinuti izloženost pri nastupu prvih simptoma

(oštećenja reverzibilna) 

antiparkinsonici(levodopa) –  pozitivni  pozitivni učinak kratkotrajan kratkotrajan  CaNa EDTA (kelat) –  pri   trovanju Mn, učinak učinak upitan

Opći i radni okoliš  Voda Hrana  Neposredn  Neposrednii životni okoliš: široko prepoznati kao izvori zdravstvenih rizika  na osobnoj razini

na populacijskoj razini

ABC u medicini rada   

Profesionalne štetnosti 

  Profesionalne bolesti   Bolesti u svezi s radom   Ocjena radne sposobnosti   Toksikologija

“Rad je najbolji prirodni iscjelitelj.” 

Galen, 2 stoljeće  stoljeće 

“Rad i ljubav su dva neophodna činitelja za ravnotežu ljudskog l judskog zdravlja.”  “Rad je neophodno dobro i izvor zadovoljstva.”  Zdravlje i rad: način rada, uvjeti rada, radni i životni okoliš usko su povezani 

Zdravlje je dinamički sustav –funkcija međuovisnosti organizma organizma i okoliša:  dio djelatnosti zdravstva je usmjeren na poboljšanje tih

međuodnosa i na zdravog.  81

 

Kurativna medicina: usmjerena bolesnom pojedincu(djelomice bolesnom zbog nedovoljne prilagodbe na okoliš)ostaje nezbrinut većinski dio te populacije koja je pod utjecajem tih istih čimbenika! 

Čimbenici radnog okoliša:  Kemijski:plinovi, metali, pesticidi  pesticidi   - Zračenja, vibracije, atmosferski tlak   Fizikalni Fizikalni paraziti  Biološki: -Virusi, bakterije, gljivice, paraziti 

Nevidljivi utjecaji radnog mjesta 

Ionizirajuće zračenje 

 Neionizirajuća zračenja zračenja

Nemjerljivi utjecaji radnog mjesta  Mg   Mg

 ppm    ppm

dozimetrija   dozimetrija

STRES   STRES

Zadaća ekogenetike    istraživanje kompleksnih interakcija između gena i čimbenika okoliša    identifikacija osoba s visokim rizikom prema učincima mutagena i karcinogena    razvijanje strategije za procjenu rizika pri toksičnoj i karcinogenoj izloženosti    1938. god. Haldane - uloga gena i radnog okoliša u pojavi bronhitisa među lončarima     1968.god. Stokinger –  farmakogenetika  farmakogenetika u otkrivanju preosjetljivih radnika    1959.god Vogel - termin farmakogenetika     1971. god. Brewer - termin ekogenetika  

Radno mjesto

Tvari

Sile

Zdravlje čovjeka 

Uvjeti

Geni osjetljivi na učinke okoliša  Polimorfizam 

Funkcija

Okolišna izloženost 

Pridružena bolest 

CYP1A1 

Aktivacija   Aktivacija

Pušenje 

Karcinom pluća 

NAT2 

Detoksifikacija  

Pušenje 

Karcinom mjehura i dojke  dojke 

GSTT1 (null) 

Detoksifikacija  

Otapalo s klorom  klorom 

Paraoxonase 

Detoksifikacija  

Pesticidi, bojni otrovi  otrovi 

HLA-H 

Prehrambeni čimbenik  

Željezo u hrani 

TGF α 

Čimbenik rasta 

Pušenje majke 

Locus on chrom. 17u miša   Imunološki/upalni odgovor  

Karcinom, toksični učinci  Oštećenja živčanog sustava   Hemokromatoza   Hemokromatoza Rascjep usne i nepca  nepca  

Ozon

Upala pluća 

HLA-DP bet1 marker

Imunološki odgovor  

Berilij

Berilioza Berilioza  

ALAD

Biosinteza

Olovo

Otrovanje olovom olovom  

82

 

 Najčešće istraživanje istraživanje kompleksnih kompleksnih interakcija interakcija između između gena i čimbenika čimbenika

radnog okoliša  identifikacija osoba s visokim rizikom prema:Astmi, Prirođenim oštećenjima, Karcino Karcinomu mu   Neurološkim bolestima, bolestima, Nepoželjnim rea reakcijama kcijama na lijekove razvijanje strategije za procjenu rizika pri toksičnoj toksičnoj i karcinogenoj karcinogenoj izloženosti. 

Promjene okoliša: polagane - čovjek im se prilagođuje.  Uspješna prilagodba: uvjetovana mogućnošću organizma da bude usklađen s uvjetima okoliša.

Prilagodbe: fiziološke, psihološke, pa i anatomske.  Kakvoće okoliša:  1. Preživljavanja(suzbijanje velikih epidemija)

 

2. Osnovne sigurnosti(suzbijanje epidemija, nesrećai bolesti pothranjenosti  

3. Djelotvornog učinka(odgovarajuća prehrana,okoliš prehrana,okoliš stimulativan za rad)  4. Komforni (stimulativni okoliš, suzbijan je nekomfora, estetsko zadovoljstvo)

Fiziološke i psihološke reakcije prilagodbe olakšavaju učinke izloženosti:  može razviti otpornost određenog stupnja, no pitanje je koje i kolike reakcije prilagodbe

trajno neškodljive, a koje mogu dovesti do oštećenja.

Onečišćenja zraka  Oksidi sumpora

Pogoršanje astme 

 Nadražaj sluznice sluznice nosa i oka 

Smanjenje plućne funkcije  Atmosferske čestice 

Dodatni utjecaj u nastanku raka pluća   Razine zdravlja i bolesti  Razina zdravlja određena je razinom svladavanja zbroja unutarnjih i vanjskih stresova. 

Razina bolesti ovisi o mjeri u kojoj čovjek

stresorima.   podliježe stresorima.

Temeljem krivulja “izloženosti - učinaka” donose se dopustive vrijednosti:

83

 

1.primarnih zdravstvenoekloških standarda . maksimalno prihvatljiv učinak na organizam 2.sekundarnih ili izvedenih zdravstvenoekoloških standarda:dopustiva razina izloženosti čimbenicima  okoliša (npr. MDK, KDK) koja ne izaziva u organizmu reakciju iznad odgovarajućeg odgovaraju ćeg primarnog standarda zdravstvenoekoloških

Razlozi numeričkih r azlika azlika standarda: definicija “bez negativnog zdravstvenog učinka”  učinka” 

Medicina rada i športa proučava međuodnose:  Radno mjesto

Tvari

Sile

Uvjeti

Zdravlje čovjeka 

Zadaća:  dati kvantitativne podatke za zaštitu čovjekova zdravlja!!!! 

Izučavanje međusobnog djelovanja okoliš-čovjek   odgovore na pitanja:

su genotip i okoliš odgovorni za nastanak bolesti     u kojem smjeru orijentirati zdravstvenu zaštitu.

  koliko i kako

 

Razaranje balansa ekosustava Kemijske tvari iz ekosustava:

  prvi  prvi put asimilirane potpuno se ili parcijalno  metaboliziraju u živim organizmima.   U lancu prehrane vrlo male koncentracije kemijskih tvari mogu biti pogubne za primitivna živa bića:  razaraju metabolički sustav bakterija ili sustav klorofilne sinteze jednostaničnog plankton, algi  Razine otrovanja u lancu prehrane 

Kemijske tvari sa sposobnošću bioakumulacije mogu oštetiti reprodukciju (napr. DDT) ili imunološku funkciju (napr. dioksini, organofosforni pesticidi) životinjskih vrsta, tako i čovjeka. Toksične molek ule ule su više biokoncentrirane u slučaju više razine potrošača u lancu: lancu: Silicij, kalcij i teški t eški metali mogu oštetiti pokretljivost flagelarnog aparata u bičara-flagelata. Ioni metala u viših organizama izazivaju manifestna oštećenja. oštećenja.  Čovjek ►obično na 5. razini u prehrambenom lancu  Najveća razina otrovanja u meso mesoždera: ždera: polarni med medvjed vjed i orlovi mogu postići postići maksimum kon koncentracija centracija  liposolubilne žive 1000 x prelaze koncentracije žive u životnoj okolišu. 84

 

Nove spoznaje    Stalni porast malignih bolesti povezanih s radom;Oko 9% svih smrti zbog malignih bolesti je

 povezano sa zanimanjem;   Radno mjesto prepoznato kao 3. Najvažniji čimbenik povezan s fatalnim malignomima: 29%)) i prehrambene navike (do ( do 20%). 20%).   Ispred jedino pušenje (do 29%

Koraci djelovanja    prikupiti podatke o prisutnosti štetnih čimbenika u okolišu     načiniti mape štetnosti 

ključne točke utjecaja   okoliš-čovjek te čovjek -okoliš u realnim uvjetima    prepoznati izvore zagađenosti    identificirati gospodarstvene grane koje najviše doprinose rizicima oštećenja zdravlja     procijeniti u ljudi učinke dugotrajne izloženosti niskim razinama onečišćenja i niskim dozama zračenja.    identificirati

Medicina rada je izašla iz granica kruga tvornice  radu.  počela se baviti baviti i zaštitom okoliša:i u našem našem Zakonu o zaštiti na radu.

Osim toga, u području proučavanja i rješavanja rj ešavanja odnosa čovjek -okoliš sve češće nailazi na objedinjavanje ovih znanstvenih disciplina: environmental and occupational health. health.

“Mapa” opasnosti, štetnosti i napora u gospodarstvu Republike Hrvatske  Hrvatski zavod za medicinu rada -

korištena klasifikacija opasnosti, štetnosti i napora na radu

u skladu s klasifikacijama radnih opasnosti u Europi.  Europi.  

Poslovni subjekti koji imaju više od 50 zaposlenika Prepoznavanjem jem čimbenika okoliša i stanja organizma čovjeka, razumijevanjem načina djelovanja moguće Prepoznavan  je uočiti zakonitosti , predložiti mjere za za očuvanje ookoliša koliša i suzbijanje oštećenja zdravlja.  Pravilna procjena utjecaja radnog procesa na zdravlje 

gospodarstvenim  preduvjet za odgovarajuće odgovarajuće pre preventivne ventivne aktivnos aktivnosti ti za zaštitu zdravlja na radu u pojedinim gospodarstvenim djelatnostima ,određenim zanimanjima i konkretnim radnim procesima. Smjernice i zakonske odredbe za smanjenje rizika 

Temeljem rezultata procijene rizika izloženih populacija

Zakon o zaštiti na radu   NN NN 59/96, 94/96, 94/96, 114/03, 100/04, 86/08, 116/08, 75/09, 143/12 u uvjetima profesionalne i  i neprofesiona neprofesionalne lne izloženosti.  85

 

Škola kao mjesto promicanja zdravlja  Marina Kuzman Hrvatski zavod za javno zdravstvo

 

Što je zdravlje   Univerzalna vrijednost i temeljno ljudsko  pravo   Jedna od temeljnih odrednica ljudskog

življenja 



 

različito značenje za različite pojedince, Različito se tumači u različitim sektorima pa  Ima

grupe i populacijske skupine    čak i unutar jednog sektora

je razvojni put od zdravlja kao odsustva bolesti do ukupne kvalitete življenja    Pozitivni koncept usmjeren na društvene i osobne resurse   Ulaganje u zdravlje je ulaganje u razvoj   Dug

Što ljude čini zdravima (odnosno ne-bolesnima)   Zašto

je Mislav u bolnici  

Bolila ga je noga   Zašto ga je bolila noga   Posjekao se i rana se zagnojila   Zašto se je posjekao   Imao je poderane tenisice 

  imao poderane Zato jerje mu roditelji nisu tenisice mogli kupiti nove   Zašto mu nisu mogli kupiti nove   Jer mu je otac bez posla a majka bolesna    Zašto mu je otac bez posla   Zašto

Jer je poduzeće otišlo u stečaj a on nema obrazovanje s kojim bi mogao naći novi posao   Zašto......  Na ljudsko zdravlje djeluju različiti čimbenici, č imbenici, od kojih su mnogi potpuno izvan sektora zdravstva –  odrednice zdravlja 

Kulturološke razlike  Obrazovanje  Obrazovanje  rada    Zaposlenje i uvjeti rada  Prehrana    Prehrana Stanovanje    Stanovanje

Odrednice zdravlja   Prihod

i društveni status 

zdravstvene navike i sposobnosti suočavanja    Jednakost i društvena pravičnost   Biološki i genski čimbenici  Spol    Spol  Fizički okoliš 

 Mreža društvene potpore

 Osobne

Stres    Stres  Zdravstvene službe 

 Nasilje  Nasilje

i rat  rat 

86

 

Kako dosegnuti zdravlje   Liječenjem   izgradnja bolnica, unaprjeđenje tehnologije    Ponašanjem 

 promjena  promjena

individualnog individua lnog ponaša ponašanja, nja, povećan povećanje je znanja i vještina   Unaprjeđenjem društvenog okoliša i zdravstvenim razvojem   strategije

usmjerene na javnu politiku usmjerenu zdravlju  zdravlju  

Promicanje zdravlja 

Promicanje zdravlja je PROCES koji ljudima omogućava da unaprijede svoje zdravlj e i povećaju kontrolu nad njime.

Da bi dosegnuli stanje potpunog tjelesnog, psihičkog i socijalnog blagostanja, pojedinac ili grupa moraju m oraju biti u mogućnosti  prepoznati prepoznati i sagledati sagledati svoje težnje, zzadovoljiti adovoljiti potrebe te mije mijenjati njati ili biti u stanju nositi se s okolinom.

Promicanje zdravlja  Zdravlje je stoga snaga u svakodnevnom svakodnevnom životu, a ne svrha života....  Zato promicanje zdravlja nije samo odgovornost zdravstvenog sektora, već nadilazeći zdraviji način življenja vodi do blagostanja 

Ottawa, 1986 .  Tradicija od vremena Andrije Štampara  Zdravstveni odgoj kao nedjeljiv dio zdravstvenog djelovanja, osobito liječnika i medicinskih sestara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti   Nepostojanje “zdravstvenih “zdravstvenih odg odgajatelja” ajatelja” kao posebne posebne profesionaln profesionalnee struke  PROMICANJE ZDRAVLJA U SUSTAVU ZDRAVSTVA U HRVATSKOJ   U medicinskoj profesiji postoji svijest o nužnosti partnerstva   Podržavati kreativnost i smjelo vizionarstvo   Inovativno tražiti nova rješenja    Koristiti postojeće vještine i resurse    Povezivanje –  lokalno, nacionalno, međunarodno   Demokratski shvatiti moć i pravo na različitost   Težiti održivosti i trajnosti  ….I za neka shvaćanja je neuobičajeno mnogo liječnika zainteresirano za područje promicanja zdravlja  zdravlja  zdravlja nije ekskluzivno pravo ni privilegija nekih specijalnosti ili nekih službi….  sektora   ….Niti ga se smije doživljavati kao ekskluzivni posao zdravstvenog sektora  rada    Ali zahtijeva profesionalnu strukturu, edukaciju I sadržaj rada  Promicanje

U medicinskoj profesiji postoji svijest o nužnosti partnerstva... I do sada je bilo projekata promicanja zdravlja...   Prvi

hrvatski zdravstveni projekt  projekt   Škole koje promiču zdravlje  ovisnosti   Primarna prevencija ovisnosti  gradovi   Zdravi gradovi   Zdrave županije  mostove   Gradimo mostove  mlade....   Otvoreni centri za mlade....  87

 

PROMICANJE ZDRAVLJA U SUSTAVU ZDRAVSTVA U HRVATSKOJ   Bolnice  PZZ  Poliklinike  Zavodi za javno zdravstvo  Domovi zdravlja  oskudna   U dodiplomskoj nastavio oskudna   Samo

u nekim specijalizacijama (javno

zdravstvo, školska medicina....) 

 Poslijediplomska i trajna kao i projektna edukacija u ŠNZ “A. Štampar”    ...ali nismo uspjeli izgraditi mrežu mr ežu eksperata i organizacijski sustav unutar

zdravstva, iako

ima dobrih inicijativa pa i ostvarenja u praksi Edukacija... 

Početkom devedesetih godina prošlog stoljeća, sve je jače sazrijevala ideja da je za promicanje zdravlja najučinkovitiji pristup djelovanja na mjestu gdje se živi, uči, radi, provodi vrijeme..... (“setting”)  Europska mreža škola koje promiču zdravlje    Setting - škola, radno mjesto, fakultet, ali može biti i bolnica…   Škola

je za djecu i mlade nedvojbeno prepoznata kao okruženje u kojem će 

promicanje zdravlja biti najdjelotvornije najdjelotvornije primijenjeno Eur ope i Komisije Europske Unije   Zajednička inicijativa Svjetske zdravstvene organizacije, Vijeća Europe Škola koja promiče zdravlje  Zašto škola   Djeca

i mladi u školi provode nekoliko desetaka tisuća sati tijekom redovitog školovanja 

 Školovanje

je upravo u najburnijem i najvažnijem razdoblju odrastanja i sazrijevanja  sazrijevanja  pojedinaca,odražavajući žavajući  U školi se susreću, isprepliću i međusobno djeluju utjecaji obitelji, zajednice i pojedinaca,odra društvene, ekonomske ekonomske pa i političke utjecaje okoline   Promicanje zdravlja stoga može biti primijenjeno na sve koji u njoj žive i rade  

Zašto mreža   Projekt koji su

osmislile, potaknule, podržavale i dijelom financirale velike međunarodne organizacije organizacije temeljio se na načelima trajne suradnje sektora, u prvom redu zdravstva i prosvjete i to na svim razinama te udruživanja zemalja u mrežu radi potpore i razmjene iskustava.  (Obrazovanje za  Inicijativa je bila u skladu skl adu sa tadašn jim dokumentima i poticajnim projektima (Obrazovanje

zdravlje,Rezolucijom Komisije EU o zdravstvenom odgoju u školama, Europskom konferencijom o zdravstvenom odgoju (1998.,1990.) Uvjeti pristupanja –  zemlje su se obvezale da će...   Osigurati suradnju

zdravstva i prosvjete na najvišoj razini (ugovor koji potpisuju ministri)  ministri)    Odabrati instituciju koja će biti sjedište projekta, nacionalnog koordinatora te nadležne ososbe iz oba  ju i sektora koji će zajednički osmisliti planiranje, strategi ju  provođenje aktivnosti aktivnosti  unaprjeđenje zdravlja te postaviti  Procijeniti postojeće zdravstveno-odgojne programe i programe unaprjeđenje kriterijeodabira za prve članice nacionalne mreže  zdravlja   Osoblje u školi upoznati sa načelima i vrednotama promicanja zdravlja   programa   Uključiti roditelje i zajednicu u oblikovanje i provođenje programa   Programe planirati na razini škola  88

 

Uvjeti pristupanja –  zemlje su se obvezale da će...   Na

razini škola

Osnovati školske timove   Planirati

aktivnosti za razdoblje od najmanje tri godine  godine    Dati projektu visoku potporu u školskim aktivnostima    Podržavati tiskanje edukativnih materijala    Osigurati edukaciju učitelja   pristupnici    Odabrano desetak škola u svakoj zemlji pristupnici

Biti škola koja promiče zdravlje znači   Ohrabrivanje

i poticanje zdravi jeg  jeg načina življenja življenja djece,njihovih oobitelji bitelji i školskog osoblja osoblja 

Osposobljavanje nje  Osposobljava

svih učenika da iskoriste svoje fizičke, psihičke i socijalne potencijale i unaprijede samopoštovanje samopoštovan je podučavanjem i usvajanjem znanjima i vještinama koje su  potrebne za donošenje jasnih odluka o vlastitom zdravlju    Njegovanje Njegovanje dobrih dobrih odnosa izmeđ izmeđuu učenika i osoblja osoblja kao i učen učenika ika međusobno te dobrih veza izme između đu škole, roditelja i zajednice, uključivanjem zajednice pri podupiranju akcija  promicanja zdravlja zdravlja raspoloživim sredstvima i mogućnos mogućnostima tima   Planiranje jedinstvenog plana zdravstvenog odgoja  primjenom interaktivnih metoda učen učenja ja i poučavanja  zdravstvenezaštite, štite, pomažući učenicima da postanu njeni  Uključivanjem u aktivnosti službi školske zdravstveneza aktivni korisnici  korisnici 

Biti škola koja promiče zdravlje znači prihvatiti 12 kriterija 1. Aktivno promicati samopoštovanje  2. Unaprjeđivati dobre odnose  3. Pojašnjavati i naglašavati društvenu ulogu škole   4. Pružati priliku za samopotvrđivanje  5. Koristiti sve mogućnosti za unaprjeđivanje školskog okoliša  6. Unaprjeđivati povezanost škole, obitelji i zajednice  7. Aktivno unaprjeđivati zdravlje školskog osoblja  8. Razvijati dobre veze između osnovnih i srednjih škola   9. Podržati ulogu uzora među školskim osobljem   temama  10. Dopuniti ulogu školskih obroka u nastavnim temama  11. Ostvariti suradnju sa školskom zdravstvenom službom  12. Poticati zdravstvenu službu na aktivno sudjelovanje u nastavnom programu  Krajem  41

prošlog stoljeća u ENHPS uključena  

europska zemlja

 500

“središnjih” škola sa široko  razgranatim nacionalnim mrežama   gotovo 1,000.000 djece pohađa škole koje promiču zdravlje 

Svako dijete i svaka mlada osoba u Europi ima  pravo da joj se omogući obrazov obrazovanje anje u školi zdravlje (Atena, 1997, Prva konferencija Europske mr eže) eže) 

koja promiče

Projekt je s naklonošću pa i oduševljenjem prihvaćenu europskim europskim zemljama (kasnije i šire –  Australija,  Australija, SAD..) 89

 

Međunarodni utjecaj   Nacionalna zdravstvena i obrazovna politika i inicijativa Lokalna zdravstvena i obrazovna politika i inicijativa Regionalna zdravstvena i obrazovna politika i inicijativa

Formalni kurikul Osjećaji, stavovi, vrijednosti,kompetencije i ponašanje u vezi sa zdravljem  Veze s vanjskim sudionicima, obitelji, zajednicom Menadžment, planiranje i dodjeljivanje uloga   Model promicanja zdravlja prihvaćen u školi  Društveni i fizički kontekst    Nakon  Nakon

gotovo dva desetljeća postalo je jasno da projekt kao takav takav više nema smisla i da ga treba pretočiti u programe, načela, politike, usvojene smjernice.... 

 Koordinacija

se iz Svjetske zdravstvene organizacije  organizacije preselila  preselila u Zavod za promicanje zdravlja u Woerden u Nizozemskoj   SHE projekt (Schools for Health in Europe) za zemlje članice EU   Postoji inicijativa za daljnjim uključivanjem zemalja iz bivšeg Sovjetskog saveza i ostalih..  ENHPS ima tisuće referenci, istraživanja, i straživanja, aktivnosti, inicijativa..... 

Što traje kao proces  Okvir djelovanja   Škola je mjesto (setting)  cilj   Zdravlje je cilj   Promicanje zdravlja je

načelo  Primjena pristup   Sveobuhvatan pristup   Lokalni projekti mogu biti različiti  Opći ciljevi su isti   Metode rada su slične   temelj    Obvezni nastavni program je temelj   Dodatna edukacija je nužna  trajan   Proces je trajan 

Biti škola koja promiče zdravlje znači   U školske aktivnosti uključivati  Stalno

roditelje  učitelje, učenike, zdravstvene profesionalce i roditelje 

tragati za partnerima, saveznicima i suradnicima  suradnicima  

 Podržavati i njegovati otvorenu i dobru komunikaciju i školsko okruženje poticajno za život i učenje  temelj ene na potrebama i zahtjevima sudionika  sudionika    Za projektne aktivnosti odabrati razumne ciljeve temeljene  Ulagati u

obrazovanje učitelja i drugog osoblja  Primjenjivati interaktivne metode učenja 

Što je važno u školi koja promiče zdravlje   Imati

ideje  ideje 

 Moći komunicirati 

 Tražiti suradnike 

 Slušati što

 Aktivno

odgovoran   Biti odgovoran 

sudjelovati   sudjelovati se   Zabavljati se 

 Učiti s

drugi govore 

drugima…. 

90

 

Zdravstveni odgoj 

•Bavi se zdravstvenim odgojem u razredu •Naglašava tjelesne značajke zdravlja  •Usvajanje činjenica i zdravstvene informacije  •Parcijalan pristup •Teži odgovoriti na ozbiljne probleme i krize •Smatra da je utjecaj psihosocijalnih čimbenika čimbenika na zdravlje ogran ograničen ičen 

Zašto je zdravstveni odgoj različit od promicanja zdravlja  Promicanje zdravlja  •Bavi se širim aspektima života i odnosima sa zajednicom  •Model zdravlja –  tjelesno,mentalno  tjelesno,mentalno i socijalno •Aktivno sudjelovanje učenika  •Sveobuhvatan pristup •Prepoznaje važnost razvoja stavova i uvjerenja   •Prepoznaje da su mnoge vještine zajedničke u svim pitanjima zdravlja i da ih treba planirati kao dio nastavnog programa

Zdravstveni odgoj 

•Prepoznaje samo ograničenu važnost škole i školskog okruženja  •Ne smatra bitnim aktivno uključivanje školskog osoblja  •Prepozna je ulogu zdravlja zdravlja u školi samo kroz pprevenciju revenciju i zdravstvene probire •Ne uključuje roditelje aktivno u razvoj zdravstvenih programa Zašto je zdravstveni odgoj različit od promicanja zdravlja  Promicanje zdravlja  •Naglašava razvoj samosvijesti i samopoštovanja  •Prepoznaje važnost okruženja škole  •Prepoznaje model uloge osoblja škole   •Naglašava potrebu reorijentacije zdravstvene službe 

Bez obzira koji projektni cilj bio odabran, radi se na istim načelima   Potičući učeničku odgovornost za aktivnosti   Dajući djeci mogućnost samo -izražavanja   Razvijajući osjećaj pripadanja grupi    Potičući samopoštovanje i međusobnu komunikaciju učenika i

učitelja 

  Nastojeći  Nastojeći

u određene određene aktivnosti uk uključiti ljučiti djecu s poteškoćama poteškoćama   Uključujući roditelje   Tražeći pomoć i angažiranje od lokalne zajednice   Zahtijevajući drugačiju ulogu školskog liječnik a  Zašto je promicanje zdravlja trajna vrijednost   Metode   Koristeći

redoviti nastavni program, ali primjenjujući nove metode rada (usmjerene rasprave, brain storming, grupne aktivnosti…)   Unutar obveznih izvanškolskih aktivnosti   Aktivnosti u slobodno vrijeme 

Hrvatska mreža škola koje promiču zdravlje  Samo neke činjenice o odnosima naše djece prema školi   91

 

Ponašanje u vezi sa zdravljem u djece školske dobi (HBSC) -međunarodno istraživanje koje podupire Svjetska zdravstvena organizacija –  Regionalni  Regionalni ured za Europu. Svrha  pružiti uvid u zdravlje zdravlje djece i adole adolescenata scenata te što bbolje olje razumjeti  ponašanje ponašanje u vezi sa zdravljem zdravljem i stilove   pružiti življenja u određenom društvenom kontekstu i okruženju.  Ciljevi   pratiti   pratiti   istražiti utjecaje  utjecati

na razvoj programa i politike

   poticati

interdisciplinarna znanstvena is istraživanja traživanja  Ciljne grupe   djeca

od 11, 13 i 15 godina (oko 1.500 u svakoj dobnoj skupini) skupini)  

Područja Društveno okruženje  obitelj, vršnjaci, škola  Zdravstveni ishodi  Samoprocjena zdravlja,zadovoljstvo životom,psihos životom,psihosomatski omatski simptomi, vlastitog izgleda i tijela

ozljede, tjelesna težina,percepcija

Zdravstvena ponašanja   prehrana, tjelesna tjelesna aktivnost i sjedilačke sjedilačke navike,redukcijske navike,redukcijske dijete, ora oralno lno zdravlje  Rizična ponašanja   pušenje,alkohol,droge,seksualno  ponašanje,z  ponašanje,zlostavljanje lostavljanje 

Škola i vršnjaci

 Nasiljem među djecom u školi (bullying) se smatra kada jedno ili više djece namjerno i opetovano vrijeđa, muči ili fizički zlostavlja dijete koje se nije u stanju braniti    Nasilje može biti u obliku prijetnji, tjelesnih napadaja, odbacivanja, nadijevanja podrugljivih ili uvredljivih imena, okrutnog zadirkivanja, širenja “tračeva”, uzimanja stvari i sl   učinit i nesnošljivim  Nasilje može među odraslima proći nezamijećeno, ali dječji život može učiniti Učenici s više zdravstvenih simptoma češće su bili žrtve nasilja

 

Nasilje je povezano sa psihosomatskim simptomima  Nasilje je povezano s komunikacijom  

 Učenici koji dobro komuniciraju s roditeljima bili su rjeđe žrtve nasilja ili nasilni prema drugima  Što pogoduje nasilju   Hladan

emocionalni odnos roditelja (osobito majki)  majki) 

 “Popustljivost” odgajatelja prema nasilničkom

ponašanju   Autoritaran odnos roditelja uz tjelesno kažnjavanje   Ostali problemi obiteljskog okruženja (alkohol, problemi sa zakonom, dugotrajna nezaposlenost…)   Imanentne

karakterne crte  crte 

Što neće pogodovati nasilju   Okruženje predanošću, predanošću, ljubavlju

i pažnjom  njima   Definirana pravila i granice ponašanja kao i  pravila pregovaranja o njima   Izbjegava Izbjegavanje nje pokazivanja moći tjelesnim kažnjavanjem  92

 

 Nenasilno  Nenasilno

ponašanje pon ašanje roditelja samih    Netoleriranje Netoleriranje nasilja nasilja u školi  Odrastanje je obiteljsko zbivanje  Komunikacija 

 slušanje opažanje reagiranje  Pravila   prevelika sloboda nema prednosti kao ni preveliko ograničavanje -slijediti individualni razvoj djeteta i  prevelika  postupno proširivati proširivati granice -ali granice trebaju postojati  postojati  Stavovi i postupci  najvažnija dosljednost i roditeljska usuglašenost na ponašanje djece više djeluju roditeljski stavovi no same navike roditelja  roditelja Sukobi su neizbježni i ne treba ih shvaćati tragično   roditelji su najlogičniji izbor za sukobe   više s majkama (ali i prisniji odnos s njima)  nespremnosti, ti, nesigurnosti, pogrešnog prosuđivanja,  prosuđivanja, niskog niskog samopou samopouzdanja, zdanja,  sukobi često proizlaze iz nespremnos zbog iskušavanja granica i testiranja t estiranja dosljednosti 

Obitelj 

Obiteljsko okruženje  Osobe s kojima mogu lako/vrlo lako razgovarati Djeca oba spola bolje komuniciraju s majkom

Dječaci bolje komuniciraju s očevima od djevojčica i ta se razlika povećava s dobi  Dobra komunikacija s roditeljima je zaštitni čimbenik od rizičnih  ponašanja i razvojnih razvojnih devijacija kao i nasilja

Hrvatska mreža škola koje promiču zdravlje   Kako se radi u školi koja promiče zdravlje  Prihvaćanje članstva u Mreži  Formiranje školskog projektnog tima   Odabir školskog projekta  Plan rada

Provođenje  Evaluacija  Budi slobodan a ne ovisnik  Ljepša škola za bolju budućnost   Budimo sretni  Slobodnim izborom do zdravijeg življenja   Zdravija jutra za ljepše  sutra  …..   Redoviti sastanci svih

škola sudionica (do 2001. godine) 

 “Škole blizanci”   Populariziranje

rada i aktivnosti u lokalnim sredinama  sredinama    Osnivanje lokalnih mreža (Zagreb, Bakar)   publikacija   Primjenom objavljenih publikacija  Evaluacijske publikacije •Naših 11 uspješnih priča  •Naše nove uspješne pričeopisuju projektne aktivnosti i zbivanja u pojedinim školama  Priručnici za učitelje i školske liječnike  93

 

Siguran korak i pravo na zrak (pušenje, alkohol i mladi)  •Promicanje zdravlja u školi (što to znači biti i raditi u školi koja promiče zdravlje)  Kako se radi u školi koja promiče zdravlje 

Što su naše (hrvatske) specifičnosti   Razvoj

priručnika u sklopu Projekta   Uloga službe školske medicine u zdravstvenom odgoju i promicanju zdravlja   Doživljaj “vlasništva” nad bilo čime što se tiče zdravlja   Zdravstveni odgoj i školski kurikul  Od 1998. godine zdravstveni odgoj je u planu i programu za osnovne škole kao međupredmetna tema   zdravstvene teme su i u redovitom školskom programu dosta dobro zastupljene  zastupljene   Tradicionalne zdravstvene  Područje zdravlja uglavnom poučavaju učitelji, zatim profesori biologije, a prema Planu i programu mjera zdravstvene zaštite u određene teme se uključuju i školski  liječnici i medicinske sestre(profesori tjelesnog se uglavnom ograničavaju na kineziologiju i kondiciju, ponekad za određene teme pozivaju se gosti - predavači)  predavači)  MZOS    Za svaki predmet postoje udžbenici i priručnici koje odobrava MZOS  Nastavnici  Nastavnici

mogu koristiti i dodatne materijale, ako to smatraju za potrebno  potrebno 

 ŠTO   ZA

KOGA   KAKO   O ČEMU 

Nedostatak razlogom zaodgovarajućih njihov razvoj  priručnika i izražene potrebe profesora u školama iz mreže bili su  Pilot primjena 

(u nekoliko škola, zbog provjere primjenjivosti i zbog reakcija na uporabu)   Primjena u školama u Mreži (prezentacija na sastancima Projekta, radionice pod vodstvom Projektnog tima i stručnjaka koji su bili autori, jednom i s učenicima)    nikada nije bilo dostatnih sredstava   Diseminacija planirana za sve škole –  nikada Primjena   Tko rabi priručnik    Koji su dijelovi

najkorisniji   Doprinosi li kvaliteti nastave   Zahtijeva li njegova primjena dodatne napore 

Evaluacija je dovršena samo za prvi priručnik    Koristile su ga škole u Mreži, ali su ga koristili SVI školski liječnici u Hrvatskoj (preporučen je kao literatura u poslijediplomskom studiju) 

Danas više nema skoro niti jednog primjerka   Evaluacija  I članovi školskih timova i školski liječnici smatrali su da su praktične vježbe, opisi radionica i “case studies”korisni i zanimljivi  Učitelji su smatrali da su teoretski i znanstveni dijelovi zanimljiviji no što su to procijenili školski liječnici  Priručnik je po mišljenju obje skupine doprinosio kvaliteti nastave nastave   Učitelji su se osjećali, nakon temeljne edukacije i uz primjenu osobnih znanja o interaktivnom poučavanju,kompetentnim za primjenu, dok su neki školski liječnici izražavali bojazan i oklijevanje  94

 

Nije bilo zapreke za uporabu uz redoviti kurikulum, kao Nije bio upotrijebljen za usmene i ili pismene ispite

pomoćni nastavni materijal 

Velika prednost bila je što je sadržajno i oblikovno odgovarao izraženim potrebama i djece i učitelja   Osnažio je diseminaciju procesa promicanja zdravlja i dijelom je pridonio prelasku na programski pristup nakon što je projekt prest ao postojati Priručnici i kurikulum  Druga specifičnost - Službe školske medicine   Službe školske medicine organizirane su kao dio sustava javnog zdravstva, pružajući preventivnu i specifičnu zdravstvenu zaštitu djeci osnovnih i srednjih škola na svom području (županiji)  Svaki je tim nadležan za oko  Program rada obuhvaća: 

4000 školske djece 

 cijepljenja

prema Programu cijepljenja  cijepljenja  mjera   sistematske preglede prema Programu mjera  odgoj   zdravstveni odgoj   savjetovališni rad   suradnju i rad sa školskim osobljem   rad sa djecom kroničarima i djecom s posebnim potrebama 

Specifične zadaće školskog liječnika u promicanju zdravlja u školi    Povećati razumijevanje o potrebi promicanja zdravlja i odgovornosti pojedinca za zdravlje   Poticati akcije zajednice   Poticati i sudjelovati u razvoju osobnih vještina 

Podići osjetljivost u školi za djecu s dodatnim potrebama i tolerancija različitosti   Prenijeti znanje i vještine s ciljem unaprjeđenja zdravlja    Potaći prepoznavanje potreba, prenošenja znanja i usvajanje vještina koje će omogućiti stvaranje zdravog okružja i unaprjeđenje komunikacije između članova zajednice      

Kako školski liječnik ostvaruje svoju zadaću?  Kao član tima u školi potiče, sudjeluje i surađuje u aktivnostima u školi    Pruža stručnu i metodološku pomoć djelatnicima u školi u programima iz područja zdravlja     Potiče inovativne pristupe u promicanju zdravlja i sudjeluje u pripremi učitelja za njihovo nji hovo  provođenje    U svakodnevnom radu s djecom, u čiteljima i roditeljima potiče i pomaže usvajanju zdravih stilova življenja   

  Osobnim primjerom i javnim djelovanjem podupire programe promicanje zdravlja 

  Poklanja osobitu pozornost mentalnom i emocionalnom zdravlju učenika, roditelja i učitelja  U suradnji s učiteljima školski liječnik   u kreiranju i provođenju programa programa promicanja zdravlja kao nadležni školski liječnik    U savjetovališnom radu i savjetovalištu prati učenike s dodatnim  i specifičnim potrebama   Potiče roditelje na suradnju sa školom i aktivno doprinosi boljitku  boljitku djece u školi školi i školi   Školi pomaže da postane mjesto u kojem će se okupljati i družiti svi u slobodno vrijeme i školu učiniti otvorenom za različite sadržaje i aktivnosti kako bi došli do izražaja različiti interesi i sposobnosti sudionika  Sudjeluje

95

 

Zdravlje je….  ići na Sljeme 

Djeca su rekla 

imati mamu i tatu 

ne pušiti, ne piti i ne drogirati se   pozitivno misliti  biti sretan  biti zdravo zaljubljen 

sve pozitivno što nas okružuje  zelene biljke  plesati i pjevati  dječji forum 

brati grožđe….. 

Moja prava su….  sjediti pod hrastom  voljeti sestru igrati se s kim hoću  imati simpatiju  gledati televiziju  šišati se kako želim   jesti pizzu 

  spavati kad želim da mama i tata vole mene  imati bicikl   jesti sladoled…. 

 Aktivno preispitivanje i

adaptacija obveznog školskog  programa  programa    Pozitivna atmosfera - škola ne samo kao mjesto učenja, već življenja i ugodnog boravka  agresija)    Važnija uloga takve škole u lokalnoj zajednici (pozitivna agresija)  Aktivnije uključivanje roditelja u školski život i aktivnosti   Međunarodna dimenzija Projekta je važna (Nizozemska,druga konferencija) ljude    Povećana svjesnost svjesnost da je ulaganje u zdravlje zapravo ulaganje u ljude   Dodatna

edukacija, primjena novih metoda  metoda   Dobar model koji je moguće primijeniti 

Pozitivni pomaci i uspjesi   Usprkos

deklarativnoj podršci obaju ministarstava, projekt nikada nije imao nacionalno

financiranje   Unutar školskog sustava bilo je teško trajno omogućavati dodatni rad članovima školskog projektnog tima   Zdravstveni ishodi (ma kako široko bili postavljeni) bili su smatran odgovornoš odgovornošću ću zdravstvenog sektora, a time je i “vlasništvo” nad projektom u sustavu obrazovanja bilo  neodstatno    Zbog specifičnosti hrvatskog zdravstvenog sustava projekt su praktički vodili zdravstveni radnici (za razliku od većine zemalja)   Dugotrajno trajanje u suprotnosti je s idejom projekta, stoga je nakon određenog razdoblja umor razumljiv

  međuvremenu se pojavilo mnogo drugih inicijativa i projekat projekata a koji su imali u naslovu Zašto je bilo teško

 U

“promicanje zdravlja” 

zagarantirane trajnosti bez aktivnog pristupa Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa  Predmet “Zdravstveni odgoj” ima već svoju povijest, a nadamo se i budućnost  traj na vrijednost   Promicanje zdravlja ostaje kao načelo i trajna  Nema

Promicanje zdravlja za mlade danas  Iskustva dobre prakse   Što

je to “Obiteljski sat zdravlja”   Počima se u prvom razredu   se zajedno igraju i natječu   Obitelji protiv obitelji ili roditelji protiv djece   Koliko se poznaju i  imaju li jedni za druge vremena   Roditelji i djeca

96

 

Mogu li i tate gubiti? 

Mama se prepoznaje po šiškama  …. a kćer po tenisicama 

 Može li se na satu hrvatskog učiti o spolnosti i seksualnom odgoju?  predstave - rasprava –  organiziranje  organiziranje školskog kutića   Učenici sami dali ideju  oživotvorili je i aktivno sudjelovali   “O tome se u našoj kući/školi (ne/napokon) govori”   Gledanje

Iskustva dobre prakse   Može

li nam “Mali princ” pomoći u rješavanju nekih neizbježnih problema mentalnog zdravlja u adolescenciji (poučiti stjecanju samopouzdanja i prepoznavanju prijateljstva i doživljaja usamljenosti)   Može li se na satu matematike učiti o zdravlju?   “Otac mjesečno popuši osam kutija cigareta, a  svaka kutija košta 12 kuna. Koliko je u godini dana mogao za taj novac kupiti mandarina, ako svaki kilogram mandarina košta 5 kuna?”  Iskustva dobre prakse 

 Što

znači “Vikend za roditelje” (tko tu peče kolače)    ….a što znači “Ljepša škola za bolju budućnost” (a tko tu kreči zidove)   Načela: demokracija, odgovornost, jednakost, školsko okruženje, nastavni program, obrazovanje učitelja, evaluacija, suradnja, zajednica, trajanje Ulaganje u budućnost 

Ostala moguća “mjesta” promicanja zdravlja   Radno

mjesto   mjesto  Bolnica  Dječji vrtić  Zatvor.....    Zatvor.....  Na svim mjestima gdje gdje ljudi borave, rade rade ili žive ista ili slična nač načela ela poštivanja i podržavanja podržavanja aaktivnosti ktivnosti  Na usmjerenih zdravlju kao i sveobuhvatnog pristupa, mogu biti primijenjena,

Što postoji danas   Inicijativa za “Nutrition friendly schools”  organizacije    Projekt Svjetske zdravstvene organizacije   Inicijalno

pilot sa šest škola  pristupanje   U tijeku organiziranje mreže zainteresiranih i izrada mjerila za pristupanje   Ima li mogućnosti vanjskog financiranja .....zapravo ne, osim uključenosti u obvezne  preventivne preventivne aktivnosti aktivnosti i mogućnosti korištenja korištenja metodologije metodologije i  priručnika 

97

 

Promicanje zdravlja Prof.dr.sc. Gordana Pavleković 

[email protected]

Tko je odgovoran?   Pojedinac?  

Obitelj (“okružje”)? 



  Zajednica?

  Zdravstvo?

Pojedinac?  

Svatko ima pravo da izabere zdravlje onakvo kakvo sam želi i kako se to uklapa u opći 

smisao njegovog života   

Odluku kako se se ponašati u sv svakodnevno akodnevnom m životu donosi pojedinac sam. PR Williams

Obitelj/uže okružje (“settings”)    Svaka obitelj ima pravo na svoju osobnost i svoj dignitet.  

Obitelj je povezana dinamička cjelina koja živi u vrlo složenim međusobnim odnosima i

interakcijama.   Problem u obitelji: uzrok ili posljedica?   Obiteljski život je sigurno paradoks. S jedne strane on može djelovati kao

kavez, stežući individualnu slobodu; s druge strane pruža najintenzivnija, poticajna iskustva koja se  pamte.Zajednica?  Proširenost  Troškovi  Zdravlje 

1948. Definicija zdravlja, WHO 1978. Alma-Ata, WHO,

Health FOR people

Pokret samozaštite,

Health BY people  people  

1986. Povelja iz Ottawe: Promicanje zdravlja

Health WITH people

98

 

Ciljevi “Zdravlje za sve” (Health21)  Strategija se temelji na slijedećim principima:     Pravo na zdravlje   Ravnopravnost u zdravlju   Intersektorska suradnja

Primarna zdravstvena zaštita    Međunarodna suradnja   

  Promicanje zdravlja 

Promicanje zdravlja  Promicanje zdravlja je PROCES osposobljavanja osposobljavanja ljudi da uvećaju mogućnost kontrole nad svojim zdravljem. Ottawa, 1986.

Pozitivno zdravlje 

 Healthism (zdravizam)   Pozitivno prihvaćanje realnosti (svatko nosi svoje breme)   Kontekstualni okvir   Kontekstualni okvir

 Zajednica je odgovorna za kontrolu nad zdravljem isto koliko i pojedinac.    Socijalna i gospodarska politika određuju zdravstvenu politiku te položaj i poslove zdravstva 

Razlike između promocije i prevencije  Razlike između promocije i prevencije Promocija Obilježje  Koncept zdravlja  zdravlja  Model pristupa  pristupa  Žarište pažnje 

Pozitivno zdravlje  zdravlje 

Prevencija Odsutnost bolesti  bolesti 

Participatorni, laički  Čitava zajednica 

Medicinski, stručni  Rizične skupine 

Glavni interes  interes  Strategije postupanja  postupanja  Odnos prema narodu  narodu  Uloga pojedinca  pojedinca   Nositelji programa  programa  Osnovna tehnologija  tehnologija 

Široki spektar zdravlja  Različita i mijenja se   Nude se rješenja  Položaj u zajednici  Civilno društvo i vlast  

Specifična patologija 

Socijalna   Socijalna

Jednosmjerna   Jednosmjerna

 Nameću se pravila  Poslušnost i pokoravanje  Profesionalci i zdravstvo  zdravstvo   Biomedicinska   Biomedicinska

99

 

Povelja iz Ottawe, 1986.

 

Strategije:   Izgradnja javne zdravstvene politike   Stvaranje povoljne okoline

Jačanje aktivnosti i učešća zajednice    Razvijanje osobnih vještina    Reorijentacija zdravstvene službe   

Konferencijee o promicanju zdravlja  Konferencij 1.Ottawa, 1986.  1.Ottawa, 1986. 

2.Adelaide, 2. Adelaide, 1988.  1988. 

3.Sundwall, 3. Sundwall, 1991.  1991. 

4.Jakarta, 4. Jakarta, 1997.  1997. 

5.Mexico, 5. Mexico, 2000.  2000. 

6.Bankok, 6. Bankok, 2005.  2005. 

Adelaida, 1988. 

Prioritetna područja zdrave javne politike  1.Zdravlje žena  3.Duhan 3. Duhan i alkohol  alkohol 

2.Hrana i prehrana  2.Hrana prehrana  4.Stvaranje potpomažućeg okoliša 

Sundswall, 1991.  Zdravlje i okolina

Zagovaranje

Osposobljavanje   Osposobljavanje

Mobiliziranje   Mobiliziranje

Izgradnja saveza/stvaranje svijesti

Jakarta, 1997.  1997. 

Prioriteti u promociji zdravlja u 21. st. Partnerstvo za zdravlje

Povećanje mogućnosti zajednice 

Odgovornost pojedinca  pojedinca 

Društvena odgovornost odgovornost za zdravlje 

Povećanje investicija za razvoj Mexico, 2000.  Bridging the equity gap

Razlike u zdravlju i kvaliteti života 

Zdravlje prioritet razvojnih programa vlada  100

 

Intersektorska suradnja  suradnja 

Akcijski planovi na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini

Bankok, 2005.  Potreba nove Povelje: da ili ne?

Globalizacija   Globalizacija

Odgovornost vlasti  vlasti 

Zdravlje u ekonomiju, a ne ekonomika  ekonomika  u zdravstvo  zdravstvo  Prioriteti: mir, solidarnost, jednakost

Povratak u budućnost  Zdravlje je od većeg ekonomskog nego humanitarnog značaja.   Važnije je obavještavanje obavještavanje naroda od zakona.  Briga o zdravlju nije monopol liječnika.  Mjesto rada liječnika nisu bolnice već mjesta gdje ljudi žive, gdje rade i gdje se školuju.  

 Zadaće i uloga zavoda za javno  posebnih javno zdravstvo u zdravstvenoj zaštiti  posebnih skupina Doc.dr.sc.. Urelija Rodin Doc.dr.sc

Hrvatski zavod za javno zdravstvo

i ŠNZ “Andrija Štampar” 

Zdravstveni zavodi 

Državni zdravstveni zavodi  ZJZ jedinica regionalne samouprave Zavodi za hitnu medicinu reg. reg. samouprave samouprave

•HZJZ 

•HZ za transfuzijsku med 

•HZ za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu  •HZ za hitnu medicinu 

•HZ za toksikologiju 

Državni zdravstveni zavodi  zdravstvene ustanove ustanove za obavljanje stručnih i znanstvenih djelatnosti iz okvira prava i dužnosti Republike Hrvatske na području:  1.javnozdravstvene djelatnosti

4.transfuzijske medicine

2.medicine rada

5.toksikologije

3.hitne medicine 101

 

Hrvatski zavod za javno zdravstvo  središnja ustanova javnog zdravstva u Hrvatskoj  21 Županijski zavod za javno zdravstvo

Funkcije:                   

provođenje i koordinacija aktivnosti usmjerenih promicanju i očuvanju zdravlja, sprječavanju bolesti na nacionalnoj i županijskim razinama  praćenje i analiza zdravstvenog stanja i rada zdravstvenih z dravstvenih službi  vođenje državnih javno-zdravstvenih registara  predlaganje mjera zdravstvene zaštite   praćenje i analiza epidemiološke situacije uz prijedlog i provođenje interventnih mjera   praćenje i analiza ekološke situacije uz prijedlog i provođenje interventnih mjera   (na području prehrane, vode za piće i rekreacijskih voda)  mikrobiološka djelatnost u svrhu epidemiološkog nadzora i intervencije planiranje, predlaganje, koordinacija i praćenje specifične zdravstvene zaštite djece i mladeži  

  sudjelovanje u izradi nacionalnih strategija, planova i programate legislativnih dokumenata

HRVATSKI ZAVOD  ZA JAVNO ZDRAVSTVO  Organizacija 

Služba za mikrobiologiju  Služba za školsku medicinu i prevenciju ovisnosti  Služba za javno zdravstvenu djelatnost (socijalnu medicinu)  Služba za epidemiologiju kroničnih masovnih bolesti  Služba za epidemiologiju zaraznih bolesti  Služba za zdravstvenu ekologiju 

Županijski zavod za javno zdravstvo treba imati organiziranu: 1.epidemiologiju 1. epidemiologiju  

2.mikrobiologiju 2. mikrobiologiju  

3. javno  javno zdravstvo NOVO zdravstvo NOVO  

4.zdravstvenu 4. zdravstvenu ekologiju  ekologiju 

5.školsku medicinu 

6.zaštitu mentalnog zdravlja NOVO  NOVO  

7. prevenciju  prevenciju i izvanbolničko izvanbolničko liječenje ovisnosti na području području jedinice područne područne (regionalne) (regionalne) samouprave 

102

 

ULOGA ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO U ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI POSEBNIH SKUPINA  PLANIRANJE I ORGANIZACIJA: ORGANIZACIJA: Sudjelovanje u izradi programa mjera zdravstvene zaštite zaštit e za skupine sa specifičnim zdravstvenim potrebama (mala i predškolska djeca, školska djeca, žene vezano uz reproduktivn reproduktivno o zdravlje i majčinstvo, starije osobe, osobe s invaliditetom, bolesnici od kroničnih bolesti i ovisnosti koje predstavljaju vodeće javno-zdravstvene probleme  ANALIZA I EVALUACIJA: primarne zdravstvene zaštite Sudjelovanje u praćenju provođenja programa mjera u djelatnostima INTERVENCIJA: Programi primarne, sekundarne i tercijarne prevencije specifični za pojedine populacijske skupine i javno-zdra javno-zdravstvene vstvene probleme 

ULOGA ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO  U ZDRAVSTVENOJ

ZAŠTITI DOJENČADI I MALE DJECE   Praćenje rasta i razvoja djece (pokazatelji sistematskih pregleda, pregleda, savjetovanja, savjetovanja, procijepljenosti) procijepljenosti)  Praćenje vodećih uzroka pobola i smrti   Programi prevencijapromicanja ozljeda)  zdravlja (promicanje dojenja, prevencija debljine, prevencija karijesa,

Praćenje cjepnog obuhvata i nuspojava cijepljenja  Praćenje higijensko-sanitarnih prilika u dječjim ustanovama (vrtići, domovi za djecu)   Provođenje protuepidemijskih mjera u dječjim ustanovama PODACI O OBUHVATU U ZDRAVSTVENOM SUSTAVU 

(Primjer: Dojenčad u skrbi djelatnosti za zaštitu zdravlja djece i općoj medicini)  Praksa realizacije prava na slobodni 

izbor liječnika:-u većini županija roditelji se odlučuju za pedijatrijsku skrb (88,2% dojenčadi je u pedijatrijskoj skrbi)  -Županije s više ruralnih područja ili nedovoljnim brojem pedijatara imaju jednako ili više

dojenčadi

u općoj medicini

POKAZATELJI PROVOĐENJA PREVENTIVNIH MJERA  Preventivni posjeti dojenčadi u djelatnosti za zaštitu zdravlja djece i općoj medicini  Dječja –  prosjek   prosjek  od 4,2 preventivnih posjeta po dojenčetu-najmanji broj po 1 dojenčetu, oko 3,0  preventivnih posjeta 

Opća –  prosjek   prosjek  preventivnih posjeta 4,4- najmanji broj  prev. posjeta/1dojenčetu (0,9-1,7)  103

 

ULOGA ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO U ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI ŠKOLSKE DJECE, ADOLESCENATA I STUDENATA    Provode sve preventivne mjere

promicanja i zaštite zdravlja školske djece na individualnoj i

populacijskoj razini (preven (preventivni tivni pregledi, cijepljenja, savjetovanja)   

Praćenje poremećaja rasta i razvoja i sekundarna prevencija

  Programi promicanja zdravlja (zdravstveno-odgojna predavanja, radionice, rad s malim

grupama)

Provođenje obveznih cijepljenja i praćenje cjepnog cj epnog obuhvata i nuspojava cijepljenja  Praćenje higijensko-sanitarnih prilika u školama   Interdisciplinarna a suradnja s pedagozima, psiholozima,nastavnicima, različitim zdravstvenim i   Interdisciplinarn nezdravstvenim djelatnicima u rješavanju zdravstvenih i socijalnih problema školske djece i adolescenata (poteškoće u psihofizičkom razvoju, smetnje učenja, ponašanja, ovisnosti)    

ULOGA ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO U ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI ŽENA 

Praćenje provođenja mjera planiranja obitelji, antenatalne i perinatalne zaštite   Praćenje prevalencije i smrtnosti od malignih bolesti genitalnog sustava i dojki   

  Programi promicanja reproduktivnog zdravlja (zdravstveno-odgojna predavanja, radionice,

rad s malim grupama)   Fakultativna primarna prevencija raka vrata maternice (cijepljenje protiv HPV)     Sekundarna prevencija raka dojke –  sudjelovanje uprovođenju nacionalnog probira 

Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke –  mamografski  mamografski screening 

• Vlada usvojila 29. lipnja li pnja 2006., provedba počela u listopadu 2006.  •Ciljna skupina su žene u dobi 50-69 godina  • Cilj:  1) za 25% smanjiti mortalitet od raka dojke 5 godina nakon početka provođenja programa; 2) otkriti u što većem postotku rak dojke u početnom (lokaliziranom) (lokaliziranom) stadiju 3) poboljšati kvalitetu življenja bolesnica s rakom

dojke.  •Županijski zavod za javno zdravstvo šalje pozive za mamografsko snimanje  ženama na kućnu adresu s točno određenim terminom i lokacijom mamografske jedinice

•Na državnoj razini praćenje i evaluaciju, temeljem izvješća županijskih zavoda, radi Hrvatski zavod za  javno zdravstvo i izvještava Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi. ULOGA ZZJZ U PREVENCIJI MALIGN MALIGNIH IH BOLESTI  PROGRAM RANOG OTKRIVANJA RAKA DOJKE (MZSS)

104

 

ULOGA ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO U PREVENCIJI MALIGNIH BOLESTI

105

 

ULOGA ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVOU ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI STARIJIH OSOBA   

Praćenje vodećih uzroka pobola i smrti u starijoj dobi 

  Programi promicanja zdravlja u suradnji s lokalnom zajednicom (zdravstveno-odgojna (zdravstveno-odgojna

predavanja, radionice u ustanovama koje skrbe o starijim osobama)  

Sudjelovanje u rješavanju socijalno-medicinskih problema u lokalnoj zajednici (suradnja s patronažnom službom,gerontodomaćicama, volonterima) 

Prevencija a infekcija i epidemija u ustanovama koje skrbe o starijim osobama    Prevencij ge rontologiju (ZJZ “Dr. Andrija Štampar”u praćenju   Suradnja s Referentnim centrom za gerontologiju funkcionalne sposobnosti starijih osoba u ustanovama koje skrbe o starijim osobama  

ULOGA ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO U PREVENCIJI KRONIČNIH BOLESTI

Praćenje vodećih uzroka pobola i smrti od kroničnih bolesti   Informiranje, educiranje i poticanje stanovništva na usvajanje zdravijeg načina življenja s ciljem unaprjeđenja i očuvanja zdravlja te suzbijanja štetnih životnih navika –  u  u suradnji s  

lokalnom zajednicom (sve razine zdravstvenog sustava, mediji, dr.)    Savjetovališni rad –  individalni  individalni i s malim grupama (pojedini (pojedini ZJZ-i)   Sudjelovanje u nacionalnim programimam probira (rak dojke rak debelog crijeva) 

ULOGA ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO U PREVENCIJI KRONIČNIH BOLESTI  Program prevencije prevencije kardiovaskularnih kardiovaskularnih bolesti (MZSS) (MZSS)

106

 

ULOGA ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO  U PREVENCIJI

KRONIČNIH BOLESTI  Program ranog otkrivanja raka raka debelog crijeva crijeva (MZSS) 

107

 

ULOGA ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO  U PREVENCIJI MALIGNIH BOLESTI

108

 

ULOGA ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO U OSIGURANJU DOSTUPNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE MARGINALNIM SKUPINAMA 

 Program poboljšanja poboljšanja pristupa i

kvalitete zdravstvenih usluga za romsku djecu

ULOGA ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO U PREVENCIJI INVALIDNOSTI

Praćenje uzroka invalidnosti (Registar osoba s invaliditetom)    Sudjelovanje u programima očuvanja preostalih sposobnosti i sprječavanja komplikacija u  

suradnji s volonterskim udrugama   

Sudjelovanje u rješavanju socijalno-medicinskih problema u lokalnoj l okalnoj zajednici 

ULOGA ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO U SPRJEČAVANJU I SUZBIJANJU BOLESTI OVISNOSTI    Prikupljanje podataka podataka iz zdravstvenih zdravstvenih ustanova i terapijskih zajednica izvan zdravstvenog zdravstvenog

sustava te dostava za Registar osoba liječenih zbog zlouporabe psihoaktivnih droga    Savjetovališni rad –  sve  sve razine prevencije    Fakultativni programi sekundarne prevencije –  individualno ili u suradnji s obitelji i školama   Rad s ovisnicima –  t  tercijarna prevencija (nadzor nad provođenjem terapije, prevencija HIV-a, hepatitisa B i C)    Programi promicanja zdravlja u suradnji s lokalnom l okalnom zajednicom (zdravstveno-odgojna (zdravstveno-odgojna predavanja, radionice u domovima umirovljenika) u mirovljenika) 109

 

RAZVOJ ŽUPANIJSKIH ZAVODA PREMA ODREDNICAMA NOVOG ZAKONA  Postojeće financiranje: epidemiološki ugovorni timovi, timovi za mikrobiologiju, timovi za školsku medicinu,timovi za prevenciju ovisnosti     Djelomično osiguravanje financiranja djelatnosti koje nisu bile definirane prethodnim zakonima o zdravstvenoj zaštiti (ugovorni timovi javnog zdravstva)?   Lokalno financiranje prema predloženim JZ programima (dijelom postoji, posebni ugovori sa županijama/gradovima)   

Javnozdravstveni projekti: istraživanja (nacionalna, lokalna i međunarodna razina)  BUDUĆA ULOGA ZJZ-a U KONTROLI UTJECAJA PRIVATIZIRANOG ZDRAVSTVA NA DOSTUPNOST ZDRAVSTVENE ZAŠTITE    

 

Sudjelovanje u donošenju jednogodišnjih i trogodišnjih planova promicanja zdravlja, prevencije te ranog otkrivanja bolesti na području lokalne samouprave (čl.9. Zakona o  o zdr.zaštiti)    Sudjelovanje u radu Savjeta za zdravlje na području lokalne samouprave (čl.10. Zakona) 

Služba za javnozdravstvenu djelatnost  • Zdravstveno-statistička istraživanja od nacionalnog interesa   • Sudjelovanje u izradi i evaluacija provođenja Programa mjera ZZ  • Izrada stručnih mišljenja i publikacija temeljem pokazatelja zdravstvenog stanja i rada zdravstvenih službi  • Edukacija zdravstvenih djelatnika  • Stručna metodološka pomoć zdravstvenim djelatnicima i ustanovama u vezi s kvalitetom izvještavanja (morbiditetna i mortalitetna statistika)

• Suradnja s međunarodnim organizacijama (SZO,EUROSTAT,UNICEF…)  • Zdravstveno prosvjećivanje i promicanje zdravlja za potrebe PZZ i medicine rada  • Programi zdravstvenog informiranja (www.zdravlje.hr )  • Časopis za javno zdravstvo (www.hcjz.hr )  • Znanstveno istraživačka  istraživačka djelatnost  djelatnost 

Služba za epidemiologiju zaraznih bolesti  • Nadzor nad zaraznim bolestima u Hrvatskoj  • Kreiranje i predlaganja Ministarstvu zdravstva Programa obveznih cijepljenja u Hrvatskoj • Praćenje uspješnosti provedbe programa obveznih cijepljenja   • Održavanje stalnog protoka informacija o kretanju zaraznih bolesti i protuepidemijskoj aktivnosti 110

 

• Referentne informacije i prijedlozi mjera nadležnim organima • Izravne protuepidemijske intervencije kod posebno složenih, opasnih ili malo poznatih zaraznih bolesti • Koordinacija, stručna pomoć i razvijanje epidemiološke djelatnosti i epidemioloških službi na području Hrvatske

• konzilijarna funkcija  • Nastava i znanstveni rad  

Služba za epidemiologiju kroničnih masovnih bolesti  • Za odabrane prioritete iz područja kroničnih masovnih bolesti,praćenje i epidemiološka analiza morbiditeta i mortaliteta;

• Praćenje i analiza čimbenika rizika za pojedine kronične bolesti od javno zdravstvenog značaja; • Sudjelovanje u izradi prijedloga programa mjera zdravstvene zaštite; • Predlaganje, poticanje i sudjelovanje u organizaciji i provođenju programa zdravstvenog prosvjećivanja i  promicanja zdravlja,

• Monitoring i evaluacija pojedinih programa; • Unapređivanje informatičke obrade podataka, analitičkih procedura i informacijskog sustava; • Vođenje državnih registara za rak i psihoze i uzroka invaliditeta  • Sudjelovanje u stručnom usavršavanju i edukaciji zdravstvenih djelatnika; • Provođenje istraživanja na području kroničnih masovnih bolesti. 

Program mjera za djelatnost HE zdr. zaštite na primarnoj razini (ispostave ZJZ-a) 

Služba za školsku medicinu Oblikovanje i predlaganje politike zdravstvene zaštite djece i mladih     Izrada strateških dokumenata za djecu u mlade školske dobi te redovite studente 

  

djece i mladih i službe školske medicine  Edukacija liječnika i sestara o vodećim zdravstvenim problemima  Koordinacija izrade zdravstveno odgojnih odgojnih i promidžbenih materijala i programa za djecu i roditelje  Izrada stručnih mišljenja i publikacija  Suradnja s međunarodnim organizacijama organizacijama (SZO, European Union for School  and University Health and Medicine…) 

Praćenje pokazatelja zdravstven ogslužbama stanja i potreba   Koordinacija i stručnizdravstvenog nadzor nad ŠM   

       

Služba za prevenciju ovisnosti    

Oblikovanje doktrine u liječenju bolesti ovisnosti i nadziranje njezine primjene

  Koordinacija i nadzor centara za prevenciju ovisnosti  

Praćenje i registracija ovisnika  111

 

Vođenje Registra osoba liječenih zbog zlouporabe psihoaktivnih droga     Uvođenje standarda za registraciju aktivnosti i praćenje rada prema  stručnim profilima u centrima za

 

 prevenciju ovisnosti

Koordinacija uvođenja županijskih registara liječenih ovisnika    Provođenje istraživanja o ovisničkim ponašanjima  problemu ovisnosti   Planiranje i sudjelovanje u provođenju prosvjećivanja stanovniš stanovništva tva o  problemu

 

  Organizacija seminara i trajne edukacije zdravstvenih djelatnika   Suradnja s medijima  

Suradnja s međunarodn međunarodnim im organizacijama

Služba za zdravstvenu ekologiju    praćenje, analiza analiza i ocjenjivanje zzdravstvene dravstvene is ispravnosti pravnosti namirnica u proizvodnji proizvodnji i prometu u Republici Hrvatskoj, kao i onih iz uvoza 

  praćenje, analiza analiza i ocjenjivanje zzdravstvene dravstvene is ispravnosti pravnosti pitke vode, kakvoće otpa otpadnih, dnih, površinskih i voda za rekreaciju, i stanja vodoopskrbe na čitavom teritoriju RH  

   praćenje stanja uhranjenosti puča pučanstva nstva u smislu energetske energetske opskrbljenosti kao i u smislu prisustva

 pojedinih prehrambenih prehrambenih deficita, posebno posebno u ugroženim ugroženim skupinama ppučanstva učanstva (djeca, žene i trudnice, starije osobe) 



razvoj sustava brze razmjene informacija i ranog uzbunjivanja o zdravstveno neispravnim   namirnicama, vodi za piće i predmetima opće  uporabe     praćenje prisustva prisustva genetski modificiranih modificiranih organizama i proizvoda u kojima kojima su prisutni na tržištu RH 

Služba za mikrobiologiju  Rutinska mikrobiološka laboratorijska dg    Znanstveno-istraživačke aktivnosti vezane uz mikrobiološku lab dg    Sudjelovanje u kontroli kvalitete stanične kulture prema zahtjevima SZO     Sudjelovanje u supranacionalnoj mreži vanjske kontrole kvalitete rada mikobakterioloških  

laboratorija koju provodi Svjetska zdravstvena organizacija   Evaluacija programa suzbijanja i sprečavanja TBC  

  Vođenje središnjeg laboratorijskog registra rezistentne tuberkuloze  Dijagnosticiranje određenih bolesti za potrebe cijele Hrvatske (listerija, legionela, leptospira) 

 

 

Edukacija i osposobljavanje djelatnika ZZJZ za rad u mikrobiološkim lab  

Nacionalni centri CDC-a  1.Utjecaj okoliša na zdravlje 

2.Prevencija ozljeda 

3.Globalno zdravlje 

4.Antiteroristička pripravnost 

5.Javno-zdravstvene informacije,zdravstveni informacije,zdravstveni marketing i statistika   6.Zdravlje i sigurnost na poslu 

7.Promicanje zdravl ja  ja 

8.Infektivne bolesti  112

 

Dubrovačko-neretva

  7prof. dr. sc. Aida Mujkić, specij  specijalista alista pedijatrije

Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ŠNZ “A.Štampar” 

dr. Radovan pl. Marković    prvi školovani pedijatar u Hrvatskoj    1904. osnovao prvi dječji odjel u nas u bolnici “Sestara Milosrdnica” u Zagrebu     zalaže se za novu ulogu liječnika:     liječnik treba djelovati u samom puku i biti mu  narodni učitelj i zdravstv zdravstveni eni prosvjetitelj     “Ako obćina nema svojeg obćinskog liećnika, obavljaju nadzor nad njegom djece povjerljivi

obćinari. O opažanjima prigodom ovog nadziranja valja povremeno izvješčivati nadležnu oblast” 

1923.  godine osnovana Klinika za pedijatriju na Medicinskom fakultetu u Zagrebu   1923. ERNEST MAYERHOFER

1877.-1957. 

zalaže se za koncept 

UNITARNE PEDIJATRIJE (PREVENTIVNA i KURATIVNA) 

zdravstvene e zaštite djece  Modeli primarne zdravstven Prema anketi koju je proveo Katz,a obuhvatila je 34 zemlje Europe, pedijatar pokriva primarnu zdravstvenu zaštitu djece u 12 zemalja, u 6 zemalja to čini liječnik opće medicine, dok je u 16 zemalja tzv. kombinirani sustav (pedijatar i liječnik opće medicine). 

Strateški dokumenti značajni za zdravlje djece  Međunarodni:     

Konvencija o pravima djeteta (UN)  Milenijska deklaracija (UN)    Nacionalni:   Zakoni i drugi propisi iz područja zdravstva, rada, socijalne skrbi, obrazovanja,primjerice :

Zakon o zdravstvenoj zaštiti; Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju; Program mjera zdravstvene zaštite; Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece 2006-2012   Dijete je ljudsko biće mlađe od 18 godina    U članku 3. Konvencije stoji obvez obveza a da u „svim akcijama najbolji interes djeteta mora imati prednost“    Prema članku  24. države  potpisnice priznaju djetetu „pravo na uživanje najviše moguće razine zdravlja i na korištenje olakšica za ozdravljenje i oporavak“  113

 

Konvencija o pravima djeteta 

Provođenje  preventivnih mjera na europskoj europskoj razini razini  Regionalni u ured red SZO: Europski a akcijski kcijski pla plan n za zaštitu zdravlja djece od nepovoljnih okolišn ih čimbenika (CEHAPE)    Nacionalni akcijski planovi (konferencija zemalja članica europske SZO regije 2004. g u

 

Budimpešti)

Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese interese djece – prioritetni zdravstveni ciljevi     

Očuvati i unaprijediti zdravstveno stanje trudnica, dojenčadi i djece  Smanjenje smrtnosti u novorođenačkoj, dojenačkoj i dječjoj dobi, posebice smrtnost

i posljedice ozljeda u djece     Osiguranje istog pristupa i kvalitete zdravstvenih usluga   Poticanje aktivnog sudjelovanja djece u kreiranju, provođenju i praćenju zdravstvenih preventivnih programa    Poticanje načela humanizacije bolničkog liječenja     Očuvanje i poboljšanje zdravlja mladeži     Zaštita reproduktivnog i spolnog zdravlja djece i mladeži, prevencija spolno prenosivih bolesti i rizičnog ponašanja  Mjere zdravstvene zaštite djece    Plan i program mjera z zdravstvene dravstvene zaštite iz osnovnog zdravstvenog osiguranja izrađ en prema prijedlozima struke    Koordiniran od Hrv Hrvatskog atskog zavoda za zdrav zdravstveno stveno osiguranje i Hrv Hrvatskog atskog zavoda za  javno zdravstvo zdravstvo osiguranje – osiguranje standarda zaštite  Donesen od strane Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi (objavljen u Narodnim novinama 126/2006)

Preventivne i druge mjere u Programu mjera mjera za djecu   

Sistematski pregledi

   

Cijepljenje i docjepljivanje prema važećem kalendaru cijepljenja  Promicanje zdravlja i zdravstveno prosvjećivanje roditelja i djece 

   

Profilaksa: rahitisa, anemije (po potrebi) 

Kontinuirano praćenje djece sa specifičnim rizicima po zdravlje:urođene malformacije, metabolički poremećaji, vrlo djeca niska ometena porođajnau težina i drugi neurorizici, smetnje prilagođavanja i ponašanja, psihofizičkom razvoju, djeca s autističnim i pervazivnim poremećajima i drugim bolestima od osobitog javnozdravstvenog značaja 

 

Ostale mjere (kurativne mjere, s suradnja uradnja i koo koordinacija, rdinacija, registriranje i evaluacija) 

Sistematski pregledi     

Na individualnoj razini: sprečavanje i rano otkrivanje bolesti i poremećaja rasta i razvoja  Kroz praćenje rasta i razvoja – na individualnoj razini, na razini jedne zajednice ili društva –  planirati mjere za unapređenje zdravlja i sprečavanje nastanka bolesti –  javnozdravstve javnozdravstvenih nih aktivnosti 

Sistematski pregledi i prevencija  114

 

Program mjera sadrži najvažnije aktivnosti iz područja primarne, sekundarne i tercijarne pr  evencije.    Promocija zdravlja – primarna prevencija    Probir (screening) – sekundarna prevencija    Rad sa kroničarima – tercijarna prevencija   

pregled sa 12 mjeseci  Primjer cjelovitog (holističkog) pristupa- sistematski pregled      

Anamneza o zdravlju u proteklom periodu i socijalnom s statusu tatusu  Tjelesno zdravlje TV, TM, OG, percentiln percentilne e krivulje – cjelokupni fizikalni status 

Neurološki razvoj (funkcionalni status): stajanje, hodanje, dominantna strana, fina i gruba motorika, vid, sluh, govor.

Prehrana (vrste namirnica); žvakanje, gutanje; probava    Duševno zdravlje: temperament; uspješnost komunikacije; razvoj govora; poteškoće

 

       

hranjenja, defekacije, spavanja; procjena ranog odnosa s roditeljima; prelazni objekt; Pohađanje jaslica, učenje novih znanja i vještina  Socijalno funkcioniranje djeteta u obitelji i u kole kolektivu ktivu  CKS, urin  Savjetovanje za naredni period 

PROGRAM MJERA ZA DJELATNOST ZDRAVSTVENE ZAŠTITE PREDŠKOLSKE DJECE  MJERE PROMICANJA ZDRAVLJA I PREVENCIJE BOLESTI

Sistematski pregled dojenčeta  u dobi 1-2 mjeseca mjeseca     otvaranje kartona (zdravstveno (zdravstvenog g i cjepnog); kratka obiteljska anamneza (kronične i

nasljedne bolesti; raniji porodi; podaci o ovoj trudnoći i porodu); prehrana djeteta i podaci o dotadašnjem zdravstvenom stanju,    antropometrijska mjerenja: tjelesna težina, duljina, opseg glave, tjelesna temperatura,   opći pregled po sustavima (koža i sluznice, glava, vrat, prsni koš, pluća i srce, abdomen, spolovilo, ekstremiteti i kukovi), posebice osvrt na eventualne anomalije, oštećenja ili odstupanja za dob,   psihomotorni skrining,   upućivanje na ultrazvučni pregled kukova, po indikaciji,    upućivanje na ultrazvučni pregled mozga – u nedonošene novorođenčadi (35 i manje tjedana gestacije) te druge novorođenčadi s perinatalnim čimbenicima rizika,  

provjera sluha dojenčadi koja su bila pozitivna na prvom stupnju probira u rodilištu ili il i one dojenčadi koja prvi stupanj probira nisu prošla iz bilo kojih razloga,     BCG i izdavanje iskaznice imunizacije – u slučajevima u kojima nisu provedeni u rodilištu, r odilištu, 

 

proba inhibicije za skrining fenilketonurije te kapilarne krvi za TSH test, odnosno skrining na kongenitalnu hipotireozu – u slučajevima u kojima nisu provedeni u rodilištu, r odilištu,    profilaksa rahitisa,   profilaksa anemije u prematurusa i prema drugim određenim indikacijama,     savjeti o njezi i prehrani,   unošenje podataka u zdravstvenu dokumentaciju.  Izvršitelji: izabrani tim primarne zdravstvene zaštite.   

115

 

Utvrđivanje i praćenje zdravstvenih potreba:            

anamneza o z zdravlju dravlju u proteklo proteklom m razdo razdoblju blju – kao i u prethodnom sistematskom pregledu, antropometrijska mjerenja,  opći pregled po sustavima,  psihomotorni skrining, skrining vida, neurološki skrining – asimetrija, refleksi: hvatanja šake, hvatanja stopala, automatskog

hoda,   cijepljenje prema kalendaru c cijepljenja ijepljenja (uz prethodno mjere mjerenje nje tjelesne temperat temperature) ure) i unošenje podataka u cjepni karton i iskaznicu imunizacije,    savjet o njezi i prehrani,   unošenje podataka u zdravstvenu dokumentaciju.  Izvršitelji:  izabrani tim primarne zdravstvene zaštite.   Izvršitelji:

Sistematski pregled dojenčeta u dobi 3-4 mjeseca

Utvrđivanje i praćenje zdravstvenih potreba:    

      

anamneza o zd zdravlju ravlju u proteklom raz razdoblju doblju – kao i u prethodnom sistematskom pregledu, antropometrijska mjerenja,   opći pregled po sustavima,

psihomotorni skrining, skrining vida,   neurološki skrining  – – asimetrija, refleksi: hvatanja šake, hvatanja stopala, automatskog hoda,   cijepljenje prema kalendaru c cijepljenja ijepljenja (uz prethodno mjere mjerenje nje tjelesne temperature) i unošenje podataka u cjepni karton i iskaznicu imunizacije,   savjet o njezi i prehrani,   unošen je podataka u zdravstvenu zdravstvenu dokume dokumentaciju. ntaciju. Izvršitelji: izabrani tim primarne zdravstvene zaštite.  Sistematski pregled dojenčeta  u dobi dobi 6-7 mjeseca mjeseca   Utvrđivanje i praćenje zdravstvenih potreba:           

   

anamneza o zd zdravlju ravlju u proteklom raz razdoblju doblju – kao i u prethodnom sistematskom pregledu,  antropometrijska mjerenja, opći pregled po sustavima + krvna slika (CKS iz kapilarne krvi),   psihomotorni skrining, cijepljenje – podaci o dosadašnjem cijepljenju; cijepljenje ili docjepljivanje (uz prethodni pregled i mjerenje tjelesne temperature)  – prema cjepnom kartonu i kalendaru cijepljenja; unošenje podataka u cjepni karton i iskaznicu imunizacije,  savjet o njezi i prehrani, unošenje podataka u zdravstvenu dokumentaciju.  Izvršitelji: izabrani Izvršitelji:  izabrani tim primarne zdravstvene za štite. 

116

 

Utvrđivanje i praćenje zdravstvenih potreba:   anamneza o zdravlju u proteklom razdoblju – kao i u prethodnom sistematskom pregledu,  

antropometrijska mjerenja,

 

opći pregled po sustavima + denticija,  

 

psihomotorni skrining,   kontrola provedene primovakcinacije,   savjet o njezi i prehrani,  

unošenje podataka u zdravstvenu dokumentaciju.  Izvršitelji:  izabrani tim primarne zdravstvene zaštite.  Izvršitelji:

Sistematski pregled dojenčeta u dobi 9.-10. mjesec  Utvrđivanje i praćenje zdravstvenih potreba:  potreba:    anamneza o z zdravlju dravlju u proteklo proteklom m raz razdoblju doblju – kao i u prethodnom sistematskom pregledu,   antropometrijska mjerenja,   opći pregled po sustavima + položaj testisa, denticija,    psihomotorni skrining,   savjet o njezi i prehrani,    antirahitična profilaksa u jesen jim i zimskim mjesecima,   unošenje podataka u zdravstvenu dokumentaciju.  Izvršitelji:  izabrani tim primarne zdravstvene zaštite.  Izvršitelji:

Sistematski pregled djeteta u dobi 12. -15. mjesec 

Utvrđivanje i praćenje zdravstvenih potreba:  potreba:   

anamneza o zdravlju (tjelesni, e emocionalni mocionalni i socijalni socijalni razv razvoj) oj) u proteklom razdoblju,   antropometrijska mjerenja,   opći pregled po sustavima + položaj testisa,     pregled stomatologa i status mliječnih zubi,   

  

psihomotorni skrining i emocionalni razvoj, prema smjernicama struke, anamnezom o ciljani pregledsk i rining upućivanje oftalmologu djece s pozitivnom obiteljskom

vidnim poremećajima ili prisutnim patološkim nalazom,    laboratorijske pretrage – CKS iz kapilarne krvi,   cijepljenje – podaci o dosadašnjem cijepljenju; docjeplji vanje (uz prethodno mjerenje tjelesne temperature) – prema cjepnom kartonu i kalendaru cijepljenja; unošenje podataka u cjepni karton i iskaznicu imunizacije,   savjet o prehrani,   unošenje podataka u zdravstvenu dokumentaciju.  Izvršitelji: izabrani Izvršitelji:  izabrani tim pr imarne imarne zdravstvene zaštite. 

117

 

Sistematski pregled djeteta nakon navršene  2. godine 

Utvrđivanje i praćenje zdravstvenih potreba:          

anamneza o zdravlju (tjelesni, emocionalni i socijalni razv razvoj) oj) u proteklom razdoblju, antropometrijska mjerenja, opći pregled po sustavima + mjerenje tlaka, status mliječnih zubi,  psihomotorni skrining, 

 

ciljani pregled i upućivanje oftalmologu djecenalazom, s pozitivnom obiteljskom anamnezom o   vidnim poremećajima ili prisutnim patološkim   laboratorijske pretrage – CKS iz kapilarne krvi, urin,   cijepljenje – podaci o dosadašnjem cijepljenju; docjepljivanje (uz prethodno mjerenje tjelesne temperature) – prema cjepnom kartonu i kalendaru cijepljenja; unošenje podataka u cjepni karton i iskaznicu imunizacije,    savjet o prehrani,   unošenje podataka u zdravstvenu dokumentaciju.   Izvršitelji : izabrani tim primarne zdravstvene zaštite. 

Sistematski pregled djeteta nakon navršene  4. godine 

Utvrđivanje i praćenje zdravstvenih potreba:                        

anamneza o zdravlju (tjelesni, emocionalni i s socijalni ocijalni razv razvoj) oj) u proteklom razdoblju, antropometrijska mjerenja, opći pregled po sustavima + mjerenje tlaka, tl aka,  psihomotorni razvoj, vid (anamnestički),  neurološki status,  pregled ekstremiteta, pregled kralježnice,  status zubi,  sluh (anamnestički),  savjet o prehrani,  unošenje podataka u zdravstvenu dokumentaciju.   Izvršitelji:  izabrani tim primarne zdravstvene zaštite.  Izvršitelji:

Sistematski pregled djeteta u dobi od 6 godina  Individualno zdravstveno prosvjećivanje roditelja u obliku savjetovanja roditelja o problemima rasta i razvoja; razvoja; o načinu prehrane – posebice naglasiti važnost i prednosti prirodne prehrane u dojenačkoj dobi te stjecanje zdravih prehrambenih navika u cilju prevencije pretilosti; zdravstveno prosvjećivanje u svezi prevencije nesreća  i posljedičnih ozljeda i drugih zdravstvenih problema. Izvršitelji:  izabrani tim primarne zdravstvene zaštite.  Izvršitelji:

118

 

Promicanje zdravlja, provođenje   zdravstvenog odgoja i prosvjećivanje roditelja i djece   Kontinuirano praćenje djece sa specifičnim rizicima po zdravlje i djece s kroničnim bolestima  bolestima  

mjere  Ostale preventivne mjere 

Pregled novorođenčeta neposredno poslije poroda kod kuće.   Programirano – kontrola i liječenje u kući kroničnog nepokretnog ili terminalnog bolesnika i drugih osiguranih osoba, ovisno o potrebi i za akutna stanja koja ne zahtijevaju bolničk o liječenje. 

Najvažnije indikacije za kućno liječenje sukoji kronične bolesti u fazi pogoršanja i u terminalnoj fazi, palijativna skrb, liječenje bolesnika u kući su nepokretni. Izvršitelji:  izabrani timovi zdravstvene zaštite predškolske djece u suradnji s patronažnom Izvršitelji: djelatnošću i djelatnošću zdravstvene njege.   Kućno liječenje   Obavlja

se na poziv na osnovi osnovi procjene izabranog doktora doktora medicine (u akutnim stanjima akutnim  bolestima, u slučajevima pogoršanja osnovne kronične bolesti i akutnim bolestima kroničnog bole snika).

Izvršitelji: izabrani timovi zdravstvene zaštite predškolske djece u suradnji s patronažnom djelatnošću i djelatnošću zdravstvene nj ege.

Kućne pos  posjete jete za akutna stanja stanja   OSTALE MJERE  MJERE 

Suradnja i koordinacija u promicanju i zaštiti zdravlja te mjerama dijagnostike, liječenja i rehabilitacije predškolske djece na razini primarne zdravstvene zaštite  Suradnja na zaštiti zdravlja s ostalim sudionicima sudionicima  u zdravstvenoj zaštiti djece predškolskog uzrasta  pri rješavanju problema zdravstvene i psihosocijalne naravi kao i provođenju određenih uzrasta

mjera zdravstvene zaštite nužna je suradnja s ostalim sudionicima zaštite djece predškolskog uzrasta. Izvršitelji: Izvršitelji: izabrani  izabrani tim primarne zdravstvene zaštite.  Suradnja i koordinacija na razini specijalističko-konzilijarne i bolničke zdravstvene zaštite      

suradnja s rodilištem putem otpusnog pisma za novorođenče,  ostvarivanje kontakta pri rješavanju pojedinih poje dinih zdravstvenih problema zajedničkog pacijenta (planiranje obrade i bolničkog liječenja kao i provođenje liječenja).  Izvršitelji:  izabrani tim primarne zdravstvene zaštite u suradnji sa specijalistima u Izvršitelji:

specijalističko-konzilijarnoj i bolničkoj djelatnosti.  Izdavanje potvrda potvrda o zdrav zdravstvenom stvenom stanju osigurane osobe i izvješća za potrebe drugih korisnika   pisanje potvrda o zdravs zdravstvenom tvenom stanju, n na a zahtjev osigurane osobe osobe,, a prema

raspoloživim podacima iz zdravstvenog kartona kao i na osnovi pregleda, koji proizlaze iz Programa mjera. Izvršitelji:  izabrani timovi zdravstvene zaštite predškolske djece u suradnji s Izvršitelji: odgovarajućim ustanovama.

Registriranje, evidentiranje, evaluacija i izvješćivanje 

prema važećim propisima, uključujući preventivne mjere i postupke. Za svako dijete vođenje medicinske dokumentacije s podacima o rastu i razvoju, bolestima i liječenju, cijepljenjima, iskaznice imunizacije, vođenje propisane evidencije o radu.   119

 

Izvješćivanje o radu i zdravstvenim pokazateljima na propisanim obrascima u zadanim rokovima, uz evidenciju i izvješćivanje o zaraznim i malignim bolestima te invalidnosti prema važećim propisima. Izvršitelji:  izabrani tim primarne zdravstvene zaštite.  Izvršitelji: Važno saznati:  SIROMAŠTVO? 

NEOBRAZOVANOST? 

SOCIJALNA PATOLOGIJA?  

Kako povezati ove najznačajnije čimbenike sa poremećajima rasta i razvoja?  Osnovni pokazatelji zaštite zdr  zdravlja avlja majki i djece          

Demografsko stanje (biološki opstanak neke zajednice ovisi o broju rođenih!)  Mortalitet Morbiditet Pozitivni pokazatelji zdravlja (rasta i razvoja)  Organizacija i provođenje mjera zdravstvene zaštite 

Pokazatelji demografskog stanja  Prirodni prirast (rođeni-umrli; natalitet; mortalitet)    Struktura stanovništva prema dobi (0 -14 godina; 15-64 godine; 65 +) i spolu    Ukupni fertilitet    Godišnje procjene broja stanovnika    

Uzroci ranih neonatalnih smrti i mrtvorođenja  Uglavnom posljedic posljedica a uranjenih poroda vez vezanih anih uz pretho prethodne dne komplikac komplikacije ije u trudnoći te se r  adi o djeci vrlo niske porodne težine, ispod 1.500 grama  što je trajanje trudnoće kraće izraženije posljedice nezrelosti   Drugi uzroci: kongenitalne anomalije, najviše dijafragmalna he rnija, kromosomski sindromi Down i Edwards,ostale prirođene malformacije,NSD m alformacije,NSD   

Uzroci smrti u Hrv Hrvatskoj atskoj u dobi 1-14 godina  Ozljede i otrovanja Novotvorine

36,33% 23,22%

Bolesti živčanog sustava

15,14%

Kongenitalne malformacije

15,14%

Bolesti cirkulacijskog sustava

6,6%

Zarazne i parazitarne bolesti

4,4%

Endokrine bolesti

4,4%

120

 

Bolesti krvi krvotvornog sustava

2,2%

Simptomi, znakovi i abnormalni kl. I lab. nalazi

1,1%

Uzroci boravka u bolnici  bolnici   

U prvoj godini života: stanja vezana uz porod neonatalna žutica, druge infekcije specifične  za perinatalno razdoblje, nezrelost, akutni bronhitis i bronhiolitis stanja fetusa i novorođenč eta vezana za druge komplikacije



  konvulzije, U razdobljuakutni malogbronhitis, djeteta (1-4 godine):kila kronične bolesti tonzila i adenoida, upale pluća,   preponska   U dobi 5-9 godina: kronične bolesti tonzila, gastroenteritis, upale pluća, operacije prepucija, akutna upale slijepog crijeva   U dobi 10-14 godina, kronične bolesti tonzila i adenoida, bolovi u trbuhu tr buhu i zdjelici, upale slijepog crijeva, prijelomi podlaktice, epilepsija 

Dojenčad  u skrbi djelatnosti za zaštitu zdravlja djece i općoj medicini  Praksa realizacije prava na slobodni izbor liječnika:   

u većini županija roditelji se odlučuju za pedijatrijsku skrb (88,2% dojenčadi je u pedijatrijskoj skrbi) 

 

županije s više ruralnih područja ili nedovoljnim brojem pedijatara imaju jednako ili više dojenčadi u općoj medicini Mala djeca u skrbi djelatnosti za zaštitu zdravlja djece i općoj medicini 

Županije s većim ili jednakim brojem djece u skrbi OM:   Krapinsko-zagorska 

Virovitičko-podravska  87,4% djece u PZZ PZZ u dobi 1-6 g godina odina je u pedijatrijskoj sk skrbi rbi 

Važnost socijalno-gospod socijalno-gospodarskih arskih čimbenika rizika za zdravlje majki i djec djece e     

Isprepleteno djelovanje bioloških, socijalnih i okolišnih utjecaja na perinatalni ishod Značajke socijalno-gospodarsko gospodarskog g okružja od osobitog utjecaja: bračno stanje, obrazovanje,

zanimanje, radni uvjeti, dohodak obitelji, urbana ili ruralna sredina    Viši BDP – niža stopa perinatalne i dojenačke smrtnosti Pobol djece u suvremenom društvu se mijenja  Tijekom XX. stojeća su u industrijsk industrijskii razvijenim zemljama prateći razvoj tehnologije i napredak u medicini iskorijenjene ili značajno suzbijene bolesti vezane uz nedostatnu prehranu i infekcije. Procesi industrijalizacije, globalizacije i urbanizacije u suvremenom svijetu su uzrokom pojave tzv. “novih bolesti” u djece. 

121

 

Promjena pobola 

“Community” (komunalni) pedijatri, ili pedijatri u zajednici, imaju značajno realističniji i cjelovitiji uvid obzirom da preuzimaju odgovornost za svu djecu unutar zajednice, pružaju preventivne i kurativne aktivnosti i razumiju odrednice djetetova zdravlja i posljed ice bolesti kao i učinkovitost provedenih aktivnosti. Pedijatar u zajednici  Jedinstvena uloga pedijatra u zajednic zajednicii je skrb o cjelok cjelokupnoj upnoj populaciji –  o onima koji su zdravi zdravi i trebaju preventiv preventivne ne aktivnosti, o onima k koji oji imaju znakov znakove e bolesti ali ne dobijaju odgovarajuću pomoć i o onima koji traže pomoć u ordinacijama primarne zdravstvene zaštite ili u bolnicama.  Uloga pedijatra  Preporuke:(American Academy of Pediatrics)  Pedijatri trebaju koristiti podatke iz lokalne zajednice (epidemiološke, demo grafske i ekonomske pokazatelje) kako bi bolje razumjeli zdravlje i socijalne rizike djece o kojoj skrbe.   Pedijatri bi trebali surađivati sa ostalim članovima zajednice kako bi poboljšali uvjete boravka i rada djece (predškolske i školske institucije, programi za mladež i dr.)  Pedijatri bi trebali stimulirati zajednicu i školu da se posvete problemima djece  Pedijatri bi trebali surađivati sa javnim zdravstvom i kolegama u ostalim suradničkim službama na poslu identificiranja problema u ostvarenju zdravlja i dobrostanja djece.

Kako većina odgovarajućih službi već postoji na terenu pedijatar bi ih trebao identificirati i preuzeti ulogu koordinacije  koordinacije aktivnosti u rješavanju navedenih problema kako bi se iz postojećeg sustava ostvarila najbolja učinkovitost i korist.  Pedijatri trebaju nastojati povećati učinkovitost zdravstvene zaštite i dostupnost zdravstvene dostupnost zdravstvene službe svakom djetetu.  Pedijatar u zajednici, za sprovođenje ovih aktivnosti, treba imati podršku pedijatrijskih društava i

klinike,  treba dobiti prijedlog praktičnih modela unutar kojih će organizirati svoj rad. klinike,

Obzirom na snažne promjene koje koje nastaju u svijetu medicine i drug drugih ih humanističkih  znanosti, iznimno je važno da pedijatri preispitaju i reafirmiraju svoju ulogu profesiona lca u zajednici - kao pedijatra u komunalnoj zajednici - i da se prirede za tu ulogu, jednako predano kao što se priređuju za svoju tradicionalnu kliničku ulogu.  Zbog teškoća kojima su izložena djeca u suvremenom društvu Povjerenstvo Europskog pedijatrijs kog društva (EPA)donijelo je sljedeće odluke 

122

 

 

Idealno je da pedijatar provodi zdravstvenu zaštitu djece od rođenja do kasne adolescencije, što  uključuje i važan položaj u trudnoći  i ranoj odrasloj dobi.    Granice zdravstvene zaštite djece trebaju biti određene tjelesnim i razvojnim stanjem djeteta, a ne samo kronološkom dobi. 

Breme nesreća djece u Hrvatskoj Socijalne okolnosti nesreća • Djeca u siromašnijim zajednicama zajednicama imaju povećan rizik od ozljeda. ozljeda. Veća je vjerojatnost da će živjeti u opasnim uvjetima - kućama s otvorenim izvorom plamena, nezaštićenim prozorima i stepenicama, ili u  blizini prometnice po kojoj se odvija gust gust promet. Oni često nemaju prostore i objekte za sigurnu igru. Piramida ozljeda   Smrtni slučajevi   Bolničko liječenje   Intervencije hitne medicinske pomoći   Intervencije opće medicine i samopomoć Ozljede u djece

• Gotovo 90% ozljeda djece su rezultat nenamjernog ili "slučajnog" događaja. U svijetu okospašena 830 000ako djece umre od ozljeda svake ugodine, gotovo 2300 svaki dan. Više od 1000 djece dnevno mogu biti se  primijene dokazano dokazano učinkovite mjere prevencije.

 Najčešće vrste nesreća • prometne nesreće • utapanja • opekline • padovi  • otrovanja

123

 

Vrste ozljeda kod bolnički liječene djece u dobi od 0-14 godina u Hrvatskoj  

7% prometne nesreće

 

8,6% padovi   11,6% opekline   30,2% otrovanja lijekovima, alkoholom, pesticidima i drugim kemikalijama

Invalidnost djece kao posljedica nesreće • U Registru osoba s invaliditetom Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo registrirano je 205 djece koja imaju naveden vanjski uzrok invaliditeta iz MKB-10 skupina V01-Y98.

• NAPOMENA:Ovaj broj je mogućno i veći pošto navođenje vanjskih uzroka invaliditeta u rješenjima rj ešenjima za osobe s invaliditetom nije obavezno polje.

Kontrola ozljeda • Prevencija • Akutna skrb • Rehabilitacija Prevencija Mnoge razvijene zemlje su smanjile smrtnost s mrtnost djece zbog ozljeda do 50% u protekla tri desetljeća sljedećim mjerama:

• zakoni, propisi i regulacije i provedba istih • prilagodba proizvoda, npr. sigurnosni poklopci na lijekovima • promjene u okolišu, npr. ograde oko bazena • provođenje kampanja podizanja javne svijesti o prevenciji ozljeda

• pružanje bolje, djetetu usmjerene hhitne itne pomoći

Prometne nesreće • sigurnosne auto-sjedalice • pojasevi u automobilima • kacige • pješačke staze • korištenje dnevnih svjetala za vozila • ograničenja brzine 124

 

• zakoni protiv konzumiranja alkohola i vožnje • ograničenja u vožnji za mlade vozače Utapanje

• korištenje pojasa za spašavanje • ograde oko bazena i drugih vodenih površina • organizirano spašavanje i brzu prvu pomoć u hitnim slučajevima Opekline

• dimni alarmi • nedostupnost zapaljivih sredstava djeci •• regulacija temperature vruće vode odgovarajući zdravstveni centri s obučenim osobljem i opremom Padovi

• korištenje sigurnosnih dodataka za prozore i vrata • posebno oblikovana dječja igrališta • proizvodi i oprema koja zadovoljava sigurnosn sigurnosnee standarde Otrovanje

• sigurno skladištenje otrovnih sredstava • sigurnosni zatvarači na lijekovima i drugim potencijalno opasnim supstancama

• pakiranje lijekova u ne-smrtonosnim količinama • postojanje i dostupnost centara za kontrolu otrovanja Odgovor na problem u Hrvatskoj

• Nacionalna strategija za sprečavanje sprečavanje nesreća djece... • Edukacijski paket za primarnu zdravstvenu zaštitu Raspodjela materijala

• Svim patronažnim sestrama • Svim pedijatrima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti • Obiteljskim liječnicima koji imaju više od 50 djece u skrbi Pravo na sigurnost

• Sva djeca imaju pravo na sigurno okruženje i zaslužuju zaštitu od ozljeda. Mnogi mladi životi bi mogli biti spašeni integriranjem prevencije ozljeda u cjelokupne globalne napore za zdravlje djeteta. Poboljšana organizacija hitnih službi može pomoći u smanjenju posljedica ozljeda.

PLAN I PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE IZ OBVEZNOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA Prof. Jureša Vesna 

1.8. PROGRAM MJERA ZA DJELATNOST PREVENTIVNO-ODGOJNIH PREVENTIVNO-ODGOJNIH MJERA ZA

ZDRAVSTVENU ZAŠTITUŠKOLSKE DJECE I STUDENATA   Narodne novine 126/2006. 126/2006.

SISTEMATSKI PREGLEDI 1.2.1. MJERE PROMICANJA ZDRAVLJA I PREVENCIJE BOLESTI

1.2.1.1. Sistematski pregled dojenčeta u dobi 1-2 mjeseca    otvaranje kartona (zdravstvenog i cjepnog); kratka obiteljska anamneza (kronične i nasljedne bolesti;

raniji porodi; podaci o ovoj trudnoći i porodu); prehrana djeteta i podaci o dotadašnjem

zdravstvenom stanju,   antropometrijska mjerenja: tjelesna težina, duljina, opseg glave,tjelesna temperatura,    opći pregled po sustavima (koža i sluznice, glava, vrat, prsni koš,pluća i srce, abdomen, spolovilo, ekstremiteti i kukovi), posebice osvrt na eventualne anomalije, oštećenja oštećenja ili odstupanja za dob,    psihomotorni skrining, 125

 

upućivanje na ultrazvučni pregled kukova, po indikaciji, i ndikaciji,  upućivanje na ultrazvučni pregled mozga –  u nedonošene novorođenča novorođenčadi di (35 i manje tjedana gestacije) te druge novorođenčadi s perinatalnim  perinatalnim čimbenicima rizika,     provjera sluha dojenčadi koja su bila pozitivna na p prvom rvom stupnju probira u rodilištu ili one dojenč dojenčadi adi koja prvi stupanj probira nisu prošlaiz bilo kojih razloga,     BCG i izdavanje iskaznice imunizacije –  u slučajevima u kojima nisu provedeni u rodilištu,     

   proba inhibicije za skrining fenilketonurije te kapilarne krvi za TSH test, odnosno skrining na

kongenitalnu hipotireozu –  u slučajevima u kojima nisu    profilaksa rahitisa,    profilaksa anemije anemije u prematurusa i pre prema ma drugim   savjeti o njezi i prehrani,   unošenje podataka u zdravstvenu dokumentaciju. 

provedeni u rodilištu, 

određe određenim nim indikacijama,

Izvršitelji: izabrani tim primarne zdravstvene zaštite.  1.2.1.2. Sistematski pregled dojenčeta u dobi 3-4 mjeseca  Utvrđivanje i praćenje zdravstvenih potreba:    kao i u prethodnom sistematskom pregledu,   anamneza o zdravlju u proteklom razdoblju  –  kao   antropometrijska mjerenja,   opći pregled po sustavima,     psihomotorni skrining,   skrining vida,   neurološki skrining –  asimetrija, refleksi: hvatanja šake, hvatanja stopala,automatskog hoda,   cijepljenje prema kalendaru cijepljenja (uz prethodno mjerenje tjelesne temperature) i unošenje

 podataka u cjepni karton i iskaznicu imunizacije,   savjet o njezi i prehrani,   unošenje podataka u zdravstvenu dokumentaciju.  Izvršitelji: izabrani tim primarne zdravstvene zaštite.  1.8.1.1. Sistematski pregled djeteta prije upisa u prvi razred osnovne škole   Obveza provođenja pregleda regulirana je važećim propisima.  Sadržaj i način provođenja liječničkog pregleda provodi se prema metodologiji stručno usuglašenoj u

Hrvatskom društvu za školsku i sveučilišnu medicinu, a obuhvaća: uzimanje anamneze i heteroanamneze, uvid u dosadašnju medicinsku dokumentaciju dokumentaciju i nalaz stomatologa, cjelovit somatski pregled, utvrđivanje    psihomotornog razvoja, socijalne i emocionalne zrelosti, urin, Hb. Pregled Pregled se obavlja u ambulanti, a iznimno u odgovarajućim prostorima škole.  1.8.1.2. Sistematski pregled u V. razredu osnovne škole (praćenje psihofizičkog razvoja)   Pregled obuhvaća cjelovit somatski pregled te razgovor   ss razrednikom u svrhu utvrđivanja prilagodbe na  predmetnu nastavu.

1.8.1.3. Sistematski pregled u VIII. razredu osnovne škole (profesionalna orijentacija)  Pregled se obavlja u svrhu utvrđivanja zdravstvenog stanja i sposobnosti s obzirom na odabir zvanja te najpogodnijeg srednjoškolskog obrazovanja. obrazovanja. Pregled obuhvaća prikupljanje anamnestičkih podataka i dokumentacije, somatski pregled te provođenje potrebnih dijagnostičkih postupaka.  1.8.1.4. Sistematski pregled u I. razredu srednje škole (prepoznavanje zdravstvenih z dravstvenih rizika i rizičnih ponašanja) Pregled se obavlja u svrhu utvrđivanja zdravstvenog stanja terizičnih ponašanja i navika, kao i prilagodbe na srednju školu.  1.8.1.5. Sistematski pregled na prvoj godini  studija  Provodi se u svrhu kontrole zdravstve nog stanja, uvida u navike i ponašanje, prilagodbe na studij te utvrđivanja zdravstvenih rizika.  Izvršitelji:  nadležni tim u djelatnosti preventivno-odgojnih mjera za zdravstvenu zaštitu školske djece i studenata.  126

 

Sistematski pregled II dio 1.2.1.3. Sistematski pregled dojenčeta u dobi  6-7 mjeseca  Utvrđivanje i praćenje zdravstvenih potreba:     anamneza o zdravlju u proteklom razdoblju  –  kao  kao i u prethodnom sistematskom pregledu,   antropometrijska mjerenja,   opći pregled po sustavima + krvna slika (CKS iz kapilarne krvi),    psihomotorni skrining,   cijepljenje –  podaci  podaci o dosadašnjem dosadašnjem cijepljenju; cijepljenju; cijepljenje ili docjepljivanje (uz prethodni pregled pregled i mjerenje tjelesne temperature)

cjepnom kartonu i kalenda cjepnom kalendaru ru cijepljenja; unošenje podataka u cjepni karton i iskaznicu imunizacije,   savjet o njezi i prehrani,   unošenje podataka u zdravstvenu dokumentaciju.  Izvršitelji:izabrani tim primarne zdravstvene zaštite.  1.2.1.4. Sistematski pregled dojenčeta u dobi 9.-10. mjesec  Utvrđivanje i praćenje zdravstvenih potreba:  kao i u prethodnom sistematskom pregledu,   anamneza o zdravlju u proteklom razdoblju  –  kao   antropometrijska mjerenja,   opći pregled po sustavima + denticija,      psihomotorni skrining,   kontrola provedene primovakcinacije,   savjet o njezi i prehrani,   unošenje podataka u zdravstvenu dokumentaciju.  Izvršitelji:izabrani tim primarne zdravstvene zaštite.  1.2.1.5. Sistematski pregled djeteta u dobi 12. -15. mjesec  Utvrđivanje i praćenje zdravstvenih potreba:    kao i u prethodnom sistematskom pregledu,   anamneza o zdravlju u proteklom razdoblju  –  kao   antropometrijska mjerenja,   opći pregled po sustavima + položaj testisa, t estisa, denticija,     psihomotorni skrining,   savjet o njezi i prehrani,   antirahitična profilaksa u jesenjim i zimskim mjesecima,    unošenje podataka u zdravstvenu dokumentaciju. Izvršitelji:izabrani tim primarne zdravstvene zaštite.  Sistematski pregled III dio 1.2.1.6. Sistematski pregled djeteta nakon navršene 2. godine     prema

Utvrđivanje i praćenje zdravstvenih potreba:     anamneza o zdravlju (tjelesni, emocionalni i socijalni razvoj) u proteklom razdoblju,   antropometrijska mjerenja,   opći pregled po sustavima + položaj testisa,    

 pregled stomatologa stomatologa i status mliječnih zu zubi, bi, 

prema smjernicama struke,    psihomotorni skrining i emocionalni razvoj, prema   ciljani pregled i upućivanje oftalmologu djece s pozitivnom obiteljskom anamnezom o vidnim 

 poremećajima ili prisutnim patološkim nalazo nalazom, m,    laboratorijske pretrage –  CKS  CKS iz kapilarne krvi,  jelesne   cijepljenje –   podaci podaci o dosadašnjem dosadašnjem cijepljenju; cijepljenju; docjepljivanje (uz pre prethodno thodno mjerenje t jelesne temperature) –   prema  prema cjepnom kartonu kartonu i kalendaru kalendaru cijepljenja; unoše unošenje nje podataka u cjepni karton i  iskaznicu imunizacije,   savjet o prehrani,   unošenje podataka u zdravstvenu dokumentaciju.  127

 

Izvršitelji: izabrani tim primarne zdravstvene zaštite.  1.2.1.7. Sistematski pregled djeteta nakon navršene 4. godine   Utvrđivanje i praćenje zdravstvenih potreba:     anamneza o zdravlju (tjelesni, emocionalni i socijalni razvoj) u proteklom razdoblju,   antropometrijska mjerenja,   opći pregled po sustavima + mjerenje tlaka,   status mliječnih zubi,     psihomotorni skrining,  

ciljani pregled i upućivanje oftalmologu djece s pozit pozitivnom ivnom obiteljskom anamnezom o vidnim   poremećajima ili prisutnim patološkim nalazo nalazom, m, 

 CKS iz kapilarne krvi, urin,   laboratorijske pretrage –  CKS  podaci o dosadašnjem   cijepljenje –  podaci dosadašnjem cijepljenju; cijepljenju; docjepljivanje

(uz pre prethodno thodno mjerenje tjelesne  temperature) –  prema   prema cjepnom kartonu kartonu i kalendaru kalendaru cijepljenja; unoše unošenje nje podataka u cjepni karton i 

iskaznicu imunizacije,   savjet o prehrani,   unošenje podataka u zdravstvenu  dokumentaciju. Izvršitelji: izabrani tim primarne zdravstvene zaštite.  1.2.1.8. Sistematski Sistematski pregled djeteta u dobi od 6 godina  Utvrđivanje i praćenje zdravstvenih potreba:     anamneza o zdravlju (tjelesni, emocionalni i socijalni socijal ni razvoj) u proteklom razdoblju,   antropometrijska mjerenja,   opći pregled po sustavima + mjerenje tlaka, tl aka,     psihomotorni razvoj,   vid (anamnestički),    neurološki status,     pregled ekstremiteta,    pregled kralježnice, kralježnice,    status zubi,   sluh (anamnestički),    savjet o prehrani,   unošenje podatak a u zdravstvenu dokumentaciju. Izvršitelji: izabrani tim primarne zdravstvene zaštite.  OSTALI PREVENTIVNI PREGLEDI 1.2.1.12. Druge preventivne mjere  Kemoprofilaksa i seroprofilaksa seroprofilaksa –  primjenom  primjenom određenih određenih sredstava (kod djece koja su izložena odre određenim đenim infekcijama) prema važećim propisima,    Profilaksa rahitisa provodi

se kroz čitavo dojenačko doba i nakon navršene prve godine u jesenjim

i zimskim mjesecima,   Profilaksa anemije –  u prvoj godini starosti kod pojedinaca i skupina s povećanim rizikom (nedonoščad),    Kontrolni pregled prigodom prijave neke zarazne bolesti i poduzimanje manjih protuepidemijskih protuepidem ijskih mjera.  Izvršitelji:izabrani tim primarne zdravstvene zaštite u suradnji s drugim djelatnostima primarne zdravstvene zaštite te higijensko-epidemiološkim djelatnošću zavoda za javno zdravstvo.  1.2.1.14. Ostale preventivne mjere

Pregled novorođenčeta neposredno poslije poroda kod kuće.  U 1. i 5. minuti određivanje Apgar vrijednosti, ocjena općeg stanja novorođenčeta, procjena zrelosti, mjerenje porodne težine i duljine, opsega glave, uočavanje vidljivih kongenitalnih anomalija, oštećenja pri  porodu i drugih smetnji. 128

 

Za novorođenčad rođenu kod kuće –  cijepljenje  cijepljenje protiv tuberkuloze, skrining fenilketonurije, hipotireoze,  probir na oštećenje oštećenje sluha u najbližoj najbližoj audiološkoj ustanovi. Za novorođenčad rođenu kod kuće do mjesec dana života – cijepljenje cijepljenje protiv tuberkuloze, uzimanje kapilarne krvi na filtar papir i upućivanje u laboratorij za otkrivanje prirođenih metaboličkih bolesti na  probu inhibicije za skrining fenilketonurije (Guthrie test) te uzimanje kapilarne krvi na filtar papir i upućivanje u odgovarajući laboratorij za pregled TSH testom za skrining kongenitalne hipotireoze. Izvršitelji: izabrani tim primarne zdravstvene zaštite.  1.8.2.1. Kontrolni pregledi nakon preventivnih pregleda   Na poziv prema medicinskoj indikaciji. 1.8.2.2. Namjenski pregledi i izdavanje potvrda i mišljenja    Pregled prije upisa u srednju, višu, visoku školu ili fakultet ako to zahtijeva odabir školovanja,    Pregled prije prijema u đačk i ili studentski dom,   Pregled u svrhu utvrđivanja zdravstvenog stanja djeteta prilikom promjene  školovanja ili načina života,    Pregled prije cijepljenja u svrhu utvrđivanja kontraindikacija,     Ostali pregledi u svrhu utvrđivanja ut vrđivanja sposobnos sposobnosti ti i kontraindikacija u veziodlaska na organizirani odmor i sl. 1.8.2.3. Ostali namjenski pregledi prema zdravstvenoj indikaciji  1.8.2.4. Namjenski pregledi i izdavanje potvrda na zahtjev 

Obavljaju se prema medicinskoj, socijalnoj indikaciji ili prije započinjanja određene aktivnosti ili promjene okolnosti življenja.  Izvršitelji: nadležni tim školske medicine.  1.8.3.2. Skrininzi koji se preporučuju u učenika i studenata s riziko m 

učenici (populacija) i vrijeme provođenja

Skrining

metoda

1. Hiperkol Hiperkolesterolemija esterolemija

kolesterol u serumu

za učenike s osobnim i obiteljskim rizikom, kod upisa i u VIII. razredu OŠ

2. Sluh

audiometrija (individualna  jasan zvuk)

česte upale uha, podatak o smetnjama sluha, zvučna trauma, i pri izboru školovanja i zanimanja

3. Eksperimentiranje sa psihoaktinim drogama

urin test trakom

učenici i studenti s rizikom za zlouporabu prema stručnim kriterijima

129

 

4. Spolna aktivnost

intervju i savjetovanje (broj partnera, kontracepcija, splne bolesti, Papanicolau test)

za spolno aktivne djevojke i mladiće

1.8.3.1. Skrininzi za čitavu populaciju*  Skrining

metoda

vrijeme provođenja

1. Rast i razvoj

Mjerenje TT i TV ITM

upis, III., V., VI., VIII. razred OŠ, I. razred SŠ, I. godina studija

2. Vid

Snellenove tablice

upis, III., V., VIII. razred OŠ, I. razred SŠ, I. godina studija

3. Vid na boje

Ishihara tablice

1x u tijeku školovanja (II. ili III. raz. OŠ), I. godina studija

4. Anemija

Hemoglobin (feritin)

upis u OŠ

5. Krvni tlak (mm/Hg)

Tlakomjer sa živom

V., VIII. razred OŠ, I. razred SŠ, I. godina studija

6. Proteinurija

Urin test trakom

upis

7. Skolioza

Test pretklona

upis, V., VI., VIII. razred OŠ, I. razred SŠ, I. godina studija

8. Sluh

Audiometrija

VII. ili VIII. razred OŠ

9. Gušavost

Pregled štitnjače

upis, V., VIII. razred O Š, I. razred SŠ, I. godina studija

10. Spolni razvoj i

Spolni razvoj po

V. i VIII. razred OŠ, I. razred SŠ, I. godina studija

reproduktivni sustav

Tanneru, podatak o menarhi i samopregled dojke i testisa

11. Ponašanje,

Intervju i anketiranje

socijalizacija i

učitelja

2. polugod. I. razreda OŠ i uz svaki sistematski pregled u OŠ i SŠ

Intervju i anketiranje

Uz svaki sistematski pregled u OŠ i SŠ i studiju

prilagodba na školu 12. Rizične navike i ponašanje (pušenje, alkohol, psihoaktivne droge, spolno

ponašanje 130

 

13. Mentalno zdravlje

VII razred OŠ, I. razred SŠ I. godina studija

Intervju i anketiranje

učenika

Zašto zdravstvena knjižica školskog djeteta ?    nastavak praćenja rasta i razvoja      jedinstveni postupnik u preventivnoj preventivnoj

zdravstvenoj zaštiti

  bolji uvid u zdravstveno zdravstveno stanje djeteta

ujednačen i jednostavan jednostavan način bilježenja bilježenja zdravstvenih podataka zapis koji omogućuje kva kvalitetnu litetnu obradu podataka 

   

Što omogućuje knjižica?    sustavno praćen je rasta i razvoj razvoj   praćenje djece i mladih s rizicima   standardizacija standardizacija postupaka

po zdravlje

  praćenje rezultata intervencije     jednostavna,  jednostavna, laka i brza samo –  evaluacija  evaluacija

  unapređenje stručnog rada   izvrsna priprema za informatiza informatizaciju ciju u  

zdravstvu - posebice u školskoj medicini  

 jednostavniji i brži način izvještavanja 

1.8.4. ZDRAVSTVENA I TJELESNA KULTURA

1.8.4.1. Pregled u svrhu utvrđivanja zdravstvenog stanja i sposobnosti za prilagođeni program  tjelesne i zdravstvene kulture onih učenika koji iz zdravstvenih razloga ne mogu pratiti redoviti program 

Klinički pregled, uvid i nadopuna dijagnos dijagnostičkih tičkih nalaza i savjetovanje s profesorom tjelesne i zdravstvene kulture.

1.8.4.2. Pregled u svrhu utvrđivanja primjerenog oblika tjelesne aktivnosti za učenike i studente   1.8.4.3. Pregled prije započinjanja bavljenja sportskom aktivnošću  Klinički pregled, uvid i nadopuna dijagnos dijagnostičkih tičkih nalaza u svrhu  utvrđivanja zdravstvenog stanja, sposobnosti i kontraindikacija za određenu vrstu sporta u školskim sportskim klubovima.  1.8.4.4. Pregled prije natjecanja u školskim sportskim klubovima  Kontrolni pregled.

1.8.4.5. Praćenje onih učenika koji iz zdravstvenih razloga ne mogu pratiti redoviti program   Izvršitelji: nadležni tim školske medicine. 

1.8.5. MJERE ZAŠTITE OD ZARAZNIH BOLESTI   1.2.1.9. Cijepljenje i docjepljivanj do cjepljivanjee dojenčadi i djece 0-6 godina  Uz prethodni sistematski pregled cijepljenje se provodi prema kalendaru cijepljenja koji za svaku godinu

izrađuje epidemiološka služba Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Cijepljenje se obavlja kontinuirano kroz čitavu godinu.  Izvršitelji:izabrani tim pr imarne imarne zdravstvene zaštite.  1.2.1.10. Cijepljenje i docjepljivanj d ocjepljivanjee dojenčadi i djece 0-6 godina protiv hepatitisa B  Cijepljenje protiv hepatitisa B obvezno je za svu novorođenč novorođenčad ad HBsAg pozitivnih majki, djecu u obiteljskom kontaktu s HbsAg pozitivnom osobom i djecu smještenu uustanove socijalne skrbi.  Izvršitelji: izabrani tim primarne zdravstvene zaštite, a zaustanove socijalne skrbi ugovorni doktori. 

131

 

1.8.5.1. Cijepljenje i docjepljivanj do cjepljivanjee 

Provodi se prema obveznom godišnjem programu cijepljenja, a uključuje i pregled prije cijepljenja u svrhu utvrđivanja kontraindikacija Razred Osnovna š kola  kola  Upis u prvi razred I. II. VI. VII. VIII.  Srednja š kola  kola  Završni razred

Cjepivo Ana-Di-Te, IPV MMR PPD Hepatitis B (3 doze) PPD, BCG Ana-Di-Te, IPV Ana-Di-Te

1.8.5.2. Obvezna dodatna cijepljenja učenika i studenata s rizikom prema Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti   1.8.5.3. Dodatna cijepljenja učenika i studenata s rizikom (krpeljni meningoencefalitis, hepatitis B, pneumokok)  1.8.5.4. Sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti  

Kontrolni pregled prilikom pojave neke zarazne bolesti u školi i studentskom domu i poduzimanje manjih  protuepidemijski intervencija.

Izvršitelji: nadležni tim školske medicine.  1.8.6. ZAŠTITA I

UNAPREĐENJE ŠKOLSKOG OKRUŽENJA  1.8.6.1. Higijenska kontrola škole, učeničkog i studentskog doma  Kontrola uvjeta rada i boravka u školi i/ili učeničkom i studentskom domu, najmanje dva puta godišnje. Osobitu pozornost treba posvetiti komunalno-higijenskim uvjetima (osvjetljenje, zračnost, sanitarije, opskrba vodom i dr.) uz nužnu suradnju i s lokalnom zajednicom  .1.8.6.2. Nadzor nad prehranom učenika i studenata  Kontrola školskih kuhinja i jelovnika te poticanje zdravijih  prehrambenih  prehrambenih navika u uče učenika nika i školskog osoblja.

1.8.6.3. Posebni program za djecu sa zdravstvenim poteškoćama koja zahtijevaju dijetalnu prehranu   Sudjelovanje pri izradi jelovnika za djecu s posebnim potrebama, edukacija nastavnog i nenastavnog osoblja .1.8.6.4. Kontrola uvjeta obrazovanja za djecu i studente s posebnim potrebama 

 Nadzor nad uvjetima uvjetima za život i rad, a osobito sigurnosn sigurnosnim im uvjetima kretanja za djecu i mlade s posebnim  potrebama.

Izvršitelji:nadležni tim školske medicine.  1.8.7. SAVJETOVALIŠNI RAD  1.8.7.1. Savjetovanje u svrhu očuvanja i unaprjeđenja zdravlja i zdravijeg načina življenja   Rad s učenicima i studentima u rješavanju najčešćih zdravstvenih i psihoscoijalnih problema te  usmjeravanje usvajanju zdravijih navika i stavova. 1.8.7.2. Konzultacije s nastavnicima i stručnim suradnicima škole 

Provodi se kao dio svakog sistematskog i drugog preventivnog pregleda u svrhu praćenja i zdravstvenog nadzora svih učenika. 

132

 

1.8.7.3. Rad s roditeljima 

Savjetovališni rad s roditeljima u svrhu rješavanja aktualnih problema u vezi sa školom,ponašanjem i sazrijevanjem te odnosima u obitelji.

1.8.7.4. Savjetovanje o očuvanju i unaprjeđenju reproduktivnog zdravlja  Savjetovališni rad s mladima i studentima o odnosima među spolovima, usvajanju odgovornog spolnog  ponašanja te uporabi kontrace kontracepc pcije. 1.8.7.5. Savjetovanje o očuvanju i unaprjeđenju mentalnog zdravlja  Savjetovališni rad s mladima i studentima o najčešćim problemima mentalnog zdravlja (stres, depresija, anksioznost, nedostatak samopouzdanja samopouzdanja i samopoštovanja samopoštovanja i dr.).  1.8.7.6. Aktivna skrb o djeci, mladima i studentima s  kroničnim poremećajima zdravlja 

Praćenje učenika i studenata koji boluju od kroničnih poremećaja zdravlja u odnosu na zdravstveno stanje i sposobnosti te potrebne mjere zdravstvene zaštite u odgoju i obrazovanju kao  i praćenje uspješnosti uspješnosti savlada savladavanja vanja obrazovn obrazovnog og programa.  1.8.7.7. Skrb o djeci, mladima i studentima s rizicima po zdravlje  

Uočavanje i prepoznavanje djece i mladih s rizicima po zdravlje i poremećajima ponašanja  konzumiranju alkohola, (prekomjerna tjelesna težina, sklonost ovisničkom ponašanju –  konzumiranju eksperimentiranju s psihoaktivnim drogama, sklonost promiskuitetnom ponašanju, bijeg od kuće,  izbjegavanje nastave, maloljetničkoj delikvenciji i dr.).Individualni savjetovališni i zdravstveno-odgojni rad, suradnja sa stručnim službama škole, s obitelji djeteta, adolescenta ili studenta te centrima za socijalni rad.  1.8.7.8. Skrb o učenicima s ometenošću u psihičkom ili fizičkom razvoju   Registracija i evidencija učenika koji su zbog ometenosti u psihičkom ili fizičkom razvoju razvrstani  po stručnim komisijama zdravstva i pros prosvjete vjete ili socijalne sk skrbi. rbi. Za svu djecu integriranu u redovne redovne  škole ili polaznike specijalnih škola nužna je stalna suradnja sa stručnim službama škole u svrhu    praćenja zdravstvenog zdravstvenog stanja i ssposobnosti posobnosti djeteta te uspješnosti savladavanja savladavanja pre predviđenog dviđenog odgojno-obrazovnog programa.

Izvršitelji: nadležni tim školske medicine.  1.8.8. ZDRAVSTVENI ODGOJ I PROMICANJE ZDRAVLJA

1.2.1.11. Promicanje zdravlja, provođenje zdravstvenog odgoja i prosvjećivanje roditelja i djece  Individualno zdravstveno prosvjećivanje prosvjećivanje roditelja u obliku savjetovanja roditelja o problemima rasta i razvoja; o načinu prehrane –   posebice posebice naglasiti naglasiti važnost i predn prednosti osti prirodne prehrane prehrane u  dojenačkoj dobi te stjecanje zdravih prehrambenih navika u cilju prevencije pretilosti; zdravstveno  prosvjećivanje u svezi preven prevencije cije nesreća i po posljedičnih sljedičnih ozljeda i drug drugih ih zdravstvenih problema. Izvršitelji:izabrani tim primarne zdravstvene zaštite.  1.8.8.1. Zdravstveno-odgojne aktivnosti s učenicima  Osnovna škola I. –  IV.  IV. razred  Osobna higijena u očuvanju zdravlja.   Značaj pravilne prehrane i njen utjecaj na rast i razvoj.   Društveno neprihvatljivo i nasilničko ponašanje i zlostavljanje.  Osnovna škola V. –  VI.  VI. razred  Psihičke i somatske promjene u pubertetu, menstruacija.  Ovisnosti (pušenje, alkohol i psihoaktivne droge).  Osnovna škola VII. –  VIII.  VIII. razred  Zaštita od HIV/AIDS-a i drugih spolno prenosivih bolesti.  Zdravo sazrijevanje i odrastanje.

Srednja škola I. –  III.  III. razred  133

 

Planiranje obitelji, pobačaj, metode kontracepcije, brak, obitelj, djeca.  Odgovorno spolno ponašanje, spolno prenosive infekcije.   Samozaštita i briga za vlastito zdravlje.   Studenti  Individualni i grupni rad prema zahtjevima i indikacijama.  Metode zdravstveno-odgojnog rada:  Zdravstveni odgoj se u pravilu provodi u školi, a metode su predavanja, rasprava, radionica, intervju,

rad u malim grupama, parlaonica, tribina, edukacija vršnjaka, sudjelovanje u medijskim programima. 1.8.8.2. Zdravstveni odgoj za roditelje   Sudjelovanje na roditeljskim sastancima. Obvezno sudjelovanje doktora roditeljskom sastanku u I., IV. ili V. te VIII. Razredu osnovne škole u svezi s problemima sazrijevanja i izbora i zbora zvanja, kao i u I. razredu srednje škole. 

1.8.8.3. Zdravstveni odgoj za radnike škole   Rad na stručnoj izobrazbi prosvjetnih djelatnika u svrhu unaprjeđivanja rješavanja specifične zdravstvene problematike. Obvezno sudjelovanje na Nastavničkom vijeću jednom godišnje.  Izvršitelji: nadležni tim školske medicine (samostalno i medicinska sestra). 1.8.9. UTVRĐIVANJE PSIHOFIZIČKE SPOSOBNOSTI UČENIKA I PRIMJERENOG OBLIKA   ŠKOLOVANJA 1.2.1.13. Kontinuirano praćenje djece sa specifičnim rizicima po zdravlje i djece s  kroničnim bolestima  Individualno savjetovanje roditelja djece sa specifičnim rizicima po zdravlje te roditelja djece s kroničnim  bolestima. Evidencija i kontrolni pregledi djece sa svim oblicima kroničnog poremećaja zdravlja i drugim bolestima. Upućivanje neurorizične djece u specijalizirane zdravstvene ustanove za neurorizik u svrhu ranog otkrivanja te sudjelovanje u liječenju i habilitaciji, a prema smjernicama struke. 

Upućivanje i sudjelovanje u provođenju ciljanih i kontrolnih pregleda djece ometene u psihofizičkom razvoju. Upućivanje u specijalizirane centre i sudjelovanje u provođenju ciljanih i kontrolnih pregleda djece s autističnim i pervazivnim poremećajima. poremećajima.  Izvršitelji: izabrani tim primarne zdravstvene zaštite.  1.8.9.1. Pregled i procjena psihofizičke  sposobnosti   Prema medicinskim indikacijama obavlja se u tijeku postupka utvrđivanja primjerenog oblika školovanja, kao dio komisijskog rada. 1.8.9.2. Timska sinteza 

U tijeku postupka sjednica tima stručnjaka uključenih u  procjenu  procjenu psihofizičkih psihofizičkih sposobnos sposobnosti ti učenika.  1.8.9.3. Ciljani pregledi  Ciljani pregledi prema medicinskoj indikaciji i potrebama timske sinteze. 1.8.9.4. Ekspertiza  Temeljem obavljenih pregleda i dijagnostičkih postupaka pisanje  pisanje ekspertnog ekspertnog mišljenja.  Izvršitelji:nadležni tim školske medicine. 

1.8.10. OSTALE AKTIVNOSTI

1.2.3.1. Suradnja i koordinacija u promicanju i zaštiti zdravlja te mjerama dijagnostike, liječenja i rehabilitacije predškolske djece na razini primarne zdravstvene zaštite 

134

 

Za uspješno provođenje mjera i aktivnosti te praćenje zdravstvenog stanja stanja djeteta nužna je suradnja više djelatnosti primarne zdravstvene zaštite zbog  koordinacije u rješavanju pojedinih zdravstvenih problema vezanih uz dijete kao člana obitelji.  Izvršitelji: izabrani tim primarne zdravstvene zaštite u suradnji s drugim djelatnostima p rimarne zdravstvene zaštite.  1.2.3.2. Suradnja na zaštiti zdravlja s ostalim sudionicima u zdravstvenoj zaštiti djece  predškolskog uzrasta  

Pri rješavanju problema zdravstvene i psihosocijalne naravi kao i provođenju određenih mjera zdravstvene zaštite nužna je suradnja s ostalim sudionicima zaštite djece predškolskog uzrasta. 

Izvršitelji:izabrani tim primarne zdravstvene zaštite.  1.2.3.3. Suradnja i koordinacija na razini specijalističko-konzilijarne i bolničke zdravstvene   zaštite   –  suradnja s rodilištem putem otpusnog pisma za novorođenče,   –  ostvarivanje kontakta pri rješavanju pojedinih zdravstvenih problema zajedničkog pacijenta (planiranje obrade i bolničkog liječenja kao i provođenje liječenja).  Izvršitelji:izabrani tim primarne zdravstvene zaštite u suradnji sa specijalistima u specijalističkokonzilijarnoj i bolničkoj djelatnosti.  1.2.3.4. Izdavanje potvrda o zdravstvenom stanju osiguraneosobe osiguraneosobe i izvješća za potrebe drugih korisnika  Pisanje potvrda o zdravstvenom stanju, na zahtjev osigurane osobe, a prema raspoloživim podacima iz zdravstvenog kartona kao i na osnovi pregleda, koji proizlaze iz Programa mjera. Izvršitelji:izabrani timovi zdravstvene zaštite predškolske djece u suradnji s  odgovarajuć odgovarajućim im ustanovama.  1.2.3.5. Registriranje, evidentiranje, evaluacija i  izvješćivanje  Prema važećim propisima, uključujući preventivne mjere i postupke. Za svako dijete vođenje medicinske

dokumentacije s podacima o rastu i razvoju,bolestima i liječenju, cijepljenjima, iskaznice imunizacije, vođenje propisane evidencije o radu. Izvješćivanje o radu i zdravstvenim pokazateljima na propisanim obrascima u zadanim rokovima, uz evidenciju i izvješćivanje o zaraznim i malignim bolestima te invalidnosti prema važećim propisima.   Izvršitelji: izabrani tim primarne zdravstvene zaštite.  1.8.10.1. Planiranje mjera i aktivnosti prema predviđenom programu rada  Organizacija i planiranje godišnjih, mjesečnih i tjednih  aktivnosti te usuglašavanje s ostalim sudionicima.  1.8.10.2. Priprema pojedinih aktivnosti  Priprema edukacijskih materijala, priprema odgovarajućih metodskih jedinica zdravstveno-odgojnog rada i aktivnosti, edukacije edukatora i dr. 1.8.10.3. Suradnja i koordinacija na razini primarne zdravstvene zaštite i s ostalim sudionicima u zdravstvenoj zaštiti, socijalnoj skrbi i drugim sektorima 

Za uspješno provođenje mjera i aktivnosti te praćenje zdravstvenog stanja djeteta nužna je koordinacija, suradnja i obavještavanje obavještavanje na ra razini zini službi primarne zdravstvene zaštite. zaštite.  Pri rješavanju problema prilagodbe na školu, školskog školskog neuspjeha, poremećaja poremećaja ponašanja, pojave zlouporabe zlouporabe   psihoaktivnih droga, droga, kod akceleracije akceleracije učenika i dr. Pri provođenju oostalih stalih mjera i aktivnosti zd zdravstvene ravstvene zaštite osobito je naglašena nužnost suradnje s prosvjetno-pedagoškim službama škole, a prema indikacijama i s centrima za socijalnu skrb.

1.8.10.4. Registriranje, evidentiranje, evaluacija i izvješćivanje   Registriranje i evidentiranje djece i mladeži u skrbi u  svrhu planiranja rada i aktivnosti. Godišnje izvješćivanje i evaluacija rada i aktivnosti te  analiza zdravstvenog stanja djece u skrbi, prema važećim propisima.  Izvršitelji:nadležni tim školske medicine zavoda za javno  javno zdravstvo u suradnji s drugim drugim službama za zavoda voda  za javno zdravstvo. Za godišnju evaluaciju Hrvatski zavod za javno zdravstvo. 

135

 

1.2.2. DIJAGNOSTIKA, LIJEČENJE I REHABILITACIJA REHABILITACIJA  1.2.2.1. Dijagnostika, liječenje i rehabilitacija   Prema medicinskoj indikaciji –   primjena primjena odgovarajućih odgovarajućih dijagnos dijagnostičkih tičkih i terapijskih  postupaka u ordinaciji  primarne zdravstvene zdravstvene zaštite ili upućivanje upućivanje i aktivna suradnja sa specijalističko-konzilijarnom i bolničkom djelatnošću (pregledi, dijagnostika, terapija,bolničko liječenje).   Rehabilitacija –   prijedlog  prijedlog za provođenje provođenje temeljem na nalaza laza i mišljenja spec specijalista ijalista fizikalne medicine i rehabilitacije, a sukladno aktima Hrvatskog zavoda za obvezno zdravstveno osiguranje. Po završenoj rehabilitaciji savjetovanje o njezi i održavanju postignutefunkcije lokomotornog sustava djeteta.  Izvršitelji:izabrani tim primarne zdravstvene zaštite u suradnji s laboratorijskom i specijalističkokonzilijarnom djelatnošću i drugim djelatnostima primarne zdravstvene zaštite. Za rehabilitacijske postupke izabrani tim primarne zdravstvene zaštite u suradnji sa specijalistom fizikalne medicine i rehabilitacije, zdravstvenom njegom i p atronažnom djelatnošću.  1.2.2.2. Pružanje hitne medicinske pomoći  Pružanje medicinske pomoći u rješavanju hitnih stanja u djelatnosti zdravstvene zaštite dojenčadi i male djece, na mjestu događaja, i u ordinaciji, do preuzimanja bolesnika od strane odgovar ajućih ajućih djelatnosti zdravstva.

Izvršitelji:tim zdravstvene zaštite predškolske djece u suradnji s djelatnošću hitne  medicinske pomoći.  1.2.2.3. Kućno liječenje  Programirano –  kontrola i liječenje lij ečenje u kući kroničnog nepokretnog ili terminalnog bolesnika i drugih osiguranih osoba, ovisno o potrebi i za akutna stanja koja ne zahtijevaju bolničko liječenje.   Najvažnije indikacije indikacije za kućno liječenje su kron kronične ične bolesti u fazi pogoršanja pogoršanja i u terminalnoj faz fazi,i, palijativna skrb, liječenje bolesnika u kući koji su nepok retni. retni. Izvršitelji:izabrani timovi zdravstvene zaštite predškolske djece u suradnji s   patronažnom patronažnom djelatnošću djelatnošću i djelatnošću zdravstvene njege.  1.2.2.4. Kućne posjete za akutna stanja  Obavlja se na poziv na osnovi procjene izabranog doktora medicine (u akutnim stanjima sta njima –  akutnim  akutnim  bolestima, u slučajevima slučajevima pogoršanja pogoršanja osnovne kronične bolesti i ak akutnim utnim bolestima kroničnog kroničnog bolesnika).  Izvršitelji: izabrani timovi zdravstvene zaštite predškolske djece u suradnji spatronažnom djelatnošću i djelatnošću zdravstvene njege. 

ŠKOLSKA MEDICINA U SVIJETU I HRVATSKOJ - POVJESNI RAZVOJ Razvoj i organizacija organizacija školske medic medicine ine u svijetu Počeci i razvoj znanstvene osnove školske higijene i organizirane zaštite započinju šezdesetih i sedamdesetih godina devetnaestog

stoljeća. Od sedamdesetih godina XIX stoljeća u pojedinim zemljama (gradovima) se osnivaju službe školskih liječnika čija je zadaća sistematski nadzor nad zdravljem učenika pojedine zemlje (grada) kao što su Brisel, Paris, Wisbaden

Ove službe imale su veoma napredne programe: Sačuvati i unaprijediti zdravlje školske djece i omladine  jenja, 136

 

Za djecu sa smetnjama u mentalnom i tjelesnom t jelesnom razvoju osnivaju se specijalne ustanove.

Početkom XX stoljeća  Organiziraju se u nekim gradovima Francuskoj),

Razvoj i orga organizacija nizacija školske medicine u Hrvatskoj -ugarska nagodba) naši liječnici i

 pedagozi, u naporima naporima za una unapređenje pređenje zdra zdravstva vstva i školstva, na nastoje stoje prenijeti i prove provesti sti u djelo suvremene suvremene zasade školske higijene. 1871.

Prva opća hrvatska učiteljska skupština (rasprava o budućem ustroju pučkih škola i pred donošenje prvog školskog zakona) dr. I. Dežman u predavanju «Škola prema zdravlju» iznosi koncepcije školske higijene u  pogledu izgradnja izgradnja škola i drugih mjera za očuva očuvanje nje zdravlja školske djece. 1874.

Prvi školski zakon u Hrvatsko j propisuje okvirna higijenska pravila za izgradnju izgradnju škola. uvodi obveznu obveznu gimnastiku u pučke, učiteljske i građanske škole i određuje da svaka škola mora imati «gombalište». «gombalište». 1875  Naredba kojom se izdaje «naputak za podžupanijske liječnike i gradske fizike» zaduženi su liječnici lij ečnici javne

zdravstvene službe za nadzor nad školama. 1877

Pedagoško -književnog zbora podnio je predstavku vladi u kojoj je opisao loše higijenske prilike u školama i  pr edložio edložio mjere za poboljšanje takvog stanja te je predloženo da se na učiteljskim školama uvede nastava školske higijene i u podžupanijske školske odbore delegiraju liječnici. 1879.

 Nastojanja Zbora Zbora liječnika uspješ uspješno no je proveden provedenoo u djelo uvođen uvođenjem jem kolegija iz higijene higijene na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. 1883.

Posebna «Naredba o nadziranju pučkih škola po zdravstvenim organima», uz obvezu redovne kontrole škola, propisuje da «uredovni liječnici» sudjeluju u komisijama za gradnje i pregradnje škola, kako bi  procijenili da li su u planovima planovima «s gledišta gledišta školske dijete dijetetike tike uvaženi svi svi zdravstveni momenti».. momenti».. 1888.

 Novi školski zakon zakon propisuje da liječnici javne zd zdravstvene ravstvene službe budu budu članovi mjesn mjesnih ih školskih odbora, odbora, Dužnost odbora je bila «što se tiče tjelesnog zdravlja djetinjeg». briga «da se strogo održavaju glede škola  postojeći zdravstveni zdravstveni propisi». Na Naročito ročito su dužni: «bditi da se djeca bolujuća od kakve priljepčive bolesti iz škole uklone i tek onda u nju puste kada liječnik  posvjedoči da su posve ozd ozdravila ravila i bolest da je svoju priljepčivost izgubila». izgubila». 1889.

 Naredba o sprečavanju sprečavanju zara zaraznih znih bolesti u škola školama ma 1891. Zakon o cijepljenju protiv boginja.

Postavljen prvi školski liječnik za gimnaziju i realku u Zagrebu, iste godine postavljen i prvi zubni liječnik za internate i obrtnu školu. 137

 

Zakon o uređenju zdravstvene službe, propisuje i druge mjere za nadzor škola i zdravstvenog stanja učenika, te za sprečavanje zaraznih bolesti. 1909.

Gradsko poglavarstvo u Zagrebu, naredbom stavlja u dužnost gradskim liječnicima vršenje tih zadataka (školskih liječnika za pučke škole) u dosta širokom obimu. Zbor liječnika traži postavljanje od gradskih vlasti postavljanje posebnih školskih liječnika ( za 6000 djece pučkih škola 5 -6 liječnika), koji bi se potpuno  posvetili tom zadatku. 1924.

Osnovan u Zagrebu Gradski školski ambulatorij - obuhvaća obuhvaćaoo je sve tadašnje pučke i šegrtske škole u Zagr ebu sa oko 5500 učenika

Otvorena Školska poliklinika u Zagrebu - radila je za 7000 učenika svih srednjih škola  jer nije dovoljno samo nadzirati njihovo zdravlje i sprečavati bolesti».

«Istom tada postiže se potpuna, integrirana zaštita zdravlja sve naše školske djece i omladine. a preventivnu i kurativnu skrb vrši ista zdravstvena ekipa. ekipa. Time je bilo u potpunosti omogućeno praćenje fizičkog i  psihičkog razvoja razvoja i zdravstvenog stanja svih uče učenika, nika, pa su i pre preventivne ventivne u kolektivima školske školske djece postale efikasnije,» 1974.

«u Zagrebu ima 8 dispanzera za školsku djecu i omladinu i postoji Služba za zdravstvenu zaštitu školske djece i omladine Zavoda za zaštitu zdravlja grada Zagreba koja stručno objedinjuje rad tih ustanova. olskoj djeci i omladini koji Dispanzeri rade u sastavu domova zdravlja pružajući zdravstvenu zaštitu šk olskoj  polaze škole na na području doma zdravlja, pa se se ova djelatnos djelatnostt približila školama i uče učenicima nicima kojih je u Zagrebu šk,god, 1973/74 bilo 97.723.» U Hrvatskoj u 82 općine postoje dispanzeri ili ordinacije za školsku djecu i omladinu, u njima radi 168 liječnika s punim radnim vremenom, 239 medicinskih sestara i 34 ostalog zdravstvenog osoblja. «Na  području gdje ne ne postoji dispanze dispanzerr ili ordinacija za šk školsku olsku djecu i omla omladinu dinu tu službu du dužni žni su obav obavljati ljati liječnici opće medicine vodeći pri tom brigu da provedu barem propisani tzv. minimum zdravstvene zaštite učenika.» U Zagrebu postoji i Studentska poliklinika Edukacija školskih liječnika 1930.

Postavljen je zahtjev da liječnici koji rade u ambulantama za školsku djecu, moraju proći  tromjesečni tečaj za školske liječnike 1931.

Održan prvi tromjesečni tečaj za školske liječnike a organizirala ga je Škola narodnog zdravlja. Propisan program specijalizacije za dječju i školsku higijenu 1951.

Komisija za školsku higijenu Savjeta za narodno zdravlje i socijalnu politiku Vlade FNRJ donosi zaključak o potrebi specijalizacija liječnika školske higijene, odnosno školske medicine.

138

 

ZDRAVSTVENA ZAŠTITA ŠKOLSKE DJECE I MLADIH ŠKOLSKA I SVEUČILIŠNA MEDICINA Prof.dr.sc. Vesna Jureša, dr.med.

specijalistica školske medicine 

SPECIJALIZACIJA SPECIJALIZA CIJA ŠKOLSKE MEDICINE U HRVATSKOJ 1951.-2006. 55 godina poslijediplomskog studija

ŠKOLSKE MEDICINE/HIGIJENE I SPECIJALIZACI SPECIJALIZACIJE JE ŠKOLSKE MEDICINE   Prof.dr. Andrija Štampar   Prim.dr. Živko Prebeg RAZVOJ SLUŽBE ZA ŠKOLSKU/SVEUČILIŠNU ŠKOLSKU/SVEUČILIŠNU MEDICINU   1951-1970.

Prvi specijalisti školske medicine    1970.- 1997.

(1994.)

Dispanzeri (službe) za školsku medicinu u svim domovima zdravlja  1998.

-Službe za školsku i sveučilišnu medicinu u županijskim zavodima za javno zdravstvo 

ŠKOLSKA I SVEUČILIŠNA MEDICINA  1951.-1970.

Prvi specijalisti školske medicine “nadzornici” provođenja preventive zdravstvene zaštite za školsku djecu i mlade 1970.- 1997. (1994.)

Dispanzeri (službe) za školsku medicinu   Školski timovi: specijalisti školske medicine /poslijediplomski studij, viša medicinska sestra, medicinska sestra srednje stručne spreme i u pojedinim službama psiholog i/ili defektolog  Nadležnost nad školom - jedan školski tim bio je odgovoran za preventivnu i kurativnu zdravstv zdravstvenu enu zaštitu - integrirana zdravstvena zaštita učenika osnovnih i srednjih škola stručno-metodološku pomoć liječnicima u kurativi doma zdravlja 1978.- Nadležni  Nadležni školski timovi timovi provode preventivne, preventivne, spec specifične ifične i zdravstveno odgojne mjere zdravstvene zdravstvene zaštite  139

 

INTEGRIRANA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA  PREDNOSTI             

Bolji uvid u zdravstveno stanje učenika  –  cjelovitost,  cjelovitost, kontinuitet Jednostavnije provođenje pojedinih mjera zdravstvene zaštite  Češći susreti s učenicima  Lakše i bolje otkrivanje rizika  Roditelji, učitelji i djeca bolje prihvaćaju ovaj model  Liječnici zadovoljniji integriranim modelom – edukacija, edukacija, profesionalni status

INTEGRIRANA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA  NEDOSTACI    Integrirani model je

teško ostvariv za sve učenike    Slobodan izbor liječnika   Dostupnost zdravstvene zaštite    Zasebno ugovaranje preventivne i kurativne“glavarine» za svakog učenika    Razdvajanj Razdvajanjee radnog vremena u preventivni preventivni i kurativni 

SPECIFIČNA PREVENTIVNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA  PREDNOSTI  Bolje planiranje i provođenje specifičnih i preventivnih mjera zdravstvene zaštite     Dovoljno vremena za provođenje preventivnih mjera  



  Neometanost Ujednačeni standard i normativ i sigurnost u provođenju preventivnih mjera

 

Prepoznatljivost specifične i preventivne zdravstvene zaštite školske djece   Nadležnost nad populacijom i školom  

 

SPECIFIČNA PREVENTIVNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA   NEDOSTACI 

 

Djeca, roditelji i učitelji Zašto dva liječnika za školsku  djecu i mlade? Zbunjujuće podjela poslova izabrani liječnik - nadležni školski liječnik   Mogući nesporazumi - ne prihvaćanje preporuka ili savjeta školskog tima   Izbjegavanje suradnje sa školskim timom –  osobni  osobni razlozi  Drugi liječnici i suradnici u zdravstvu ne prepoznaju struku Školski liječnici u «čistom»preventivnom modelu –  problem  problem profesionalnog izazova

 

Potrebna je dodatna i stalna edukacija i posve drugačiji pristupu radu

         

UMJESTO ZAKLJUČKA  školska i sveučilišna medicina i zdravstvena zaštita školske djece i mladih je po svojim obilježjima  primarna zdravstvena zaštita  temelj djelovanja školske medicine je suradnja s djecom, roditeljima i školom,ali i s ostalim sudionicima primarne zdravstvene zaštite  uspješno provođenje preventivnih, specifičnih i zdravstveno odgojnih mjera zdravstvene zaštite  školske djece i mladih je povezana s mogućnostima intervencije (liječenjem) 140

 

neophodna je bolja funkcionalna povezanosti svih u primarnoj zdravstvenoj zaštiti    jasno definirane definirane kompetencije kompetencije i podjela poslova i zadataka zadataka u primarnoj primarnoj zdravstvenoj zaštiti

Principi, praćenje i stručni nadzor jedinstveni –organizacijski modeli mogu biti različiti

Profesionalne Profesion alne bolesti zdravstvenih djelatnika  RIZIK OD NASTANKA PROFESIONALNIH BOLEST U ZDRAVSTVENOJ SKRBI   Biološke štetnosti 

Fizikalne štetnosti  Kemijske štetnosti

Ionizirajuće zračenje  Neionizirajuće zračenje  - inh. anestetici  - kem.sredstva za sterilizaciju    citostatici i dr. lijekovi     lab. reagensi i kemikalije 

Najčešće profesionalne bolesti zdravstvenog osoblja       

zarazne bolesti 

zračenjem i inhalacijskim anesteticima  oštečenje zdravlja uzrokavana ionizirajućim zračenjem i kožne bolesti, bolesti, alergijske i iritativne naravi 

ZARAZNE BOLESTI Infekcija virusom hepatitisa B           

3-6 puta veća

vjerojatnost obolijevanja obolijevanja negoli opća populacija   učestalost HBsAg u općoj populaciji od 0,1-0,6 %  učestalost HBsAg u med. osoblja od 1-3 % a učestalost antiHBsAG čak do 30 % !   ulazno mjesto: ozlijeđena koža, sluznica oka ili nosa  pozornost i pažnja pri radu   preventivne mjere: uporaba zaštitnih rukavica, maski i naočala  uporaba igala za jednokratnu uporabu testiranje bolesnika primjena imunoglobulina u slučaju uboda iglom u u odjelima hemodijaliz hemodijalize e med. osoblja s visokim rizikom

aktivna imunizacija 

141

 

Infekcija virusom hepatitisa C  

učestalost  protutijela u općoj populaciji iznosi 0,5-1%    učestalost protutijela u zdravstvenih djelatnika iznosi 1,75-2,5%   prelazak u kronični oblik u 50%, a u cirozu u 20% bolesnika    

AIDS   

Rizik od infekcije nakon kontakta s HIV – pozitivnom krvlju 100 puta niži nego rizik od nastanka infekcije nakon kontakta s HBsAg pozitivnom krvlju (0,3% u odnosu preko 30% ) 

Tuberkuloza  najizloženiji: patolozi, osoblje mikrobioloških laboratorija i plućni h najizloženiji:   rizik obolijevanja 2X veći nego u općoj populaciji  

 

odjela 

Ionizirajuće zračenje 

prema našem zakonodavstvu: dopustivo ozračenje osoba koje rade s izvorima ionizirajućih zračenja iznosi 20 mSv/god    kronični učinci: radiodermatitis, katarakta leće, citopenija, leukemija i malignomi

 

drugih lokalizacija 

mjere zaštite  osnovne mjere: odnose se na sredstva rada i kontinuiranu ispravnosti  posebne mjere: izloženosti 

usmjerene na zaposlenike zračenja 

zračenja 

zdravstveni pregledi (periodično)  uporaba osobnih zaštitnih sr edstava 

kontrolu njihove

nadzor stupnja individualne

izobrazba o zaštiti od

Inhalalcijski anestetici  najčešće rabljeni: dietil eter, dušikov oksidul, ciklopropan, trikloretilen, halotan, metoksifluran, enfluran i izofluran     Tek zatvorenim sustavima primjene, koncentracija anestetika se može smanjiti na nisku razinu umanjen rizik oštećenja zdravlja    teratogeno, mutageno i kancerogeno djelovanje ?!     toksični učinci  učinci  halotanski hepatitis (izloženost halotanu u koncentracijama koje ne izazivaju narkotične učinke)   

142

 

Kožne bolesti  Sve veća učestalost

kožnih bolesti u zdravstvenih djelatnika 

Kontakt s detergentima i dezifincijensima (fenol, aldehid, kvarterni amonijevi spojevi)

Kontakt s gumom (lateks) tiram, naftil i fenilendiamin spojevi i drugim tvarima

IRITATIVNI I  ALERGIJSKI  DERMATITIS 

(formaldehid, etilen oksid, nikal, antibiotici) 

mjera prevencije: -zamjena alergogenih i iritativnih tvari manje štetnima 

uporaba osobnih sredstava zaštite (rukavica) 

PROMICANJE ZDRAVLJA I PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA   METODE KVALITATIVNO ANALITIČKOG PRISTUPA PROCJENI ZDRAVSTVENIH POTREBA Doc.dr.sc Doc.dr.sc.. Danijela

CILJANIH POPULACIJSKIH GRUPA 

Štimac, dr.med. 

Zdravstvene potrebe  Objektivno, stručno i znanstveno utemeljeni postupci, aktivnosti, mjere i akcije koje je p otrebno rješavati u zdravstvenoj zaštiti    Zdravstveni prioriteti - najvažniji zdravstveni problemi u društvu   

Zdravstveni zahtjevi   

Postupci, aktivnosti, mjere i akcije prepoznate od strane nika, koje oni smatraju da ih treba zadovoljiti 

stanovništva, pacijenata i boles

Zdravstvene potrebe mogu se utvrditi:  Putem tržišta, potražnje, analizom lista čekanja za određene medicinske zahvate  Zdravstveno-statističkim sustavom, evidencijama i izvještajima o izvršenim zdravstvenim uslugama    Zdravstvenom anketom na reprezentativnom uzorku stanovništva     

Zdravstveno-statistički sustav     Javno zdravstveni nadzor-surveillance    kontinuirana aktivnost prikupljanja , obrade i analize podataka o zdravstvenom stanju populacije

143

 

  Podaci- -točni, -sveobuhvatni, -pravovremeni, -reprezentativni 

Izvori podataka

 

Rutinski-demografski, mortalitet, morbiditet, porodi, pobačaji, invalidnos t, organizacija i

troškovi zdravstvenog sustava    Epidemiološki nadzor  –survay-ograničenog trajanja    Kvalitativna istraživanja-socijalni status, ankete   

Ocjena zdravstvenog stanja populacije nije zbroj ocjena zdravstvenog stanja pojedinaca,  nego je to sastavljanje cjelovite slike o stanju zdravlja i bolesti tte e drugih problema veza nih uz zdravlje stanovnika određenog područja ili zajednice 

Ocjena zdravstvenog stanja provodi se kako bi se saznalo:     

Koji su zdravstveni problemi (zsdravstvene potrebe ) u nekoj populaciji Kako su zadovoljene zdravstvene potrebe 

najznačajniji 

Cilj koji određuje koje ćemo informacije trebati       

Svakodnevno djelovanje (operativni problemi) 

Rukovođenje i upravljanje te organizacija zdravstvene zaštite na određenom području   Planiranje i utvrđivanje ciljeva zdravstvene politike  

Problemi i osnovna rješenja     

Obilje informacija-selekcija informacija-selekcija u odnosu na problem 

Prikupljanje izvješća i obrazaca bez koristi za onoga koji podatke prikuplja i dostavlja-

povratne informacije    Mijenjanje i krivotvorenje informacija radi ostvarivanja većega dohotka -kompleksna analiza podataka, stručni nadzor 

Pokazatelji o uvjetima života i rada   

Fizička okolina 

 

Prehrana 

Društveni standardi u transportu, komunalijama, informacijama, rekreaciji    Stanje na području socijalne zaštite     Uvjeti rada i školovanja (struktura dohotka i potrošnje, prosvjećenost, kulturne i tjelesne  

aktivnosti itd.) 

Pokazatelji somatske i mentale razvijenosti  144

 

dojenčad, školska djeca, novaci    Služe za praćenje zdravlja populacije, usporedbe pojedinih populacijskih skupina i stvaranje standarda i “referentnih” vrijednosti za preventivne i druge zdravstvene akcije   

Sistematski pregledi-

Skupina pokazatelja koji koji se izvode iz podataka demografsk demografske e statistike   

Opći mortalitet: broj umrlih na 1000 stanovnika  

   

  Postotak umrlih od 65g od ukupno umrlih-proporcionalni mortalitet –starijih Specifični mortalitet - za dob i bolestnajčešće upotrebljavan mortalitet dojenčadi (neo-i

postneonatalni)    Mortalitet od zaraznih bolesti     Očekivano trajanje života    OM=___broj svih umrlih osoba nekog područja _ X K Broj stanovnika tog područja sredinom godine K=1000  MD= broj umrle djece u dobi od 0 do 365 dana X 1000 

Broj živorođene djece u toj kalendarskoj godini  

NM= broj umrle djece u dobi 0-28 dana X 1000  

Broj živorođene djece u toj kalendarskoj godini  

Postneonatalni M= broj umrle djece u dobi od 29-365 dana X1000 

Broj živorođene djece u toj kalendarskoj godini  

PeriNM=mrtvorođeni+živorođeni ali umrli do 7. dana života X 1000 

Broj živorođenih+broj mrtvorođenih 

Ocjena morbiditeta 

određenom razdoblju    Prevalencija: proširenost bolesti, broj ukupno oboljelih u određenom razdoblju     Izražavaju se na broj osoba koje su u promatranom razdoblju bile izložene riziku  

 

Incidencija: pojava novih bolesti u

Izvori podataka za ocjenu morbiditeta  Prijave određenih bolesti i ozljeda    Registri    Zdravstveni kartoni i periodički izvještaji     Bolnička statistika    Podaci zdravstvenog osiguranja o trajnoj i privremenoj radnoj nesposobnosti   



 

Statistika osoba s fizičkim i mentalnim oštećenjem 

145

 

 

Podaci terenskih istraživanja 

Pokazatelji o zdravstvenoj djelatnosti 

 

Mreža-teritorijalna raspodjela zdravstvenih ustanova 

 

Obujam i struktura rada (broj sistematskih pregleda, cijepljenja, pregleda osoba koje su

tražile pomoć, broj b.o. dana)     Kvaliteta rada (izvršenje predviđenih programa, obuhvat populacije, broj prvih i ponovljenih pregleda, ishodi, komplikacije, rehospitalizacije)    Broj i rad zdravstven zdravstvenih ih radnika     Materijalno stanje i ekonomsko poslovanje 

Kvalitativno-analitičke metode  

Sudjelovanje zajednice-ispitanici    Ankete 

Participativne metode procjene zdravstvenih potreba  zajednice su se provoditi tek  devedesetih, nacionalne studije primjenjivati sredinom zdravlja počele počeli smo početkom 21. stoljeća, a praksa stvaranja  lokalnih baza podataka nije se razvila ni do   danas.    Sf-36- alat za utvrđivanje zdravstvenih potreba    

Sf-36 Kvalitativno analitička metodologija  Kvalitativno analitička metodologija uvedena je u Hrvatskoj tijekom posljednjih petnaest godin a u tri značajna područja javnozdravs javnozdravstvenog tvenog djelovanja:  1. procjenu zdravstvenih zdravstvenih potreba zajednice te izradu na njima temelj temeljene ene Gradske slike zdravlja i Gradskog plana za zdravlje,  2. procjenu uspješnosti javnozdravstvenih intervencija, 3. studiju kompleksnih uz zdravlje vezanih

ponašanja ljudi u njihovom prirodnom okruženju. 

Metoda brze procjene zdravstvenih potreba  Komparativne prednosti te metode u odnosu na klasične p  pristupe ristupe procjeni zdravstvenog stanjasu:     brzina provedbe (dva mjeseca od trenutka pokretanja),   nevelika potrošnja vremena, stručnjaka ifinancijskih sredstava (oko 6.500 Eura po gradu),

146

 

   participativnost (predstavnici

različitih skupina

građana sudjeluju u procesu od identificiranja potrebai definiranja problema do iznalaženja rješenja, uključuje predstavnike gradske uprave, institucijai organizacija te nevladinog i neprofitnog sektora) Metoda brze procjene zdravstvenih potreba  osjetljivost (sposobna je reflektirati lokalne

-valjanost (znanstvene utemeljenosti), -akcijska orijentiranost (kao proizvod daje

specifičnosti), 

kratkoročni i dugoročni plan aktivnosti) i

održivost postignuća (prioriteti su odabrani konsenzusom svih sudionika panela, oko prioriteta su formiran e tematske skupine,uspostavljena je suradnja među ključnim dioničarima u projektu). -Akademski kredibilitet te metode ojačan  je uspostavljanjem vrlo striktnih pravila pri izboru sudionika, panelista te procesom triangulacije izvora informacija (eseji, opažanja i prikupljeni objek  tivni pokazatelji iz sustava) i istraživača (uključivanjem triju različitih profila stručnjaka  –   javno zdravstvo,epidemiologija i medicinska informatika).

Retrospektivna studija 44 

uspješno provedene intervencije iz pet gradova: Liverpool, Sandwell, Beč, Pula i Rijeka(1992. do 1998.) pronađeni su pokazatelji uspješnosti kojima je moguće procijeniti učinak intervencije unutar kraćeg vremenskog okvira (jedne do pet godina od njezinog početka) mjereći nekoliko dimenzija uspješnosti:  I. Učinak na političko okruženje (makro -okruženje)  - procjena postignutog stupnja promjene u

političkom okruženju, 

grupu,zajednicu i to u smislu jačanja korisnika i II. Učinak na korisnika projekta - pojedinca, grupu,zajednicu utjecaja na zdravlje, 

III. Učinak na provoditelja projekta - organizaciju/instituciju, odnosno asocijaciju/ grupu (mikro-okruženje), 

IV. Monitoriranje uspješnosti procesa implementacije i mplementacije intervencije 

Kvalitativno analitičke metode     

Procjena potreba starijih osoba 

Procjena ponašanja mladih ESPAD( THE EUROPEAN SCHOOL SURVAY PROJECT ON

ALCOHOL AND OTHER DRUGS    HZA-procjena rizika za nastanak kardiovaskular kardiovaskularnih nih bolesti (HRVATSKA ZDRAVSTVENA ANKETA)  147

 

Respondent-driven Respondent-driv en sampling – RDS (hrv. uzorak upravljan ispitanicima)   relativno nova istraživačka metoda koja koja se koristi od kraja 1 1990-tih 990-tih u m mnogim nogim zemljama, posebno Sjedinjenim Američkim Državama,zemljama Azije i Europe, u istraživanjima  tzv. skrivenih populacija RDS se upotrebljava u epi demiološkim istraživanjima HIV -a u

populacijskim skupinama od kojih je teško dobiti probabilistički uzorak standardnim metodama slučajnog uzorkovanja, a te su populacijske skupine intravenski narkomani, osobe koje se bave prostitucijom i muškarci koji imaju spolne odnose s muškarcima.  Pretpostavka istraživanja je da su ispitanici u tim populacijskim skupinama dovoljno dovoljno „umreženi“  što znači da mogu u istraživanje uključiti svoje poznanike iz populacije kojoj pripadaju. Istraživanje  je započelo sa 10 10 inicijalnih ispitanika, tzv. kl klica ica ( engl. engl. seeds), čije su društvene mreže velike odnosno onih koji su rekli da u istraživanje mogu uključiti barem tri pripadnika svoje populacije. 

Postupak pri ocjeni zdravstvenog stanja populacije 

omeđiti sustav u kojemu ćemo definirati problem i tražiti rješenja    Sinteza informacija i utvrđivanje njihova odnosa 

 

Izabrati i

   

Razmatranje zdravstvenih potreba na temelju sintetskih pokazatelja zdravstvenog stanja   Razmatranje mogućih rješenja identificiranih zdravstvenih potreba     Argumentacija oko alternativnih rješenja  

zdravstvena (kako rješenje pridonosi  pridonosi zdravstvenom stanju)    ekonomska (koliko košta takvo rješenje)    društvena (je li rješenje prihvatljivo za populacij populaciju u i je llii bez d diskriminacije iskriminacije usmjereno na na one kojima je zdravstv zdravstvena ena potreba najveća) 

rješavanje zdravstvenih potreba 

 

Definiranje problema    Veličina problema-koliko ljudi, koje su njihove karakteristike    Zdravstvena skrb kojom raspolažemo    Tko sve mora biti uključen u rješavanje problema  

  Resursi Cost-effective analize    na raspolaganju   Implementacija   evaluacija   

HOSPICIJSKI POKRET  u Hrvatskoj i svijetu  Hospicijski pokret u svijetu 

148

 

HOSPICIJ  – HOSPICIJ  – lat. dobrodošlica ili gostoprimstvo pruženo strancu    Europa / srednji vijek – označava mjesto gdje se vodi briga o hodočasnicima   1842. godi. Francuska – Jeanne Garnier – Ustanova za skrb o umirućima    1879. god. Dublin i 1905. god. London – redovnici su osnovali hospicije za umiruće    1967. god. London – St.Christopher’s hospice početak modernog hospicijskog pokreta –  dr. Cicely Saunders    Iz inicijative Hospicija Sv. Kristofora proizašli su sustavi socijalne skrbi o krajnje bolesnima:    Sjeverna Amerika – “Pokret  za hospicij”  – – postoje hospicijske ekipe   koje djeluju na terenu bez potpore ustanove u koju bi se mogli smjestiti bolesnici    1974. god. – New York i Montreal – počinje djelovati prva ekipa za potporu koja pruža hospicijske vještine  bolesnicima u bolnici – prvi puta je upotrijebljen izraz “PALIJATIVNA SKRB”    1987. god. Velika Britanija –  vrijeme prizn priznavanja avanja PS kao medicinske spec specijalnosti ijalnosti   

Osnovna načela rada -Hospicija Sv. Kristofora  1. Naglasak je na kvaliteti života  

“Učinit ćemo sve što možemo, ne samo kako bi vam pomogli da mirno umrete, nego i da živite mirno sve dok ne umrete.”   2. Prihvaćanje koncepta “totalne  boli”  Iskustvo boli nije samo fizička  pojava, nego pojava s psihološkim socijalnim i duhovnim elementima.  3. Potreba za kliničkim istraživanjem  i edukaciji. 

“Bolesnik je centar svih događanja i on je u svakom slučaju osoba koja o svemu odlučuje.”  HOSPICIJ = FILOZOFIJA   

Prihvaća smrt kao normalan proces i shvaća  je kao posljednju fazu u života za osobu koja

       

umire.  Posebno vrijeme za integraciju i pomirenje.  Prihvaća potrebu umirućih da žive potpuno, ponosno i udobno sve dok ne urmu.  Niti ne požuruje niti odgađa smrt.  Osigurava podršku ožalošćenoj obitelji i prijateljima.  PALIJATIVNA MEDICINA 

     

Moderni naziv kanadskog porijekla  studij i postupak s sa a bolesnicima k koji oji boluju od ak aktivne tivne progresivne uz uznapredovale napredovale bolesti čija je prognoza ograničena    bitna je kvaliteta života.    Prema WHO – aktivna, totalna skrb bolesnika čija bolest ne reagira na uzročno liječenje 

149

 

HOSPICIJSKA SKRB     

Hospicijska skrb  skrb  – – stari naziv iz srednjeg vijeka  podrazumijeva i filozofiju skrbi i zdravstvenu ustanovu

HOSPICIJSKI POKRET U SVIJETU 

Hospicij / palijativna s skrb krb ne podrazumijeva fizičko okruženje, nego vještine  i stavove onih koji u njemu djeluju.  CILJ   

Cilj palijativne / hospicijske sk skrbi rbi je postiz postizanje, anje, u danim okolnostima, najbo najbolje lje kvalitete život a bolesnika na kraju života i njihovih obitelji.

VJEŠTINE HOSPICI  HOSPICIJKE JKE / PA PALIJATIVNE LIJATIVNE SKRBI   

Kontrola simptoma (boli): 

 

Osnovna vještina 

 

Zahtijeva znanje o primjeni lijekov lijekova a 

 

Zahtijeva holistički pristup bolesniku  

 

Zahtijeva individualni pristup svakom bolesniku 

 

Zahtijeva interdisciplinarni rad – tim: 

Liječnik, medicinska sestra, fizioterapeut, socijalni radnici, duhovnici  (psiholozi, radni terapeuti, laici,volonteri…) 

VJEŠTINE HOSPICI  HOSPICIJSKE JSKE / PA PALIJATIVNE LIJATIVNE SKRBI  Briga za obitelj umiruće  osobe             

osigurati potporu obitelji  pomirba obitelji  omogućiti komunikaciju obitelji  razvoj komunikacije između timova i njihovih klijenata  razvoj komunikacije među članovima tima  potpora o obitelji bitelji nak nakon on s smrti mrti bliske osobe  150

 

PALIJATIVNA SKRB U SVIJETU - DANAS         

prihvaćena je u 120 država svijeta, a razvijena u 90 država koje međusobno surađuju  50-ih godina postepeno postaje obav obaveza eza zdra zdravstvenog vstvenog osoblja 

razvija se pojam “dobre smrti” koja uključuje smrt u obiteljskoj ili obitelji sličnoj okolini   hospicij i palijativna me medicina dicina su integralni dio sustava z zdravstva dravstva

USTANOVE PALIJATIVNE PALIJATIVNE SKRBI U SVIJETU - DANAS   

       

Hospicij   je je samostalna zdravstvena ustanova / specijalna bolnica u koju se primaju

bolesnici u završnom stadiju života i oni kojima se pomoć u kućnoj njezi ne može više ostvariti  upućuju se iz kućne hospicijske skrbi, od liječnika obiteljske medicine, iz Općih bolnica, na osnovu osobne prijave  vrijeme boravk boravka a je nek nekoliko oliko dana ili nekoliko tjedana  provodi se palijacija simptoma i pružanje psihološke, duhovne i društvene podrške  pomoć njegovateljima za vrijeme krize i nakon smrti štićenika 

USTANOVE PALIJATIVNE PALIJATIVNE SKRBU U SVIJETU - DANAS  1.  TIM ČINE: 

liječnik PZZ uz konzultaciju s a specijalistom palijativne skrbi, medicinske sestre, dobrovoljci, laici educirani kao pomoć bolesniku ( druženje, bdijenje, prijevoz)

USTANOVE PALIJATIVNE PALIJATIVNE SKRBI U SVIJETU - DANAS 

 palii jativ jativne ne s k rbi  rb i  je 2. Specijalistička jedinica pal  je samostalna jedinica ili specijalni odjel bolnice sa specijalistom palijativne medicine  2. Bolnički palijativni tim potpore    

dolaze na poziv bolničkih odjela 

daje savjet u palijativ palijativnoj noj medikamentoznoj terapiji    Pružanje aktivne psihološko-emocionalne pomoći    Sudjeluje u pripremi bolesničkog otpusta     Planira kućnu palijativnu skrb sa članovima kućnog hospicijskog tima   151

 

 

Tim čine specijalist palijativne skrbi u punom radnom odnosu, 1-3 medicinske sestre – specijalist palijativne skr bi, bi, povremeno se uključuje psiholog, socijalni radnik. 

4. Palij Palijat ativ ivna na s k rb u za zajednic jednicii / Služba pa  palijat lijativ ivne ne s k rbi / Kućna ho hospicijsk spicijsk a s krb   

osnovni je oblik službe u zajednici  

 

organiziran je mobilni tim koji polazi iz Centra kućne hospicijske skrbi ili iz bolnice 

 

tim čine 2-10 medicinskih sestara uz konzultacije sa specijalistom palijativne skrbi 

 

po potrebi se uključuju razni profili zdr. Dobrovoljaca 

 

osiguran prostor (bez kreveta) za kontinuirane edukacije te međusobni dogovor i podršku svih članova tima 

 

telefon dostupa dostupan n svima 24 sata 7 dana u tjednu 

5. Hospicijski dnevni boravak        

organiziran uz Hospicij,Specijalističku hospicijsku jedinicu ili Centar kućne hospicijske skrbi  vodi ga viša med. sestra s iskustvom u palijativnoj skrbi uz ostale članove tima 

cilj je poboljšanje kvalitete života bolesnika resocijalizacijom, a ukućanima omogućiti kratki odmor ili pomoć u kući

PRIJEDLOG SKUPŠTINE VIJEĆA EUROPE MINISTARSTVU ZDRAVSTVA RH 

Države  članice EU trebaju uvesti promjene u zakonodavstvo s ciljem realizacije hospicijskih ideja  Palijativna skrb treba biti priznata kao zakonsko pravo svakog pojedinca  Palijativna medicina i skrb trebaju biti zasebne disciplina u programu svake odgojne ustanove bud ućih zdr. profesionalaca  Otvoriti dovoljan broj palijativnih odjela i hospicija kako bi svaki student medicine ili sestrinstva mo gao apsolvirati kliničku praksu 

STRATEŠKI PLAN RAZVOJA RAZVOJA PALIJATIVNE SKRBI U HR HRVATSKOJ VATSKOJ  STVARANJE ORGANIZACIJA  NASTAVNO PROMIDŽBENE AKTIVNOSTI 

PRAKTIČNE AKTIVNOSTI  STRATEŠKO- POLITIČKE AKTIVNOSTI

152

 

A) ORGANIZACIJE               

1994. Zagreb – dr. Anica Jušić - Hrvatsko društvo za hospicij / palijativ nu skrb kao dio Hrvatskog liječničko zbora  1996. u Virovitici os osnovan novan Prvi ogranak HDH/PS i Društvo prijatelja hospicija organizirano je niz jednodnevnih sastanaka i radio emisija 1997. Zagreb je osnovana U Udruga druga prijatelja n nada ada (na g gradskoj radskoj razini)  1999. Zagreb je osn osnovana ovana Hrv Hrvatska atska udruga prijatelja hospici hospicija ja (na Republičkoj razini)  2000. god. je osnovano Hrvatsko društvo za liječenje boli  2001. Kopriv Koprivnica nica je osnovan Drugi o ogranak granak HDH/PS 

B) NASTAVNO – PROMIDŽBENE AKTIVNOSTI   

svibanj 1994. – održan je Prvi simpozij “Hospicij  i palijativna skrb“  smatra se početkom organiziranog hospicijskog pokreta

do sada je održano 5 trodnevnih simpozija    svake godine se održava jednodnevni simpozij o palijativnom liječenju maligne boli    2003. god. je održan  Prvi simpozij o dječjoj palijativnoj skrbi   



  održano je niz konferencija u trajanju 2-3 dana  Dobrovoljci i dobrovoljni rad  Konferencija za PZZ 

Psihološka potpora  Duhovnost i žalovanje 

Konferencija za neurološku palijativnu skrb  Konferencija o besmislenom liječenju  … 

Održana su 4 postdiplomska tečaja na temu Kronična maligna bol, dijagnostika i liječenje  održano je nekoliko tečajeva palijativne skrbi ne engleskom jeziku u Zagrebu i drugim grad ovima – grupa sa Sveučilišta Kent, predavač David Oliver     tečajevi za dobrovoljce u trajanju 3 mjeseca    objavljena su 3 prijevoda knjiga različitih autora u izdanju Školske knjige i 3 prijevoda u izd anju Hrvatskog društva za hospicij /palijativnu skrb HLZ    izdan je BILTEN za palijativnu medicinu, brojni članci u različitim časopisima, udžbenicima    

, brojni letci, plakati     izrađena web stranica www.hospicij-hrvatska.hr     pokrenuta je istraživačka djelatnost (Što se u Hrvatskoj smatra pod “dobra smrt”?) 

C) PRAKTIČNE AKTIVNOSTI     

1999. god. Počinju redovite hospicijske kućne posjete 

Sudjelovali su isključivo dobrovoljci liječnici, medicinske sestre, fizioterapeuti, socijalni

radnici i dobrovoljci nezdravstvenih zanimanja    18 volontera   

Stalno z zaposleni aposleni s su u ad administrator ministrator i socijalni ra radnik dnik – koordinator dobrovoljaca 

153

 

 

Prvi posjet obavlja liječnik i medicinska sestra ili liječnik i socijalni radnik u trajanju 2 sata  

     

Posjete se ponavljaju prema potrebi  Mogu biti pojedinačne ili grupne   Obavljaju s se e sv svakodnevno akodnevno do jedno jednom m tjedn tjedno o 

Rješavanje medicinskih, psiholoških i socijalnih problema   Opskrba potrebnim pomagalima ili pomoć u smještavanju na odgovarajuće bolničke odjele     Pomoć obitelji neposredno nakon smrti bliske osobe  

   

D) STRATEŠKO-POLITIČKE AKTIVNOSTI 

Ožujak 2002. osnovano je Povjerens Povjerenstvo tvo za palijativ palijativnu nu skrb Ministarstva Zdrav Zdravstva stva RH    

za predsjednicu je izabrana prof. dr. Anica Jušić  čini ga 15 redovnih članova (stručni predstavnici, predstavnik Ministarstva Zdravstva, Ministarstva za rad i socijalnu skrb i Medicinskog fakulteta) 

 

imenovano je 8 stručnjaka palijativne medicine iz USA, Engleske i Švedske u svrhu konzultacija 

Cilj Povjerenstva alijativne skrbi. je izrada prijedloga i planova Ministarstva zdravstva u svrhu institucionalizacije p 11.10.2002. – otvoren je Regionalni hospcijski centar, Hirčeva 1, Zagreb uz podršku Ministarstva zdravstva       

to je prva hospicijska u ustanova stanova u RH 

osnivači su Hrvatska udruga prijatelji hospicija i Udruga nade  obuhvaća Centar za kućnu palijativnu skrb    razvija se Savjetovalište za palijativnu skrb     razvija se Služba za žalovanje    sadrži uredništvo BILTENA i službenog lista Hrvatskog društva za hospicij /palijativnu skrb HLZ   

izdavačka jedinica za prijevod standardnih udžbenika iz palijativne skrbi i izradu plaka ta za širenje ideja hospicija među stanovništvom RH 

Promjene u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti     

redefiniranje uloge Doma zdravlja 

izmjene Mjera ZZ članak 16.  – posebne mjere ZZ za stanovništv stanovništvo o starije od 65 godina  - palijativna skrb za neizlječivo bolesne, odnosno umiruće    Prava i dužnosti građana u ostvarivanju ZZ dodano  - pravo na promjenu kurativnog u palijativni pristup liječenju   - pravo na psihosocijalnu pomoć za sebe  

- pravo na njegovatelje za vrijeme umiranja i nakon smrti za obitelj 154

 

Članak 26. - zdravstvena djelatnost na primarnoj razini obuhvaća i palijativnu skrb   Članak 69. - Dom zdravlja mora osigurati jedinicu palijativne skrbi bolesnika  Članak 71.- djelatnosti palijativne palijativne skrbi bolesnika se na daju u za zakup kup Članak 86.  Zdravstvene ustanove na sekundarnoj razini zdravstvene djelatnosti:  

opća bolnica iznad 300 kreveta mora imati palijativni bolnički tim podrške   veća opća bolnica ili onkološki institut moraju imati specijalistički palijativni odjel do 5 kreveta  osnivanje samostalne specijalne bolnice za umiruće - Hospicij  NACIONALNI PROGRAM PROGRAM RAZVITKA HOSPICIJSKIH /PALIJATIVNIH USTA USTANOVA NOVA  Razviti samos samostalni, talni, nastavni model palijativ palijativne ne skrbi kao orijentacijsk orijentacijske e točke za struku “regio nalni hospicijski centar”    Postojeće zdravstvene ustanove treba dopuniti hospicijsko /palijativnim jedinicama i prožeti

 

 osnovnim suvremene palijativne svaki Dom stavovima zdravlja mora imati jedinicu PS s medicine: najmanje  jednim H/P timo timom m kućnih posjeta  svaka bolnica iznad 300 kreveta mora imati Bolnički palijativni tim potpore   svaki onkološki odjel i Institut treba t reba specijalistički palijativni odsjek    domovi za starije i nemoćne osobe moraju imat manju H/P jedinicu     u većim gradovima treba osnivati samostalni hospicij

     

Hrvatsko društvo za H/PS i Regionalni hospicijski centar odg odgovorni ovorni s su u za:     

koordinaciju H/P je jedinica dinica u Hrvatskoj  održavanje veza s inozemstvom 

Povjerenstvo za palijativnu skrb je odgovorno z za a vezu s Min Ministarstvom istarstvom Zdravstva

EDUKACIJA 

omogućiti edukaciju iz palijativne skrbi u inozemstvu putem stipendija uz obavezu da kandi dati po završetku preuzmu nastavu tog područja    na Medicinskim fakultetima te Visok Visokim im i srednjim zdravstvenim i farmaceutskim školama i S  

tudijskim centrima za socijalni rad razviti predmet palijativna skrb 

PLANIRANI OBLICI OBRAZOVANJA  155

 

 

Postdiplomska nastava 

- interdisciplinarni tečajevi iz PS   - tečajevi iz diferencijalne dijagnostike i

liječenja boli ko malignih procesa   

Dodiplomska nastava 

 

Opći interdisciplinarni tečajevi za volontere 

 

Simpozij, konferencije, radionice uz sudjelovanje stranih predavača 

 

Edukacija hospicijskih kadrova putem tečajeva u tuzemstvu i inozemstvu 

PLANIRANI OBLICI OBRAZOVANJA   

Dopunska izobrazba liječnika obiteljske medicine i bolničkih liječnika 

Izdavanje bazičnih knjiga PS  Izdavanje BILTENA za PS, službenog glasila HDH/PS HLZ 2 puta godišnje  Pisanje originalnih članaka u časopisima u udžbenicima    Razvoj istraživanja u palijativnoj skrbi – osnova razvoja nove struke 

     

OSNIVAČI H/P JEDINICA               

Ministarstvo Zdravstva  Ministarstvo rada i socijalne skrbi  Gradski i Županijski uredi za zdravstvo  Bolnice i klinike  Crkvene ustanove  Udruge oblikovane u tu svrhu  Privatne domaće ili strane pravne ili fizičke osobe 

HOSPICIJSKO / PALIJATIVNE JEDINICE mogu biti         

Privatno vlasništvo  Državno vlasništvo  Gradsko vlasništvo 

Županijsko vlasništvo 

TREBAJU BITI UKLJUČENE U SLUŽBENU  MREŽU ZDRAVSTVENIH DJELATNOSTI 

156

 

FINANCIRANJE     

DRŽAVNO /GRADSKO 

PRIVATNO    MIJEŠANO    Najčešće je miješano, uz uvjet da se u Hrvatskoj promijeni Zakon o porezu na donacije    Osnova do dobrovoljnog brovoljnog rada je solidarnost, a na samilost 

ZAKLJUČAK  1. Palijativna skrb je pristup kojim se, bolesnicima suočenim  sa smrtonosnom bolešću i njihovim obiteljima unaprjeđuje  kvaliteta života  2. Društvo još  još u potpunosti ne prihvaća činjenicu da je smrtnost  jedna od osnovnih karakteristika karakteristika ljudskog bića  3. Osnovni obrazovni cilj je uvođenje ili usavršavanje dodiplomske nastave i poslijediplomske nastave nastave iz palijativne sk skrbi rbi te daljnji razvitak tiska tiskanih nih brošura, Internet stranica u svrhu upoznavanja cijelog stanovništva  u probl problematiku ematiku H H/P /P sk skrbi rbi  4. Za punu realizaciju nas nastavnog tavnog programa, osobito praktičnog dijela važno   je osnivanje Ustanove za za palijativnu skrb  – HOSPICIJ.  5. Hospicij može postići mnogo za sk skupinu upinu lju ljudi di kojima je zais zaista ta potreba potrebna pomoć.  6. Samo sa skupinom skupinom djelatnika s punim radnim v vremenom remenom može se doći  do većeg broja kvalitetnog osoblja i uključivanja u zdravstveni sistem.  7. Model hospicijsko-palijativne hospicijsko-palijativne skrbi treba prilagoditi lokalnim prilik prilikama ama i potrebama svake određene zajednice. 

Javnozdravstvene Javnozdravs tvene baze podataka i registri  Hrvatski zavod za javno zdravstvo –središnja institucija institucija zadužena za zdravstvenu statistiku RH Podaci se prikupljaju i pohranjuju u tri glavna oblika:   Registri

157

 

  Baze podataka   Zdravstvene ankete

Razlika između registara i baza podataka:    U registrima osnovna jedinica –  zapis  zapis je

osoba, kontinuirano praćenje    U bazama podataka osnovna jedinica –  zapis je određen događaj ili epizoda liječenja, podaci su odvojeni po godinama

Registri   Registar zdravstvenih djelatnika   Registar za rak   Registar o osobama s invaliditetom  

Registar osoba liječenih zbog zlouporabe psi hoaktivnih droga

  Registar za psihoze  

Registar izvršenih samoubojstava 

  Registar za HIV i AIDS   Registar za tuberkulozu   Registar za legioneloze

Javnozdravstvene baze podataka   Baza mortaliteta   Baza poroda          

Baza pobačaja  Baza primarne zdravstvene zaštite  Baza specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite  Baza bolničke zdravstvene zaštite  Baza bolničke rehabilitacije 

  Baza profesionalnih bolesti  

Baza nesreća na radu 

  Baza zaraznih bolesti   Baza nuspojava cijepljenja   Baza zdravstvene ispravnosti namirnica

Zdravstvene ankete 

i vode za piće 

Odrasli

  Svjetska zdravstvena anketa, 2003   Hrvatska zdravstvena anketa, 2003   Europska zdravstvena anketa, pilot, 2009

Djeca školske dobi   

Europsko istraživanje o alkoholu i ostalim drogama u školama, 1995, 1999, 2003, 2007  158

 

Svjetsko istraživanje o uporabi duhana u mladih, 2002, 2006     Ponašanje u vezi sa zdravljem u djece školske dobi, 2002, 2006   

U razvoju   Registar skupe medicinske opreme   Preuzimanje kompletne baze mortaliteta (do 2010. HZJZ je bio suradna institucija za kodiranje

uzroka smrti)  

Financijski zdravstveni pokazatelji prema metodologiji Sustava zdravstvenih računa –početak

 prikupljanja planiran za 2012.   Europska zdravstvena anketa na reprezentativnom uzorku planirana za 2014.   dio podataka iz primarne zdr. zaštite primat  primat će se putem putem CEZIH-a  elektronski unos i pohrana podataka  –  elektronski

 –  izbjegavanje  izbjegavanje ponavljanog unosa istih podataka  –  mogućnost automatskog kreiranja elektronskih izvješća   brza dostava podataka –  mogućnos  –  brza mogućnostt analize u stvarnom vremenu  Nekad –  papirnati  papirnati obrasci popunjavani popunjavani ručno ručno,, podaci su ruč ručno no unošeni u kkompjutere ompjutere  Danas  –  –  velik broj obrazaca popunjava se u elektronskom obliku, elektronski se učitava u

baze 

Planovi za budućnost   –  –  unos  unos podataka putem Web aplikacija, integracija baza podataka i registara u  jedinstven javnozdravstveni informacijski sustav ZDRAVSTVENA STATISTIKA  baze podataka za zdravstvene registre; Registar djelatnika,strateški zdravstveni dokumenti, nacionalna i međunarodna izvješća (MZ,SZO) Publikacije, za istraživanja 

i druga izvješća dostupna na web stranici HZJZ -a  Hrvatski časopis za javno zdravstvo (u elektronskom obliku) –  www.hcjz.hr  Zdravstveno- statistički ljetopis, bilteni

ZDRAVSTVENI POKAZATELJI ZA BAZU PODATAKA“ZDRAVLJE ZA SVE” SZO-a  Popunjavanje obrazaca

• U sklopu Međunarodne klasifikacije bolesti, 10. revizija, postoje i detaljne upute o šifriranju mortaliteta i morbiditeta s ciljem dobivanja ujednačenih i kvalitetnih podataka koji su međunarodno usporedivi  -a: www.hzjz.hr   • Službeni obrasci dostupni su na stranicama HZJZ-a: 

• Obvezni za njihovo popunjavanje su zdravstveni d jelatnici u zdravstvenim ustanovama i praksama bez obzira na vrstu vlasništva 

159

159

 

Obrazac Potvrda o smrti

U potvrdu o smrti unose se:   sve one bolesti, stanja ili ozljede koje imaju za posljedicu smrt ili su pridonijele smrti  

okolnosti nesretnog slučaja ili nasilja koje su prouzročile takve ozljede 

 osigurati upisivanje svih potrebnih informacija i Svrha definicije  –  –  osigurati dijagnoze

izbjeći da upisivač unese samo neke

• Definicija ne uključuje simptome i načine umiranja (npr. srčana ili respiracijskainsuficijencija)   nepotrebno ih je upisivati u potvrdu

• Ukoliko je na potvrdi navedeno više uzroka smrti, potrebno je odabrati osnovni uzrok smrti:  –  bolest  bolest ili ozljeda koja je započela slijed zbivanja koja su izravno i zravno prouzročila smrt   –  okolnosti nesreće ili nasilja koje su rezultirale smrtnim ishodom • Na potvrdi o smrti taj uzrok se upisuje na najnižu crtu –  osnovni  osnovni uzrok smrti je naveden posljednji POTVRDA O SMRTI  I. dio 

Evidencijski broj Broj osigurane osobe OIB

II. dio IZVJEŠĆE O UZROKU SMRTI  Bolesničko-statistički obrazac  U BSO se unosi samo jedna glavna dijagnoza i jedan glavni vanjski uzrok ozljede 

Glavna dijagnoza –  glavno stanje liječeno ili ispitivano u tijeku epizode zdravstvenog zbrinjavanja   za zbrinjavanja  postavlja se na kraju epizode zdravstvenog zbrinjavanja koju se određuje –  postavlja   Ako postoji više takvih stanja –  odabire se ono koje se smatra najodgovornijim za korištenje zdravstvene zaštite 

• S obzirom da se u BSO upisuje samo jedna dijagnoza –  treba biti što informativnija, npr.  Intracerebralno krvarenje u malom mozgu, a ne moždani udar    –  Intracerebralno

 –  Dijabetičk a gangrena stopala kod insulin-ovisnog dijabetičara, a ne gangrena stopala Otrovanje benzodiazepinima, a ne otrovanje lijekovima  –   Otrovanje

160

 

• Ukoliko postoji softversko biranje dijagnoze iz elektronske MKB 10 i šifriranje –  pronaći   pronaći najprecizniju najprecizniju dijagnozu

• Ukoliko je glavna dijagnoza ozljeda ili trovanje, obvezno treba što preciznije navesti i vanjski uzrok, npr:  –  Pad  Pad sa ljestava u dvorištu svoje kuće, a ne samo pad  –  Pješak pregažen od kamiona na ulici, a n eprometna nesreća  • BSO se popunjava za svaki otpust pacijenta iz stacionarne zdravstvene ustanove (uključujući i dnevne  bolnice), bez obzira je li otpust bio kući, u drugu drugu bolnicu ili ustanovu ili je pacijent umro • Premještaj na drugi odjel iste ustanove ne smatra se otpustom te se BSO ne popunjava Prijava maligne neoplazme

• ispunjavaju samo jedanput liječnici primarne zdravstvene zaštite - onda kada je prvi puta pacijentu definitivno nakon di jagnostičke  jagnostičke obrade obrade postav postavljena ljena dijagnoza malignoma terapije: udaljene metastaze

Bolesničko--statistički obrazac –  Bolesničko – ONKO tip Ispunjava se za sve pacijente hospitalizirane zbog:   zloćudnih novotvorina    novotvorina in situ    dobroćudnih novotvorina mozga i moždanih ovojnica     novotvorina nesigurne i nepoznate prirode mozga    policitemije vere    mijelodisplastičnih sindroma    kronične mijeloproliferativne bolesti    limfoproliferativne bolesti 

(uključujući i hospitalizacije u dnevnim bolnicama)  Psihijatrijski obrazac

Ispunjava se za hospitalizirane hospitalizirane osobe i za osobe zaprimljene u dnevnu bolnicu zbog duševnih poremećaja i poremećaja ponašanja  Popunjava se prilikom:    ispisa iz bolnice    ispisa iz dnevne bolnice     kao cenzus za sve hospitalizirane na dan 31.XII.  

Obrazac hospitalizacije zbog rehabilitacije 

161

 

  Obrazac hospitalizacije zbog rehabilitacije ispunjava se za sve osobe hospitalizirane zbog

rehabilitacije    Rubrike ovog obrasca istovjetne su onima u Bolesničko –  – statističkom obrascu obrascu osim točke 15 15.. gdje se upisuje osnovna bolest odnosno stanje zbog kojeg je obavljena rehabilitacija, a izostavljena je rubrika o operacijama  Obrazac Prijava prekida trudnoće   

prekida trudnoće ispunjava se za sve žene čija trudnoća je završila pobačajem do navršenih   Prijava 22 tjedana trudnoće ili težinom ploda  ploda   manjom od 500g    U trudnoću završenu pobačajem ubraja se: izvanmaternična trudnoća, mola hydatidosa, ostali abnormalni produkti začeća, spontani pobačaj, legalno induciran pobačaj, neuspio pokušaj pobačaja te komplikacije nakon pobačaja i izvanmaternične i molarne trudnoće  Obrazac Prijava perinatalne smrti     Ispunjava se za svako mrtvorođeno dijete ili dijete umrlo u prvih sedam dana života (0-167 (0 -167

navršenih sati života)    Mrtvorođenim djetetom smatra se svako mrtvorođeno dijete s više od navršenih 22 tjedna ge gestacije stacije i 0 dana i porodne težine najmanje 500g     Glavna bolest ili stanje djeteta – djeteta –  upisati dijagnozu i šifru osnovnog uzroka smrti, odnosno najvažniju dijagnozu koja je najviše utjecala na smrtni ishod u fetusa ili novorođenčeta 

  Način umiranja, npr. srčana insuficijencija, nezrelost, niska porodna težina, asfiksija ili anoksija ne

upisuju se, osim u slučajevima kada je to jedini podatak   Prijava poroda    Ispunjava se za svaki porod obavljen uz stručnu pomoć     U slučaju višestrukog poroda ispunjava se onoliko prijava koliko ima novorođene djece (neovisno o

tome jesu li živorođeni ili mrtvorođeni) i to na sljedeći način: način:     prva prijava se popunjava kompletno, s tim da se podaci o novorođenčetu odnose na prvo novorođenče    u ostalim prijavama ne treba ponovo ispunjavati ispu njavati opće podatke o rodilji i tijeku trudnoće, a popunjavaju se podaci o tijeku poroda i novorođenčetu za svako slijedeće novorođenče     Porod je rođenje živorođenog djeteta neovisno o porodnoj težini ili trajanju gestacije ili

mrtvorođenog fetusa s više od navršenih 22 tjedna gestacije i 0 dana i porodne težine najmanje 500 grama    U slučajevima višeplodnih trudnoća u porod se ubrajaju svi plodovi, neovisno o porodnoj težini ukoliko je jedan od njih živorođen ili, u slučaju mrtvorođenja, ukoliko je jedan o od d plodova porodne težine najmanje 500 grama i s više odnavršenih 22 tjedna gestacije  Obrazac Osnovni podaci o ovisnicima u programu liječenja –  Pompidou grupa    Anketiranje provodi osoba trenirana za provođenje individualnih ispitivanja i intervjua     Poželjno je da se anketiranje Pompidou upitnikom poveže s uvodnim razgovorom s ispitanikom

prije dalje obrade od o d strane terapeuta (npr. psihijatra, psihologa, defektologa) i iskoristi za razbijanje nervoze često prisutne kod prvog javljanja na liječenje  liječenje 

162

 

  Va Važno žno je naglasiti ispitaniku da je anketiranje Pompidou upitnikom uobičajeni postupak

prikupljanja podataka o svim klijentima koji se jave u vašu ustanovu ili centar i da su ti podaci potpuno povjerljivi, te da nitko van struktura koje se bave prevencijom i liječenjem ovisnosti nema pristupa tim podacima, pogotovo ne policija od koje postoji uvriježen strah među velikim brojem ovisnika  Obrazac o invaliditetu 

Invaliditet –  –  trajno ograničenje, smanjenje ili gubitak sposobnosti izvršenja neke fizičke aktivnosti ili   Invaliditet psihičke funkcije primjerene životnoj dobi te ograničenje u brizi o sebi (osobna higijena, oblačenje, uzimanje hrane, obavljanje fizioloških potreba) ili u kretanju ili u korištenju prijevoznih sredstava ili u svakodnevnim aktivnostima (posao, škola)    Obrazac popunjava liječnik u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (opća/obiteljska medicina, pedijatar), liječnik školske medicine te liječnik u specijalističko specijalističko-konzilijarnoj zdr. zaštiti kada prvi put ustanovi invaliditet kod neke osobe, kao i svaki put kod promjene vrste i/ili stupnja težine invaliditeta 

Obrazac Prijava zaraznih bolesti    popunjava se nakon dijagnosticiranja zarazne bolesti za koju je obvezno prijavljivanje  prijavljivanje    Ažurne detaljne upute o ispunjavanju obrazaca dostupne su na:  

http://www.hzjz.hr/izvjesca/index_upute.htm  http://www.hzjz.hr/izvjesca/index_upute.htm 

69 

Zdravlje žena u Hrvatskoj  Aleksandar Džakula dr.med. 

• Zašto zdravlje žena kao specifična tema?  • Kako postojeći sustav odgovara na potrebe žena i zašto?  • Koje je značenje postojećeg stanja za budućnost zdravlja žena?  • Ako imamo organiziran sustav ginekološke zaštite na svim razinama?  • Ako imamo sva prava iz zdr avstvenog avstvenog osiguranja? • Ako imamo vrhunsku kliničku medicinu?  • Ako imamo sustav patronaže koja dolazi ženama u kuću? 

Područja koja određuju zdravlje žena     socioekonomske karakteristike,   zdravstveno stanje  

korištenja zdravstvene zaštite

163

 

 

moguća područja područja djelovanja prema že ženama, nama, njihovim obiteljima i okružju 

Zašto zdravlje žena -odnos prema zdravlju muškaraca  Biološka i tjelesna različitost, veće potrebe i zahtjevi za zdravljem    Socioekonoms Socioekonomske ke različitosti    Obitelj, susjedstvo ili naselje, imaju snažniji  utjecaj na zdravlje žena («non work stressor»).     Jedinstveno objedinjavanje «radne» i «obiteljske» uloge  



  Veći utjecaj na zdravlje i ponašanje članova obitelji PREDRASUDE

Zašto postojeći sustav ne podržava zdravlje žena 

Ograničenja postojećeg sustava   Sustav baziran je na modelima starijima od 25 godina (obitelj, radno mjesto, dobne skupine)   Zdravstveni radnici u praksi i na odgovornim mjestima obrazovani su u pred-tranzicijskom

društvu (npr. ..i bez poznavanja Internet tehnologija!)    Sustav nema razvijene metode za analizu zdravstvenih potreba i komunikaciju s građanima

(komunikacija još uvijek primarno kroz neposredni kontakta, spora je razmjena informacija)    Ne uvažavaju uvažavaju se socioekon socioekonomske omske determina determinante nte zdravlja (pitanje pravednosti pravednosti u zdravlju!) zdravlju!)     Nema sustavne edukacije o spolnom zdravlju (učenici sami zahtijevaju edukaciju!)     Nema kontinuiteta skrbi za reproduk reproduktivno tivno zdravlje (zač (začeće, eće, trudnoća, porod, zdravlje majk majkee i djeteta,…)     Nema sustavne niti integrirane preventive (odvijeno se sagledavaju pojedini rizici ili stanja, ne

sagledavaju se osobe!)

Što određuje zdravlje žena danas u Hrvatskoj - Odrednice zdravlja žena u RH    Manji prihodi

Manja zastupljenost u strukturama koje odlučuju    Veća nezaposlenost    Velik broj kućanica (cca 300 000!)     Više samačkih domaćinstava (udovice)     Nepoznat broj žena žena “izvan sustava” sustava” ( npr. žene poljoprivrednice!)  

Nepostojeći “standardi”   

Jednake mogućnosti za sve 

  Tradicionalna obitelj   Zaposlenost u radnom vremenu od 7 (8)  –  15  15 (16)   Povezanost u zajednici  

Zaštita najugroženijih 

Primjeri problema u skrbi za zdravlje žena  

164

 

Trudnoća  Edukacija tijekom trudnoće (patronaža?)     Nadzor trudnoće trudnoće (1,2, 3 ginekologa ginekologa + porodniča porodničar?) r?)    Plaćanje pregleda 

 

Porod   Brijanje   Klistir   Epiziotomija

Ležeći položaj pri porodu    Ograničene mogućnosti mogućnosti pripreme    Nije uobičajen prvi prvi kontakt s bebom bebom (kontakt koža na na kožu!) 

 

Dojenje    Nesustavna edukacija trudnica    Nesustavna mreža bolnica/rodilišta p prijatelja rijatelja djece    Izostanak potpore dojenju nakon dolaska kući      Nema

sustava konzultacija ili telefonske pomoći (što učiniti ako postoji problem od petka

 poslijepodne do ponedjeljka ujutro?) ujutro?) Mamografija  

Sustavno pozivanje žena, ali intervencija ograničena samo na mamografsko snimanje! 

  Preko 50% uzroka smrti su iz skupine kardiovaskularnih bolesti (Ca dojke