Monografja CZIP br. 2
Ptice i vjetroelektrane, konikt ili suživot
Podgorica, septembar 2010. godine
Monografja CZIP br. 2
Ptice i vjetroelektrane, konikt ili suživot Bjanka Prakljačić Darko Saveljić Ana Vujović Mihailo Jovićević
Izdavač:
Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP)
Uputstvo za citiranje: Prakljačić,B., Saveljić,D.,Vujović,A., Jovićević,M. (2010): Ptice i vjetrelektrane, konikt ili suživot. Monograja CZIP br.2. Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore. Podgorica.pp24 Autori: Bjanka Prakljačić, Darko Saveljić, Ana Vujović, Mihailo Jovićević Dizajn i prelom: Bjanka Prakljačić Foto: Darko Saveljić, Borut Rubinić Ilustracije: Bjanka Prakljačić Tiraž: 300 primjeraka Štampa: AP Print Podgorica Štampano uz podršku Evropske Komisije Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore Piperska 370 A, I ulaz, 81 000 Podgorica, Crna Gora
[email protected] www.birdwatchingmn.org
CIP - Katalogizacija u publikaciji
Centralna narodna biblioteka Crne Gore, Cetiwe 598.2:621.548
PTICE i vjetroelektrane, konikt ili suživot / Bjanka Prakljačić . [et al.] ; [foto Darko Saveljić, Borut Rubinić ; ilustracije Bjanka Prakljačić]. - Podgorica : Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore, 2010 (Podgorica : AP Print). - 21 str. : ilustr. ; 30 cm. - (Monograja CZIP ; br. 2) Tiraž 300. - Bibliograja: str. 21. ISBN 978-86-908165-4-5 1. Prakqa~i}, Bjanka [aytor] [илустратор] a) Ptice - Vjetroelektrane
COBISS.CG-ID 16393488
BirdLife International
Evropska Komisija
Sadržaj: Obnovljivi izvori energije ................................................................................6 Energija vjetra ...............................................................................................8 Vjetroelektrane .................................................................................................9 Uticaj na životnu sredinu .............................................................................9 Rizik od sudara ............................................................................................9 Indeks osjetljivosti pojedinih grabljivica na prisustvo vjetrenjača .................................................................................................11 Napuštanje teritorije zbog uznemiravanja ........................................13 Gubitak i izmjena staništa ......................................................................13 Efekat barijere .........................................................................................13 Buka .............................................................................................................14 Negativni uticaj na morsko dno .............................................................14 Degradacija pejzaža ................................................................................14 Slijepi miševi ..............................................................................................14 Vjetroelektrane u svijetu ..........................................................................15 Energija vjetra u strateškim dokumentima razvoja Crne Gore ............16 Prostorni plan Crne Gore do 2020. godine .............................................16 Strategija razvoja energetike Crne Gore do 2025. godine ...............17 Stav Centra za zaštitu i proučavanje ptica o vjetroelektranama ........19 PRESS Ministarstva ekonomije Crne Gore ...............................................20 Literatura ..........................................................................................................21
5
Obnovljivi izvori energije
Obnovljivi izvori energije Glavni izvori energije današnjice su: ugalj, nafta, prirodni gas i nuklearna energija. Prve tri sirovine, koje se nazivaju fosilna goriva, spadaju u neobnovljive izvore energije jer ih ima u ograničenim količinama i zagađuju okolinu.
dobije samo iz fosilnih goriva i nuklearnih elektrana. Što se nuklearnih goriva tiče, ona nisu opasna za atmosferu, ali materije nastale uslijed nuklearnih reakcija ostaju radioaktivne godinama i nagomilavaju se na Zemlji.
Fosilna goriva daju 85-90% energije, od toga nafta je najznačajnija sa 35%, a ugalj i prirodni gas su podjednako zastupljeni; 8% energije dobija se iz nuklearnih elektrana, a tek 3.3% energije dolazi od obnovljivih izvora. S obzirom da ugalj, nafta i prirodni gas pri sagorijevanju oslobađaju veliku količinu CO , spadaju u glavne krivce porasta temperature na Zemlji.
Obnovljiva energija je dobijena iz prirodnih resursa koji se konstantno obnavljaju, kao što su sunce, vjetar, kiša, plima i osjeka, geotermalna toplota, gravitaciona i geomagnetska energija. Od toga danas najznačajniji izvori obnovljive energije su energija vjetra, sunca, vode i bioenergija. Osim svoje ekonomičnosti, obnovljivi izvori energije smanjuju udio emisije ugljen dioksida u atmosferu, čime se usporava globalno otopljenje i smanjuje negativni utjicaj na prirodnu ravnotežu. U 2006. godini, oko 18% globalne ukupne energetske potrošnje potiče iz obnovljivih izvora, od toga 13% je iz biomase, koja se uglavnom koristi za grijanje, a 3% iz hidroelektrana. Novi obnovljivi izvori energije ( male hidroelektrane, moderna biomasa, vjetar, solarna, geotermalna energija i biogoriva ) čine tek 2.4% i njihova proizvodnja raste veoma brzo.
2
Klimatske promjene na Zemlji dostigle su kritičan nivo. S toga je neophodno što prije se vratiti na manje štetne izvore energije. Međutim, fosilna goriva i nuklearna energija su i dalje primati na tržištu energije i nema, još uvijek, većih naznaka da će se to uskoro promijeniti, iako smo svjedoci njihovog štetnog efekta na živi svijet. Dalji nastavak ovakvog djelovanja ljudske populacije još više bi promijenio klimu, a time i ugrozio život klimatski osjetljivih biljaka i životinja, a samim tim i cijeli biološki sistem Zemlje. Da bi se izbjegla takva katastrofa na Zemlji, neke države počele su sa programima štednje energije, kao i sa korišćenjem ,,čistih“ izvora energije. Globalno gledano, još uvijek nema nekog većeg napretka u tome iz razloga što se korišćenjem tih izvora energije dobija vrlo mala količina energije, a neophodna je veća količina koja za sada može da se
Najbitnija karakteristika obnovljivih izvora energije je što ne zagađuju okolinu u tolikoj mjeri koliko neobnovljivi i iza sebe ne ostavljaju teško razgradivi otpad. Međutim, nijesu ni oni svi potpuno bezazleni za zdravlje okoline. To se posebno odnosi na energiju dobijenu iz biomase koja prilikom sagorijevanja ispušta CO . Ako izuzmemo energiju vode, glavni 2
6
Obnovljivi izvori energije problemi kod obnovljivih izvora su cijena i mala količina dobijene energije. Potencijali obnovljivih izvora energije su veliki, ali trenutna tehnološka razvijenost ne dopušta nam oslanjanje samo na njih. U narednim decenijama i dalje će postojati potreba za fosilnim resursima kako bi obnovljivi i ostali izvori energije mogli da se razviju u tehničkom smislu, komercijalizuju i ostvare tržišni udio. Većina energije dobijene iz obnovljivih resursa odnosi se na energiju vode. Ostali obnovljivi izvori energije su trenutno energetski zanemarljivi. Glavno ograničenje u tome su skupa i dugotrajna istraživanja, a većina primjena svodi se na proizvodnju električne energije. Međutim, u budućnosti treba povećati udio obnovljivih izvora jer neobnovljivih izvora energije ima sve manje, a i njihov štetni uticaj sve je izraženiji. Sem toga, razvoj obnovljivih izvora energije značajan je i iz sljedećih razloga: - povećanje udjela obnovljivih izvora energije povećava energetsku održivost sistema, - smanjuje zavisnost od uvoza energetskih sirovina i električne energije. Države Evropske Unije su postavile sebi cilj da povećaju udio obnovljivih izvora energije na 20% cjelokupne potrošnje energije u EU do 2020. godine. Ovo povećanje udjela obnovljivih izvora energije je neophodno u borbi protiv klimatskih promjena. Rastuća zabrinutost oko globalnog otopljavanja i energetske zavisnosti prisiljavaju EU da modernizuje pristup proizvodnji i potrošnji energije. Lokalno dostupni obnovljivi izvori energije mogu mnogo pomoći u rješavanju tog problema i to sa minimalnom emisijom ugljen dioksida. Vodeni mlinovi i vjetrenjače koje su koristili naši preci proizvodili su mehaničku energiju iz obnovljivih izvora 7
energije. Njihove moderne verzije danas pretvaraju vodu ili vjetar u električnu energiju. Što se svjetlosne energije tiče, procjenjuje se da je 2006. godine u Evropi instalirano preko 20 miliona m solarnih panela. Zatim, EU je predložila da se do 2020. godine 10% tradicionalnih dizelskih i benzinskih goriva zamijeni s biogorivima. 2
Energija vjetra
Energija vjetra Vjetar je vid solarne energije jer ga proizvodi neravnomjerno zagrijavanje atmosfere, nepravilnosti na zemljinoj površini i zemljina rotacija. Termin ,,energija vjetra“ predstavlja korišćenje vjetra da bi se iz mehaničke dobila električna energija. Energija vjetra se koristi još od pamtivijeka. Prije izuma parnih mašina, putovanje okeanom je bilo moguće samo jedrenjacima, a vjetrenjače su bile glavno oruđe za mljevenje žita i crpljenje vode u svrhu navodnjavanja ili isušivanja. Tako je 1900. godine samo u Sjevernoj Njemačkoj bilo u pogonu oko 30 000 vjetrenjača. Tek je upotreba električne energije potpuno potisnula potrebu za vjetrenjačama. Prvi napori da se vrati ,,čista“ odnosno tehnologija koja ne zagađuje sredinu, a ujedno i čuva zemljine resurse, su nastali 70-ih i vremenom doveli do renesanse u upotrebi energije vjetra. U poslednjih 20 godina pažnja je usmjerena na razvoj sve većih vjetroelektrana, a u cilju što optimalnijeg iskorišćavanja energije vjetra na mjestima sa povoljnim vazdušnim strujanjima. Tehnički razvoj je potpomogao uspjeh ove težnje, pa tako dok su vjetroelektrane 1987. imale kapacitet manji od 50 kW, već 2005. ova brojka se popela na 1 720 kW. Danas je ipak teško reći kakav sistem će predstavljati tehnički i ekonomski optimum, ali najveći sistemi su već dostigli 6 MW i mogu godišnje snabdijevati strujom 5 000 domaćinstava.
FOTO 1. Mnogima izgledaju bezazleno. Ipak, njihov uticaj na ptice može biti poguban.
8
Vjetroelektrane
Vjetroelektrane Ako posmatramo spoljašnjost vjetroelektrane njen upečatljivi dio - rotor svojim obrtanjem kinetičku energiju vjetra koristi da bi je putem osovine prenio na generator koji se nalazi u kupoli. Generator ovu kinetičku energiju prevodi u mehaničku, odnosno električnu energiju. Moderne vjetroelektrane, za razliku od vjetrenjača koje su se nekada koristile, koriste silu uzgona, a ne silu otpora na rotoru. Odnosno, vjetar ne pokreće krila rotora putem otpora, već prolazi preko njih i stvara silu koja teži da ih podigne, slično principu polijetanja aviona. Koristeći ovaj novi princip za okretanje rotora, može da se iskoristi maksimalno do 59% energije vjetra, dok je stari princip dostizao svega 12% ukupno iskoristive energije. Zavisno od brzine vjetra, treba istaći da je vjetrenjača jedino ekasna kod optimalne jačine vjetra: mala brzina vjetra ne okreće rotore ili ih okreće tako da je rad elektrane neekasan, dok je jak vjetar opasan i mogao bi da dovede do oštećenja vjetroelektrane, te isti pokreće automatsko zaustavljanje rada rotora.
Uticaj na životnu sredinu Generalno gledano, zagađenje životne sredine proizvodnjom energije putem vjetroelektrana je, u poređenju sa tradicionalnim izvorima električne energije, značajno manja. Vjetrenjače za svoj rad ne 9
koriste gorivo, a troškovi su svedeni samo na održavanje i instaliranje postrojenja. Ipak, opasnost za ptice i slijepe miševe je evidentna, u slučaju pogrešnog odabira lokacije čak i drastična. Dio naučne javnosti se oštro protivi postavljanju vjetroelektrana upravo iz ovog razloga, uz obrazloženje da su dugoročni negativni efekti vjetrenjača brojni i još uvijek nedovoljno ispitani. Nekoliko problema se već sada jasno ističe, a to su: rizik od sudara ptica i slijepih miševa sa propelama vjetrenjača, napuštanje staništa, trajni gubitak i izmjena staništa, efekat barijere, buka, reeksija od propela, vibracije i degradacija pejzaža.
Rizik od sudara Zagovornici izgradnje vjetroelektrana često navode da više ptica strada od automobila i zgrada nego od propela vjetrenjača. Ipak, treba imati u vidu da na svijetu postoje milioni automobila i zgrada, a „samo“ hiljade vjetroelektrana, koje i pored svoje malobrojnosti zauzimaju značajno mjesto na listi odgovornih za smrt ptica. One su kobne za pojedine vrste, naročito ptice iz grupe grabljivica. Grabljivice su posebno osjetljive vrste i zaključeno je, nakon mnogo istraživanja kolizije ptica sa vjetroelektranama, da vjetroparkovi naročito pogubno djeluju na ptice sa dugim životnim vijekom i periodom sazrijevenja, kao i niskom stopom reprodukcije. Logično je da u tom slučaju gubitak svake
Vjetroelektrane Vjetroelektrane jedinke dovodi do osjetnog poremećaja u populaciji.
preleta ptica pa s tim i njihovu izloženost opasnosti od sudara.
Rizik od sudara zavisi prije svega od položaja vjetrenjača i ptičje vrste. Nijesu sve ptice jednako osjetljive na vjetroelektrane. Bitni faktor kolizije su i: ponašanje, vremenske prilike, topograja terena, kao i same karakteristike vjetrenjača (formacija u kojoj su postavljene, visina, boja, da li su osvijetljene ili ne i sl.). Sudar se ne dešava samo sa rotorom, već je čest i sa tornjem vjetroelektrane, kupolom, kao i pratećim strukturama (električni kablovi, meteorološki tornjevi i sl.). Rizik je veći ako se vjetroelektrane nalaze blizu zona koje ptice koriste za gniježđenje, ishranu, noćenje ili duž migratornih puteva, pogotovo ako ih turbine presijecaju. Velike ptice koje sporije i teže manevrišu u vazduhu su generalno u većem riziku od sudara. I ptice sa dobrim manevarskim sposobnostima, ukoliko prelijeću u zoru ili sumrak, teže primijete vjetroelektrane. Ni jedinke iste vrste nijesu jednako ugrožene: opasnost od sudara zavisi od starosti jedinke, njenog ponašanja i godišnjeg ciklusa. Primjer za to su terenska istraživanja koja su pokazala da ptice u periodu kada podižu mlade, na putu ka i od izvora hrane, su u većem riziku od sudara, posebno sa električnim vodovima koji su pratioci vjetroelektrana, iz razloga što upravo teže da lete bliže ovim strukturama. Istraživanja pokazuju da se ptice češće sudaraju sa vjetroelektranama kada je vidljivost slaba, zbog magle i kiše, na primjer, mada postoji mogućnost da sudari nastaju i zbog toga što ptice po ovakvim vremenskim uslovima lete niže. Posebno su na ovo osjetljive ptice tokom seobe jer nemaju mogućnosti da zaobiđu ili izbjegnu loše vremenske uslove, pa su primorane da lete kroz nevrijeme. Razlog za rizičan niski let, posebno za selice, su i jaki vjetrovi. Čak i svakodnevni procesi kao što su plima i osjeka utiču na pravce
Vjetroelektrane su za grabljivice naročito opasne - služe i kao mamac i kao egzekutor - u podnožju vjetrenjača uvijek su značajne populacije glodara, zbog sjenke koju vjetropark stvara ali i drugih faktora koji su još u fazi istraživanja. Ptice grabljivice teže love oko vjetroelektrana. One se koncentrišu na plijen na zemlji u podnožju vjetrenjača, pa su sudari izuzetno česti.
Izabrana lokacija za instaliranje vjetroelektrane se može pokazati kao ključni faktor kolizije sa pticama. Topograja terena, na primjer, diktira zone gdje pojedine vrste koriste termale za podizanje na veće visine. Ovakvo iskorištavanje vazdušnih struja od strane ptica može rezultirati da one bukvalno budu usisane u zonu vjetroelektrana, jer se iste instaliraju na takvim lokacijama. Neočekivano, takve ptice ne reaguju adekvatno i dolaze u kontakt sa propelama. Problem je još veći ukoliko područje termala koriste cijela jata, što nije rijedak slučaj. Ornitolozi bilježe i prinudno slijetanje ptica koje su u slobodnom letu bile zahvaćene vazdušnom turbulencijom koju stvara rotor. Vjetroelektrane se često instaliraju dužobalno, na prevojima ili na grebenima. Upravo su ovo područja koja ptice koriste tokom migracije i gdje lete u nivou zahvata propela. U mnogim zemljama je njihovo postavljanje duž morske obale zakonom zabranjeno.
10
Vjetroelektrane Na učestalost sudara ptica i vjetroturbina utiču visina i njihov prostorni raspored, kao i brzina rotora. Signalna svijetla na vjetrenjačama dodatno povećavaju ovaj rizik tako što privlače ili ometaju dezorjentisane ptice. Zabilježeni su sudari sa velikim jatima selica tokom noćne migracije i za vrijeme kiše i magle, a smatra se da su svjetla na vjetroelektranama bila jedan od uzroka. Poseban problem su vjetroelektrane postavljene na mjestima koja su ,,prolazi” za selice. To su, na primjer, planinski klanci kroz koje ptice koriste silu vjetra koja ih podiže te im pomaže u preletu. Vjetropark se postavlja na ovakvo mjesto da bi se iskoristio isti vjetar, ali jata ptica zbog toga moraju da prolijeću kroz redove vjetroelektrana zbog čega dolazi do velike smrtnosti. Ako se zna da za ovakvim jatima idu grabljivice koje ih prate, dolazi do kombinovanog efekta gdje podjednako stradaju i plijen i predatori. Kada govorimo o lokaciji za postavljanje vjetroparka, to uvijek mora biti otvoren i izložen teren, gdje su srednje brzine vjetra relativno visoke što odgovara brdovitom terenu, obali ili moru. Samim tim upravo su napadnuta mjesta koja su ujedno i važna staništa za gniježđenje, zimovanje i seobe ptica. U Izvještaju Kalifornijske komisije za energiju objavljeno je da je 2004. god. u Altamontu stradalo ukupno 880 do 13 000 ptica grabljivica. Novija istraživanja pokazuju da kritično ugroženi kalifornijski kondor strada u vjetroparku koji je postavljen u Tehachapi prolazu, Južna Kalifornija. Upravo zbog ovakvih problema danas se radi na planu naizmjeničnog gašenja polovine vjetroparkova, što pokazuje kako loše pozicioniranje istog kasnije može dovesti do njegove smanjene ekasnosti ili, u krajnjoj liniji, neupotrebljivosti.
11
U Altmont prolazu u Kaliforniji stradalo je zbog sudara sa vjetroelektranama, najmanje 75 surih orlova godišnje, a u Navarri u Španiji više od 400 bjeloglavih supova. Zbog toga su mnogi vjetroparkovi u ovim zemljama nakon instalacije prestali sa radom ili su morali biti izmješteni.
Indeks osjetljivosti pojedinih grabljivica na prisustvo vjetrenjača Da bi se izgradila vjetroelektrana, u svijetu se obavezno pristupa izračunavanju osjetljivosti pojedinih ptičjih vrsta prisutnih na predmetnoj lokaciji na sudare sa propelama. Na osnovu dobijenih rezultata daje se ili odbija saglasnost za izgradnju. Model izračunavanja osjetljivosti Garthe i Huppop razvijen je 2004. godine i koristi dva indikatora: RSI ili indeks osjetljivosti grabljivice i SVI ili indeks prostorne osjetljivosti. RSI sadrži sedam faktora koji karakterišu posmatranu vrstu, a to su: a) način leta b) visina na kojoj data vrsta leti c) manevarske sposobnosti (c1-masa tijela/ površina krila i c2-raspon krila/masa tijela) d) sezonski ciklus vrste (uzima se u obzir da li je vrsta stanarica ili samo zimuje na datoj lokaciji i slično) e) veličina populacije f) stepen zaštite vrste i g) reproduktivni kapacitet (broj jaja u gnijezdu koji vrsta polaže). Svakom od navedenih faktora se dodjeljuje broj od 1 do 4, gdje 1 pokazuje najmanji stepen ugroženosti, a 4 najveći. U prilogu je tabela RSI ideksa za pojedine grabljivice prisutne u Crnoj Gori, a koja nam omogućava izvođenje sljedećih zaključaka. Većina vrsta je za način i visinu leta dobila vrijednost 3, što predstavlja veliki rizik za
Vjetroelektrane sudar sa vjetroelektranama, te iako date vrste nijesu letjele na direktnom kolizionom kursu to su ipak letjele na visini koja je blizu propela. Najmanje manevarske sposobnosti imaju suri orao i bjeloglavi sup te zajedno sa sivim sokolom spadaju u najrizičniju grupu za sudar sa vjetroelektranom. S druge, strane najbolje manevarske sposobnosti imaju vjetruška i kobac. Međutim vjetruška, kobac, suri orao, jastreb kokošar i sivi soko su posebno ugroženi jer su kao gnjezdarice izložene opasnosti od sudara tokom cijele godine. Najugroženije vrste, na nivou Evrope su vjetruška, suri orao, orao zmijar i patuljasti orao. Orao zmijar je, uz bjeloglavog supa, vrsta sa najmanjim reproduktivnim potencijalom jer polaže samo jedno jaje tokom godine. Na kraju se može izvući zaključak da su najugroženiji, Način leta
Vrsta
A
kada se uzmu u obzir svi faktori, bjeloglavi sup i orao zmijar, a slijede ih suri orao sa najvećim RSI indeksom što znači da je najosjetljiviji na prisustvo vjetrenjača, te patuljasti orao i na kraju osičar. Treba napomenuti da je za izračunavanje što preciznijih RSI i SVI indeksa ipak potrebno doraditi postojeći model i to na način da se doda što više faktora u RSI formuli. Više faktora garantuje bliže određivanje osobina te senzibilnosti svake vrste. Ovi nedostaci se mogu vidjeti i na terenu jer pojedine vrste u realnosti pokazuju veću osjetljivost nego što to izračunati RSI indeksi predviđaju. Uz to, mlade ptice se češće sudaraju sa propelama vjetroelektrane zbog neiskustva.
Opasnost od sudara Manevarske spoVisina sobnosti leta B C1 C2
Osjetljivost vrste
Sezonski ciklus D
Veličina
populacije E
Stepen zaštite F
Reprod. kapacit. G
RSI
Patuljasti orao ( Hieraaetus pennatus )
4
2
1
3
3
3
2
3
6.93
Vjetruška ( Falco tinnunculus )
2
3
1
1
4
1
3
1
3.67
Kobac ( Accipiter nisus )
3
3
1
2
4
2
1
1
3.47
( Pernis apivorus )
3
3
1
3
2
4
1
3
6.40
Suri orao ( Aquila chrysaetos )
3
3
4
4
4
4
2
3
10.80
Bjeloglavi sup ( Gyps fulvus )
3
3
4
4
2
1
1
4
6.40
Jastreb kokošar ( Accipiter gentilis )
3
3
2
2
4
2
1
2
4.67
Sivi soko ( Falco peregrinus )
2
3
3
4
4
3
1
2
6.40
Orao zmijar ( Circaetus gallicus )
3
3
1
2
3
3
2
4
7.20
Osičar
TAB.1 Indeks osjetljivosti pojedinih grabljivica na prisustvo vjetrenjača 12
Vjetroelektrane
Napuštanje teritorija zbog uznemiravanja
vjetroelektrana poslije njihove izgradnje, a iza njih svakako ostaju putevi korišćeni pri instaliranju.
Istraživanja pokazuju da je nakon izgradnje vjetroparka primjetno odseljenje ptičjih vrsta iz zona vjetroelektrana u toku njihovog postavljanja i nakon toga. Ovo se dešava tokom izgradnje vjetroelektrana zbog buke i vibracija koje potiču od vozila i ostale opreme, a po postavljanju vjetrenjače bukom, reeksijom ili samom svojom pojavom nastavljaju da tjeraju ptice. Tako je primijećeno da oko vjetroelektrana izgrađenih na obali dolazi do smanjene brojnosti populacija u krugu od 800 m, ali i do potpunog odsustva nekih vrsta. Poseban problem se javlja kod gnjezdarica, čije se promjene u strukturi vrsta ne vide odmah već nastaju postepeno iz razloga što vrste koje su manje prilagođene na uslove koje vladaju oko vjetroelektrana polako gube bitku od bolje prilagođenih susjeda. Uspjeh u gniježđenju i preživljavanju garantuje bolje preživljavanje nekih vrsta koje polako potiskuju, a zatim istiskuju ostale.
Što se tiče vjetrenjača izgrađenih na moru, posebno ako je u pitanju pješčano dno, primijećeno je da vibracije rastjeruju ribe i povećavaju zamućenost vode. Ovo dovodi do toga da životinje, a među njima i ptice, koje se hrane ribom u tim zonama moraju da putuju dalje na pučinu da bi došle do hrane.
Poslije dužeg vremenskog perioda oko vjetroelektrana dolazi do pada raznolikosti ptičjih vrsta. Ovo neizbježno vodi do promjena u samom ekosistemu što predstavlja ozbiljan problem.
Gubitak i izmjena staništa Gubitak staništa zavisi od broja vjetroelektrana ali je generalno mali, svega 2-5% od ukupne zone izgradnje. Međutim, efekat može biti mnogostruko veći ako izgradnja utiče na hidrološke karakteristike terena, močvare i tresetišta ili kada ometa geomorfološke procese zbog čega dolazi do raznih promjena među kojima i povećane pojave erozije. Izmjena staništa može da nastane i zbog upotrebe zemljišta oko 13
Efekat barijere Efekat barijere podrazumijeva da ptice mijenjaju rutu leta da bi obišle vjetroparkove. Ovo je posebno značajno ako se zna da ptica pri ovim obilascima troši više energije za prelazak razdaljine od jedne do druge lokacije. Što je vjetropark veći, to je veća i ruta obilaska, a samim tim i utrošak energije. Ovaj problem može dovesti i do trajnog prekidanja veza između mjesta koje ptice koriste za hranjenje, parenje, mitarenje i slično. Zavisno od vrste ptice, tipa putanje, visine leta, udaljenosti pojedinačnih vjetroelektrana u vjetroparku, doba dana, brzine i pravca vjetra ovaj efekat može da varira i da dovede ili do malih promjena u ruti ili do drastičnog smanjenja populacije u kontaktnoj zoni vjetroelektrana. Ptice mogu zaobilaziti vjetroelektrane u luku od 100 pa sve do 3 000 m, ali treba i naglasiti da tokom noći one prave još veći luk. Vrlo rijetko ptice zaobilaze vjetrenjače u njihovoj neposrednoj blizini ili lete između njih i to samo ako su turbine međusobno razmaknute 480 ili više metara. Posebno su ugrožene vrste kojima vjetroelektrane presijecaju put koji za vrijeme gniježđenja prelaze od mladunaca ka izvoru hrane i nazad, jer na ovaj način moraju zaobilaziti vjetropark više puta dnevno. Ova ,,energetska barijera” za mnoge vrste je nepremostiva, jer im
Vjetroelektrane je potrebno više energije tokom dana koju troše u zaobilaženju nego što mogu za taj dan nadoknaditi ishranom.
Buka Buka koja nastaje radom vjetroelektrane dijeli se na mehaničku, odnosno onu koja nastaje radom mehaničkih dijelova (zupčanika, generatora, itd.) i buku koja nastaje rotacijom krila rotora. Iako se do danas dosta uradilo, ali se i dalje radi na proizvodnji modela vjetroelektrana koje proizvode što manje buke, to je ona i dalje prisutna u neposrednoj okolini vjetrenjače. Nivo tolerancije prema buci je različit kod različitih vrsta i sve dok buka postoji postojaće i njen uticaj na živi svijet.
Negativan uticaj na morsko dno U nivou obale izgradnja vjetroelektrana oštećuje i morsko dno, a u plitkim dijelovima (do 10 m dubine) ovo se odražava i na morske ptice koje se u ovim zonama hrane. Ne samo da su ptice ugrožene, već i ribarenje i turizam, a problem nastaje i zbog povezivanja vjetroelektrane sa kopnom. Kod posljednjeg problema misli se na neophodnost dodatnih struktura koje vrše dodatni pritisak na sredinu i prisutne vrste. Treba istaći da svaki pomenuti efekat koji na prirodu ostavljaju vjetroelektrane se sa vremenom umnožava, jer što je vjetroelektrana duže na terenu to ona dovodi do eksponencijalno sve većeg osiromašenja populacija i vrsta. Uzmimo za primjer jednu vrstu ptice. Ukoliko je ova brojna, isprva uticaj vjetroelektrane
će biti naizgled neznatan, ali kako je vrsta sve ugroženija, to će dalji gubitak svake jedinke dovoditi u opstanak cijelu vrstu. Dakle, vrste na datom mjestu će biti sve osjetljivije, te će se uticaj vjetroelektrane na njih biti sve primjetniji.
Degradacija pejzaža Problem estetike je takođe prisutan. U SAD, Masačusets, Cape Wind projekat je odložen i pretvoren u javnu i političku dramu upravo zbog problema estetske degradacije lokaliteta. Izgradnja vjetroparkova uz obalu Crne Gore, na grebenima i na vidljivijim mjestima sigurno da neće doprinijeti ljepoti pejzaža ekološke države.
Slijepi miševi Slijepi miševi su predatori noćnih insekata. Osim korisne uloge u regulaciji njihove brojnosti, slijepi miševi imaju i značajnu ulogu u oprašivanju biljaka i raznošenju sjemena. Oni su posebno osjetljivi na negativne uticaje vjetroelektrana, naročito tokom masovnih preleta u sumrak i zoru. Podatak koji ovo potvrđuje je da na lokaciji u zapadnoj Virdžiniji sa 44 vjetroelektrane za samo 7 mjeseci je stradalo više od dvije hiljade slijepih miševa. Podaci koji bi bolje objasnili i dali uvid u ovaj problem su oskudni, ali je važno napomenuti da su svi slijepi miševi u Crnoj Gori zaštićeni.
14
Vjetroelektrane u svijetu
Vjetroelektrane u svijetu Najveći broj vjetroelektrana posjeduju Sjedinjene Američke države, u kojima prednjači Teksas, kako po količini dobijene električne energije tako i po veličini vjetroelektrana. U Evropskoj Uniji i odmah poslije Amerike, Njemačka je druga po broju vjetroelektrana. Instalirani kapacitet Njemačke je u decembru 2006. iznosio 20 622 MW. Druga zemlja po kapacitetu je Španija (11 615 MW), mada će do kraja 2010. godine Engleska, koja je trenutno treća, zauzeti njeno mjesto (sa 12 277 MW). Tako je četvrta Danska ( 3 136 MW) i peta Italija (2 123 MW).
SLIKA 2.: Mapa distribucije vjetroelektrana u svijetu - vjetroparkovi i pojedinačne vjetrenjače
15
Energija vjetra u strateškim dokumentima Crne Gore
Energija vjetra u strateškim dokumentima Crne Gore Prostorni plan Crne Gore do 2020. godine Prostorni plan Crne Gore do 2020. godine donio je nekoliko smjernica za razvoj održivih izvora energije, između ostalih i za vjetroelektrane. Bez prethodne strateške procjene uticaja na životnu sredinu, ovaj dokument smjelo zacrtava i pojedine lokacije na kojima je moguće graditi iste. U pitanju su: područje Nikšića, jugozapadni region države, planinski lanac u zaleđu primorja i okolina Žabljaka. Predložena četiri regiona su u područjima od međunarodnog značaja za boravak ptica ili u njihovim kontaktnim zonama: u nikšićkoj opštini su sve vodene akumulacije sa statusom značajnih za ptice tokom zimovanja i migracije; jugozapadni region koji u ovom slučaju obuhvata Rumiju i deltu Bojane predstavlja srce ornitološkog bogatstva Crne Gore i cijele Istočne obale Jadrana (a nalazi se na glavnom migratornom koridoru evroazijskih ptica
selica); Durmitor je centar biodiverziteta planinskih ptica Crne Gore. Planinski lanac u zaleđu Primorja upitan je sa aspekta pejzaža i migratornog koridora. Gore navedeno ne znači da je Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore protiv instaliranja vjetroparkova u Crnoj Gori, već je za sagledavanje situacije na terenu i pažljivo planiranje, uz izradu strateških (SEA) i procjena uticaja na životnu sredinu (EIA), s obzirom na njihov trajan uticaj na životnu sredinu. Ovo je posebno značajno zbog činjenice koja je navedena u ovom dokumentu da „postoje veoma optimističke procjene energetskog potencijala, uslovljenog kombinacijama planinskih terena i mediteranskih uticaja“. Ptičja direktiva, jedna od temelja zaštite prirode EU a kojoj Crna Gora zvanično stremi, nalaže zaštitu ptica kao prekograničnu vrijednost na svim staništima, tokom migracije i u svim životnim fazama. Stepski soko je globalno ugrožena vrsta i dovoljan razlog za NE vjetroparku na području gdje se ova vrsta registruje, kako na migraciji tako i na ishrani i gniježđenju. 5. februar 2009: 3 od 7 satelitski praćenih stepskih sokolova koristi Jadranski migratorni koridor tokom seobe, dužobalno ili direktno preko Jadranskog mora. 16
Energija vjetra u strateškim dokumentima Crne Gore
Strategija razvoja energetike Crne Gore do 2025. godine Ministarstvo za ekonomski razvoj Crne Gore donijelo je 2007. godine Strategiju razvoja energetike Crne Gore do 2025. godine, uprkos protivljenju i ozbiljnim zamjerkama koje je Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore uz ostali NVO sektor imao na ovaj dokument, a koje su se prije svega odnosile na dokument u cjelosti za koji nije rađena strateška procjena uticaja na životnu sredinu. Dokument predlaže i otvara put vjetroelektranama, a da se pri tome nijesu uradila ni preliminarna istraživanja kako i na koji način prijedlozi mogu uticati na životnu sredinu. Za ovu Strategiju, kako se u njoj navodi ,,se sa pouzdanošću može reći da se Strategija bazira na regulativi EU i kontinuitetu usaglašavanja regulative Crne Gore i EU” te da se, pored više njih, na spisku inkorporiranih u Strategiji našla i Direktiva o očuvanju divljih ptica (79/409/ EC). Međutim, u tekstu se ne vidi gdje je i na koji način ta direktiva primijenjena, naročito u dijelu jasnih prijedloga teritorija za koje je dato zeleno svijetlo za izgradnju vjetroelektrana. Strategija u dijelu o obnovljivim izvorima energije navodi da Crna Gora ima još mnogo neiskorišćenih potencijala obnovljivih izvora, koje može valorizovati uz razumna investiciona ulaganja, a to su male hidroelektrane i korišćenje energije vjetra. Navodi se da postoji dobar potencijal za iskorišćavanje energije vjetra na lokacijama duž Jadranskog mora, u području planine Rumije između Bara i Skadarskog jezera, na brežuljcima iza Petrovca i na planinama između Herceg Novog i Orahovca, te na 17
prostoru oko Nikšića. Rumija, Skadarsko jezero i nikšićke akumulacije su IBA područja u Crnoj Gori. Crna Gora se nalazi na Jadranskom migratornom koridoru ptica, te se ove lokacije nijesu smjele navoditi bez prethodno urađene strateške procjene uticaja na životnu sredinu za čiju bi se osnovu koristila mapa senzitivnih područja za ptice i vjetroelektrane, a koja takođe nije urađena. U dijelu 8.1. ovog dokumenta analizira se razvoj energetike sa aspekta zaštite životne sredine, ali se ona posmatra kroz uticaj emisije štetnih materija u životnu sredinu koje nastaju kao posljedica sagorijevanja fosilnih goriva u TE prilikom procesa transformacije toplotne energije goriva u električnu energiju. Uticaj vjetroelektrana nije obrađivan, što jasno govori o kvalitetu Startegije. Nije obrađivan ni uticaj ostalih izvora energije, u prvom redu hirdoenergije. Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore je, uz ostale nevladine organizacije, prije usvajanja Strategije, podržao odanost ekološkoj državi Crnoj Gori u realizaciji cilja, odnosno udjela od 20% obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji primarne energije do 2025. godine. Ipak, upozoreno je da Crna Gora treba da izabere najbolje prakse u korišćenju obnovljivih izvora energije u cilju bolje zaštite životne sredine i društva. Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore je u procesu javnih rasprava, a kada su u pitanju ptice i njihova staništa, jasno ocijenio da je planinski vijenac između obale Jadranskog mora i Skadarskog jezera vazdušna ruta za evroazijske ptice i da je značajna na globalnom nivou. To je jedan od tri glavna migratorna koridora u Evropi.
Vjetroelektrane Energija vjetra u strateškim dokumentima Crne Gore Izgradnja vjetrenjača na ovoj lokaciji nije u skladu sa planiranim regionalnim parkom Rumija (Prostorni plan CG), Emerald, IBA i Natura 2000 standardima te, glavno, Ptičjom direktivom EU koja zabranjuje uznemiravanje ili bilo kakvo svjesno pravljenje štete pticama na seobi. Strateška procjena uticaja na životnu sredinu je bila potrebna i ovom dokumentu radi denisanja ,,NE” područja i potencijalnih područja za buduće zone vjetrenjača, pa su planovi izgradnje vjetrenjača na planinskom vijencu Rumije između Bara i Skadra / Skadarskog jezera neodrživi. Strategija planira investicije u izgradnji vjetroelektrana od 20 milliona eura. Ovo znači, da Crna Gora mora da izgradi najmanje četiri polja vjetrenjača kako bi ispunila plan. Obzirom da nije rađena strateška procjena uticaja na životnu sredinu i da
FOTO 2.: Vjetroelektrane predstavljaju nepremostivu prepreku za bjeloglavog supa
ovaj dokument ne nudi jasne lokacije na kojima su prethodno izvršena istraživanja, na poslijetku se može doći do saznanja da u državi možda i nema lokacije koja je adekvatna za instalaciju vjetroparkova, iako Centar za zaštitu i proučavanje ptica smatra da se mogu naći. Postoji snažan koncenzus da je odabir lokacije kritično važan kako bi se izbjegao štetan uticaj vjetrenjača na ptice. Mora se izbjegavati izgradnja vjetroparkova u nacionalno ili međunarodno prepoznata staništa kao što su Natura 2000 – SPAs, Ramsar područja, Emerald mreža i važna staništa za ptice (IBA), kao i u njihovim kontaktnim zonama i ekološkim koridorima.
FOTO 3.: Osičar je ranjiva vrsta kada su u pitanju konikti sa vjetroelektranama
Primjer konikta bjeloglavog supa sa vjetrenjačom: http://www.youtube.com/watch?v=na6HxKQQsAM 18
Stav Centra za zaštitu i proučavanje ptica
Stav Centra za zaštitu i proučavanje ptica o vjetroelektranama Potencijalna korist od obnovljivih izvora energije je prepoznata. Međutim, neka obnovljiva goriva obezbjeđuju ograničenu uštedu ugljenika za vrijeme životnog ciklusa. Tu se u prvom redu misli na biogoriva, čija je upotreba sve upitnija jer produkuju više CO nego pojedina fosilna goriva. Takođe, proizvodnja biomase iz koje se dobijaju „ekološka“ goriva, a čiji je način proizvodnje opterećen pesticidima i vještačkim đubrivima, kao i loše pozicioniranevjetroelektrane,predstavljaju novu opasnost za ptice, njihova staništa i prirodu uopšte. 2
Loše pozicionirane vjetroelektrane imaju štetan efekat na populacije ptica. Od najnaprednijih tehnologija obnovljivih izvora, energija vjetra je jedina obnovljiva tehnologija koja svojom cijenom proizvodnje može postati konkurent fosilnim gorivima. Vjetroelektrane su korisne u borbi protiv klimatskih promjena, s tim da njihovo lociranje ne predstavlja prijetnju za ptice, naročito one koje su u nacionalnim i međunarodnim nivoima prepoznate kao značajne. Isto se odnosi i za njihova staništa. Prilikom instaliranja vjetroparkova, naročitu pažnju treba obratiti na seobene koridore ptica. Vjetroparkovi prekidaju ekološke veze u ptičjim staništima koje one koriste za ishranu, zimovanje, razmnožavanje i seobu, pa je važno imati na umu njihov dugoročni uticaj koji do danas nije dovoljno dobro ispitan. 19
Ključni sadržaj poruke o klimatskim promjenama i 20% ukupno obnovljive energije do 2020. kojoj stremi EU i Crna Gora je: prelaskom sa foslinih goriva na obnovljive izvore energije mora se izbjeći nanošenje štete ekosistemima i biodiverzitetu uopšte. Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore podržava i promoviše lokalnu proizvodnju energije. Lokalna proizvodnja uz korišćenje ekasne tehnologije donosi korist ljudima i prirodi, posebno kada su u pitanju manje razvijeni regioni. Razvoj kapaciteta za korišćenje energije vjetra, Sunca, biomase i hidroenergije moraju odgovarati terenu, regionu, potrebama države i biti predmet strateškog planiranja, uključujući i procijene uticaja na životnu sredinu. Lokacija vjetroelektrana je od ključne važnosti u zaštiti ptica. Izgradnja vjetroparkova treba da bude dio šireg okvira strateškog planiranja na nacionalnom nivou, uključujući mapiranje osjetljivih tačaka biodiverziteta, procijenu i stratešku procjenu uticaja na životnu sredinu.
Ministarstvo ekonomije Crne Gore i vjetroelektrane
Izvodi iz saopštenja za javnost Ministartva ekonomije Crne Gore Bez strateške procjene uticaja na životnu sredinu, bez procjene uticaja na životnu sredinu, mimo Uredbe o procjeni utiocaja na životnu sredinu i poštovanja EU standarda.
Bez strateške procjene uticaja na životnu sredinu, bez procjene uticaja na životnu sredinu, mimo Uredbe o procjeni utiocaja na životnu sredinu i poštovanja EU standarda.
http://www.minekon.gov.me/pretraga/98060/ S a o p s t en je - P o tp i s a n - u go v o r -o - z a k u p u zemljista-i-izgradnji-vjetroelektrane-Mozura. html
http://www.minekon.gov.me/pretraga/97827/ Usvojen-tekst-Ugovora-o-zakupu-zemljista-udrzavnoj-svojini-i-izgradnji-vjetroelektrane-zalokalitet-Krnovo.html
05.07.2010. Potpisan ugovor o zakupu zemljišta i izgradnji vjetroelektrane na lokalitetu Možura Ministar ekonomije Branko Vujović potpisao je danas Ugovor o zakupu zemljišta i izgradnji vjetroelektrane na lokalitetu Možura (opštine Ulcinj i Bar), sa konzorcijumom Fersa & Čelebić, o zakupu zemljišta u državnoj svojini i izgradnji vjetroelektrane instalisane snage 46 MW. Predmet Ugovora je zakup državnog zemljišta površine 502.858,3 m u periodu od 20 godina, po cijeni od 0,37 € za 1 m . Predviđena godišnja proizvodnja vjetroelektrane je oko 100 GWh, a za realizaciju tog projekta predviđena je investicija od 65 miliona eura. ... 2
2
Usvojen tekst Ugovora o zakupu zemljišta u državnoj svojini i izgradnji vjetroelektrane za lokalitet Krnovo 24.06.2010. Vlada Crne Gore je na današnjoj sjednici usvojila tekst Ugovora o zakupu zemljišta u državnoj svojini i izgradnji vjetroelektrane za lokalitet Krnovo, Opština Nikšić, sa konzorcijumom Ivicom Consulting GmbH i Mitsubishi Heavy Industries. Ugovorom je predviđena izgradnja vjetroelektrane instalisane snage 50 MW, uz mogućnost povećanja za dodatnih 22 MW. Predviđena investicija je 70, odnosno 90 miliona eura. Trajanje zakupa zemljišta je 20 godina a visina zakupa državne svojine je 0,10 E po m. ... 2
20
Literatura: Noguera, J. C. , Perez, I. , Minguez, E. , Impact of terrestrial and wind farms on diurnal raptors: Developing a spatial vulnerability index and potential vulnerability maps. Ardeola 57(1), 2010,41-53 Drewitt, A. L. , Langston, R. H. W. , Assessing the impacts of wind farms on birds. Ibis, 2006, 148, 29-42 Saveljić,D. , Vizi,A. , Vešović-Dubak,N. , Jovićević,M. (2007): Područja od međunarodnog značaja za boravak ptica u Crnoj Gori. Monograja CZIP br. 1. Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore. Podgorica Bohme, D. end all, 2007. Renewable energy sources in gures - national and international development, Fedaral Ministry for the Environment, Nature Conservation and Nuclear Safety - Public Relations division, Germany Durrschmidt, W. and all, Renewable energies - Innovations for the future, 2006. Fedaral Ministry for the Environment, Nature Conservation and Nuclear Safety - Public Relations division, Berlin, Germany http://www.timesonline.co.uk/tol/news/environment/article4608418.ece http://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/scotland/north_east/6445963.stm http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/7581990.stm http://www.newscientist.com/article/dn14593-wind-turbines-make-bat-lungs-explode. html http://www.cbc.ca/technology/story/2008/08/25/bats-wind.html http://en.wikipedia.org/wiki/Wind_farm http://en.wikipedia.org/wiki/Wind_power http://simple.wikipedia.org/wiki/List_of_large_wind_farms http://www.savewesternny.org/wildlife.html http://www.wired.com/science/planetearth/news/2005/10/69177 http://www1.eere.energy.gov/windandhydro/wind_how.html http://en.wikipedia.org/wiki/Wind_turbine http://www.clean-energy-ideas.com/articles/how_do_wind_turbines_work.html http://www.wind-works.org/photos/wind_farm.html http://www.goldengateaudubon.org/conservation/birds-at-risk/avian-mortality-at-altamont-pass/ http://www.alternative-energy-news.info/technology/wind-power/wind-turbines/ http://www.7gen.com/website/wikipedia/wind-turbines-wikipedia/1739 http://www.euractiv.com/en/energy/eu-renewable-energy-policy-linksdossier-188269 http://web.zpr.fer.hr/ergonomija/2004/habjanac/index.html http://en.wikipedia.org/wiki/Renewable_energy http://images.angelpub.com/2009/33/2696/map1.png 21
Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) osnovan je u 2000. godini kao nevladina, nestranačka i neprotna organizacija, čija je misija zaštita ptica i njihovih staništa, monitoring ptica Crne Gore, edukacija građana, popularizacija ornitologije, kao i saradnja sa drugim organizacijama u zemlji i inostranstvu, a koje se bave zaštitom prirode.
