Psihologija Odgoja i Obrazovanja

Psihologija odgoja i obrazovanja Dr.sc. Ana Kurtović, viša asistentica Filozofski fakultet u Osijeku Odsjek za psihologiju

Plan predavanja • Definicija psihologije odgoja i obrazovanja • Vrste istraživačkih nacrta • Vrste testova – Testovi znanja

Uvod • Povijesni dio-uručak • Što je pedagoška psihologija?-uručak • Pedagoška psihologija i druge psihologijske discipline-uručak

Što je psihologija obrazovanja?       

Koji su efikasni načini učenja? Kako motivirati učenike? Zašto su neki učenici bolji od drugih? Koja obilježja tome pridonose? Kako poučavati čitanje, pisanje, aritmetiku…? Što čini dobrog nastavnika? Je li bolje učiti sam ili u grupi? Je li grupiranje prema sposobnostima dobro ili loše za učenike?

… psihologija obrazovanja pokušava dati odgovor na ova, a i brojna druga pitanja o procesima učenja i poučavanja, faktorima koji djeluju na te procese, te načinima na koje se učenje i poučavanje mogu unaprijediti

Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003

Evo i definicija… Psihologija obrazovanja grana je psihologije koja istražuje i proučava psihološku stranu procesa odgoja i obrazovanja (Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković: Psihologija obrazovanja, IEP: Vern, 2003)

Dijeli se na: psihologiju učenja  psihologiju poučavanja 

Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003

Što je psihologija obrazovanja? Psihologija obrazovanja obuhvaća spoznaje i teorije iz područja: UČENJA I MOTIVACIJE  RAZVOJA DJECE I ADOLESCENATA  PSIHOLOŠKOG MJERENJA I PROCJENE – znanja, sposobnosti, osobina ličnosti, motivacije 

Istraživanja u području psihologije obrazovanja: 

unaprjeđuju teoriju –teorije učenja i poučavanja, motivacije i sl.



unaprjeđuju praksu – kako učenje i poučavanje učiniti što efikasnijim Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003

Što će nam psihologija obrazovanja? 

Što nam kažu sami učenici…



istraživanje provedeno 2003. godine u 121 hrvatskoj osnovnoj školi (Baranović i sur., 2006)



sudjelovalo 2674 učenika prosječne dobi 14 godina - 1322 učenice, 1345 učenika



procjenjivali su za svaki predmet koliko im je:  Zanimljiv  Razumljiv  Težak  Koristan u sadašnjem životu  Važan za budući život

Zanimljivost 1 Tjelesna i zdravstvena kultura Strani jezik Biologija Zemljopis Povijest Likovna kultura Vjeronauk Fizika Matematika Tehnička kultura Glazbena kultura Kemija Hrvatski jezik

2

3

4

5

6

7

Ukupni uzorak Učenice Učenici

Razumljivost 1 Tjelesna i zdravstvena kultura Vjeronauk Zemljopis Biologija Likovna kultura Povijest Tehnička kultura Glazbena kultura Strani jezik Hrvatski jezik Fizika Matematika Kemija

2

3

4

5

6

7

Ukupni uzorak Učenice Učenici

Lakoća 1 Tjelesna i zdravstvena kultura Vjeronauk Likovna kultura Glazbena kultura Tehnička kultura Zemljopis Biologija Povijest Strani jezik Fizika Hrvatski jezik Kemija Matematika

2

3

4

5

6

7

Ukupni uzorak Učenice Učenici

Korisnost 1 Strani jezik Matematika Tjelesna i zdravstvena kultura Hrvatski jezik Zemljopis Biologija Vjeronauk Fizika Povijest Tehnička kultura Kemija Glazbena kultura Likovna kultura

2

3

4

5

6

7

Ukupni uzorak Učenice Učenici

Važnost 1 Strani jezik Matematika Hrvatski jezik Zemljopis Tjelesna i zdravstvena kultura Biologija Vjeronauk Fizika Povijest Tehnička kultura Kemija Glazbena kultura Likovna kultura

2

3

4

5

6

7

Ukupni uzorak Učenice Učenici

Što kažu učenici na nacionalnim ispitima? • Bezinović i sur., 2006 ispitivali važne aspekte iskustva učenika sa školskim učenjem:

 Motivacija za učenje predmeta  Percepcija osobne kompetentnosti za učenje predmeta  Podrška nastavnika  Angažman na nastavi  Vještine učenja

Intrinzična motivacija

Ovaj predmet je jedan od mojih omiljenih predmeta u školi

ukupno

MAT

HJ

EJ

NJ

BIO

KEM

FIZ

INF

NE

69,5

49,0

34,2

53,3

60,1

73,8

77,7

43,8

57,2

DA

30,5

51,0

65,8

46,7

39,9

26,2

22,3

56,2

42,8

Zanima me gradivo koje učim u ovom predmetu

ukupno

MAT

HJ

EJ

NJ

BIO

KEM

FIZ

INF

NE

57,2

38,7

26,6

46,5

45,2

60,2

62,9

31,4

45,5

DA

42,8

61,3

73,4

53,5

54,8

39,8

37,1

68,6

54,5

Ekstrinzična (instrumentalna) motivacija

Ovaj predmet učim samo zbog ocjene

ukupno

MAT

HJ

EJ

NJ

BIO

KEM

FIZ

INF

NE

48,4

60,8

82,6

61,9

49,9

39,6

36,8

75,4

57,3

DA

51,6

39,2

17,4

38,1

50,1

60,4

63,2

24,6

42,7

Znanja iz ovoga predmeta bit će mi potrebna u budućnosti

ukupno

MAT

HJ

EJ

NJ

BIO

KEM

FIZ

INF

NE

28,8

14,3

1,5

11,7

42,0

54,9

53,3

4,3

25,4

DA

71,2

85,7

98,5

88,3

58,0

45,1

46,7

95,7

74,6

Percepcija osobne kompetentnosti za učenje predmeta

Ovaj predmet mi općenito dobro ide

ukupno

MAT

HJ

EJ

NJ

BIO

KEM

FIZ

INF

NE

51,9

22,5

19,7

30,2

28,9

46,9

57,6

19,7

35,0

DA

48,1

77,5

80,3

69,8

71,1

53,1

42,4

80,3

65,0

Lako svladavam novo gradivo ovoga predmeta

ukupno

MAT

HJ

EJ

NJ

BIO

KEM

FIZ

INF

NE

44,6

12,8

15,5

24,9

19,6

37,9

48,7

14,5

27,4

DA

55,4

87,2

84,5

75,1

80,4

62,1

51,3

85,5

72,6

Učenje

Uzimam privatne sate-instrukcije iz ovoga predmeta ukupno MAT

HJ

EJ

NJ

BIO

KEM

FIZ

INF

NE

52,4

98,2

86,6

87,7

98,9

86,0

76,0

98,1

82,8

DA

47,6

1,7

13,4

12,3

1,1

14,0

24,0

1,9

17,2

Ono što učim, pokušavam povezati s vlastitim iskustvom, događajima u životu

ukupno

MAT

HJ

EJ

NJ

BIO

KEM

FIZ

INF

NE

67,5

48,7

42,6

48,8

45,7

53,4

53,3

42,4

51,7

DA

32,5

51,3

57,4

51,2

54,3

46,6

46,7

57,6

48,3

Koristim računalo ili internet za učenje ovog predmeta

NE pone kad

često

ukupno

MAT

HJ

EJ

NJ

BIO

KEM

FIZ

INF

67,3

32,3

37,7

52,9

46,2

58,1

55,9

6,3

45,2

27,6

54,0

46,9

41,7

47,1

36,5

36,8

27,7

40,3

5,1

13,7

15,4

5,4

6,7

5,5

7,4

66,0

14,5

Što pokazuje PISA?  međunarodno istraživanje jezične, matematičke i znanstvene pismenosti PISA pokazuje da:  učenici koji imaju veći interes za matematiku i koji u njoj više uživaju (intrinzična motivacija) postižu bolje rezultate  učenici koji više vjeruju u svoju sposobnost za učenje matematike (matematičko samopoimanje) postižu bolje rezultate  čak 67% učenika ne slaže se s tvrdnjom “Na satu matematike razumijem čak i najteže gradivo”  čak 50% dječaka i 60% djevojčica izjavljuje da često brinu da će im satovi matematike biti preteški i da će dobiti loše ocjene (anksioznost vezana uz matematiku)

Što pokazuje PISA? • u PISA ispitivanju znanja provedenom 2006. po prvi put je sudjelovala i Hrvatska • prema rezultatima iz područja matematičke pismenosti Hrvatska je 36. od 57 zemalja • Bolji rezultat postigli su: – dječaci u odnosu na djevojčice – djeca iz obitelji s boljim ekonomskim i socijalnim statusom

I mi konja za trku imamo! • 1859. Časopis Napredak1991. Napredak: časopis za pedagogijsku teoriju i praksu.

Poznati psiholozi • Ramiro Bujas • Zoran Bujas – Dokimologija

• Ivan Furlan – Ubrzano napredovanje darovitih učenika, tzv. Akceleracija, te Konstrukcija jednominutnog ispita glasnog čitanja (brzina čitanja)

Metode istraživanja psihologije obrazovanja

Vrste istraživačkih nacrta • • • • •

Deskriptivna istraživanja Pregledna ili anketna istraživanja Korelacijska istraživanja Komparativna istraživanja Kauzalna-eksperimentalna istraživanja

Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003

Ljestvice procjene (PROFNAD) Procjena nadarenih-nastavnička procjena

Indikativne osobine ponašanja

Ocjena

1

2

Učenik ima za svoju dob neuobičajeno razvijen rječnik. Govor mu je karakteriziran preciznim stilom, bogatstvom izraza, elaboracijom i tečnošću. Učenik pokazuje izvanredan osjećaj za prostorne odnose. Ima sposobnost uočavanja malih razlika ili sličnosti u oblicima, sposoban je brzo i jasno percipirati objekte na osnovi malog broja podataka. Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003

3

4

Vrste testova i nizova zadataka objektivnog tipa (ZOT) • S obzirom na predmet mjerenja razlikujemo: – Testove znanja – Testove ličnosti – Testove sposobnosti • Testovi senzornih sposobnosti • Testovi psihomotornih sposobnosti • Testovi intelektualnih (kognitivnih) sposobnosti Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003

Svrha provjeravanja znanja podaci namijenjeni učenicima • Povratna informacija – Podaci o stvarnom znanju i napredovanju – Jesu li strategija učenja odgovarajuće? – Dati komentar na što bi se učenik trebao dodatno usmjeriti

• Selekcija

Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003

Svrha provjeravanja znanja podaci namijenjeni učenicima • Motivacijska svrha – Pov. informacija može djelovati poticajno – Češće i kraće provjere znanja bolje od rijetkih i dugih pismenih ispita

• Vrednovanje (evaluacija)

Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003

Svrha provjeravanja znanja podaci namijenjeni nastavnicima Evaluacija napredovanja učenika važna je iz DVA razloga: • daje informaciju o postignutoj kompetentnosti iz pojedinih područja poučavanja, odnosno jesu li i u kojem stupnju postignuti postavljeni ciljevi poučavanja • omogućuje nastavniku važnu povratnu informaciju o poučavanju kako bi mogao donositi obrazovne odluke i prilagođavati ciljeve i poučavanje predznanju studenata Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003

Svrhe provjere znanja podaci namijenjeni nastavnicima • Formativna provjera – praćenje napredovanja učenika; – vrednovanje predznanja i planiranje pouke (npr. grupiranje prema predznanju)

• Sumativna provjera: – evaluacija znanja nakon pouke-ocjenjivanje učenika; – pokazuje djelotvornost pouke – planiranje poučavanja (dopunska nastava, ponovna obrada pojedinog gradiva) Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003

Svrhe provjere znanja podaci namijenjeni nastavnicima • Dijagnostička provjera – teškoće u učenju, – manjkave strategije učenja

Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003

Procjenjivanje znanja • Dokimologija – znanstvena disciplina kojoj je zadaća da pronađe najprikladnije načine prosuđivanja i ocjenjivanja (Zoran Bujas)

• Školska dokimologija se bavi pitanjima ispitivanja i procjenjivanja učeničkih postignuća • na temelju ljestvice ocjena od 1 do 5.

• Cilj joj je postići što objektivnije mjerenje znanja Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003

Procjenjivanje znanja • Brojevi se uvijek čine najboljim ili barem najelegantnijim rješenjem jer izgledaju jednostavni i nedvosmisleni. Međutim... • Je li to baš tako? Jesu li zaista ocjene realistične, valjane i pouzdane procjene znanja učenika? • Mnogi slučajevi pokazuju da to baš i nije tako! Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003

Procjenjivanje znanja • Problemi: – Nastavnik je istovremeno mjerni instrument i procjenjivač (mjerilac) – Čovjek se pokazao lošim mjernim instrumentom

Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003

Čimbenici koji utječu na procjenjivanja znanja Prema Grginu, to su: 1.faktori oblikovanja odgovora koji uključuju: jasnoću odgovora verbalne sposobnosti učenika vještine opažanja reakcija nastavnika sposobnosti ili vještini čitanja svih onih poruka oko sebe. Npr. praćenje lica nastavnika ili gesti kojima on odobrava ili se protivi određenom odgovoru Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003

Čimbenici koji utječu na procjenjivanja znanja prilagođavanje odgovaranja i emocionalna otpornost učenika Jaka uzbuđenost blokira kognitivne funkcije, dovodi do otežanog razumijevanja, sporijeg mišljenja, gubitaka sjećanja. Tjelesno se osjeća drhtavica znojenje dlanova, bljedilo lica Uz to ispit je često javan nastup ispred cijelog razreda Emocionalno otporniji učenici bolje prolaze na ispitima

Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003

Čimbenici koji utječu na procjenjivanja znanja 2. subjektivni faktori nastavnika uključuju:

osobnu jednadžbu (različite interne kriterije procjene); halo-efekt (utjecaj općeg dojma o učeniku na procjenu); logičku pogrešku (ocjenjivač misli da su značajke koje procjenjuje logički povezane, npr. povezanost sadržaja fizike s matematikom); pogrešku sredine (tendenciju davanja srednjih ocjena); Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003

Čimbenici koji utječu na procjenjivanja znanja pogrešku diferencije (tendenciju da se znanje razlikuje pretjerano i neopravdano), pogrešku kontrasta (prethodno izuzetno dobar ili loš odgovor čini sljedeći odgovor lošijim, odnosno boljim nego što objektivno jest), i tendenciju prilagođavanja kriterija ocjenjivanja kvaliteti učeničke skupine. Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003

Čimbenici koji utječu na procjenjivanja znanja 3. faktori tehnike ispitivanja uključuju:



aktivnost nastavnika koji za vrijeme ispitivanja uglavnom ispituje prepoznavanje sadržaja i procjenjuje znanje. 

Nastavnik nakon što je postavio pitanje, različitim dodatnim potpitanjima i objašnjenjima navodi na točan odgovor-precjenjuje znanje

Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003

Čimbenici koji utječu na procjenjivanja znanja 

Izuzetno pasivan nastavnik (šuti i čeka odgovor)   



ispituje dosjećanje, podcjenjuje znanje, a precjenjuje vještine i sposobnosti. Kvaliteta odgovora učenika ovisi o znanjima ali i njegovoj sposobnosti da se aktivno izrazi O emocionalnoj otpornosti u ispitnim situacijama

Sugestivnost pitanja i slučajan izbor pitanja, također je jedan od faktora tehnike ispitivanja. Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003

Primjer: Osobna jednadžba nastavnika Strog nastavnik 16

15

14

12

10

8 Broj učenika

8

6

4 4

2 1

2

0

1

2

3

4

5

Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003

Primjer: Osobna jednadžba nastavnika Blag nastavnik

15

16

14

12

10

8 8

Broj učenika

6

4 4

2 1

2

0

1

2

3

4

5

Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003

Primjer: Osobna jednadžba nastavnika Umjeren nastavnik 10 10

9 8 7 6

6

6 5

Broj učenika

4 3

3

3 2 1 0

1

2

3

4

5

Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003

Vrijeme trajanja usmenog ispita • 1961: Bujas i Grgin • Utvrdili su da je u višim razredima OŠ optimalno vrijeme trajanja ispita 6 minuta.. • Vrlo kratko ispitivanje (npr. 3 min) s malim brojem informacija kao i duže ispitivanje (15, 20, 25 min) smanjuju točnost ispitivanja! Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003

Vrijeme trajanja usmenog ispita • Kratka ispitivanja su loša jer je malo informacija. • Duga ispitivanja su loša jer je previše informacija i teško je donijeti pravu ocjenu • Kada ima više informacija – nastavnik je više pod utjecajem prvih i posljednjih informacija. • Postoji tendencija da se središnje informacije zanemare ili podcijene. Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003

Kako povećati objektivnost provjere znanja? KORIŠTENJEM TESTOVA i NIZOVA ZADATAKA OBJEKTIVNOG TIPA! Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003

Da bi neko mjerenje bilo valjano, mjerni instrument ne smije imati nikakvog utjecaja na mjerenje!!! • Valjano – da zaista mjeri baš ono za što je namijenjeno – znanje, a ne sposobnost ili čuvstvenu otpornost učenika • Objektivno – da ne ovisi o nastavniku i njegovim interpretacijama, raspoloženjima i sl. • Pouzdano – da je stabilno u vremenu i da se u više mjerenja dobivaju isti ili slični podaci. • Osjetljivo – da se s mjerenjem uspijevaju razlikovati pojedinci u varijabli koja se mjeri. Npr. da ispitivanjem znanja ne dobiju svi petice, već da se uspiju razlikovati učenici s obzirom na stupanj znanja. Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003

Mjerenje znanja • Znanje mjerimo kada je maksimalno smanjen utjecaj subjektivnih čimbenika o kojima smo govorili pri procjeni znanja. • Objektivno ispitivanje znanja provodi se pomoću nizova zadataka objektivnog tipa (ZOT) i pomoću testova znanja.

• Zadaci objektivnog ispitivanja znanja primarno služe za praćenje napredovanja učenika a testovi znanja na formalnim ispitima nakon određenog obrazovnog perioda (npr. na kraju školske godine). Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003

• Po svojoj formi ZOT i testovi znanja se ne razlikuju jer sadrže iste vrste zadataka objektivnog tipa.

ALI • Testovi znanja • razlika od ZOT u unaprijed određenim kriterijima i normama

Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003

Prednosti i nedostaci ZOT PREDNOSTI

NEDOSTACI

mjere znanje ispituje se uglavnom objektivni su, i poznavanje činjenica; ekonomični: za kratko ne mogu se postavljati vrijeme mogu se ispitati velik potpitanja anksioznim i broj učenika, te su brzi za nesnalažljivim učenicima; ispravljanje. skupi, dugo se izrađuju i lako postaju poznati.

Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003

Testovi znanja • Testovi znanja su takvi standardni postupci kojima se kod ispitanika izazivaju reakcije znanja. • Očitovani učinci tih reakcija zatim se procjenjuju i mjere. • Testove znanja treba razlikovati od testova sposobnosti . • Testovi sposobnosti ispituju i mjere uglavnom mogućnosti učenika za uspješno obavljanje različitih aktivnosti.

Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003

Testovi znanja • Testovi znanja sastoje se od manjeg ili većeg broja zadataka koje učenici najčešće rješavaju pismeno.

• Ono po čemu se testovi znanja razlikuju od tradicionalnog usmenog ili pismenog izlaganja isključuju utjecaj svih onih subjektivnih faktora nastavnika ocjenjivača koji inače znatno utječu na ocjenu. Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003

Testovi znanja • Razlikujemo: – Normativne – Kriterijske

• Dva kraja istog kontinuma, a ne razdvojeni oblici.

Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003

Normativni testovi znanja • Svrha: što bolje razlikovanje ispitanika • Procjena pojedinačnih rezultata prema unaprijed određenim normama – norme prema pilot ispitivanjima – zadaci prosječne težine – 50% uspijeva riješiti

• Diskriminativnost • Razlika između kriterijske grupe 25% najboljih i kriterijske grupe 25% najlošijih učenika Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003

Kriterijski testova znanja • Svrha: što bolje opisivanje stečenih znanja • preduvjet: unaprijed određeni obrazovni kriteriji • apsolutna mjera postignuća • Kriterij za evaluaciju zadataka • usporedba učinka prije (do 20%) i nakon poučavanja (više od 90%) Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003

Usporedba kriterijskih i normativnih testova OBILJEŽJE

NORMATIVNI TESTOVI

KRITERIJSKI TESTOVI

Gradivo

Veće cjeline

Detaljna provjera manjih cjelina

Težina zadataka

Najviše zadataka prosječne težine

Zadaci prilagođeni karakteristikama gradiva

Interpretacija rezultata

U odnosu na druge U odnosu na cilj i učenike (u razredu) zadatke nastave Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003

Nedostaci normativnih i kriterijskih testova • Normativni testovi: • • • •

rezultat ne govori o količini znanja razvija se kompetitivnost ne pokriva obrazovne ciljeve ograničava se na količinu (znanja i neznanja)

• Kriterijski testovi: • ne omogućava usporedbu s vršnjacima • teško očekivati da nastavnici dovoljno poznaju obrazovne ciljeve • teško je točno definirati kriterije (razumijevanja) Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003

Vrste zadataka • Za ispitivanje znanja u ZOT i testovima znanja koriste se različiti zadaci objektivnog tipa. Za sve je karakteristično da odgovori mogu biti jednoznačno interpretirani i objektivno vrednovani kao točni ili netočni. Postoje: – zadaci dosjećanja i dopunjavanja; – alternativni zadaci; – zadaci višestrukog izbora; – zadaci s dva tipa kriterija izbora; – zadaci ispravljanja; – zadaci sređivanja; – zadaci povezivanja; – esejski zadaci. Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003

Zadaci dosjećanja i dopunjavanja • To su pitanja koja traže kratak odgovor od jedne do nekoliko riječi, npr. • “Kako se zove dio mozga zadužen za pamćenje?” • Druga varijanta ovoga tipa je oblik nedovršene tvrdnje koju treba nadopuniti, gdje je točno navedeno koliko se riječi traži. • Primjer nedovršene tvrdnje je: • ”Mali mozak zadužen je za_________.”

Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003

Zadaci dosjećanja i dopunjavanja – Prednosti • nema pogađanja • lako se sastavljaju • ekonomičnost

– Nedostaci • problem objektivnosti • neekonomični (za korigiranje) • ne odražavaju razumijevanje gradiva Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003

Alternativni zadaci • Predstavljaju tvrdnje za koje se traži procjena točnosti. Tvrdnje moraju biti nedvosmislene i ne smiju se sastojati od dijelova koji su točni i dijelova koji nisu točni. Preporuča se izbjegavanje složenih rečenica. • Primjer alternativnog zadatka je: a) Temperament je urođen b) Hipomnezija je poremećaj ličnosti

DA DA

Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003

NE NE

Alternativni zadaci – Prednosti • ekonomičnost (u ispravljanju) • mogu dati informaciju o razumijevanju

– Nedostaci • mogućnost dvosmislenosti • pogađanje (50%) – korekcija! Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003

Zadaci višestrukog izbora • Tvrdnje uz koje je predloženo više odgovora, najčešće 4 – 5 i od učenika se traži da izaberu jedan odgovor. • Ovakvi su zadaci vrlo fleksibilni pa se može tražiti točan odgovor među netočnima, netočan među točnima, uzrok među posljedicama i dr. • Svi predloženi odgovori moraju izgledati podjednako prihvatljivi i traženi odgovor ne smije odskakati ni po jednoj svojoj značajki (dužinom ili značenjem). • Mjesto traženog odgovora treba varirati. Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003

• • • • • •

Primjer : Jedina metoda koja nam omogućava spoznavanje uzorka i posljedica pojava je: a) eksperiment b) introspekcija c) anketa d) opažanje u prirodnim uvjetima Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003

Zadaci višestrukog izbora – Prednosti • fleksibilni • manja mogućnost pogađanja • može ispitivati razumijevanje

– Nedostaci • nisu jednostavni za konstrukciju • zauzimaju prostor (na papiru) – nove tehnologije

Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003

Zadaci s dva kriterija izbora • U ovim zadacima s dva kriterija izbora, od učenika se zahtijeva da niz podataka koje zadatak sadrži razvrstava prema dvama kriterijima izbora. • Primjer:

•

Među dolje navedenim riječima potcrtaj poremećaje ličnosti a zaokruži one riječi koje se odnose na poremećaj pamćenja. hipomnezija sangvinik fuga hipohondrija afekt paramnezija

Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003

Zadaci ispravljanja • Zahtijevaju prepoznavanje i/ili ispravljanje pogrešaka. • Ispitivanje znanja iz (stranog) jezika (pravopis) i matematiketreba paziti da broj pogrešaka ne učini rečenicu ili odlomak nerazumljivim. • Sastoje od jedne ili više rečenica u kojima su pogrešno napisane riječi. Ispitanikova je zadaća da ispravi riječi s pogreškom.

Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003

• • • •

Primjer: Je li majka bolestna? Majka upita Ivana dali je bijo u školi. Avion je preljetao iznad naše kuče.

Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003

Zadaci ispravljanja – Prednosti • pogodni za ispitivanje viših razina obrazovnih ciljeva

– Nedostaci • zbog previše (namjerno unesenih) pogrešaka rečenice mogu biti nerazumljive Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003

Zadaci sređivanja • Zadacima ispravljanja slični su zadaci sređivanja. • Učenik po nekom načelu treba srediti podatke koji se navode u zadatku. • Elementi koji se sređuju moraju biti jednako važni i međusobno koordinirani. • Sastoje se od niza pojava ili činjenica koje treba poredati s obzirom na neki kriterij, npr. vremenski slijed.

Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003

• Primjer: • Označi ispod svake navedene tvari brojkama od 1 do 5 red put živčanog impulsa.

• Oko----aferentni neuron-----eferentni neuron---mišić-----mozak

Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003

Zadaci sređivanja – Prednosti • lako se sastavljaju • pogodni za ispitivanje viših razina obrazovnih ciljeva

– Nedostaci • zauzimaju dosta prostora Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003

Zadaci povezivanja • Povezivanje članova dvaju nizova riječi ili rečenica. • Dužina nizova ne smije biti jednaka- visoka vjerojatnost pogađanja pri povezivanju posljednjih članova nizova. • Pri izradi zadataka povezivanja treba voditi brigu o tome da broj elemenata koji se povezuju ne bude manji od četiri para ni veći od šesnaest parova. • Prikladni su za ispitivanje i mjerenje učeničkih znanja iz većine školskih predmeta.

Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003

• Primjer: • • • •

Poveži granu psihologije i predmet istraživanja: a) psihologija rada b) pedagoška psihologija c) biološka psihologija

• • • •

1. istražuje centre psihičkih funkcija 2. vrši profesionalnu selekciju i orijentaciju 3. ispituje načine ocjenjivanja 4. ispituje promjene tijekom razvoja

Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003

Zadaci povezivanja – Prednosti • pogodni za ispitivanje viših razina obrazovnih ciljeva

– Nedostaci • zauzimaju dosta prostora

Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003

Esejski zadaci • U pismenom se ispitivanju esejski zadaci primjenjuju kada se želi procijeniti sposobnost učenika da sagledaju složene probleme koji mogu zahtijevati sve razine obrazovnih ciljeva u taksonomiji intelektualnih zadataka (znanje, razumijevanje, primjena, analiza, sinteza i evaluacija).

Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003

Esejski zadaci • Ali, kao i pri procjenjivanju usmenih odgovora učenika i procjenjivanje pismenih odgovora na esejska pitanja ima loše metrijske karakteristike.

• Osim toga, problem je i u tome što s nekoliko opširnih zadataka ne možemo ispitati poznavanje cijeloga područja. • Također, odgovore je teško ispravljati, a ispravljanje je dugotrajno. Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003

Vrste zadataka u testovima znanja 1

ZNANJE • prepoznavanje informacija

Sastavi popis, imenuj, zapamti, zabilježi, ponovi, ispričaj, prisjeti se, izvijesti.

2

RAZUMJEVANJE • shvaćanje informacija

Opiši, objasni, identificiraj , izvijesti, razmotri, izrazi, prepoznaj, raspravljaj, smjesti.

3

PRIMJENA • u rješavanju problema.

Izloži, vježbaj, primjeni, ilustriraj, izvedi, prevedi, protumači, intervjuiraj, pokaži.

4

ANALIZA • razdvajanje informacija kako bi se prilagodile situacijama.

Razluči, usporedi, napravi inventuru, riješi, napravi dijagram, eksperimentiraj, diferenciraj.

5

VREDNOVANJE • prosuđivanje korisnosti.

Izaberi, prosudi, predvidi, procjeni, odredi prioritete, vrednuj, izmjeri.

6

SINTEZA • primjena informacija radi poboljšanja kvalitete

Predloži, organiziraj, kreiraj, poveži, pripremi.

Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003

Metode ocjenjivanja • Na temelju – normalne distribucije – apsolutnih standarda

Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003

Metode ocjenjivanja Normalna distribucija • U koliko se radi o standardnim školskim ocjenama (1-5) • • • • •

nedovoljan (1) dobiva 10% najlošijih učenika dovoljan (2) dobiva 20% sljedećih dobar (3) dobiva 40% srednjih vrlo dobar (4) dobiva 20% odličan (5) dobiva samo 10% najboljih

Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003

Metode ocjenjivanja Normalna distribucija • Nedostaci: • premali broj učenika u razredu • ne govore o pravom znanju učenika

Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003

Metode ocjenjivanja Apsolutni standardi • Zahtijevaju poznavanje prihvatljive razine kompetentnosti učenika • Primjer: • • • • •

odličan (5) vrlo dobar (4) dobar (3) dovoljan (2) nedovoljan (1)

uradak 91% i više uradak 81-90% uradak 71-80% uradak 61-70% uradak ispod 60%

Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003

Metode ocjenjivanja Apsolutni standardi • Prednost • ocjene se dobivaju na osnovi znanja (točnih odgovora) • nema ograničenja za pojedine ocjene • učenik ne dobiva lošu ocjenu zato što je lošiji od drugih

• Nedostaci • proizvoljnost i neopravdana promjena kriterija (previše dobrih ocjena!)

Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003

Povećavanje kvalitete metrijskih osobina testova • • • • • •

preciziranjem standarda (HNOS, državna matura?) usklađivanje standarda među nastavnicima jasno određivanje ciljeva poučavanja nezavisno procjenjivanje svakog odgovora učenika unaprijed određeni kriterij .... • esejski zadaci – primjer variranja ocjena u rasponu cijele skale

Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003

VJEŽBA • Osmislite 5 pitanja različitog tipa (iz svog područja), vodeći računa o prozicijama, prednostima i nedostacima svakog tipa zadatka

Prema: Vizek Vidović, VlahovićŠtetić, Rijavec i Miljković, 2003

Pitanja za raspravu • • • •

Učenje za ocjenu? Unaprijed određen kriteriji? Motivacijski aspekt ocjenjivanja? Dugoročni efekti učenja – kako to postići?

• Konstrukcija testova: – koji testovi najbolji? – kako postići dobre metrijske osobine testova? • • • •

Slučajno pogađanje Objektivnost Pouzdanost Norme Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003