Prva Pomoc Knjiga

1.

POSTUPAK CI PROMETNOJ NEZGODI

1.1. 1.1.1. 1.1.2. 1.1.3. 1.1.4. 1.1.5. 1.1.6.

POSTUPAK S OZLIJEDENIMA ........................................................ Orjentacijski pregled u vozilu ............................................................... Postupak s ozlijedenima u gradu i izvan naselja...................................... Izvlacenje ozlijedenih osoba iz vozila ..................................................... Pregled ozlijedenih osoba nakon izvlacenja iz vozila ............................. Stanje prividne smrti i sigurna smrt ......................................................... Postupak s odjecom ozlijedenoga ............................................................

7 8 8 8 8 9 10 11

1.2. KUTIJA PRVE POMOCl I MATERIJAL ZA PRCIZANJE PRVE POMO61 . . 12

2.

NEODGODIVA PRVA POMOC

15

2.1. 2.1.1. 2.1.2. 2.1.3. 2.1.4.

KRVARENJE ........................................................................................ Zaustavljanje vanjskog krvarenja ............................................................. Clnutarnje krvarenje ................................................................................. Iskrvarenje ................................................................................................ Sok ..........................................................................................................

15 15 20 20 21

2.2.

BESVJESNO STANJE ......................................................................

23

2.3.

STANJE PRIVIDNE SMRTI...............................................................

26

2.3.1. Gmjetno disanje "usta na nos" ................................................................ 2.3.2. Gmjetno disanje "usta na usta"................................................................ 2.3.3. Masaza srca .............................................................................................

26 27 28

3.

OZLJEDE

33

3.1.

RANE ......................................................................................................

33

3.2.

OPEKLINE ............................................................................................

37

3.2.1. Prva pomoc kod opeklina toplinom ......................................................

37

3.2.2. Prva pomoc kod opeklina sumpornom kiselinom ................................

38 3

3.3.

OZLJEDE GLAVE ............................................................................... 38

3.4.

OZLJEDE PRSNOG KOSA ................................................................. 38

3.5.

OZLJEDE TRBUHA .......................................................................... 39

4.0

PRIJELOMI KOSTIJU I ISCASENJA ZGLOBOVA ....................... 41

4.1.

PRIJELOM KRALJEZNICE ..............................................................

46

4.1.1. Pregled ozlijedenog pri sumnji na povredu kraljeznice ........................... 47 4.1.2. Postupak kod sumnje na ozljedu vratne kraljeznice................................ 47 4.1.3. Imobilizacija kod ozljede kraljeţnice .................................................... 48 4.2.

PRIJELOM ZDJELICNIH KOSTIJU ...............................................

OSTALA STANJA I STETNI (ITJECAJI

50

53

AUTOMOBILSKA BOLEST .................................................................... 53 SUNCANICA............................................................................................ 53 OZEBLINE ............................................................................................... 53 CIGRIZI, UBODI, TOKSICNI UCINCI - UGRIZ ZMIJE ............................. 53 CIGRIZI, UBODI, OTROVNI I ALERGIJSKI UCINCI KUKACA, BILJAKA I DR ............................................................................................................ 54 UGRIZI ZIVOTINJA................................................................................. 54 UTAPANJE.............................................................................................. 54 TROVANJE ANTIFRIZOM...................................................................... 54 GUSENJE STRANIM TIJELOM: HEIMLICHOV HVAT ........................... 54 UDAR GROMA ILI ELEKTRICNE STRUJE ............................................ 55 TROVANJE HRANOM ............................................................................ 55 TROVANJE UGLJICNIM MONOKSIDOM - ISPUSNIM PLINOM .......... 55 KRATKOTRAJNA NESVJESTICA ......................................................... 55

Ovaj je priruĉnik namijenjen prvenstveno polaznicima teĉaja PRVE POMOĆI ukljuĉenima u proces osposobljavanja za vozaĉe motornih vozila, a dobro ĉe doĉi svakome tko ţeli obnoviti svoje znanje iz prve pomoći, podsjetiti se na najbitnije ĉimbenike kod spašavanja ţivota i pomaganja unesrećenima, ne samo u prometu, nego i u svakodnevnom ţivotu: na ulici, kod kuće, na poslu, u školi. Dobro će doći i onima koji se s prvom pomoći još nisu susreli. Nauĉit će iz ove knjiţice osnove prve pomoći, tj. kako i što moraju uĉiniti kad se naĊu na mjestu nesreće, kako pomoći unesrećenome, kako mu spasiti ţivot. Pružanje prve pomoći djelo je ljudske solidarnosti i humanosti, ali prije svega to je i moralna obveza svakog člana našeg društva. Ova obveza je utvrđena i zakonskim propisom kojim je svaki građanin dužan da prema svojoj mogućnosti ukaže drugome prvu pomoć, a ako je drugoj osobi u opasnosti život da o tome obavijesti najbližu zdravstvenu ustanovu ili zdravstvenog djelatnika. Pod prvom pomoći podrazumijeva se pomoć stoje unesrećenima na mjestu nezgode pruţaju osobe koje se tu zateknu. Najĉešće to nisu zdravstveni djelatnici jer se vrijeme i mjesto potrebe pruţanja prve pomoći ne moţe predvidjeti. Nesreće, ranjavanja i druga stanja u kojima je neophodno ukazivanje prve pomoći unesrećenima, javljaju se neoĉekivano i u raznim okolnostima: na cesti, u planini, u kući, u radionici, ĉesto u udaljenim i na teško pristupaĉnim mjestima te u lošim vremenskim uvjetima, na mjestima gdje u blizini nema zdravstvenog djelatnika niti bilo kakve zdravstvene ustanove, a nije ni moguće brzo obavijestiti struĉno zdravstveno osoblje o nesreći i hitnosti njihova dolaska na mjesto udesa. Ţivot i zdravlje unesrećenih ĉesto ovisi o znanju i spretnosti onih koji se u tom ĉasu zateknu u blizini, a zbog nepravovremenog ili krivog ukazivanja prve pomoći unesrećena osoba moţe ostati doţivotni invalid (vezan uz invalidska kolica) ili moţe umrijeti. Veliki broj unesrećenih ostao bi ţiv i zdrav da im je pravovremeno i pravilno ukazana prva pomoć. Mnogi unesrećeni koji su bili u besvjesnom stanju izgubili su ţivot u transportu jer nisu bili postavljeni u boĉni poloţaj. Transportirani u krivom poloţaju, zbog neznanja ili nemara, oni su se ugušili i umrli prije dolaska u zdravstvenu ustanovu odnosno prije nego što im je struĉni zdravstveni djelatnik mogao pomoći. U nastojanju da svaki pojedinac stekne bar osnovna znanja iz prve pomoći tj. da svojim postupcima spasi život unesrećenome i da mu svojim ukazivanjem prve pomoći ne naškodi, odluĉili smo izdati ovaj priruĉnik prve pomoći u nadi da će on kod većine pobuditi odreĊeni interes. Jednima će osvjeţiti zaboravljeno, drugi će proširiti svoje znanje, a bit će i onih kojima će sluţiti kao udţbenik. Ţelimo da svatko nauĉi ono najneophodnije, kako bi u nevolji mogao pomoći svom bliţnjem ili bilo kojem unesrećenom kad se naĊe u blizini. MeĊutim, najviše bismo ţeljeli da se takva potreba za pomoć nikada niti ne ukaţe. Naţalost, svi moramo biti svjesni u kojem vremenu ţivimo. Cijena napretka, koja se ogleda i u sve većem razvoju prometa, svakodnevno se plaća. I uz primjenu svih zaštitnih mjera, neminovno dolazi do odreĊenog broja povrijeĊenih. Samo znanjem i prisebnošću onih koji se zateknu u tom ĉasu u neposrednoj blizini, mogu se smanjiti ili izbjeći posljedice nesreće. Ovo je skromni prilog tome s naše strane, a ostalo prepuštamo vama! Ako svladate "mudrosti" ove knjiţice, vaši najbliţi i vaši sugraĊani moći će raĉunati na vas, a vi ćete moći udovoljiti osnovnim zahtjevima pri pruţanju prve pomoći. Biti ćete u mogućnosti SPASITI ŢIVOT i svojim postupcima NEĆETE NAŠKODITI unesrećenima. Autori 5

Svaka osoba koja se zatekne ili naiĊe na mjesto prometne nezgode duţna je ozlijeĊenim osobama pomoći. Ako je uz to još i vozaĉ, onda on mora u sluĉaju potrebe prevesti ozlijeĊene do najbliţe zdravstvene ustanove. OzlijeĊene osobe ne transportiraju se jedino ako se moţe oĉekivati brzi nailazak vozila hitne pomoći i ako se ocijeni da bi nestruĉnim ili neodgovarajućim prijevozom bilo pogoršano njihovo stanje.

ili rasute stvari, ako je to moguće te drugom odsutnom sudioniku u nezgodi dostaviti svoje ime, prezime i adresu, c) ne smije, dok se ne obavi uviĊaj, uzimati alkoholna pića, opojne droge ili lijekove koji se inaĉe ne smiju upotrebljavati prije ili za vrijeme voţnje,

Osoba koja je sudjelovala u prometnoj nezgodi u kojoj je netko izgubio ţivot ili ima ozlijeĊenih, duţna je ponašati se na slijedeći naĉin:

Sudionik u prometnoj nezgodi mora priĉekati dolazak policije ukoliko to zahtijeva drugi sudionik prometne nezgode.

a) ne smije se udaljiti s mjesta nezgode odnosno moţe se privremeno udaljiti i to samo radi pruţanja prve pomoći ozlijeĊenima ili da se njoj pruţi prva pomoć,

Ukoliko je nakon prometne nezgode došlo do poţara na nekom od vozila, potrebno je odmah pristupiti gašenju poţara te iz vozila pokušati izvući ozlijeĊene osobe. Ako je odjeća ozlijeĊenih osoba u plamenu, gašenje se obavlja tako da se na zapaljenoga prebaci kakva teţa tkanina, kao što je deka, kaput, prekrivaĉ ili sliĉno, ali ne preko glave. Potom osobu treba poleći na tlo pa rukama lagano

b) obvezatna je poduzeti mjere kako na mjestu nezgode ne bi došlo do nove nezgode, obavijestiti policiju o prometnoj nezgodi i priĉekati njihov dolazak, a nakon obavljenog uviĊaja ukloniti s kolnika svoje neispravno vozilo, teret

d) ima pravo traţiti podatke i adresu osoba koje su bile nazoĉne u trenutku kada se nezgoda dogodila.

udarati po zapaljenom mjestu. Ovakvo suho gašenje moţe se obaviti i posipanjem zemlje ili pijeska na zapaljena mjesta odjeće. Osobu zahvaćenu plamenom moţemo pokušati valjati odnosno kotrljati po tlu kako bi se upaljena odjeća ugasila.

1.1. POSTUPAK S OZLIJEĐENIMA

l.l.l.Orjentacijski pregled u vozilu Ma mjestu prometne nezgode neophodno je što prije obaviti orjentacijski pregled ozlijeĊenih. Prvo provjeravamo je li osoba pri svijesti kako bismo od nje dobili podatke o eventualnoj ozljedi. Ako se tijekom pregleda kod povrijeĊene osobe uoĉi jako krvarenje, neophodno ga je odmah zaustaviti. Ako je ozlijeĊeni bez svijesti, potrebno mu je odmah osigurati prohodnost dišnih putova i poloţiti ga u boĉni poloţaj. Ako ozlijeĊeni ne diše i ne radi mu srce, mora se odmah pristupiti oţivljavanju. Situacije prethodno navedenim redoslijedom, jesu NEODGODIVA PRVA POMOĆ tj. postupci koji se moraju ODMAH primijeniti jer predstavljaju izravnu opasnost po život.

Pregledom osoba u vozilu mogu se otkriti prijelomi kostiju te druge ozljede. Najznaĉaj-

nije je pravodobno otkriti ozljede kraljeţnice jer nakon paţljivog i ispravnog izvlaĉenja iz vozila, ukoliko je to potrebno bez struĉne medicinske pomoći, smanjujemo mogućnost teţih posljedica. Višestruke ozljede mogu oteţati uoĉavanje ozljede kraljeţnice. Ako je vozilo u plamenu ili postoji neposredna opasnost od poţara, utapljanja, pada u provaliju, ili sliĉnih nezgoda, ozlijeĊene osobe izvlaĉimo iz vozila bez prethodnog pregleda. 1.1.2. Postupak s ozlijeđenima u gradu i izvan naselja Ukoliko se prometna nezgoda dogodila u naseljenom mjestu odnosno ako je moguĉ brzi dolazak struĉne medicinske pomoći, treba uĉiniti samo ono što je prijeko potrebno, dakle pruţiti ozlijeĊenima neodgodivu prvu pomoć (zaustavljanje krvarenja, boĉni poloţaj, oţivljavanje). Ukoliko se nezgoda dogodila izvan naseljenog mjesta odnosno tamo gdje nije moguć brzi dolazak struĉne medicinske pomoći, potrebno je obaviti orijentacijski pregled osoba u vozilu, pruţiti neodgodivu prvu pomoć te izvući osobe iz vozila. Nakon toga je nuţno obaviti detaljni pregled, ukazati ozlijeĊenima odgovarajuću prvu pomoć te organizirati prijevoz do najbliţe zdravstvene ustanove.

1.1.3. Izvlačenje ozlijeđenih osoba iz vozila Izvlaĉenje ozlijeĊenog iz vozila je vrlo vaţan postupak, a redoslijed radnji u postupku izvlaĉenja izravno je ovisan o ozljedi odnosno sumnji na postojanje ozljede kraljeţnice. Ako je moguće,i ozlijeĊenog je najbolje izvući iz vozila zajedno sa sjedalom na kojem se nalazio u trenutku udesa i u poloţaju u kojem je zateĉen. 8

Ako smo kod ozlijeĊenoga ustanovili postojanje prijeloma ruke ili noge, onda se taj dio tijela mora posebno pridrţavati i to za dva susjedna zgloba, lagano povlaĉeći u suprotnim smjerovima i pridrţavajući rukom neposredno ispod mjesta prijeloma.

Slika 1. Izvlačenje ozlijeđene osobe iz vozila

Ako ne sumnjamo na ozljedu kraljeţnice, jednu ruku ozlijeĊenog stavljamo na njegov trbuh (PAZITI da ruka nije slomljena!), a svoje ruke provlaĉimo ispod pazuha ozlijeĊenog i hvatamo ga za podlakticu (koja je na njegovu trbuhu) te ga lagano izvlaĉimo iz vozila (si. 1).

Slika 2. Izvlačenje ozlijeđene osobe kođ sumnje na ozljedu kralježnice

Gkoliko sumnjamo na ozljedu kraljeţnice, neophodno je paţljivo isplanirati svaki postupak. Za izvlaĉenje ozlijeĊenog iz vozila potrebne su najmanje tri osobe koje moraju raditi uz najveći mogući oprez jer nestruĉno i nepaţljivo izvlaĉenje moţe imati za izravnu posljedicu trajnu invalidnost ili smrt ozlijeĊenoga. Redoslijed postupaka mora biti takav da se osigura zasebno pridrţavanje glave ozlijeĊenoga, zdjelice i nogu te tijela ozlijeĊenoga koga moramo prihvatiti na naĉin kao sto je prikazano na slici 2. 1.1.4. Pregled ozlijeđenih osoba nakon izvlačenja iz vozila Pregled ozlijeĊenoga te pruţanje prve pomoći obavlja se nakon orijentacijskog pregleda u vozilu i izvlaĉenja ozlijeĊenoga iz vozila. Cilj detaljnog pregleda je otkrivanje svih postojećih ozljeda i poremećaja općeg stanja organizma. Nakon što je orijentacijskim pregledom iskljuĉeno eventualno krvarenje, gubitak svijesti ili prestanak disanja i rada srca, pregled se neophodno nastavlja bez hitnje. Treba najprije pronaći ozljede na površini tijela, zatim pokušati saznati postoje li unutarnje ozljede i ocijeniti opće stanje. Pregled moţe biti olakšan ako je ozlijeĊeni pri svijesti pa nam moţe pomoći u otkrivanju ozljede odnosno moţe nam ukazati na eventualne bolove kao znakove unutarnjih ozljeda. Iskašljavanje i povraćanje krvavog sadrţaja, krvarenje ili sukrvi-ca iz nosa i uha takoĊer mogu biti znakovi unutarnjih ozljeda. Gkoliko je ozlijeĊeni bez svijesti, pregled je oteţan i valja pomno pregledati cijelo tijelo. 9

• provjeriti rad srca pipanjem ţile kucavice na vratu jagodicama prstiju u udubini izmeĊu grkljana i velikog vratnog mišića, u visini Adamove jabuĉice (normalan ritam rada srca je oko 80 puta u minuti);(Sl. 3. i 4.) • disanje provjeravamo stavljanjem obraza ispred usta i nosa unesrećenog, istodobno mu zabacujući glavu, te promatranjem prsnoga koša (normalan je ritam disanja 12 do 16 puta u minuti); • promjena boje kože takoĊer moţe govoriti o općem stanju organizma. Znakovi koji govore o poremećaju općeg stanja organizma ĉesto su jedini znaci unutarnjih ozljeda. 1.1.5. Stanje prividne smrti i sigurna smrt

Slika 3. i 4. Provjera rada srca pipanjem na vratnoj žili kucavici (od "Adamovejabučice" spustimo se do žlijeba ispred vratnog mišića) U cilju ocjene općeg stanja organizma, neophodno je utvrditi odnosno poduzeti sljedeće: • pokušati komunicirati s osobom postavljanjem jednostavnih upita i istodobno je lagano štipati za koţu na ruci, cime ćemo utvrditi prisutnost ili odsutnost svijesti;

Osoba koja obavlja pregled ozlijeĊenoga mora u tijeku pregleda ustanoviti je li ozlijeĊena osoba mrtva ili nije. Prestanak disanja i rada srca predstavlja PRIVIDNU SMRT odnosno to su NESIGURNI ZNACI SMRTI jer se pravodobnim i primjerenim postupcima prve pomoći mogu vratiti te izgubljene funkcije. Znaci koji nam pokazuju da je kod ozlijeĊenoga nastupila sigurna smrt poĉinju se javljati tek nakon nekog vremena od prestanka rada srca i prestanka disanja. SIGURNI ZNAKOVI SMRTI javljaju se dakle nakon pola sata, i duţe, i to su: 1. maĉje oko 2. mrtvaĉke pjege i 3. ukoĉenost tijela. MAĈJE OKO ćemo opaziti kada oĉnu jabuĉicu stisnemo s obje strane i time izduţimo zjenicu koja je kod mrtvoga jako proširena. Kad popustimo pritisak, kod prividno mrtve osobe zjenica će se vratiti u prvobitni oblik (postat će ponovo okrugla). Kod mrtva će ĉovjeka, nakon popuštanja pritiska prstima, 10

Slika 5. Mačje oko zjenica ostati izduţena, u obliku maĉjeg oka (oko je izgubilo elastiĉnost) (si. 5). MRTVAĈKE PJEGE su tamnoljubiĉaste boje i nastaju slijevanjem krvi u donje dijelove tijela uslijed prestanka rada srca tj. cirkulacije krvi. Javljaju se oko pola sata nakon prestanka rada srca i s vremenom se stapaju i povećavaju. UKOĈENOST TUELA javlja se nakon poĉetne mlohavosti odnosno opuštenosti mišića tako da se tijelo potpuno ukoĉi u zglobovima za oko 6 do 8 sati.

• Odjeća se svlaĉi prvo sa zdravog dijela tijela, a zatim s ozlijeĊenoga dijela. Oblaĉenje se obavlja obrnutim redoslijedom (si. 7). • Nagorjela i za tijelo zalijepljena odjeća ne smije se skidati (moţe se jedino obrezati škarama). • Skidanje kacige motoristu prepustite struĉnom djelatniku hitne pomoći, a iznimno, ako je prijeka potreba (ţivotna opasnost) skidaju je dvije osobe: jedna osoba pridrţava glavu,

1.1.6. Postupak s odjećom ozlijeđenoga Da bismo mogli detaljno pregledati ozlijeĊenoga i nakon toga mu pruţiti prvu pomoć, moramo ga osloboditi odjeće i obuće, naroĉito s onih dijelova tijela gdje se ozljede nalaze. Pri tome je neophodna osobita pozornost jer nepaţljivo svlaĉenje odjeće moţe dovesti do jaĉeg ozljeĊivanja te se moţe izazvati ili pojaĉati bol.

Slika 6. Uklanjanje odjeće paranjem po a druga oprezno skida kacigu; šavu

• Odjeća i obuća se zbog toga s ozlijeĊenoga otklanja najĉešće paranjem po šavovima (si. 6). 11

U kutiji prve pomoći nalazi se slijedeći materijal*: • prvi zavoj • kaliko zavoji (razliĉitih veliĉina) • "krep" elastiĉni zavoji • sterilna gaza (razliĉitih dimenzija) • komprese sterilne gaze • "ALCJPLAST" povoj za opekline • hansaplast ili si. • flaster • trokutne marame • vrećica PVC • igle sigurnice • rukavice PVC za jednokratnu upotrebu • škare s tupim vrhom Slika 7. Svlačenje odjeće s ozlijeđenoga 1.2. KUTIJA PRVE POMOĆI I MATERIJAL ZA PRUŢANJE PRVE POMOĆI

Kutija prve pomoći je obvezatni dio opreme svakog vozila na cesti. Oblik, veliĉina te sadrţaj kutije prve pomoći odreĊeni su Standardom, a sadrţaj je koncipiran tako da omogućuje pruţanje osnovne prve pomoći na mjestu gdje je došlo do ozljeĊivanja. Pojedinaĉna namjena materijala je sljedeća:

navedenoga

• Prvi zavoj je sterilni zavoj koji na poĉetku ima ugraĊeni jastuĉić sterilne gaze. Koristi se za pokrivanje svih rana, ozljeda i pri zaustavljanju krvarenja. Prvi zavoj se otvara neposredno prije postavljanja na ranu i postupa se tako da se prvo postavi jastuĉić koji se potom priĉvrsti zavojem. Prvi zavoj se

*

12

Dimenzije i količina materijala i pribora iz kutije za prvu pomoć nisu navedeni jer u Hrvatskoj još nije donesen standard u vrijeme pisanja ove knjige.

ne smije dodirivati prstima, a jastuĉić se ne smije pomicati nakon postavljanja na ranu. • Kaliko zavoj nije sterilan te se ne smije staviti izravno na ranu. Sluţi za priĉvršćivanje komprese sterilne gaze na ranu, za postavljanje kompresivnog zavoja, za priĉvršćivanje ozlijeĊenoga dijela tijela, za imobilizaciju i sliĉno. • Sterilna gaza se koristi za neposredno pokrivanje rane veće površine (razderotine, otvorene ozljede trbuha), za prekrivanje opeklina, kod postavljanja kompresivnog zavoja i si. Uĉvršćuje se drugim zavojem, trakom flastera ili na drugi naĉin. • Komprese sterilne gaze su manji komadi gaze pripremljeni za izravno postavljanje na otvorenu ozljedu koja je manje površine, a uĉvršćuju se takoĊer zavojem ili flasterom.

Slika 8. Sadržaj kutije prve pomoći

Slika 9. Priručna sredstva za ukazivanje prve pomoći

• ALUPLAST povoj za opekline je metalizira-na tkanina koja je sterilna i sluţi za prekrivanje ili omatanje opeĉenih mjesta na tijelu.

• Vrećica polivinilska se upotrebljava za zaštitu ozlijeĊenog mjesta od prašine, kiše i si. CJ ovu se vrećicu moţe staviti otrgnuti dio tijela koji se stavlja uz ozlijeĊenoga pri transportu u zdravstvenu ustanovu. Plastiĉna vrećica se koristi i za postavljanje na ranu preko sterilne gaze kod otvorene ozljede prsnog koša.

• Hansaplast ili si. je šira traka flastera na ĉijoj je sredini postavljena traka sterilne gaze. Rezanjem potrebne veliĉine prekrivaju se manje površinske ozljede koje ne krvare jako. Hansaplast moţe biti već izrezan na manje komade. • Flaster je ljepljiva traka koja sluţi za priĉvršćivanje gaze, komprese, zavoja, a koristi se i prilikom imobilizacije i sliĉno. • Trokutna marama je višenamjensko sredstvo koje moţe zamijeniti zavoj, koristiti za imobilizaciju, za zaustavljanje krvarenja podvezivanjem te u drugim sluĉajevima.

13

• Rukavice polivinilske se koriste kad se pruţa prva pomoć kod krvarenja kako bi se smanjio dodir s krvlju ozlijeĊenoga. • Igle sigurnice koriste se za uĉvršćivanje krajeva zavoja, trokutnih marama ili odjeće kod previjanja ili imobilizacije. • Škare koje imaju zatupljeni vrh koriste se, osim za rezanje zavojnog materijala i za paranje odjeće ili obuće.

Osim kutije prve pomoći koja ima ograniĉeni sadrţaj, treba imati na umu kako u sluĉaju potrebe ukazivanja prve pomoći na mjestu udesa treba koristiti svako sredstvo koje nam je pri ruci da bismo pomogli ozlijeĊenome. Sredstva koja nam se naĊu pri ruci, a sluţe za pruţanje prve pomoći, zovu se PRIRUĈNA

SREDSTVA. Kao priruĉna sredstva za imobilizaciju (stavljanje u nepokretni poloţaj) mogu tako posluţiti trokut, kišobran, dizalica, pumpa, dašĉice i drugo. Za zaustavljanje krvarenja podvezivanjem moţe se koristiti kravata, re™en, marama, šal i sliĉno,

PITANJA ZA PONAVLJANJE: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 14

Koje su dužnosti sudionika u prometu prilikom prometne nezgode? Kakav Je postupak s ozlijeđenim osobama u vozilu? Kakav Je opći postupak s ozlijeđenima u prometnoj nezgodi? Kakav je postupak izvlačenja ozlijeđenih iz vozila? Kako se obavlja pregled i kakav je postupak nakon izvlačenja ozlijeđenih iz vozila? Što sadrži kutija prve pomoći?

Prva pomoć je najhitnija svrsishodna pomoć unesrećenome; zbrinjavamo ga odmah na mjestu nesreće, prije nego ga predamo u ruke struĉnom zdravstvenom djelatniku. Prvu pomoć treba pruţiti u najkraćem roku i pravilno, ali treba imati na umu da meĊu unesrećenima treba izvršiti trijaţu tj. da prvu pomoć treba ukazivati po redu hitnosti s obzirom na povrede i na stanja u kojima se nalaze povrijeĊeni. U svemu tome ne smijemo zaboraviti da nam je osnovno: spasiti ţivot i sprijeĉiti pogoršanje stanja povrijeĊenih. Tako pri ukazivanju prve pomoći svoje postupke moramo svesti upravo na one koji su neophodni, ali dovoljni da zadovolje tim zahtjevima. IMAJTE NA UMU DA OD PRAVOVREMENE I PRAVILNO PRUŽENE PRVE POMOĆI OVISI ŽIVOT I USPJEŠNOST DALJNJEG LIJEČENJA UNESREĆENOG! Kad se pristupi unesrećenome radi pruţanja prve pomoći, treba sljedeće: 1. utvrditi vrste povreda, 2. pruţiti neodgodivu prvu pomoć, 3. u svim teţim sluĉajevima obavijestiti sluţbu hitne pomoći i policiju. Najhitnija stanja u prvoj pomoći kad je neophodno pruţiti tzv. neodgodivu prvu pomoć jesu stanja u kojima je život unesrećenog u opasnosti, a to je onda kad nastupi: • krvarenje, • besvjesno stanje, • stanje prividne smrti. CJ sluĉaju da meĊu povrijeĊenima ima onih koji su u nekom od ovih stanja, to znaĉi da ćemo odmah i smjesta prvo zbrinuti njih i spasiti im ţivot, a tek ćemo nakon toga pristupiti pruţanju prve pomoći ostalim povrijeĊenima kojima ţivot nije u opasnosti. Ako se nalazimo u naseljenom mjestu, u blizini organizirane sluţbe hitne pomoći i zdravstve-

ne ustanove, pruţanje prve pomoći će nam se svesti upravo na stanja neodgodive prve pomoći, dok ne stignu kola hitne pomoći odnosno struĉni zdravstveni djelatnik. Ostale povrede i stanja koja nisu tako hitna, osobito kod onih unesrećenih kojima bismo nestruĉnom pomoći mogli naškoditi, prepustit ćemo struĉnoj ekipi hitne pomoći.

2.1. KRVARENJE Pod krvarenjem razumijevamo svaki gubitak krvi istjecanjem iz oštećenih krvnih ţila ili ozlijeĊenih organa. Vanjsko krvarenje je odmah uoĉljivo jer prati većinu otvorenih ozljeda. Unutarnje krvarenje prouzroĉeno je istjecanjem krvi u tjelesne šupljine (trbuh, prsni koš). Razlikujemo stoga VANJSKO i UNUTARNJE krvarenje. 2.1.1. Zaustavljanje vanjskog krvarenja CI prvoj pomoći je bitno što prije zaustaviti krvarenje. Pravovremenim i pravilnim zaustavljanjem krvarenja spreĉavamo daljnji, veći gubitak krvi pa time i šok. Svaki znaĉajniji gubitak krvi zahtijeva odgovarajuću nadoknadu, a to je moguće samo u bolnici.

1. Zaustavljanje krvarenja pritiskom prsta je privremeni naĉin. U prvi trenutak, kada pristupimo unesrećenom, odmah, ne gubeći

15

Slika 10. Zaustavljanje krvarenja na glavi

Slika 11. Zaustavljanje krvarenja na nadlaktici

vrijeme na traţenje gaze i zavoja, zaustavljamo krvarenje pritiskom prsta (svoje prste uvijek imamo sa sobom!). Postupak se svodi na to da se prstima pritisne na odreĊeno mjesto gdje se krvna ţila nalazi iznad kosti (tvrda podloga) ĉime se prekida tok krvi do mjesta rane pa time i krvarenje. Treba zato dobro znati gdje su ta mjesta na tijelu i kako se pritiskom prsta zaustavlja krvarenje. Razumije se da će to mjesto, gdje treba pritisnuti, biti izmeĊu srca i rane.

(bilo). Obuhvatimo vrat unesrećenoga tako da jagodicama prstiju pritišćemo u ţlijeb ispred mišića na vanjskoj polovini prednje strane vrata, a palcem sa straţnje strane, tako da vratnu krvnu ţilu stiskamo uz vratnu kraljeţnicu. Ovakvim pritiskom spreĉavamo prolaz krvi do mjesta rane na glavi, a time i dalje krvarenje. Ako je rana na nadlaktici, krvarenje zaustavljamo pritiskom oba palca u pazušnu jamu (pazuh) time da prstima obuhvatimo rame (si. 11).

Krvarenje na glavi zaustavlja se pritiskom prstiju na vratnu krvnu ţilu s one strane gdje se nalazi rana. NIKADA NE SMUEMO PRITISNUTI VRATNE KRVNE ŢILE S OBJE STRANE jer time zaustavljamo cjelokupni dotok krvi u glavu (mozak) i time moţemo ubiti ĉovjeka. Ako postoji rana s obje strane, uvijek zaustavljamo samo s jedne i to s one strane gdje je krvarenje veće (si. 10). Jagodicama prstiju napipamo "Adamovu jabuĉicu" i spustimo se po vratu sa strane do ţlijeba ispred mišića koji se nalazi s te strane. Ako smo dobro odredili mjesto na vratu, osjetit ćemo pod prstima puls

16

Kod svih krvarenja na ruci, ruku diţemo uvis i time pridonosimo smanjenju krvarenja (ruku unesrećenoga stavljamo sebi na rame). Kod rane na ruci koja krvari, a nalazi se na podlaktici ili šaci, pritisak se vrši u ţlijebu ispod tzv. dvoglavog mišića nadlaktice (to je onaj mišić koji pipaju djeca da vide kako imaju jake mišiće). Krvnu ţilu pritišćemo uz nadlaktiĉnu kost (si. 12). Ako krvare prsti ruke, prste jednostavno isprepletemo i stisnemo (si. 13).