Proračun potrošnje grijanja

1

Proračun potrošnje grijanja Za precizan izračun potrošnje usporedite građevnu izvedbu objekta sa niže priloženom tablicom, te na taj način možete doći do točnog proračuna za godišnju potrošnju i potrebnu količinu energije, za grublji proračun, možete iz našeg iskustva uzeti da je potrebno za prosječne uvjete gradnje, dakle klasična gradnja sa klasičnom žbukom oko 120W/m2 instalirane snage, uz takav proračun potrošnja se iz našeg iskustva kreće od 40 do 70kn/m2 godišnje ovisno najviše o izolaciji vanjskih zidova i krova. Dakle za stan od 70m2, potrebno je 70m2 x 120W= 8.400W potrebne energije za zagrijavanje u najhladnijim danima. Primjer: Za stan površine 60 m2 uz visinu stropa 270 cm i prosječnu termo-izolaciju (k=1,3 W/m2K) potrebno je instalirati snagu približno 120 W/m2 ili ukupno oko 7kW. Početna investicija u izvedbu grijanja: Kod primjene sustav grijanja Viking, potrebna energija za zadani model se postiže sa jednim radijatorom po prostoriji, što je 5 radijatora plus kupaonski registar tzv. lojtra= ukupno 6 ogrijevnih tijela: Šifra artikla

Opis proizvoda ili usluge

Pdv. Kol Cijena

ERC 5

Solar 5 članka,600W, 484/670

25% 2

ERC 10

Solar 10 članaka, 1200W, 884/670

ERC 15

Fak. Vrijedn

Ukupno

1.206,35 2.417,70 15%

2.050,80

2.563,50

25% 1

1.804,35 1.804,35 15%

1.533,70

1.917,13

Solar 15 članaka, 1800W, 1284/670

25% 1

2.298,85 2.298,85 15%

1.954,02

2.442,53

ERC 22

Solar 22 članka, 2520W, 1844/670

25% 1

3.103,85 3.103,85 15%

2.638,27

3.297,84

VDR3

Kupaonske ljestve, 600W, 750/940

25% 1

1.544,45 1.544,45 15%

1.312,78

1.640,98

NKZ

Nosači za zid , komplet 4 komada

25% 6

30,00

153,00

191,25

Iznos

180,00

Rabat % vrij.

15%

Ukupni iznos: 9.642,57 kn PDV ukupno: 2.410,66 kn Ukupni iznos sa PDV-om: 12.053,23 kn

Usporedba grijanja na struju sa grijanjem zemnim plinom Primjenom sustava grijanja Viking gdje se sva energija pretvara u korisnu toplinu, bez gubitaka na kotlu ili cijevima te je potrebno uz preciznu termostatsku regulaciju oko 900 kWh energije za zagrijavanje stana zadane veličine, gdje Viking sustav 900 kWh električne energije pretvara u isto toliko toplinske, dok za plinski sustav moramo uračunati gubitke do 30% te uz manju mogućnost regulacije dolazi do pregrijavanja pojedinih prostorija jer se sustav ravna prema prostoriji u kojoj je termostat, pa nam je potrebno više energije za istu količinu topline.

2 Uz ogrijevnu vrijednost plina od 10kWh/m3 uz gubitke na cijevima, dimnjaku te samoj peći, potrebno je oko 130 m3 prirodnog plina uz trenutno najnižu cijenu zemnog plina od 2,08 kn/m3. Isto tako potrebno je oko 130l lakog loživog ulja sa cijenom od oko 6kn je 780kn. Kod električne energije, proračun ćemo raditi prema prosječnoj cijeni između dvije tarife od 0,67 kn sa porezom, jednostavnom matematikom puta 900 potrošit ćemo 603 kuna na grijanje strujom, a 270 kunu na grijanje plinom, dok grijanjem na loživo ulje govorimo o 780kn.

USPOREDBA

PLINSKO ETAŽNO

LOŽIVO ULJE

ELEKTRIČNO VIKING

Početna investicija

29.871,64 kn

33.892,65 kn

11.048,74 kn

Godišnje održavanje

500,00 kn

800,00 kn

0,00 kn

Godišnja potrošnja energije (5 mjeseci) 1.352,00 kn

3.900,00 kn

3.015,00 kn

Ukupni godišnji troškovi

1.852,00 kn

4.700,00 kn

3.015,00 kn

UKUPNI TROŠKOVI za 15 god.

27.780,00 kn

70.500,00 kn

45.225,00 kn

104.392,65

56.273,74 kn

Ukupna potrošnja + Početna investicija 57.651,64 kn

Zaključak Razlika u cijeni početne investicije je: 29.871,64 kn - 11.048,74 kn = 18.882,90 kn. Budući da se grijanje koristi oko 5 mjeseci godišnje uz kontinentalnu klimu, investicija u kompletan sustav plinskog grijanja neće se isplatiti ni nakon 15 godina koliki je prosječni životni vijek etažnog plinskog grijanja.

Savjet Razlika od 18.882,90 kn u početnoj investiciji je novac koji možete uložiti u poboljšanje izolacije vanjskih zidova te popravak vanjske stolarije. U navedenom primjeru uz 18.882.90 kn investicije u izolaciju, dobili bi poboljšanje propusnosti topline od 50%, te time i jednako toliko manje troškove grijanja na struju. Dakle uz istu investiciju u grijanje i izolaciju od cca 30.000,00 kn grijanje sa električnom energijom je isplativije grijanje od grijanja sa zemnim plinom!

Precizni proračun Iz donje se tablice može lako izračunati kolika će biti prosječna godišnja potrošnja energenata za 1 m2 vanjskog zida izraĎenog od različitih graĎevnih materijala s i bez toplinske izolacije. Vrijednost koeficijenta prolaza topline U (W/m2 K) pomnožena sa 100 približno pokazuje koliko će se potrošiti kWh/god. Tablica vrijednosti koeficijenta prolaza topline U* W/(m2K) i približan izračun utroška energenata *(ranije “k”)

3

Vanjski zid

Topl. prov. W/(mK)

Deb. zida (cm)

Bez izol. sust. (W/m2 Stiropor Stiropor Stiropor Stiropor K) 5 cm* 6 cm* 8 cm* 10 cm*

Beton

2,50

16,00

4,27

0,65

0,55

0,43

0,35

Beton

2,50

18,00

4,13

0,64

0,55

0,43

0,35

Beton

2,50

20,00

4,00

0,64

0,55

0,42

0,35

Blok opeka

0,48

19,00

1,77

0,53

0,47

0,37

0,31

Blok opeka

0,48

25,00

1,45

0,50

0,44

0,36

0,30

Blok opeka

0,48

29,00

1,29

0,48

0,42

0,35

0,29

Puna opeka

0,68

25,00

1,86

0,54

0,47

0,38

0,32

Puna opeka

0,68

38,00

1,37

0,49

0,43

0,35

0,30

Blokete

1,10

19,00

2,92

0,60

0,52

0,41

0,34

Blokete

1,10

25,00

2,52

0,58

0,51

0,40

0,33

Blokete

1,10

29,00

2,31

0,57

0,50

0,39

0,33

Porobeton

0,18

20,00

0,78

0,39

0,35

0,30

0,26

Porobeton

0,18

25,00

0,64

0,35

0,32

0,27

0,24

Porobeton

0,18

30,00

0,54

0,32

0,29

0,25

0,22

* Vanjski zid sa ugraĎenim sustavom sa STIROPOR EPS–F. U (W/m2K) Tako bi u primjeru fasadnog zida od šuplje glinene opeke d = 25 cm, prosječna potrošnja električne energije bez toplinske izolacije bila 145 kWh/god, a s ugraĎenim sustavom na 6 cm debelim pločama Stiropora odnosno 44 kWh/god. Vrijednosti se odnose na 1 m2 btto promatrane plohe zida/krova. Približan utrošak energenata može se na isti način izračunati i na primjeru jednog jednoslojnog ravnog krova s armirano betonskom krovnom pločom.

Prolaz topline Toplinska se izolacija vanjskih zidova - fasada, loggia, stropova iznad otvorenih prolaza, stropova iznad negrijanih prostora i dr. najviše izvodi kao:



povezani sustav za vanjsku toplinsku izolaciju na osnovi ekspandiranog polistirena ili kamene vune



sustav za vanjsku toplinsku izolaciju sa kombi pločama i višeslojnom žbukom

Sustavi zadovoljavaju zahtjevima:



ekonomične izvedbe i optimalne učinkovitosti;



eliminiranja toplinskih mostova;



toplinske stabilnosti u ljetnom razdoblju;



sprječavanja prevelike kondenzacije vodene pare u graĎevnom elementu i na unutrašnjoj površini graĎevnog dijela/elementa zgrade;



zaštite graĎevnog dijela/elementa zgrade od velikog dilatacijskog rada;

4 

osiguranja zdravog i udobnog boravka;



značajne uštede energije za grijanje ili hlaĎenje;

Na primjeru jednog fasadnog/vanjskog zida može se vidjeti koliki je doprinos toplinske izolacije uštedi energije za grijanje, zaštiti graĎevnog elementa od pregrijavanja, sprječavanju kondenzacije vodene pare, toplinskoj stabilnosti u ljetnom razdoblju i, najvažnije, udobnom i zdravom stanovanju. Primjer vanjskog zida za zadane uvjete. Za svaki grijani graĎevni dio zgrade koji graniči s vanjskim zrakom, negrijanim ili slabo grijanim prostorima potrebno je izraditi graĎevinsko–fizikalni proračun prema normama i tehničkim propisima.

Na lijevom je dijagramu prikazan vanjski zid izraĎen od šuplje opeke od gline d = 25 cm, bez toplinske izolacije, ožbukan s obje strane. Na desnom je dijagramu isti zid s vanjske strane dograĎen Povezanim sustavom za vanjsku toplinsku izolaciju (ETICS) na osnovi NOVOLIT STIROPORA EPS – F, debljine 6 cm Na unutrašnjoj strani vanjskog zida bez toplinske izolacije (dijagram na lijevoj strani – vanjska temperatura – 5 °C) u zimskom je razdoblju površinska temperatura (15.1 °C) niža od temperature zraka u prostorijama (+20 °C). OhlaĎen zrak na zidovima struji od stropa prema podu uzrokujući nelagodu, osjećaj propuha i hladnoće. Do 90% gubitaka topline ljudskog tijela nastaje zračenjem topline. Što su razlike temperature izmeĎu tijela i graĎevinskih elemenata koje ga okružuju veće, tijelo se brže hladi i ljudi se neugodno osjećaju. Da bi boravak bio ugodniji, prostorije se zagrijavaju na temperature zraka znatno više od normalnih +20 °C što značajno povećava potrošnju energenata, ali boravak u prostorijama i nadalje ostaje neudoban, razlike u temperaturama još su veće kao i sadržaj relativne vlage. Sve to pogoduje, u nepovoljnim mikroklimatskim uvjetima, mogućem nastanku površinske kondenzacije. Rješenje je pravilna toplinska izolacija vanjskih građevnih dijelova zgrade što bliže vanjskoj strani, koja omogućuje akumulaciju topline, odnosno njihovo

5 zagrijavanje i manje razlike u temperaturama izmeĎu njihovih unutrašnjih površina i zraka u prostorijama. Kod toplinsko izoliranih vanjskih zidova (dijagram na desnoj strani sa svega 6 cm toplinske izolacije a računate vanjske temperature od - 5 0C ), površinska je temperatura unutrašnje strane zida viša od +18°C, a temperatura zraka za ugodno i zdravo stanovanje u prostorijama ne treba biti viša od +20°C. Temperatura unutrašnje površine zida veća je od temperature rosišta zraka u prostorijama, a na površini se zidova ne stvara kondenzat. Vanjski je zid toplinski izoliran i može održavati potrebnu temperaturu na unutrašnjim površinama tijekom cijele godine. Zid je toplinski stabilan. Toplinska stabilnost znači dobru toplinsku akumulaciju, sposobnost “spremanja topline“ u masivnom toplinski izoliranom vanjskom graĎevnom dijelu zgrade. Kada se isključi ili smanji grijanje ili se prostor ohladi (primjerice brzim provjetravanjem), tako se akumulirana toplina vraća natrag u prostorije i u kraćem se vremenskom periodu održava gotovo konstantna temperatura u prostorijama putem radijacije/zračenja topline s unutrašnje strane zagrijanog graĎevinskog elementa. Akumulacija topline vanjskih višeslojnih građevnih dijelova zgrade biti će to veća što se toplinsko izolacijski sloj nalazi bliže vanjskoj negrijanoj strani i što ima veći toplinski otpor, odnosno veću debljinu toplinske izolacije. Zato, kada je to moguće, treba izbjegavati ugradnju toplinske izolacije s unutrašnje strane, jer je sposobnost akumulacije topline u tom slučaju zanemariva uz mogućnost nastanka toplinskih mostova na sudarima unutrašnjih i vanjskih graĎevnih elemenata i nastanku kondenzata, prvenstveno na tim mjestima. Kod neizoliranih zidova/krovova toplina prolazi kroz konstrukciju u atmosferu i značajno povećava potrošnju energenata. U ljetnom razdoblju unutrašnje površine neizoliranih ili nedovoljno izoliranih vanjskih zidova/stropova imaju na južnoj i zapadnoj strani temperaturu višu od + 30 °C, posebno u večernjim satima. Često je i temperatura zraka u prostorijama viša od +30°C. Kod dobro toplinski izoliranih i toplinski stabilnih vanjskih zidova, površinska je temperatura na unutrašnjoj strani zida 22°C – 24°C. Boravak je zdrav i ugodan, a temperatura zraka u prostorijama, niti kod najvećih vrućina, ne prelazi ljeti ugodnih 24°C do 25°C, koliko se preporučuje i u klimatiziranim prostorima. Toplina se iz prostorija odvodi na toplinski izolirane hladnije masivne zidove. Zrak u prostorijama tijekom dana, a naročito poslijepodne ima višu temperaturu od zidova, koji su izvana toplinski izolirani i zato hladniji od unutrašnjeg zraka. Zato toplina može prelaziti na zidove i tako “hladiti” unutrašnje prostore. Noću je prolaz topline obrnut iz zidova u prostorije, zidovi se hlade, a topliji zrak kroz otvorene prozore izlazi vani.