Projekat Potpornog Zida PDF

 

TEHNIKO VELEUILITE U ZAGREBU STRUNI STUDIJ GRADITELJSTVA

 Ante Grabovac

POTPORNI ZIDOVI NA PROMETNICAMA ZAV ZA VR NI R RA AD b br. r. G 328  328 

Zagreb, rujan,2011  

 

 

TEHNIKO VELEUILITE U ZAGREBU STRUNI STUDIJ GRADITELJSTVA 

 Ante Grabovac JMBAG:0246014726

POTPORNI ZIDOVI NA PROMETNICAMA ZAV ZA VR NI RA RAD Db br. r. G 328

Zagreb, rujan, 2011 1

 

 

SAETAK DIPLOMSKOG RADA

U ovom Dilomskom radu emo opisati po potporne tporne konstrukcije te p prikazati rikazati na in i ttijek ijek izgradnje jednog potpornog zida.

Prikazt emo:

·  Svrhu i podjelu potpornih konstrukcija ·  Na in dim dimenzion enzioniranj iranja a potpo potpornog rnog zida enito ito o Eu Euro roko kodu du ·  Op en

·  Funkciju potpornog zida na dionici D

60

·  Tehnologiju izgradnje potpornog zida na dionici D ·  Dokaz stabilnosti potpornog zida na dionici D

60

60

2

 

 

SADRAJ

1. Uvod

1. 

2. Teh Tehni ni ki op opis is pro proble blema ma

4. 

3. Potporne konstrukcije

3.1. Svrha potpornih konstrukcija

5.  5. 

3.2. Podjela potpornih konstrukcija

7. 

3.3. Dimenzioniranje potpornih zidova

16. 

4. Eurokod

21. 

4.1. Op en enito ito o Eur Euroko okod-u d-u

21. 

4.2. Eurokod 7, EN 7, geotehnika u Eurokodu

22. 

4.3. Provj Provjera era grani nih stan stanja ja primjenom primjenom parcij parcijalnih alnih koef koeficije icijenata nata

23. 

4.4. Istra ni rado radovi vi prem prema a Euroko Eurokodu du 7

30. 

5. Pot Potporn pornii zid na dio dionic nicii D

60, Lov Lovre re - Im Imots otski ki u mj mjest estu u Krivodo Krivodoll 5.1. Op en enito ito o ojekt ojektu, u, funk funkcij cija a i ve velili ina ob obje jekta kta

Ba i i

31.  31. 

5.2. Tehnologija izgradnje potpornog zida

32. 

5.3. Slike s terena

34. 

5.4. Prora un stab stabilnost ilnostii potp potpornog ornog zida(p zida(primj rimjer) er)

44.

Zak klju lju ak 6. Za

55..  55

7. Literatura

56. 

8. Prilozi

57. 

3

 

 

POPIS SLIKA, TABLICA I PRILOGA POPIS SLIKA  SLIKA  SLIKA 1.: Masivni betonski zid

8.

SLIKA 2.: Armirano

8.

betonski gravitacijski T i L zidovi

SLIKA 3.: Grabionski zid

9.

SLIKA 4 .: Terramesh sustav

10.

SLIKA 5 .: Maccaferi gabioni

11.

SLIKA SLI KA 6.: Tip Tipii ni pop popre re ni pre presj sjek ek eli ne ta talpe lpe s b brav ravicam icama an na a oba oba ruba i prika prikazom zom spajanja susjedne talpe

12.

SLIKA SLIK A 7.: Ugradn Ugradnja ja prve talp talpe e u tlo zabij zabijanjem anjem (u gline i tv tvrr a tla) ili vibr vibriranj iranjem, em, ugradnja ugra dnja druge tlape kojoj brava prve slu i kao vodil vodilica ica

13.

SLIKA 8.: Faze izvedbe armirano-betonske dijafragme dijafragme u tlu: 1, 2, 3- faze iskopa neparnih nepa rnih kam kampada pada,, 4- iskopa iskopana na kam kampada pada,, 5- spu tanj tanje e arma armaturnog turnog ko a u iskop iskopanu anu k kamp ampadu, adu, 6 - ulij ulijevan evanje je sv svje je eg b betona etona kroz kont kontrakto raktorr cije cijev v (radii sprij (rad sprije e avan avanja ja se segrega gregacije cije agrega agregata ta u b betonu etonu), ), 7- izlijevani izlijevani d dio io budu budu e dijafragme, 8- gotova kam kampada, pada, 9- izvedena stijena u tlu

14.

SLIKA SLIK A 9.: ti ena arm armirano irano beto betonsko nskom m dijafra dijafragm gmom om s tri reda sidara sidara

15.

SLIKA SLIK A 10.: Grani no stan stanje je prevrta prevrtanja nja zida oko rubne to ke teme temelja lja

17.

SLIKA 11.: Nosivost tla ispod stope temelja

18.

SLIKA 12.:Pasivni otpor ispered zida

19.

SLIKA SLIK A 13 13.:Mog .:Mogu u a gran granii na stanj stanja a glo globalne balne nes nestabiln tabilnosti osti tla tla k kod od p potporn otpornih ih konstrukcija

20.

SLIKA 14.:Prora unski pr pristup istup 1 (PP (PP1),Kombinacija 1),Kombinacija 1 (lijevo) i Kom Kombinacija binacija 2 (des (desno), no), za grani no stanje nosivosti tla ispod temelja potpornog zida (presjek A-A)

28.

SLIKA 15.:Prora unski pristupi 2,PP2 (lijevo),i varijanta 2*,PP2*(desno) za granii no stanj gran stanje e nosivos nosivosti ti tla ispod teme temelja lja potporno potpornog g zida (presjek (presjek A-A) SLIKA SLIK A 16.: P Prora rora unsk unskii pristu pristup p 3, PP PP3, 3, za g grani rani no s stanje tanje nosiv nosivosti osti ttla la ispo ispod d temelja temelja potpornog zida (presjek A-A)

29.

SLIKA SLIK A 17. 17.:: Faze ispitiva ispitivanja nja teme temeljnog ljnog tla pri g geoteh eotehni ni kom proje projektiranj ktiranju, u, izv izvo o enju i kori ko ri ten tenju ju konstru konstrukc kcije ije

30.

SLIKA 18.: Ostatak starog potpornog zida izvedenog od kamena-suhozid. kamena-suhozid.

34.

SLIKA 19.: Priprema terena za temelje zida

35.

iskop

4

 

 

SLIKA SLI KA 20. 20.:: Zav Zavrr en isko iskop p i pri pripre prema ma tere terena na za pod podlo lo ni bet beton on

36.

SLIKA SLIK A 21.: Izved Izvedba ba podlo nog beton betona a i armira armiranje nje temelj temelja a

37.

SLIKA 22.: Postavljanje armature zida

38.

SLIKA 23.: Izvedba oplate zida

39.

SLIKA 24,25.: Pogled na lice zida, pozicija procjednica

40.

SLIKA SLIK A 26.: Vla na puko pukotina tina na zidu nako nakon n izved izvedbe be

41.

SLIKA SLI KA 27. 27.:: Vla na puk pukotin otina a

42.

SLIKA SLI KA 28. 28.:: Vla na puk pukotin otina a du cijele cijele vis visine ine zid zida a

43.

POPIS TABLICA TABLICA TABL ICA 1 .: Prikaz veli ina za Terram Terramesh esh sust sustav av

10.

TABLICA TABL ICA 2 .: Prikaz veli ina za Mac Maccafer caferii gabio gabione ne

11.

TABLICA 3.: 3.: Provjera stabilnosti za 5 grani nih stan stanja ja nosivost nosivostii metodom parcijalnih koeficijenata

25.

TABLICA TABL ICA 4. 4.:: Grani no st stanje anje STR i GEO GEO:: par parcijaln cijalnii koeficijent koeficijentii za dje djelovan lovanja ja i u inke djelovanja (za oznake A1 i A2)

26.

TABLICA TABL ICA 5.: Grani no stan stanje je STR i GEO: parcij parcijalni alni koefic koeficijent ijentii za parame parametre tre tla (za oznake M1, M2)

26.

TABLICA TABL ICA 6.: Grani no stan stanje je STR i GEO: parcij parcijalni alni koefic koeficijent ijentii za otpornos otpornosti ti ( za oznake R1, R2, R3 i R4 )

27.

POPIS PRILOGA PRILOG 1.: Presjek potpornog zida

58.

PRILOG 2.: Nacrt armature potpornog zida

59.

PRILOG 3.: Iskaz armature potpornog zida

60.

PRILOG PRIL OG 4.: Iskaz koli ine beton betona a potpo potpornog rnog zida

61.

5

 

 

1.UVOD 

uglavnom om g gra ra ev evins inske ke tehn tehnike ike ko kojiji ob obuhv uhva a a pos postup tupke ke Geotehnika  je dio uglavn Geotehnika  planiranja planira nja kons konstrukc trukcija ija i ra radova dova,, sp spojev ojeve, e, n na a in kori tenja mat materijala erijala te p postu ostupke pke i vj vje e tine za izvo izvo enj enje e gra ev evinsk inskih ih ra radov dova a u tlu i stij stijeni. eni. S Sam amii post postupc upcii i vje tine z za a pla planir niranj anje e i izvo en enje je tih rad radova ova naz nazivaj ivaju u se geo geotehn tehnii kim in en enje jerstv rstvom om.. Stoga Sto ga m mo o emo re i da jje e geo geoteh tehnika nika g gra ra ev evinsk inska a ak aktiv tivnos nostt koj kojom om se prj prjekt ektiraj iraju u i gra grade de gra ev evinsk inskii obj objekt ektii u tlu i stij stijeni. eni. O Od d tud tuda a na naziv ziv g geot eotehn ehnii ko proj projekt ektiran iranje je,, geoteh geotehni ni ko bu enje i s slli no. Temeljne Tem eljne d disciplin iscipline e geot geotehni ehni kog in enj enjerstva erstva s su u me mehanika hanika tla i m mehan ehanika ika stij stijena. ena. Zna Znanja nja koja nudi m mehan ehanika ika tla ese esencij ncijalna alna s su u u rje avan avanju ju s svako vakodnev dnevnih nih geote geotehni hni kih p problem roblema au gra ev evins insko kojj prak praks si. Geotehniko projektiranje

Gra ev evins inski ki po podh dhva vati ti ob obuh uhva va aj aju u raz razli li ite i

es esto to slo en ene e po post stup upke ke ko koji ji treba trebaju ju

osigurati osigu rati is ispunj punjenje enje p postav ostavljenih ljenih c ciljev iljeva a i zah zahtjeva tjeva.. Zahtje Zahtjevi vi s gra gra evins evinskog kog s stan tanovi ovi ta prvenstveno su stabilnost, uporabivost uporabivost i trajno trajnost st konstrukcije, njena otpo otpornost rnost na m mogu ogu e vanjske utjecaje te izbjegavanje njenog n nepovoljnog epovoljnog utjec utjecaja aja na okoli .

Projektiranj Proj ektiranje e geote geotehni hni kih za zahvata hvata s sastoj astojii se od:

utvrr ivan ivanja ja para parame metara tara tla re releva levantn ntnih ih za odr odre e eni zah zahvat vat ·  utv usvaj ajanj anje e opt optere ere enj enja a i pro prora ra uns unsko kog g mo modela dela zah zahvat vata a ·  usv

·  primjena popisa (odredbe i pravila struke - danas se primjenjuje Eurocode 7

-

geoteh geo tehni ni ko proj projekt ektira iranje nje))

To no nost st g geo eote tehn hnii ki kih h p pro rora ra un una a je mno nogo go ve a od p pod odat atak aka a o p para aram met etrim rima a tla tla.. Parametrizacijom tla bavi se mehanika tla.

6

 

 

Geotehniki podaci i geotehniki istrani radovi

Svaka Svak a gra evina pren prenosi osi s svoje voje optere enje u tlo ili stijenu, stijenu, a tlo ili ili stije stijena na dj djeluju eluju na gra ev evinu inu.. M Mog ogu u no nost st pr preu euzi zim manj anja a o opt ptere ere en enja ja na gra ev evinu inu be bez z u ugro gro av avan anja ja bitni bitnih h zahtjeva koje koje ta gra evina m mora ora zadovoljavati kao i djelovanje koja se iz tla prenose na gra evinu ovise o svoj svojstvima stvima tla i stijene. Ukupno Ukupnost st svih svoj svojstava stava tla kao i njihov prostorni i vremenski raspored koji su od utjecaja na zadovoljenje bitnih zahtj zahtjeva eva na gra evinu nazivaju se geotehni kim p podacima. odacima. Raciona Racionalno lno projektiranje ima za cilj cilj utvrditi, koliko jje e to bolje bolje m mogu ogu e i u ko koliko likojj mj mjeri eri ek ekono onoms mske ke m mogu ogu nos nosti ti i ko koliko liko ras raspolo polo ivo v vrij rijem eme e to dozvoljava dozv oljava,, svoj svojstva stva ttla la u mj mjeri eri od zn zna a enja za plan planirani irani g gra ra evins evinski ki za zahvat. hvat. Iz tog se razlog raz loga a goto gotovo vo uv uvije ijek k prov provod ode e geo geotrh trhni ni ki is istra tra ni rad radov ovii na svak svakoj oj lok lokac aciji iji bud budu u eg gra ev evinsk inskog og zah zahvat vata. a. Geoteh Geo tehni ni ki is istra tra ni rad radovi ovi p prov rovode ode s se e rad radii prik prikup uplja ljanja nja poda podatak taka a o tlu koj kojii su od zna enj enja a za ispunj ispunjenje enje bitnih zahtj zahtjeva eva n na ag gra ra evin evinu. u. O Oni ni s se ep provod rovode e od odgov govaraju araju im postup postupcim cima a na terenu i u labara labaratorij toriju, u, a alili i pretra ivanj ivanjem em postoj postoje e ih p podata odataka ka iz p postup ostupnih nih izvora kao to su pos postoj toje e eg geolo eolo ke kar karte, te, po podac dacii o s susj usjedn ednim im ran ranije ije istra istra enim enim lok lokacij acijama ama i sli no. Svi se ti podaci podaci razvrstavaj razvrstavaju u i interpretiraju kako bi se utvrdilo vj vjerodostojani erodostojani prvo g geolo eolo ki, a zatim zat im ge geote otehni hni ki m mode odelili tla. Geotehniki problemi Posebn Pos ebnii geote geotehn hnii ki prob problem lemi: i: vrijeme e potres potresa a ·  pona anje tla za vrijem stabilnost lnost tla za slu aj minira miniranja nja ·  stabi

·  temeljenje strojeva koji izazivaju vibracije ·  likvefekcija pijeska (negativna pojava u tlu izazvana potresom) temeljenj eljenje e na slabono slabonosivo sivom m i jak jako o sti ljivom tlu ·  tem

·  visoki nivo podzemnih voda problem lem poj pojave ave krit kritii nih hid hidrau raulili kih gra gradij dijena enata ta ·  prob

·  utjecaj mraza na tlo

7

 

 

Kako bi bi se gore naved navedeni eni pro problem blemii mogli rije iti potre potreban ban jje e velik b broj roj s stru tru njak njaka a iza razn raznih ih podru pod ru ja k kako ako bi z zad adovo ovoljil ljilii sv sva a ta zn znanj anja, a, s sto toga ga ge geote otehni hni ka rje enj enja a se tre trebaj baju u tra iti u okvirima timskog rada. Najei radovi koji se izvode u geotehnici su:

·  temeljenja ·  potporne konstrukcije tita ta gra gra ev evin insk skih ih jam jama ·  za ti ugradnj dnja a gra ev evinsk inskog og ma materij terijala ala ·  ugra pobo bolj lj an anje je tla ·  po

Zadatak u ovom radu je navesti svrhu izvedbe potpornih zidova na prometnicama, te opisati postupak izvedbe potpornog zida na konkretnom primjeru.

Dakle, radi se se san sanacija acija pos postoje toje eg potpornog zida, izvedb izvedbom om novog arm armirano-betonskog irano-betonskog potpornog potpo rnog zida T pres presjeka jeka na dion dionici ici dr avne ceste D

60, Lov Lovre re

- Imo Imotski tski u mje mjestu stu

Kri riv vodol-Ba -Ba i i.

8

 

 

2.TEHNIKI OPIS PROBLEMA  U ovom diplom diplomskom skom radu (zavr nom radu) prikaz prikazat at armirano armira no mje jest stu u

e se

beton betonskog skog potp potpornog ornog zida na dr avn avnoj oj dionici ceste D Kr Kriv ivo odol

na in izgrad izgradnje nje

60, Lovre

Imo Imotski tski u

Ba i i.

Na prom prometn etnici ici u mj mjest estu u Kriv Krivodo odoll zbog v vrlo rlo lo eg st stanj anja a pos postoj toje e eg potpo potpornog rnog zida zida do lo je do nj njrgo rgovog vog uru enj enja, a, te od odron rona a ze zeml mlje je is ispo pod d ce ceste ste.. Ve pos postoj toje e i zid je bio bio izveden izveden od kamena kam ena,, ali bez vez vezivno ivnog gm mate aterija rijala la - suh suhozi ozid. d. Zbo Zbog g to tog gu uru ru ava avanja nja do lo jje ed do o o te enj enja a kolnika ces ceste, te, pa jje e prom promet et na to tom m mj mjestu estu bio jjako ako ot ote e an, rrizi izi an, te jje e bilo potrebno potrebno sanirati sanira ti pos postoje toje i potpo potporni rni z zid id i z zausta austaviti viti d daljnje aljnje uru ava avanje nje i odron zemlj zemlje. e.

Odron zemlje i uru avanje suhozida treba biti savladan izgradnjom armirano

betonskog

potpornog zida. zida. Oblik z zida ida uv uvjetovan jetovan je karakteristikama tla i optere enjem koje na nj njega ega djeluj djeluje. e. Na Naprav pravlje ljeno no je g geot eotehn ehnii ko is istra tra iva ivanj nje e i na os osnov novu u nj njih ih utv utvrr eno jje e stanj stanje e tla na mjestu mjes tu g gdje dje e b biti iti izg izgra ra en potpo potporni rni z zid id i dat je p prijed rijedlog log teme temelja lja za potpo potporni rni zid zid..

Na predvi predvi enom mjestu izveden jje e stroj strojni ni isko iskop pm materijala aterijala za temeljenje zida. Potpo Potporni rni z zid id  je vertikalan, irine 65 cm na dnu i 50 cm na kruni zida. Postavljen je svojom pol pole e inom du parcele u punoj duljini od cca 28 m. Visina zida iznosi 4 m, dok je irina stope temelja 3,85 m.

Nivo podzemne vode je duboko, duboko ispod dna temelja potpornog zida, te zid za ti uj ujem emo o sam samo o od p proc rocje jedn dne e po povr vr ins inske ke v vod ode. e. O Otj tjec ecan anje je tte e povr povr ins inske ke vod vode e omogu eno je vodopropusnicama

110 mm. Vodopropusnice su

postavljene na 1/3

visine zida, n na a razm razmaku aku sv svakih akih 6 m m.. Svaka vodoprop vodopropusn usnica ica je z za a ti ena s u unutarnj nutarnje e stran strane e mre icom i zasip zasipom om od ljunk ljunka a (batud (batudom). om).

Prostor iza zida se zasipao ljunkom do visine 1/2 zida. Granulacija ljunka iznosi od 32

64 mm. Potom se na taj ljunak postavljo geotekstil i onda do vrha tj. do odre ene

(potrebne, (potre bne, pred predvi vi ene ene)) visine za zasipao sipao s se e materij materijal al koji je iz isk iskopa. opa.

9

 

 

3. POTPORNE POTPORNE KONSTRUKCIJE ( POTPORNI POTPORNI ZID)  3.1. Svrha potpornih konstrukcija

Postoje mnoge vrste potpornih konstrukcija koje mogu biti samostalne ili dio neke gra ev evine ine.. P Pot otpo porn rne e k kon onst struk rukci cije je ob obii no sl slu u e z za a b bo o no pr prid idrr av avan anje je tl tla a k kak ako o g god od to izgradn izgr adnja ja ne neke ke gr gra a ev evine ine ili ure enj enje e zem zemlji lji ta za zahtj htjeva evalo. lo. Ov Ove e kon konstr strukc ukcije ije s se e kor koriste iste za trajno ili privremeno privremeno podup podupiranje iranje mase zemlje ili drugo drugog g materijala k kojima ojima n nije ije bilo m mogu ogu e osigurati njihov prirodni na nagib. gib. Takve konstrukcije se izvode od raz razlili itih materijala, razli itih st stati ati kih s sustav ustava a i za ra razne zne n namj amjene. ene. Pro Projekt jektiranje iranjem m i izgra izgradnjo dnjom m potpornih potpornih konstrukcija stvaraju se slobodni prostori za gradnju novih gra evinskih objekata kao to su objekti objekti visokogradnje, prometnice, zatim se posti u osiguranj osiguranja a kod regulacija vo vodotoka, dotoka, osiguranje osigu ranje kosin kosina a te terena rena i sli sli no.

kojii svojim strukturalnim kapa kapacitetom citetom nosi optere enje ttla, la, POTPORNI ZID: ZID:   je objekt koj odnosn odn osno o on je g gra ra ev evina ina k koj oja a slu i za sv svlada ladavan vanje je v visins isinskih kih raz razlika lika n na a povr povr ini te teren rena. a. On podupire vertikalne ili strme z zasjeke asjeke terena ili neki nasuti materijal, pa je je povr ina tog materij ma terijala ala iiza za zid zida a n na a ve oj kot kotii ne nego go to jje e k kota ota ispr ispred ed z zida. ida. U v ve e ini slu aj ajeva eva tem temelj elj potpornog potpo rnog z zida ida je u ukopa kopan n u tlo. T Tem emelj elj i teme temeljna ljna s stopa topa slu i za po pove ve anje nalij nalijeganj eganja a zida na temeljno temeljno tlo, usmj usmjerava eravanje nje re rezultant zultante e uku ukupnog pnog o optere ptere enja potpornog potpornog zid zida a i za to bo bolje lje u vr

ivan ivanje je zid zida a u tlu tlu.. T Tem emelj elj je ob obii no ho horiz rizon onta talan lan,, a m mo o e b biti iti i b bla lago go nag nagnu nut. t. D Dub ubin ina a

temelj tem elja a se ovis ovisno no o tip tipu u tla kre e iz izme me u 80 i 100 cm cm.. . Potporni Potp orni z zidovi idovi su sasta sastavni vni d dijelo ijelovi vi ra raznih znih gra evina, kao to su:

·  krila upornjaka mosta predu dulaza laza u tun tunele ele ·  za tita pre

·  valobrani ·  zidovi brodskih prevodnica ·  zidovi suhih dokora koje e se izgrad izgrade e u zasj zasjecim ecima a ili usje usjecima cima ·  gra evine koj nasi sipa pa i sl sl.. ·  u no ici na

10

 

 

Provjere koje treba provesti kod svakog potpornog zida su:

·  prevrtanje potpornih zidova ·  provjera stabilnosti na klizanje zida provjeru eru dopu tene nosiv nosivosti osti tla teme temelja lja s o obzirom bzirom na slom tla po pod d te temeljem meljem ·  provj provjeru eru dopu tenog slije slijeganj ganja a tem temelja elja zida ·  provj

·  provjeru unutarnje stabilnosti naprezanjem karakteristi kim presjecima i dnu temelja procjena ena stabi stabilnosti lnosti na seizm seizmii ke sile potres potresa a ·  procj

Sile koje djeluju na potporni zid su: vlastita tita te ina zid zida a ·  vlas

·  sila zasipa tla iza zida ·  pasivni otpor tla ispred stope zida ·  hidrostatski tlak vode hidrod rodinam inamii ke si sile le vod vode e ·  hid seizmi mi ke sil sile e pot potres resa a ·  seiz

·  reakcije tla u razinu temelja zida

11

 

 

3.2. Podjela potpornih konstrukcija

Potporne konstrukcije dijelimo u dvije

iroke skupine

ija je jedina razlika u na inu

njihove izgradnje. izgradnje. Osnovna podjela potporn potpornih ih konstrukcija prema na inu njihove izgradn izgradnje je  je : zasipne e potpo potporne rne kons konstrukc trukcije ije (mogu se graditi samo samo ako tlo na njih ne priti e) ·  zasipn potporne rne kons konstrukc trukcije ije (grade se u tl tlu u bilo bilo prije prije ili tijekom tijekom iskopa tla ispred ·  ugra ene potpo njih)

U zasipne potporne konstrukcije spada masivni potporni ili gravitacijski zid, armirano betonski L i T zidov zidovi, i, razni tipovi m monta onta nih zidov zidova, a, gabioni i konstrukcije od armiranog tla.

Ugra Ugr a ene p potp otporn orne e kon konstr strukc ukcije ije ob obii no s su u plo nog ob oblika lika i novije novijeg g datuma datuma,, a preds predstav tavlja ljaju ju ih razni zidovi od zbijenih platica ili talpi, armirano stijene stijen e izgra ene

betonske dijafragme, razli ite pilotne

iz z zbijen bijenih ih ili bu enih pilota te, u n novij ovije e v vrijeme rijeme,, k konstru onstrukcij kcije e o od d

avlanoga tla.

Zasipne potporne konstrukcije

Tipi ni zasipni zidovi: gravitacijski masivni betonski zid, armirano armirano

betonski T zid,

betonski L zidovi te zid od gabiona. Za izgradnju ovih z zidova idova potrebno je

osloboditi prostor prostor n na a koj kojima ima se on onii m mogu ogu ne nesmetano smetano graditi, d da a b bii se nakon zavr etka gradnje prostor iza zida z zasipao asipao n nekim ekim pogodnim ili p priru riru nim zem zemljanim ljanim m materijalom. aterijalom.

Gravitacijski masivni zid najjednostavnija je vrsta zida. Ime je dobi dobio o prema uzroku njegove stabilnosti, a to je je te ina sam samog og zida. Nekad s su u se takv takvii zidovi izvodili i iz kam kamena ena ili opeke, opek e, ali dan danas as obi no iz n nearm earmiranog iranog b betona etona..

12

 

 

SLIKA 1.: Ma Masivni sivni betonski zid  Armirano

betonski T i L zidovi su lak i zidovi i za njih je potrebno mnogo manje betona,

nego za masivn masivnii zid. Sta Stabilno bilnost st zida s se e pos posti ti e oblik oblikovan ovanjem jem samo samog g zida kao i te inom tla koja ko ja prit pritii

es sto topu pu u po poza zadi dini ni z zida ida..

SLIKA 2.: Armirano

betonski gravitacijski T i L zidovi

13

 

 

Posebnu vrstu gravitacijskih zidova ine esto kori teni gravitacijski gabionsk gabionskii zidovi.

Oni

se izgra izgra uju slag slaganj anjem em gab gabiona iona,, kva kvadrat dratsk skih ih k ko o ara ara,, ob obii no d dime imenzij nzija a 1 x 1 x 2 m m,, iz izgr gra a en enih ih od p ple lete teni nih h m mre re a p poc ocin in an ane, e, a p pon onek ekad ad i p pla last stii nim pr prem emaz azom om za ti en ene, e, eli ne

ice. Ko ara se iz pred got gotovl ovlje jenim nim elem elemena enata ta s sla la e n na a llicu icu mj mjest esta a te pun punii

odgovaraj odgo varaju u im lom lomljenim ljenim ili p priru riru nim k kamen amenom. om. Zid jje e vrlo po pogodan godan jjer er osigurava osigurava d dobro obro drenirnje tla iza zida, a njegov njegova a podatljivost omogu uje primjen primjenu u u tlima nejednolikih krutosti koja mogu izaz izazivati ivati probleme krutim zidovima. Nepovoljna im je strana strana

to

punjenje kamenom za zahtjeva htjeva puno ru nog rada koji danas postaje s sve ve skuplji. Up Upitna itna strana ovak ovakvih vih zido zidova va je i njiho njihova va traj trajnost. nost. Iz tog razlog razloga a kor korii tena eli na ica mo mora ra biti to bolje bolje za ti ena k kako ako s v vreme remenom nom n ne e bi koro korodirala, dirala, a zid izgubi izgubio o svoju svoju stab stabilnost. ilnost.

SLIKA 3. : Grabionski zid (info.grad.hr/!res/odbfiles/.../szavits-g5_ potporne _  _konstrukcije konstrukcije-radno.pdf) -radno.pdf)  

Gabion Gab ionske ske z zido idove ve pr prem ema a ime imenim nima a proiz proizvo vo a a dij dijelim elimo o na:

·  TERRAMESH gabioni (sustav) ·  MACCAFERI gabioni

14

 

 

TERRAMESH TERRA MESH susta sustav v - kom kombinac binacija ija ga gabiona biona i horizo horizonta ntalno lno pos postavlj tavljenih enih mre mre a (vla nih elemena elem enata) ta) za arm armiranj iranje e ttla la To su gab gabion ionii ija se don donja ja mre mre a p produ rodu uj uje e kao kao zatega. zatega. Kod ugradnje takvih gabiona m mora ora se istovrem istovremeno eno sa punjenjem punjenjem gabiona na

elu zida

zasipavat zasipa vatii i mre e zate zatega.nas ga.nasipan ipanii materij materijal al koj kojii se zasip zasipava ava na m mre re e treba ko kompa mpaktirat ktiratii valjanjem ili vibriranjem.

H

visina, W

du ina, A

pregrada, B

mre a za zate tege ge, L

du ina mre e 

SLIKA 4 .: Terramesh T erramesh sustav (Gabionski zidovi, Lebo,2008)

W=du ina (m) 3 4 5 6 3 4 5 6

irina irina (m) 1 1 1 1 1 1 1 1

H=visina H=visina (m) 0.5 0.5  0.5  0.5  0.5  0.5  0.5  1  1  1  1 

TABLICA TABL ICA 1 .: Prika Prikaz z ve velili ina za T Terram erramesh esh su sustav stav

15

 

 

MACCAFER MAC CAFERII gabion gabionii je vrsta gabio gabiona na kod kojih je ko ara podij podijeljen eljena a u elije elije pomo pomo u pregrada koje se nalaze na razm razmaku aku od svakih jedan m metar. etar. Izgra uju se u velikom rasponu raspo nu stand standardn ardnih ih v veli eli ina.

SLIKA 5 .: Maccaferi gabioni (Gabionski zidovi, Lebo,2008)

L-du L-d u ina ina (m)

W- ir irina ina (m)

H-vis H-visina ina (m)

Broj Broj eli elija ja

2 3 4

1 1 1

0.5 0.5 0.5

2 3 4

1.5 2 3 4

1 1 1 1

1 1 1 1

1 2 3 4

TABLICA TABL ICA 2 .: Prika Prikaz z ve velili ina za M Macca accaferi feri gab gabione ione

16

 

 

Ugraene potporne konstrukcije

Karakteristika ugra enih potpornih konstrukcija ja da za njihovu izgradnju ne ttreba reba prvo iskopati tlo, a kasn kasnije ije ga zat zatrpati rpati iza g gotovog otovog zida, ve

se one posebnim

tehnologijama izvode neposredno u tlo. Takve konstrukcije se mogu izvoditi i u okolnostima koje su nepovoljne za gravitacijske zidove, na primjer u neposrednoj blizini postoj pos toje e ih z zgra grada da ili z za a iizve zvedb dbu u u vo vodi di i s slili no no.. Ug Ugra ra ene potpo potporne rne konstr konstrukc ukcije ije ob obii no s se e grade tako da se ili pred goto gotovljeni vljeni elem elementi enti zabijaju u tlo posebnim strojevima ili

se

izvode opet posebnim strojevima, rovovi u koje se ugra uje prvo armatura, a zatim se lijeva lijev a s svje vje i be beton. ton. U p prvu rvu grupu spa spadaju daju stije stijene ne od od z zbijen bijenih ih armirano armiran arm irano o

eli nih talpi, a u drugu

betonske dijafragme i pilotne stijene. Predgotovljeni elementi mogu biti be beton tonske ske ili eli eli ne tal talpe. pe. Da Danas nas se e

e kor korist iste e eli ne tal talpe, pe, u me mekan kanim im

tlima i izvan urbanist urbanistii kih nas naselja elja zb zbog og velikih v vibrac ibracija. ija.

el elii ne talpe talpe su po pose sebn bnii du duga ga ki i us uski ki el elii ni el elem emen enti ti izra izra en enii od valj valjan anog og el elika ika ko koji ji su na svojim rubovima pos posebno ebno oblikovan oblikovanii kako bi omogu ili spajanj spajanje e niza takv takvih ih elemenata u zidove. Ovi posebno oblikovani rubovi talpi nazivaju se bravice. Prednost eli nih talpi posebn pos ebno o do dolaz lazii do izra aja aja p pri ri iz izved vedbi bi p priv rivrem remenih enih za titn titnih ih gra evn evnih ih jjam ama. a. Naime Naim e kad se jam jama a kon kona a no izve izvede de,, a u njo njojj bud budu u a gra ev evina ina,, el elii ne se ta talpe lpe mogu mogu izvadit izva ditii za kas kasnij nije ep pono onovno vno kor korii ten tenje je..

eli ne talp talpe e mogu mogu se var varenj enjem em prod produ u iva ivati ti na licu

mjesta mjes ta pa jje e mogu e izvo enj enje e i vrlo d dubok ubokih ih potp potpornih ornih konstrukc konstrukcija. ija. Od ttalpi alpi s se e mo mogu gu izvoditi izvod iti potporn potporne e konstrukc konstrukcije ije najraz najrazlili itijih oblik oblika, a, svojst svojstava ava i nam namjene jene..

SLIKA SLI KA 6.: Tipi ni pop popre re ni pre presj sjek ek eli ne ta talpe lpe s brava bravama ma na oba rub ruba a i pr prikaz ikazom om spajanja susjedne talpe (info.grad.hr/!res/odbfiles/.../szavits-g5_ potporne _  _konstrukcije konstrukcije-radno.pdf) -radno.pdf)  

17

 

 

SLIKA SLIK A 7.: Ugrad Ugradnja nja prve talpe u ttlo lo zab zabijanj ijanjem em (u gline i tvr a tla) ililii vibrira vibriranjem njem,, ugradnja ugradn ja druge ttlape lape koj kojoj oj brav bravice ice prve slu e kao vo vodilice dilice (info.grad.hr/!res/odbfiles/.../szavits-g5_ potporne _  _konstrukcije konstrukcije-radno.pdf) -radno.pdf)   Ugra ene potporne konstrukcije m mogu ogu se izrditi i neposredno u tlu. U tu vrstu s spadaju padaju i sidrene armirano armirano kampadama, koji kampadama,

betonske dijafragme. One se izvode tak tako o da se izvede p poseban oseban rov u e poslije slu iti kao oplata armirano betonskoj konstrukciji stijene.

irina rova e u uvje vjetovat tovatii deb debljinu ljinu budu e s stije tijene. ne. Uobi ajen ajene e debljine debljine su od 0,5 do 1,2 m. Stroj za izvedbu rova ima posebnu grabilicu koja je stabilno vo ena kako bi se osigurala ravnina ravn ina b budu udu e s stijen tijene. e. D Da as se e rov tijek tijekom om izvedb izvedbe e nebi uru io, iskpo se radi pod ispla isplakom kom od betonita. betonita. Ko Kod d doda dodataka taka ob obii no se d dodaje odaje visoko plast plastii na g glina lina (be (benton ntonit) it) koji n na a stje stjenci nci rova stvara stvara ta tanki nki sla slabo bo pro propusn pusnii sloj. O Ova va mje avina v vode ode i b benton entonita ita s m mogu ogu im drug drugim im dodacima naziva se isplakom. isplakom.  

18

 

 

SLIKA 8.: Faze izvedbe armirano-betonske dijafragme u tlu: 1, 2, 3- faze iskopa neparnih kampada kam pada,, 4- iskop iskopana ana ka kampad mpada, a, 5- sp spu u tanj tanje e arm armaturnog aturnog ko a u isk iskopan opanu u kam kampadu padu,, 6 - ulije ulijevan vanje je s svje vje eg b beto etona na kr kroz oz

kon kontra trakto ktorr

cij cijev ev ((rad radii spr sprije ije avanja avanja seg segrega regacij cije e

agregata u betonu), 7- izlijevani dio bud budu u e dijafragm dijafragme, e, 8- gotova kampad kampada, a, 9- izvedena  AB stijena u tlu (info.grad.hr/!res/odbfiles/.../szavits-g5_ potporne _  _konstrukcije konstrukcije-radno.pdf) -radno.pdf)  

19

 

 

Osim armirano

betonskih dijafragmi, kao ugra ena potporna konstrukcija koristi se esto

stijena stijen a izgra ena od bu eni enih h ili uvrtn uvrtnih ih arm armirano irano

beton betonskih skih pilot pilota. a. Pilo Piloti ti su

tapni

element elem enti, i, u ovo ovom ms slu lu aju aju k kru ru nog pre presj sjeka eka,, ko kojiji s se e izv izvod ode e pr prvo vo bu en enjem jem okr okrugle ugle bu otin otine e promj pro mjera era bu budu du eg pi pilot lota a ((ob obii no po pod d z za a ti tito tom m isp isplak lake) e) za zatim tim se u b bu u ot otinu inu sp spu u ta armatu arm aturni rni ko da bi s se e iz iza a to toga ga u ulije lijevao vao tek teku u i be beton ton kontraktor postupkom.

SLIKA SLIK A 9.: ti ena arm armirano irano beton betonskom skom dijafra dijafragmom gmom s ttri ri reda reda s sidara idara  (Gra evn evna a jam jama a Impo Importanne rtanne g galerij alerija a u Zagrebu Zagrebu))

20

 

 

3.3. Dimenzioniranje potpornih zidova

Potporni Potp orni zidov zidovii moraju za zadovo dovoljiti ljiti prema EU EUROKOD ROKOD 7 slije slijede de e: Najmanje Najm anje se, za s sve ve v vrste rste po potporn tpornih ih gra evin evina am moraju oraju razm razmotriti otriti s sljede ljede a granina stanja: stanja: gubita itak k op e sta stabiln bilnost ostii ·  gub

·  slom nosive sast sastavnice avnice ka kao o to jje e zid, sidro, vezna g greda reda ili razupora, ili slom spoja izme izm e u tih sas sastav tavnic nica. a. slom m u temeljnom tlu i nos nosivoj ivoj sastavnici; ·  istovremeni slo prouzro ro en hidra hidrauli uli kim izdizan izdizanjem jem tla i sufozijom sufozijom (ispiranj (ispiranjem); em); ·  slom prouz poma mak k po potp tporn orne e gr gra a ev evine ine,, k koj ojii m mo o e iz izaz azva vati ti u uru ru av avan anje je il ilii utje utje e na izg izgled led il ilii ·  po djelotvornu djelot vornu upora uporabu bu g gra ra evin evine e ili s susje usjednih dnih g gra ra evina ili inst instalac alacija ija k koje oje se n na a nju oslanjaju; procurivanje rocurivanje kroz zid ili ispod njega; ·  neprihvatljivo p

·  neprihvatljiv pronos estica tla kroz zid ili ispod njega; neprihvatljiv atljiva a promj promjena ena re ima podz podzemne emne vode vode.. ·  neprihv

Za grav gravitac itacijs ijske ke z zido idove ve i slo ene pot potpor porne ne gra ev evine ine moraj moraju u se raz razmo motriti triti jo i s slje ljede de a grani gra ni na st stan anja ja::

·  gubitak nosivosti tla ispod osnovice ·  slom klizanjem osnovice ·  slom prevrtanjem

Za sve vrste p potpo otpornih rnih g gra ra evina evina,, ako jje e to va no, u ob obzir zir se mo moraju raju uz uzeti eti kom kombinacij binacije e gore nave navedenih denih grani nih stanj stanja. a.

21

 

 

PREVRTANJE ZIDA

Grani no sta stanje nje p prevrta revrtanja nja z zida ida mj mjerodav erodavno no je za slobod slobodne ne grav gravitacij itacijske ske zidove zidove i z zam amii lja se kao mogu mogu nost n njihov jihovog og prev prevrtanj rtanja a kao kru krute te kon konstruk strukcije cije p pod od optere optere enje enjem m aktivnog aktivnog tlaka i drug drugih ih opt optere ere enja na zidu oko to ke n na a van vanjskom jskom rubu te temelj meljne ne ploh plohe. e. Tom se prevrtanju kao otpornost su suprotstavlja protstavlja prve prvenstveno nstveno v vlastita lastita te ina zida, a u manjoj mjeri pasivni otpor ispred zida. Podloga ispod temelja zida pretpostavlja se krutom pa nosivost tla ispod temelja u tom grani nom stanj stanju u ne sudjeluje. Zid mora biti tako d dimenzioniran imenzioniran da  je opasnost od prevrtanja zanemariva. Provjerava se usporedbom destabiliziraju ih u inak inaka a opt optere ere enj enja a (m (mome omenat nata a sile a akt ktivno ivnog g tla tlaka ka o oko ko  to ke ) u odno odnosu su na stab stabil iliz izira iraju ju e u inke s sila ila (m (momen omenata ata vlast vlastite ite te ine z zida ida i ev eventua entualno lno m momen omenta ta sile p pasivn asivnog og otp otpora, ora, odnosno njegove reducirane vrijednosti na razinu one koja je kompatibilna s prihvatljivim pomacima zida.)

SLIKA SLIK A1 10.: 0.: Gra Grani ni no s stanj tanje ep prevrtan revrtanja ja zida oko rubne to ke teme temelja lja (info.grad.hr/!res/odbfiles/.../szavits-g5_ potporne _  _konstrukcije konstrukcije-radno.pdf) -radno.pdf)  

22

 

 

NOSIVOST TLA ISPOD STOPE ZIDA I KLIZANJE ZIDA PO STOPI

Opte Op tere re en enja ja n na a po pole le in inii zi zida da,, uk uklj lju u ivo i tre trenj nje e izm izme e u tla i zida zida,, pr pren enos osii se na na z zid. id. T To o optere enj enje e s dru drugim gim o optere ptere enjim enjima a na z zid id preno prenosi si se p preko reko te temelj melja a zida iilili stop stope e na temeljno tlo. Projektom Projektom zida treba biti osigurano da da tlo ispod ispod teme temelja lja zida mo e pouzdano preuzeti preuz eti to o optere ptere enje enje,, da ne d do o e u sta stanje nje s sloma loma.. Zato tre treba ba pro provjera vjeravati vati no nosivos sivostt tla ispod temelja zida. To se provjerava na isti na in kao i k kod od svakog drugog plitkog temelja. Pri tome tome treba uzet uzetii u obz obzir ir da e zo zona na s sloma loma tla u tom slu aju biti usmj usmjerena erena prem prema a bli oj povrr ini te pov teren rena, a, a to jje e red redovi ovito to p prem rema a ni em te terenu renu isp ispred red zida. zida. P Pri ri prora prora unu p pov ovolj oljnog nog optere enj enja a tla ispred zida treba vod voditi iti ra una da li e sigurno sigurno tije tijekom kom ivotno ivotnog g vije vijeka ka zida to tlo uvijek uvijek biti prisutno. Ako to nije sigurn sigurno, o, jer bi s se e nekim kasnijim gra evinskim radovima ono moglo iz nekog raz razloga loga uklon ukloniti, iti, s tim povoljnim o optere ptere enjem ne treba ra un unat ati. i. zida zida..

SLIKA 11.: Nosivost tla ispod i spod stope temelja (info.grad.hr/!res/odbfiles/.../szavits-g5_ potporne _  _konstrukcije konstrukcije-radno.pdf) -radno.pdf)  

Uloga temelja temelja zida je d da a pouzdano prene prenese se optere enje zida u temeljno temeljno tlo. Pri tome jje e nosivost tla samo jedan od dva bitna uvjeta da se to ostvari. Drugi uvjet pravilno projektiran proje ktiranog og tem temelja elja z zida ida je da os osigura igura da n ne e do e do kliza klizanja nja izme u tem temelja elja i zida. Provjera stabilnosti temelja temelja na klizanje provodi se na isti na in kao i za svaki drug drugii plitki temelj. Ako Ako pouz pouzdanost danost na to grani no stanje nije osigurana, treba preoblikovati tem temelj. elj. 23

 

 

PASIVNI OTPOR ISPRED ZIDA

Prednja strana potpornih potpornih konst konstrukcija rukcija esto je uko ukopana. pana. Pom Pomicanjem icanjem zida u toj zoni dolazi dola zi ob obii no do pov pove e anj anja a prit pritisa isaka ka ija je gran granii na ve velili ina pas pasivn ivnii o otpo tporr tla. Akt Aktivira iviranje nje pasivnog otpora ispred zida sas sastavni tavni je dio grani nog stanj stanja a klizanja tem temelja elja po podlozi, kao i grani nog stanj stanja a prev prevrtanja rtanja zida zida.. Dok je za postizavanj postizavanje e aktivnog ttlaka laka potreb potreban an relativno m mali ali pomak zida prema n nii em terenu, za postizavanje postizavanje pune v vrijednosti rijednosti pasivno pasivnog g otpora potreban je za oko red veli ine ve i po poma mak, k, kao to jje ev ve e ran ranije ije prik prikaza azano no.. Zb Zbog og ttoga oga se pri dim dimenz enzion ioniran iranju ju zida ob obii no pretpostavlja da e se o on n pomak pomaknuti nuti koliko je potrebno za po postizavanje stizavanje aktivnog tlaka, dok se za silu pasivnog otpor uzima njegova reducirana vrijednost u iznosu koji slijedi iz kompatibilno kom patibilnosti sti s p pretpos retpostavlj tavljenim enim poma pomacima. cima. Pr Prii tome jje e uobi ajen ajeno o da se ra una s reduciranom reduc iranom veli inom koeficij koeficijenta enta pa pasivn sivnog og otp otpora ora u ve velili ini koef koeficije icijenta nta tlak tlaka a mirov mirovanja anja uve anog z za a jed jednu nu tre inu do jjednu ednu po polovinu lovinu rrazlik azlike e koe koeficij ficijenta enta pa pasivno sivnog g otpo otpora ra i koeficijenta tlaka mirovanja.

SLIKA 12.: 12.: Pasivni otpo otporr ispered zida (info.grad.hr/!res/odbfiles/.../szavits-g5_ potporne _  _konstrukcije konstrukcije-radno.pdf) -radno.pdf)   Kao i pri prora unu nos nosivost ivostii tla ispod tem temelja elja zida, treba u uzeti zeti u obzir da li je osigura osigurano no da e tlo ispred zida zida biti uvijek p prisutno risutno tijekom ivotnog vijeka zida. Ako to nije osigurano, s povoljnim dj povoljnim djelovan elovanjem jem pas pasivnog ivnog otpo otpora ra ne treba ra una unati. ti. 24

 

 

GLOBALNA STABILNOST

Jedno Jedn o od m mogu ogu ih gran granii nih st stanja anja n nosivo osivosti sti po potpornih tpornih kons konstrukc trukcija ija je g globaln lobalnii slom tla. Pri tome potporna potporna konstrukcija n ne e sudjeluje u otpornosti n na a to gran granii no stanje stanje.. Slom tla u takvim takvim slu ajev ajevima ima m mo o e zahv zahvatiti atiti tlo iza, ispod i ispred p potpo otporne rne ko konstruk nstrukcije cije,, ali i sam samo o iza konstrukcije. Provjera globalne stabilnosti provjerava se metodama provjere stabilnosti kosina.

SLIKA SLIK A 13.: M Mogu ogu a gran granii na st stanja anja globa globalne lne ne nestabi stabilnosti lnosti ttla la kod potpo potpornih rnih ko konstru nstrukcij kcija a (info.grad.hr/!res/odbfiles/.../szavits-g5_ potporne _  _konstrukcije konstrukcije-radno.pdf) -radno.pdf)  

25

 

 

4. EUROKOD 4.1. Openito o Eurokod-u

U zadnjih se dvadesetak godina u Europi razvija jedinstveni sustav normi za projektiranje gra evinskih konstrukcija pod sk skupnim upnim nazivo nazivom m E Eurokodovi. urokodovi. U njima jje e skupljeno vrlo iroko svjetsko iskustvo suvre suvremenog menog p projektiranja. rojektiranja. To je prvi takav s sustav ustav koji sustav sustavno no obu obuhva hva a proj projektira ektiranje nje gra evin evinskih skih k konst onstrukc rukcija ija kroz jjedins edinstveni tveni p pristup ristup.. Izradom eurokodova eurokodova upravlja Tehni ki kom komitet itet 270 (TC 270) E Europskog uropskog odbora za normizaciju (CEN) ije su lanice z zemlje emlje EU i CEFTA, a od nedavno i H Hrvatska. rvatska.

Sustav Susta v eurok eurokodova odova ini sku skup p od slije slijede de ih 10 norm normi: i:

·  EN 1990 Eurokod: Osnove projektiranja konstrukcija, ·  EN 1991 Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije, ·  EN 1992 Eurokod 2: Projektiranje betonskih konstrukcija, Eurokod d 3: Proj Projektira ektiranje nje eli nih kons konstrukc trukcija, ija, ·  EN 1993 Euroko

·  EN 1994 Eurokod 4: Projektiranje kompozitnih eli nih i betonski konstrukcija, konstrukcija, ija, ·  EN 1995 Eurokod 5: Projektiranje drvenih konstrukc

·  EN 1996 Eurokod 6: Projektiranje zidanih konstrukcija, Eurokod d 7: Geot Geotehni ehni ko proje projektiran ktiranje, je, ·  EN 1997 Euroko Projektiranje rojektiranje konstrukcija otpornih na potrese, ·  EN 1998 Eurokod 8: P ·  EN 1999 Eurokod 9: Projektiranje aluminijskih konstrukcija.

Eurokodov Eurok odovii tra e da svak svaka a gra evina tijek tijekom om nj njene ene iz izgradnj gradnje e kao kao i tij tijekom ekom njeno njenog g kori tenja zad zadovoljava ovoljava bitne zahtjeve. T Tii su z zahtjevi ahtjevi nosivist, u uporabivost, porabivost, otpornost otpornost na po ar, tra trajno jnost st i po pouz uzdan danost ost.. Eu Eurok rokod od tre tretir tira a g gra ra ev evinu inu kao ne to

to ima svoj vijek vijek

trajanja. traja nja. Ta Tajj vijek traj trajanja anja je za zapravo pravo eko ekonom nomska ska kat kategorija egorija.. S GRA EVINOM S SE E POST PO STUP UPA A K KAO AO S P PRO ROIZ IZVO VODO DOM M K KOJ OJII NE TR TRAJ AJE E V VJE JE NO NO,, VE

OD ODRE RE EN ENO O

UPORABNO VRIJEME.

26

 

 

4.2. Eurokod 7, EN 7, geotehnika u Eur Eurokodu okodu

Eurokod Eurok od 7 (s (slu lu beno benog g naz naziva iva EN 1997 1997)) odn odnosi osi se n na a geot geotehni ehni ko pro projek jektiranj tiranje e i sastojiji se iz dva dije sasto dijela: la: EN 199 1997-1 7-1 Geot Geotehni ehni ko projektiran projektiranje je 1997-2 Geote Geotehni hni ko proj projektiranj ektiranje e

Dio 1: Op a pravi pravila, la, te EN

Dio 2: Istra ivanj ivanje e i ispitiv ispitivanje anje tla. Svi Eurok Eurokodov odovi, i, pa

tako i Eurokod Eurokod 7 imaju pristup pro prora ra unima k koji oji se te temelji melji na pa parcijalnim rcijalnim fakto faktorima rima sigurnosti sigurn osti z za a op optere tere enja i za s sva va s svojst vojstva va gra gradiva diva o od d koj kojih ih se gra evina izvod izvodi. i. U fazi projek projektiranj tiranja a da bi s se e odra odradilo dilo s stanj tanje e gra evin evine e u od odnosu nosu n na a neko gran granii no st stanje anje,, primjenjuj primj enjuju u se odg odgovaraj ovaraju u i prora unsk unskii mod modeli eli koj kojii se, ako jje e potreb potrebno, no, m mogu ogu dop dopuniti uniti tezultatim tezul tatima a probno probnog g optere enj enja. a. Osnovna je podjela na: Krajnj jnje e gran granii no sta stanje nje ili gra grani ni no sta stanje nje nos nosivo ivosti sti ·  Kra Granii no sta stanje nje upo uporabiv rabivos osti ti ·  Gran

Krajnje Kraj nje gran granii no sta stanje nje jje e stan stanje je slom sloma a ili nes nestabiln tabilnosti osti gra gra evin evine e u bi bilo lo koje kojem m ob obliku, liku, ko koje je mo e ug ugrozit rozitii sig sigurn urnost ost ljudi ljudi i/ i/ili ili s sam amu u gra ev evinu inu..

Gran Gr anii no sta stanje nje u upo pora rabi bivo vost stii na nas sta taje je ka kad dg gra ra ev evin ina an ne em mo o ev vii e s slu lu it itii pre predvi dvi en enoj oj svrs svrsii zbog: l., pri emu se m misli isli i na ometanje rada ·  Prevelikih deformacija, pomaka, progiba i ssl., stroje stro jeva va i te tehno hnolo lo kih p proc rocesa esa vez vezani anih h uz tu gr gra a ev evinu, inu, Vibrav avija ija koj koje e ome ometaj taju u rad ljud ljudi, i, o te uju gra evin evinu u ili nj njezin ezine e dje djelov love. e. ·  Vibr

Euroko Eur okod d 7, uv uvod odii klas klasifik ifikacij aciju u od tr trii geo geoteh tehni ni ka ra razre zreda da p prem rema a slo eno enosti sti i rizi rizi nos nosti ti geotehni geote hni ke ko konstruk nstrukcije cije iilili zahv zahvata ata ka kako ko bi s se e racio racionaliz nalizirao irao opseg opseg istra nih rad radova ova i slo en enost ost p post ostupk upka a dok dokaziv azivanj anja a sta stabiln bilnost ostii i upor uporab abivos ivosti ti za gra ev evine ine b bitn itno o raz razlili itih stupnj stu pnjeva eva slo en enost ostii i raz razlili itih stu stupnj pnjeva eva izl izlo o eno enosti sti riz riziku. iku.

27

 

 

Prvii ge geote otehni hni ki raz razred red ·  Prv prvi geote geotehni hni ki razre razred d s se e o odnos dnosii n na a n najj ajjednosta ednostavnije vnije kons konstrukc trukcije ije gdje istra ni radovi radovi mogu obuhva ati najj najjednostavnije ednostavnije radnje, a dokaz dokazii se sta stabilnosti bilnosti mo mogu gu zamije zamijeniti niti usporedivim iskustvom. Drugi gi geo geoteh tehni ni ki raz razred red ·  Dru Ovdje Ovd je sp spada adaju ju uo uobi bi ajene ajene v vrst rste e gra ev evina ina k koj oje e zah zahtje tjevaj vaju u kvantif kvantifici iciran rane e geo geoteh tehni ni ke podatke, poda tke, ali ne vi e od rutins rutinskih kih pos postupak tupaka a u ispitiva ispitivanju nju tla tla..

·  Tre Tre i ge geot oteh ehni ni ki razr razre ed U njega njega su s svrs vrstan tane e sv sve e v velik elike e i n neu euob obii ajene ajene gra evi evine, ne, odnos odnosno no vrlo slo en enii za zahva hvati ti i zahvat zah vatii vel veliko ikog g riz rizika, ika, tte e gra ev evine ine u pred predjel jelim ima a s velik velikom om opa opasno sno

u od po potres tresa. a. Za s sve ve

gra evine potreb potrebno no je provj provjeriti eriti s sve ve na najnep jnepovolj ovoljnije nije m mogu ogu nosti proje projektne ktne okoln okolnosti. osti. Primje Prim jena na raz razred reda a nij nije e obv obvezn ezna a pa mo e pos poslu lu iti pro proje jekta ktantu ntu k kao ao pom pomo o pri pro proje jektira ktiranj nju. u. 4.3. Provjera graninih stanja primjenom parcijalnih faktora

Postoji Post oji pet vrst vrsta a gran granii nih s stanja tanja n nosivo osivosti sti i to:

gubitak ravno ravnote te e k konstr onstrukcij ukcije e iilili ttla la ra razmat zmatranog ranog kao kruto tije tijelo, lo, u koj kojem em vrsto a EQU: gubitak EQU: konstruktivnog materijala materijala ili tla zna ajno n ne e doprino doprinosi si otpornosti (na primj primjer er prevrtanje gravitacijskog betonskog zida n na a po podlozi dlozi o od d vrste s stijene); tijene);

STR:: slom ili velika deformacija betonske, metalne, drvene ili zidane konstrukcije ili njenog STR elementa, elem enta, uklju ivo tem temelje, elje, pilote, sidra i potpo potporne rne zidov zidove, e, u koj kojima ima

vrsto a

konstruktivnog materijala bitno pridonosi otpornosti (na primjer slom pri jakom savijanju armirano-betonske dijafragme, izvijanje pilota u jako mekom tlu, klizanje blokova obalnog zida zid a na vo vodo dorav ravnim nim re ka kam ma me u blo bloko kovi vim ma, po popu pu ta tanj nje e

el elii ne

ipk ipke e ge geot oteh ehni ni kog kog

sidra sidr a p pod od vla nim opt optere ere enj enjem, em, prop propada adanje nje pod podlo lo ne plo e s sidra idra kro kroz z s sloj loj prskan prskanog og betona beton a za titne potpo potporne rne k konstru onstrukcij kcije, e, slom pilota od v vodorav odoravnog nog optere enj enja); a);

28

 

 

deformacija acija tla pri kojo kojojj vrsto a tla ili st stijene ijene bitno pridono pridonosi si otpornost otpornostii GEO: slom ili velika deform GEO: (na primjer slom tla ispod tem temelja, elja, slom tla oko vodoravno optere enog pilota, v veliko eliko slijeganje pilota, naginjanje naginjanje p potpornog otpornog zida, upanje sidra iz tla, s slom lom i propadanj propadanje e tla iznad tunelskog tune lskog isk iskopa, opa, kl klizan izanje je i odro odron n tla, zna ajn ajno o popu tanj tanje e oslonc oslonca a luka m mosta, osta, iz izdizan dizanje je i slom dna gra evn evne e jam jame eum mekom ekom tlu);

uzgona gona vode ili drugih vertikalnih s sila ila (na UPL: gubitak ravnote e konstrukcije ili tla uslijed uz UPL: primjer izdizanje lagane podzemne konstrukcije pod pritiskom uzgona podzemne vode, izdizanje i probijanje probijanje slabo propus propusnog nog sloja tla na dnu gra evne jam jame e od uzg uzgona ona podzemne vode u ni em vodonosnom sloju, upanje temelja dalekovodnog stupa);

hidraulii ko izd izdiza izanje nje (h (hidra idraul ulii ki slo slom) m),, inte interna rna er eroz ozija ija tla u uzro zrokov kovan ana a hid hidrau raulili kim HYD: hidraul HYD: gradijentim gradij entima a (na p primj rimjer er hidra hidrauli uli ki s slom lom u p pjes jeskovitom kovitom dnu gra evn evne e jam jame e uslij uslijed ed vertikalnog strujanja vode prema dnu jame, interna erozija pjeskovitog tla od strujanja vode u nasipu i stvaranje erozijskih kanala).

Oznake Ozna ke EQU, STR STR,, GEO, UP UPL L i HYD do dolaze laze od en englesk gleskih ih rije i equilibrium (r (rav avno note te a) a),, (geo eote tehn hnii ki ki), ), uplift (uzgon) i hydraulic (h (hid idra rau uli ki). structural (kostrukcijski), geotechnical (g

29

 

 

TABLICA 3.: 3.: Provjera s stabilnosti tabilnosti za 5 grani nih s stanja tanja nosivos nosivosti ti metod metodom om parcijalnih koefi ko efic cij ijen enat ata a (E (Euro uroko kod, d, IIv v i 20 2006 06))

30

 

 

TABLICA TABLI CA 4.: G Grani rani no st stanje anje S STR TR i GEO: parc parcijalni ijalni ko koeficij eficijenti enti za djelov djelovanja anja i u inke dj djelov elovanj anja a (za o ozna znake ke A A1 1 i A2 A2)) (Eu (Eurok rokod, od, IIv v i 200 2006) 6)

TABLICA TABL ICA 5.: Grani no stan stanje je STR i GEO: parcij parcijalni alni koefic koeficijent ijentii za parame parametre tre tla (z (za a oz ozna nake ke M M1, 1, M M2) 2) (E (Euro uroko kod, d, IIv v i 20 2006 06))

31

 

 

TABLICA TABLI CA 6.: Grani no stan stanje je STR i GEO: parcij parcijalni alni koefic koeficijent ijentii za otpornos otpornosti ti ( za ozna oznake ke R R1, 1, R R2, 2, R R3 3iR R4 4 ) (E (Eurok urokod, od, Iv i 200 2006) 6)

Postoje Post oje tri prora uns unska ka p pristup ristupa a za grani no stan stanje je n nosivos osivosti ti STR STR/GE /GEO O Parcijalni koeficijenti podijeljeni podijeljeni su za svaki p prora rora unski pr pristup istup u grupu A za dj djelovanja, elovanja, grupu M za svojstva materijala i grupu R za otpornosti. Kombinacije pojedinih skupina za svakii od tri p svak prora rora unsk unska a pr pristupa istupa p prikaz rikazuje uje . P Prikaz rikaz p primj rimjene ene po pojedino jedinog g prora unsk unskog og pristupa na primjeru nosivosti tla ispod potpornog zida prikazuju SLIKA 14, SLIKA 15 i SLIKA 16.

32

 

 

SLIKA 14.: Prora Prora unski pristup 1 (PP1), Kom Kombinacija binacija 1 (lijevo) i Kombinacija 2 (desno), za granii no stanj gran stanje e nosivos nosivosti ti tla ispod temelj temelja a potpornog zid zida a (presje (presjek k A-A) (E (Eu uro rok kod od,, IIv v i 20 2006 06))

SLIKA SLIK A 15.: P Prora rora unsk unskii pristu pristupi pi 2, P PP2 P2 (lij (lijevo) evo),, i varij varijanta anta 2 2*, *, PP2* PP2* (des (desno) no) za g grani rani no stanje stanj e nos nosivosti ivosti tl tla a ispo ispod d tem temelja elja po potpornog tpornog z zida ida (pre (presjek sjek A-A) (E (Eurokod urokod,, Iv i 2006 2006)) 

33

 

 

SLIKA SLIK A 16.: P Prora rora unsk unskii pristu pristup p 3, PP PP3, 3, za g grani rani no sta stanje nje n nosivos osivosti ti tla isp ispod od temelja temelja potporn pot pornog og z zida ida (pre (presj sjek ek A A-A) -A) (E (Euro urokod kod,, Iv i 20 2006) 06)

 Analize pokazuju da je PP3 najkonzervativniji, PP2 najmanje konzervativan, a PP1 se smjest smj estio io neg negdj dje e izm izme e u (Orr 20 2005). 05).   Konsenzus oko toga koji od ova tri pristupa treba prihvatiti nije postignut, pa je odluka prepu tena poje pojedinim dinim zemlj zemljama. ama. Ne Neke ke an analize alize ukaz ukazuju uju d da a razl razlike ike m me e u ko konstrukc nstrukcijama ijama dimenzionir dime nzioniranim anim prema razli itim p prora rora uns unskim kim pristupim pristupima a nisu v velike elike (za 10 razm razmatranih atranih primje prim jera ra do n najv ajvii e ± ±10 10 %) Neke analize dokazuju ozbiljne zamjerke na PP2 i PP2* (Simpson 2000, Simpson i Powrie 2001). 2001 ). Glavn Glavnii pobo pobornik rnik PP PP2* 2* je N Njem jema a ka (Vogt i d dr. r. 2006 2006)) i Fran Francusk cuska a (uz ko kori ri tenje P PP3 P3 za globalnu stabilnost i stabilnost kosina), pobornik PP1 je Velika Britanija i Portugal, dok PP3 zagovara zagovara Nizozems Nizozemska. ka. Irska za sada om omogu ogu uje ravnopravnu primjenu sva tri pristupa. pristu pa. Vrije Vrijeme me i praks praksa a e, kao i uv uvijek, ijek, poka pokazati zati kojim pristup pristupom om treba i i u budu nost nosti. i.

34

 

 

4.4. Istrani radovi prema Eurokodu 7

Poseb Po sebnu nu va nos nostt za pr proj ojekt ektiran iranja ja gr gra a ev evine ine E Eurok urokod od 7 pr preda edaje je istra istra nim rad radov ovim ima. a. Karakt Kar akteris eristik tike e te teme meljn ljnog og ttla la b bitn itno o ut utje je u n na ak kons onstruk trukcij ciju ub budu udu e g gra ra ev evine. ine. geo geoteh tehni ni ki s se e istra ni rad radovi ovi

esto provode u fazama i iterativno do dok k svi p potrebni otrebni podaci ne budu

dostup dos tupni, ni, a k kons onstru trukc kcija ija,, nj njena ena iz izved vedba ba i u uklj klju u eni rrizic izicii bud budu u po pozna znati. ti. S Slo lo eno enost st istr istra a nih radova, temeljnog tla i konstrukcije prikazuje slika dolje.

SLIKA SLIK A 17. 17.:: Faze ispitiv ispitivanja anja teme temeljnog ljnog tla pri g geoteh eotehni ni kom proje projektiranj ktiranju, u, izv izvo o enju i kori ko ri te tenj nju u ko kons nstru trukc kcij ije e ((Eu Eurok rokod od,, Iv i 20 2006 06))

Cilj geoteh geotehni ni kih istra nih rad radova ova jje e da priku prikupi pi poda podatke tke o te temelj meljnom nom tlu, po podzem dzemnoj noj vo vodi di i drugim relevantnim podacima o lokaciji potrebnim za projektiranje, izgradnju i kori tenje otporne, stabilne, uporabive i trajne konstrukcije. Ti podaci se mogu prikupljati postupno, ali tako da pravodobno budu dostupni oni relevantni za pojedinu fazu projektiranja ili gradnju. 35

 

 

5. POTPORNI ZID NA DIONICI D   60, LOVRE   IMOTSKI U MJESTU KRIVODOL - BAII  5.1. Openito o objektu, funkcija i veliina objekta

Na pu putu tu od Lo Lovr vre e a d do o IIm mot otsk skog og ko kod d m mjjes esta ta Ba i i d do o lo je do do o te en enja ja ce cest stov ovne ne prome pro metnic tnice. e. O te enj enje e je n nast astalo alo je jerr se po posto stoje je i potporn potpornii zid n napra apravlj vljen en od k kam amena ena suho su hozi zid d u uru ru io. io. U Uru ru av avan anje je zi zid da jje e p pro rouz uzro ro ilo ilo o te en enje je na nas sip ipa a na na k koj ojem em je sm smje je te tena na prometnica, pa iz tog raz razloga loga prometnica nije b bila ila sigurna za uporabu. Osnovni zadatak na prometnici bio je izgraditi novi potporni zid radi osiguranja stabilnosti nasipa nasip a na ko kojem jem jje e smj smje e tena p promet rometnica. nica.

Potporni zid Projektiran je i izveden armirano svojom svoj om pole inom d du u

betonski zid T-presjeka. Zid jje e vertikalan, postavljen

ruba p prom rometnice etnice u p punoj unoj d duljini uljini o od d cca 28 28 m. IIzved zveden en je u dv dvije ije

faze: temelj zida, zida, te vertika vertikalni lni zid do odre ene visine. Visina zida iznosi 4 m, a v visina isina temelja je 40 40 cm. Zid je irine 65 cm na spoju sa temeljem te 50 cm na kruni zida. Zid je izveden od betona k klase lase C25/30, uz armiranje rebrastom i mre astom armaturom prema planu armature. Zid je je izveden u kam kampadama padama duljine 6 m m,, a izvedene su i dilatacije na duljinama duljina ma od 6 m m,, o oni ni s se es spajaj pajaju u kontinu kontinuirano irano u tem temelju elju pomo u propu tene arm armature, ature, te na zub na kon kontaktu taktu zid zidova ova i kam kampada. pada.

Vodopropusni sustav Za slu slu aj vel velikog ikog do dotok toka a pr procj ocjedn ednih ih i p povr ovr ins inskih kih v vod oda a ug ugra ra ene su vod vodopr opropu opusn snice ice kro kroz z koje voda mo e drenirati kroz zid. Vodopropusn Vodopropusnice ice su izvedene od PVC cijevi

110 mm,

koje su ugra ene n na a vis visini ini 1/3 z zida ida od b baze aze te teme melja, lja, a na raz razmak maku u du osi z zida ida od 2 m. Zasip Prostor izme u zida i na nasipa sipa na kojem je p prometnica rometnica ispunjen je 32

ljunkom granulacije

64 mm do 1/2 zida,a ostatak zasipa materijalom iz iskopa.

36

 

 

5.2. Tehnologija izgradnje potpornog zida

Dobiv i od strane investitora izvedbeni projekt potpornog zida izveden je

iroki

strojni iskop za temelj potpornog zida. Iskop je izveden bagerom pikamerom i bagerom sa korpom. korpo m. Uto Utovar var vi ka m materija aterijala la vr io se b bagero agerom m orpo orpom, m, a odv odvoz oz ma materijala terijala n na a depo deponij nij sa kamionima.

Nakon

to je nadzorni in enjer geodezije snimio teren obavljeno je planiranje terena

(ru no) te jje e izv izvedeno edeno zbijanje podloge. Zb Zbijanje ijanje se izvodilo v vibro ibro va valjkom. ljkom. Nakon to jje e podloga bila pripremljena slijedio je dovo dovoz z betona m mikserom ikserom i betonirao s se e podlo ni beton, klase C12/15. C12/15. Nakon betoniranog podlo nog betona s slijedilo lijedilo je postavljanje armature temeljne stope prema planu, jer je armatura napravljena strojno po pozicijama u armira arm ira nic nici. i. Pre Pregle gledav dav i post postav avlje ljenu nu i pove poveza zanu nu arm armatu aturu ru od strane strane n nadz adzorn ornog og in enjera enjera dozvoljava se se postav postavljanje ljanje o oplate plate i daljnj daljnje e betoniranje. Betoniranje s se e vr ilo beton pumpom.Nakon pumpom.Nak on

to je izvede izvedeno no betoniranje temeljne stop stope e potpornog zida s slijedio lijedio je

geodetski snimak snimak i iskol enje no novih vih segmenata segmenata.. Transport beto betona na obavljen je be beton ton mikserima. Kod ugradnje betona koristio se perivibrator peri vibrator

Zavr etkom temeljne stope postavljala se pripremljena armatura armatura zida, te oplata z zida. ida. Postaviv i svu op oplatu latu zida s slijedilo lijedilo je b betoniranje etoniranje zida sa klasom C 25/30. Radi opasnostiod odrona zid je izveden kampadno tj. u segmentima, pa tako se izvodilo i betoniranje, svakih 6,0 m.

Po sazrijevanju betona n na a m minimalnu inimalnu vrsto u slije slijedilo dilo je skidanje oplate te su se izvodile vodopropusnice, koje su sm smje je tene sv svakih akih 2 2,0 ,0 m, na v visini isini od 1/3 zida. Vodopropusnice e kroz zid odvoditi odvoditi povr insku vodu vani iz n nasipa. asipa. Vod Vodopropusnice opropusnice su sa unutarnj unutarnje e strane za ti ene mre ic icom om.. Za Zavr vr iv i iz izgr grad adnj nju u z zid ida, a, v vrr il ilo o s se e z zas asip ipav avan anje je iz iza a z zid ida a dr drob oblj ljen enim im materijalom i

ljunkom od 32

64 mm, do 1/2 zida. Na ljunak se postavljao geotekstil, te

se nastavljalo zasipanje nasipa do visine ceste s materijalom materi jalom iz iskopa.

Nakon izvedbe armirano

betonskih radova, pristupilo se izvedbi zavr nih radova Pod

ovim rad radovim ovima a izv izvede edeno no jje e ure enj enje e po povr vr ine tteren erena a isp ispred red z zida, ida, tte e je p prom rometn etnica ica vra vra ena u tzv. Prvobitn Prvobitno o stan stanje. je. Isto ttako ako o istila s se e radn radna a povr ina i pr prilazn ilaznii put, te se odve odvezao zao vi ak m mate aterija rijala la iz is iskop kopa. a. 37

 

 

NAPOMENA :  : 

Betoniranje: podlo lo ni bet beton on C 12/ 12/15 15 ·  pod

·  temelj

C 25/30

·  zid

C 25/30

 Armatura: strojn jno o po poz pozicij icijam ama a u armir armira a nic nicii ·  Izra ena stro

· 

ipkasta armatura B500B

asta a arm armatu atura ra B50 B500A 0A ·  Mre ast

Prilazni put: nemo emogu gu nosti izgrad izgradnje nje p prilazn rilaznog og pu puta ta pro promet met na ce cesti sti se o odvijao dvijao u je jednoj dnoj ·  Zbog n traci prometnice, a druga traka se koristila kao kao prilazni put. Promet na cesti se regulirao semaforima. semaforima. Osim prilaze eg puta traka se ko koristila ristila kao i deponij za armaturu i oplatu, te kao radni prostor.

Ispitivanje Ispitiva nje kval kvalitete itete u ugra gra enog mat materijala: erijala:

·  Armaturna izrada u sukladnosti uzimali ali su se uzo uzorci rci betona na mjestu mjestu ugradnje rad radii ispitivanja kvalitete kvalitete ·  Beton, uzim betona.. Jedna koca na 15 betona

30 m ³ betona ili jedna kocka svaka pozicija koja je

napravljena tog dana. - Pod Podlo lo ni beton beton 1 koc kocka ka -

Temelj

1 kocka

-

Zid

1 kocka

38

 

 

5.3. Slike s terena

SLIKA 18.: Ostatak starog potpornog zida izvedenog od kamena-suhozid.

39

 

 

SLIKA 19.: Priprema terena za temelje zida - iskop

40

 

 

SLIKA SLI KA 2 20.: 0.: Za Zavr vr en is iskop kop i prip priprem rema a tere terena na z za a pod podlo lo ni be beton ton

41

 

 

SLIKA 21.: 21.: Izved Izvedba ba pod podlo lo nog bet betona ona i arm armiranj iranje e temelja

42

 

 

SLIKA 22.: Postavljanje armature zida

43

 

 

SLIKA 23.: Izvedba oplate zida 

44

 

 

SLIKA 24,25.: Pogled na lice li ce zida, pozicija vodopropusnica 45

 

 

SLIKA SLIK A 26.: Vla na puk pukotina otina u z zidu idu nak nakon on izve izvedbe dbe

46

 

 

SLIKA SLI KA 2 27.: 7.: V Vla la na p puko ukotina tina

47

 

 

SLIKA SLI KA 28. 28.:: Vla na p puko ukotina tina du cij cijele ele v visin isine ez zida ida

Sanacija izvedenih radova Uvijek kod gradnje objekata dolazi do neplaniranih radnji, r adnji, tj. problema. Kod gradnje ovog potp po tporn ornog og zid zida ad do o lo je do vl vla a no nog gp puk uknu nu a zi zida da..

Puknu Pukn u e na z zidu idu se m moralo oralo sa sanirat nirati. i. Po to je zid od segm segmenata enata odnosno odnosno izv izveden eden u kampadama, kampadam a, segment n na a kojem je nastala vla na pukotina uklonjen jje e i izveden ponovno. Sanacija Sana cija je uspj uspje e no izveden izvedena. a.

Do puknu puknu a zid zida a je do lo zbo zbog g slij slijegan eganja ja koj koje e je nas nastalo talo nak nakon on izv izveden edenog og dij dijela ela zid zida. a. Uzrok slijeganja je podloga na kojoj je bio temelj zida. Jedan dio podloge je bio u stijeni, a drugi u z zemlj emljanom anom mate materijalu. rijalu. Nakon to je zid izvede izveden n n nasta astalo lo jje e slijega slijeganje nje i o te enje zida. 48

 

 

5.4. Proraun stabilnosti potpornog zida - primjer   Proraun za drenirano stanje

Visina zida

H= 4 m

Debljina zida

B= 0,65 m

Du ina sto stope pe iza zid zida a C= 2,2 2,25 5m Du ina stop stope e ispred zida A= 0,95 m Debljina stope

D= 0,4 m

Ukupna Uku pna du ina sto stope pe

L= 3,8 3,85 5m

Jedi Je din ni na te ina ina

= 20 kN kN/m /m³³

Kut trenja Kohezija

= 34º c = 2 kN/m²

Nagib zasipa prema horizontali

=2º

Trenje Tren je izm izme e u zid zida a i tla 2/3

= 23 º

Nagib zida Povr insko opte. na prom prometnici etnici

=2º p = 16,67 kN/m kN/m²²

49

 

 

Odre ivanj ivanje e ko koeficij eficijenta enta aktivn aktivnog og tl tlaka aka

cos 2 (j  - a ) cos 2 a  × cos(a  + d ) k a = é ê1 +

ë

sin(j  + d ) × sin(j  - v ) ù

2

ú

cos(a  + d ) × cos(a  - v ) û cos 2 (34 - 2)

k a =

cos 2 ( 2) × cos(2 + 23)

é sin( 34 + 23) × sin( 34 - 2) ù 1 + ê ú cos(2 + 23) × cos(2 - 2) û ë

2

 

k a = 0,48

Vertikalna naprezanja iza zida p = povr povr ins insko ko o opt pter ere e en enje je n na a pro prome metn tnic icii s v ,( 4, 4 ) = g  × H  +  p = 20 × 4,4 + 16,67 = 104,67 kPa u ( 4, 4) = 0kPa s v ' ( 4, 4 ) = s v ,( 4 , 4) = 104,67 kPa

 

s v ,( 0, 0) = 16,67kPa u ( 0, 0) = 0kPa s v ' (0, 0) = 16,67kPa

 

50

 

 

Odre ivan ivanje je si sile le ak aktivn tivnog og tl tlaka aka s  A ( 0, 0) = s v ( 0,0 ) × k a - 2c × k a = 16,67 × 0,48 - 2 × 2 × 0,48 = 5,23kPa s  A ( 4, 4 , 0) = s v ( 4, 4, 0) × k a - 2c × k a = 104,67 × 0,48 - 2 × 2 × 0.48 = 47,44kPa

 

Odre ivan ivanje je s sile ile k koja oja dj djeluj eluje e na z zid id i nj njezin ezinog og p polo olo aj aja a

 E  AH  =

(2,23 + 47,44) × 4,0 2

= 115,94kN 

 E  AV  =  E  AH  × tg (d  - a ) = 115,94 × tg (23 - 2) = 44,50kN  2

2

 E  A =  E  AH  + E  AV  = 115,94 2 + 44,50 2 = 124,19kN   r   E  A

 H 

= 4,4 / 3 = 1,47 m

r   E  A

V 

= (0,95 + 0,65 + 0,015) + 1,47 × tg (2) = 1,67m -

Po to je zid gotov gotovo o vertika vertikalan lan (

=2º)

51

 

 

Odre Od re iva ivanj nje e vlas vlastit tite e te ine ine zi zida da

Povr ine ine:  P 1 = 3,85 × 0,4 = 1,54m  P 2 =

0,30 × 4 2

= 0,6m 2

 P 3 = 0,35 × 4 = 1,40m  P 4 =

0,15 × 4 2

2

2

 

= 0,3m 2

 P  = 3,84m 2

52

 

 

W  zida =  P    × g  B = 3,84 × 24 = 92,16kN / m'

r  =

 P 1 × r 1 + P 2 × r 2 + P 3 × r 3

=

 

W 

=

 P  1,54 × 1,93 + 0,6 ×1,12 + 1,40 × 1,43 + 0,30 × 1,67 3,84

r W  = 1,59m W konzole = g  × H × L3 = 20 × 4 × 2, 25 = 180,00kN / m'

  r W konzole = 0,95 + 0,65 +

2,25 2

= 2,73m

Provjera stabilnosti s obzirom na klizanje kl izanje  F S  =

t  f 

=

 N × tg j  + c × l 

T  t  T  = Shoriz . =  E  AH  = 115,94kN 

 N  = Svert . = W  zida + W konzole + E  AV  = 92,16 + 180 + 44,50 = 316,66kN   

 F S  =

316,66 × tg 34 + 2 × 3,85 115,94

= 1,91 > 1,5

Provjera stabilnosti s obzirom na prevrtanje prevr tanje  F S  =  F S  =

S M  sigur . S M  prevrt .

=

W  zida × r W  zida + W konzole × r Wkontole + E  AV  × r  E  V   A

 E  AH  × r  E   H   A

92,16 × 1,59 + 180 × 2,73 + 44,50 × 1,67 115,94 × 1,47

 

= 4,18 > 1,5

53

 

 

Proraun za ne drenirano stanje Piezometarska linija na ½ H

Visina zida

H= 4 m

Debljina zida

B= 0,4 m

Du ina sto stope pe iza zid zida a

C= 2,2 2,25 5m

Du ina stop stope e ispred zida A= 0,95 m Debljina stope

D= 0,65 m

Ukupna Uku pna du ina sto stope pe

L= 3,8 3,85 5m

Jedi Je din ni na te ina ina

= 20 kN kN/m /m³³

Kut trenja Kohezija

= 34º c = 2 kN/m²

Nagib zasipa prema horizontali

=2º

Trenje Tren je izm izme e u zid zida a i tla 2/3

= 23 º

Nagib zida

=2º

Povr insko opte. Na prom prometnic etnicii p = 16,67 kN/m kN/m²² 54

 

 

Odre ivanj ivanje e ko koeficij eficijenta enta aktivn aktivnog og tl tlaka aka cos 2 (j  - a ) k a =

cos 2 a  × cos(a  + d )

é ê1 +

sin(j  + d ) × sin(j  - v ) ù cos(a  + d ) × cos(a  - v )

ë k a =

cos 2 (34 - 2)

2

ú û

cos 2 ( 2) × cos(2 + 23)

é sin( 34 + 23) × sin( 34 - 2) ù + 1 ê ú cos(2 + 23) × cos(2 - 2) û ë

2

 

k a = 0,48

Vertikalna naprezanja iza zida s v ,( 4, 4 ) = g  × H  +  p = 20 × 4,4 + 16,67 = 104,67 kPa u ( 4, 4) = 2,2 × 10 = 22kPa s v ' ( 4, 4 ) = 104,67 - 22 = 82,67kPa s v ,( 0, 0) = 16,67kPa

 

u ( 0, 0) = 0kPa s v ' (0, 0) = 16,67kPa s v , 2, 2 ) = 20 × 2,2 + 16   ,67 = 60,67kPa u ( 2, 2) = 0kPa

 

s v ' ( 2, 2) = 60,67 kPa

55

 

 

Odre ivan ivanje je si sile le ak aktivn tivnog og tl tlaka aka

s  A ( 0, 0) = s v ( 0,0 ) × k a - 2c × k a = 16,67 × 0,48 - 2 × 2 × 0,48 = 5,23kPa s  A( 2, 2) = s V ( 2, 2) × k a - 2c × k a = 60,67 × 0,48 - 2 × 2 0,48 = 26,34kPa

 

s  A ( 4, 4 , 0) = s v ( 4, 4, 0) × k a - 2c × k a = 82,67 × 0,48 - 2 × 2 × 0.48 = 36,90kPa

s  A,u (0, 0 ) = 5,23kPa s  A,u ( 2, 2) = 26,34kPa s  A,u ' ( 4, 4 = 36,90 + 22 = 58,90kPa

 

s  AH   

56

 

 

Odre ivan ivanje je s sile ile k koja oja dj djeluj eluje e na z zid id i nj njezin ezinog og p polo olo aj aja a

 E  AH  =

(5,23 + 26,34) 2

× 2,2 +

26,34 + 58,90 2

× 2,2 = 128,48kN  

å M  = 0 35,81 × 0,73 + 57,94 × 1,1 + 23,22 × 2,93 + 11,5 × 3,3 = 128, 48 × r  Ea

 H 

 H  r   E  A = 1,53m

 E  AV  =  E  AH  × tg (d  - a ) = 128,48 × tg (23 - 2) = 49,31kN 

 

2 2  E  A =  E  AH  + E  AV  = 128,48 + 49,31 = 137,62kN  2

2

r  = (0,95 + 0,65 + 0,015) + 1,53 × tg (2) = 1,67 m  E  A V 

57

 

 

Odre Od re iva ivanj nje e vlas vlastit tite e te ine ine zi zida da

Povr ine ine:  P 1 = 3,85 × 0,4 = 1,54m 2  P 2 =

0,30 × 4 2

= 0,6m 2

 P 3 = 0,35 × 4 = 1,40m 2    P 4 =

0,15 × 4 2

= 0,3m 2

 P  = 3,84m 2

58

 

 

  × g  B = 3,84 × 24 = 92,16kN / m' W  zida =  P 

r W  =

=

 P 1 × r 1 + P 2 × r 2 + P 3 × r 3

=

 P  1,54 × 1,93 + 0,6 ×1,12 + 1,40 × 1,43 + 0,30 × 1,67

 

3,84

r W  = 1,59m W konzole = g  × h1  × L3 + g  × h2 × L3 = 20 × 2 × 2,25 + 10 × 2 × 2,5 = 135,00kN / m'

  r W  = 0,95 + 0,65 +

2,25 2

= 2,73m

Provjera stabilnosti s obzirom na klizanje kl izanje  F S  =

t  f 

=

 N × tg j  + c × l 

T  t  T  = Shoriz . =  E  AH  = 128,48kN 

 N  = Svert . = W  zida + W konzole + E  AV  = 92,16 + 135 + 49,31 = 276, 47kN  

 F S  =

276,47 × tg 34 + 2 × 3,85 128,48

= 1,51 > 1,5

Provjera stabilnosti s obzirom na prevrtanje prevr tanje  F S  =  F S  =

S M  sigur . S M  prevrt .

=

W  zida × r W  zida + W konzole × r Wkontole + E  AV  × r  E  V   A

 E  AH  × r  E   H   A

92,16 × 1,59 + 135 × 2,73 + 49,31 × 1,67 128,48 × 1,53

 

= 3,04 > 1,5

59

 

 

6. ZAKLJUAK

Mehanika Meh anika tla je, zaj zajedno edno s meh mehanikom anikom s stijen tijena a i in enje enjerskom rskom geologij geologijom, om, dio tehni ke ge tehni geotehn otehnike ike koj koja a se bav bavii proje projektiran ktiranjem jem i izvo enjem obje objekata kata u tlu i stije stijeni. ni. Za potrebe geotehnike, geotehnike, u m mehanici ehanici tla se prou avaju teo teoretski retski mo modeli deli naprezanja, defor de form mac acij ija, a, te en enja ja i sl sl., ., po pom mo u k koj ojih ih s se e p pred redvi vi aj aju u pon pona a an anja ja geot geoteh ehni ni kih obj objek ekat ata a i procjenjuj procj enjuje e koliko ta pona anja zad zadovolj ovoljavaj avaju u postavlj postavljene ene kriterij kriterije. e.

-

Iz sveg svega a pretho prethodno dno to je gore nave navedeno deno u ovo ovom m radu mo e se zaklj zaklju u iti da se

geotehnika geote hnika uz m mehan ehaniku iku tla k kao ao zna znanost, nost, m mnogo nogo razliku razlikuje je od drug drugih ih gra evins evinskih kih p podru odru ja.

-

U posljednje vrijeme sve iru primjenu imaju armirno

izgradnji izgrad nji gra evin evinsko sko

betonski potporni zidovi u

geot geotehni ehni kih obje objekata kata u odno odnosu su na drug druge e vrste potpo potpornih rnih zido zidova. va.

Uspje Uspj e no se primj primjenjuju enjuju kod prom prometnica etnica i d drugih rugih geote geotehni hni kih obje objekata. kata. Primj Primjena ena im jje e sve ira zb zbog og jjednostavnosti ednostavnosti izvedbe i vije vijeka ka traja trajanja. nja.

-

U ovom diplomskom radu prikazan je klasi an primjer jednog potpornog zida sa

na inom njego njegove ve izved izvedbe be i pro prora ra unom stab stabilnos ilnosti. ti. Iako z zid id gle gledano dano u g globa lobalu lu predstavlj predstavlja a  jednu cjelinu, on je izveden u segmentima tj. kampad kampadama ama duljine cca 6 m. Izveden je u segmentim segm entima a da nebi do lo do odron odrona a nasip nasipa a prom prometnice. etnice.

- Iz sve svega ga ovo ovog g mo e se jo zak zaklju lju iti da se pot potpor porni ni zid zidov ovii mogu mogu izvo izvodit ditii tamo tamo gdje su potrebni, ali treba pa paziti ziti na kar karakteristike akteristike tla i optere enja. Isto tako treba se prilagoditi prilag oditi zah zahtjevim tjevima a invest investitora itora i uv uvjetim jetima a tehno tehnologij logije e gra enja enja..

60

 

 

7. LITERATURA

http://line.tvz.hr/zlatovic/SuvremeneMetodeUGeotehnici   1. 1.Zla Zlato tovi vi , S S., ., 20 2006 06 Bi Bilj lje e ke ke.. .. http://line.tvz.hr/zlatovic/SuvremeneMetodeUGeotehnici 2.Roj 2.R oje-B e-Bona onacci, cci,T.2 T.2005 005 POT POTPOR PORNE NE GRA EVI EVINE NE I GRA EVN EVNE E JAM JAME E 3.Szav 3.S zavits its-No -Nossa ssan, n, A A., ., IIv v i , T. T.,, 2 2006 006,, Eu Eurok rokod od 4.Dimenzioniranje potpornih konstrukcija...  www.gradst.hr/LinkClick.aspx?file ticket=zfFc9iQpBnc%3D&tabid   www.gradst.hr/LinkClick.aspx? fileticket=zfFc9iQpBnc%3D&tabid 5. graditeljstvo.tvz.hr/php/skini_repoz.php?id=16121&id1=31&id2=4 6.Potporni zidovi... rgn.hr/~pkvasnic/05a_ rgn.hr/~pkvasnic/05a_POTPORNI  POTPORNI %20  %20 ZIDOVI.pdf ZIDOVI.pdf 7. Gabionski zidovi.... specgra.tvz specgra.tvz.hr/php/skini_repoz.php .hr/php/skini_repoz.php?id=16310&id1=3&id2=1 ?id=16310&id1=3&id2=1   8. Potporne konstrukcije... info.grad.hr/!res/odbfiles/.../szavits-g5_ potporne _  _konstrukcije konstrukcije-radno.pdf  -radno.pdf  

61

 

 

8. PRILOZI

62

 

 

63

 

 

64

 

 

65