Programski jezik Java seminarski rad

Univerzitet „Vi „Vitez“ tez“ Travnik  Fakultet Poslovne informatike Studij I ciklusa; I godina Smijer: Poslovna informatika

- Programski jezik JavaSEMINARSKI RAD

Travnik 20. 05. 205

Univerzitet „Vi „Vitez“ tez“ Travnik  Fakultet Poslovne informatike Studij I ciklusa; I godina Smijer: Poslovna informatika

- Pro Program gramsk skii jezi jezik k Java Java-SEMINARSKI RAD

I!"V": I!"V": !a# "mel $e%i&# student Sveu'ili(ta)Univerz Sveu'ili(ta) Univerziteta iteta „Vitez“ Travnik# Indeks %roj: *++,-.)/PI odgovorno i uz moralnu i akademsku odgovornost izjavljujem da sam ovaj rad izradio 0ot0uno samostalno uz kori(tenje citirane literature i 0omo& 0rofesora odnosno asistenta1

STU/2$T: "mel $e%i& P34F2S43: /oc1 dr Sini(a 5ini& "SIST2$T: : mr1 sc1 5a6ir ajmovi& P32/52T: Princi0i 0rogramiranja

Pot0is studenta:77777777777777777 

UVOD

Seminarski rad 0osve&en je 0rogramskom jeziku !ava1 8ao (to je i sam naslov# ovdje &emo govoriti o samom 0rogramskom jeziku zvanom !ava1 /akle# %iti &e 0oja(njena sintaksa jezika1 Sku0 ta'no odre9eni6 0ravila koje 0rogrameri moraju znati i koji6 se moraju 0ridravati kako %i ra'unalo na0ravilo ono (to i elimo1 /a %i razumjeli ovaj seminarski rad moramo razumijeti razloge koji su uticali na stvaranje 0rogramskog jezika !ava i znati razmi(ljati kao 0rogramer1 4vaj seminarski rad za0o&et &emo sa nastankom !ave a zavr(iti 0rogramima1 U 0rvom 0oglavlju s naslovom uvod definisan je cilj seminarskog rada o%razloena struktura rada te o0isan sadraj odre9eni6 0oglavlja1 /rugo 0oglavlje ima naslov nastanak 0rogramskog jezika gdje &emo saznati kako i za(to je !ava nastala i (ta je &ini tako vanom i kako se mijenjala tokom godina1 /alje# &emo definisati  0rogramski jezik !ava i navesti njene 0rednosti i elemente1 4nda &emo o%razloiti za(to u'iti  0rogramski jezik java1/alje &emo se u0oznati sa ma(inskim jezikom /ava Virtual 5ac6ine i sa  0isanjem a0likacija u !avi i na kraju 0rogramiranje u !avi1

Posljednje 0oglavlje sa naslovom zaklju'ak zavr(ni je dio seminarskog rada u kojem je saet cijeli rad1 5a kraju rada iza 0osljednjeg 0oglavlja nalazi se 0o0is literature koja je kori(tena 0ri izradi ovog seminarskog rada

4

NASTANAK PROGRAMSKOG JEZIKA JAVA

!ava je 0rogramski jezik# koji je razvila kom0anija Sun Microsystems  0ocetkom devedeseti6 godina1 5nogi konce0ti !ave su %azirani na jeziku Oberon autora $iklausa Virta# tvorca Paskala# 5odule i drugi6 jezika# i i >??,a# ali je mnogo stroiji 0ri  0revodenju# dizajniran tako da %ude nezavistan od 0latforme# i sa 0ojednostavljenim u0ravljanjem memorijom1 Pret0ostavlja se da je ovo uradeno z%og 0o0ularnosti jezika ># ali i z%og jednostavnosti neki6 struktura1 Prva verzija je zvanicno o%javljena -@@A1 Bodine1vani'nog najavljivanja !ave u 0role&e -@@A# do0rinijelo je dosta oso%a u razvijanju ovog jezika1 Cill !oD# "rt6ur van ommunitD Process# !>P= 0romenio  je na'in usvajanja novi6 ideja i nji6ovog 0reno(enja u jezik1 Svet !ave nikada nije dugo stajao u mestu1 IzdaXem !KS2 A stvorena je nova !ava# 0rilago9ena 0otre%ama 0rogramskog okruenja koje se stalno mjenja1 !ava 0onovo 0redvodi razvoj 0rogramski6 jezika1 Y

& ??1 Tvorci !ave su eljeli na0raviti 0rogramski jezik  koji %i %io jednostavniji za nau'iti i koristiti nego >??1 Iz tog razloga %ili su 0risiljeni odustati od dosta 0ristu0a i idejni6 rje(enja koje 0rogrameri generalno smatraju z%unjuju&ima znate li nekog tko koristi tem0lateove u >??,u= te dodati nove mogu&nosti kao (to je 0rimjerice gar%age collection1 8rajnji rezultat je novi 0rogramski jezik koji je uistinu lak(i za savladati

od >??,a1 Ugra9enim mogu&nostima 0o0ut gar%age collection i eliminiranjem 0ointerske aritmetike us0jeli su odstraniti naj'e(&i izvor gre(aka koje %i se javljale 0rilikom  0rogramiranja u > ili >?? 0rogramskim jezicima1 $o# kako &emo vidjeti u daljnjem tekstu# ova 0o%olj(anja nisu 0ro(la %es0latno111 >?? je tre%ao %iti 0o%olj(ani >1 $jegove mogu&nosti kori(tenja o%jektno orijentirani6 te6nika otvarale su mogu&nost razvoja 0uno ve&i6 i %olje organizirani6 0rograma1 Pri njegovoj izradi tvorci su se 0ridravali sljede&eg:

 >?? izvorni kod mora 0odravati istu sintaksno)semanti'ku strukturu >,a te koliko je god mogu&e nadograditi se na sam > i 0odravati te6nike 0rogramiranja kori(tene od strane >,  0rogramera  Izvr(ni kodovi 0isani u >??,u moraju %iti %arem isto toliko efikasni i %rzi kao > izvr(ni kodovi kako %i se omogu&ila njegova 0rimjena i u vremenski kriti'nim rje(enjima  $adalje# 0rogramiraju&i u !avi ograni'eni ste na kori(tenje ve& definirani6 su'elja interface=1 !ava je u tom dijelu dosta sla%a1 Postoje&e klase daju mogu&nost !ava 0rogramu izvr(avanje samo sljede&i6 o0eracija:

 'itanje i 0isanje datoteka  crtanje to'aka i drugi6 0rimitivni6 K/ o%jekata u %oji  'itanje i mani0ulaciju slika  kreiranje korisni'ki6 su'elja n0r1 kori(tenje vi(e 0rozora na deskto0u=  komuniciranje 0reko mreni6 servisa ne samo