Profil_zajednice_Grad_Uzice_mart_2010_777.pdf

February 1, 2018 | Author: Natasa Stanojevic-Kostic | Category: N/A
Share Embed Donate


Short Description

Download Profil_zajednice_Grad_Uzice_mart_2010_777.pdf...

Description

1 2

Uvod Osnovne karakteristike 2.1 2.2 2.3 2.4 2.5

3 4

7 8

Geografski položaj (lokacija)........................................................................................................ 8 Opšti podaci ................................................................................................................................. 9 Klima ..........................................................................................................................................12 Lokalna samouprava (administracija) ........................................................................................12 Istorija, tradicija i kulturno nasleđe.............................................................................................13

Prirodni resursi Ljudski resursi

14 14

4.1 Stanovništvo (broj stanovnika i stopa rasta) .................................................................................14 4.2 Stanovništvo prema tipu naselja ................................................................................................15 4.3 Vitalni događaji...........................................................................................................................16 4.4 Stanovništvo prema bračnom stanju .........................................................................................17 4.5 Starosna struktura stanovništva.................................................................................................18 4.6 Polna struktura stanovništva......................................................................................................20 4.7 Etnička struktura stanovništva ...................................................................................................21 4.8 Struktura stanovništva prema veroispovesti ..............................................................................21 4.9 Struktura stanovništva prema maternjem jeziku........................................................................22 4.10 Stanovništvo prema aktivnosti ...................................................................................................22 4.10.1 Struktura stanovništva prema aktivnosti i polu 22 4.10.2 Struktura aktivnog stanovništva prema vrsti zanimanja i oblasti delatnosti 23 4.11 Obrazovna struktura stanovništva .............................................................................................24 4.12 Porodice i domaćinstva..............................................................................................................25 4.12.1 Porodice ............................................................................................................................25 4.12.2 Domaćinstva 26 4.13 Migracije stanovništva................................................................................................................26 4.13.1 Doseljenici 26 4.13.2 Dnevne migracije 27

5

Stambeni resursi 5.1 5.2

6

28

Stambena statistika....................................................................................................................28 Stambena izgradnja ...................................................................................................................31

Privreda Privredna struktura..............................................................................................................................32 6.1 Privredna struktura po delatnostima ..........................................................................................32 6.2 Industrija.....................................................................................................................................35 6.3 Poljoprivreda ..............................................................................................................................36 6.4 Šumarstvo ..................................................................................................................................41 6.5 Preduzeća prema broju zaposlenih ...........................................................................................41 6.6 Makroekonomski pokazatelji......................................................................................................42 6.7 Struktura izvoza .........................................................................................................................43 6.8 Struktura izvoza prema destinaciji .............................................................................................44 Javne finansije ....................................................................................................................................45 6.9 Prihodi opštinskog budžeta........................................................................................................45 6.10 Rashodi opštinskog budžeta......................................................................................................46 Ustanove .............................................................................................................................................46 6.11 Javna komunalna preduzeća .....................................................................................................46 6.12 Javna preduzeća........................................................................................................................47 6.13 Finansijke institucije ...................................................................................................................47 Investicije ............................................................................................................................................48 6.15 Industrijske zone i industrijski parkovi........................................................................................48 6.15.1 Lokacija industrijskih zona/parkova 50 6.15.2. Olakšice koje nudi lokalna zajednica 51 6.15.3 Programi za obuku radne snage 51 6.15.4 Inkubator centri za nove biznise 51 2

32

6.15.5 Proces izdavanja dozvola .......................................................................................................52

7

Radna snaga

52

7.1 Broj i struktura zaposlenih..........................................................................................................52 7.2 Zaposlenost po delatnostima .....................................................................................................53 7.3 Prosečne zarade........................................................................................................................53 7.4 Zarade po delatnostima .............................................................................................................54 7.5 Zapošljavanje .............................................................................................................................55 7.6 Nezaposlenost ...........................................................................................................................56 7.8 Nezaposlenost prema stepenu obrazovanja .............................................................................57 7.9. Nezaposlenost prema dužini čekanja ........................................................................................58 7.10. Nezaposlenost prema starosnoj strukturi ..................................................................................59

8

Javni resursi

59

8.1 Saobraćajna infrastruktura.........................................................................................................59 Putna infrastruktura 59 8.1.1 Drumski saobraćaj 59 8.1.3 Železnički saobraćaj i infrastruktura 60 8.1.3 Vazdušni saobraćaj 61 8.2 Komunalna infrastruktura...........................................................................................................61 8.2.1 Vodovod i kanalizacija 61 8.2.2 Sistem daljinskog grejanja 61 8.2.3 Elektro infrastruktura 61 8.2.4 Telekomunikacioni sistem 62 8.3 Energetika ..................................................................................................................................63 8.3.1 Gasovodna mreža 63 8.4 Zdravstvena i socijalna zaštita ...................................................................................................63 8.5 Obrazovni kapaciteti ..................................................................................................................66

9

Resursi životne sredine

68

9.1 Kvalitet vazduha.........................................................................................................................68 9.2 Kvalitet zemljišta ........................................................................................................................71 9.3 Kvalitet voda...............................................................................................................................71 9.4 Upravljanje čvrstim komunalnim otpadom .................................................................................72 9.4.1 Prosečni morfološki sastav komunalnog otpada u Užicu 72

10

Turistički resursi

72

10.1 Broj posetilaca............................................................................................................................73 10.2 Smeštajni kapaciteti ...................................................................................................................74

11

Kvalitet života

75

11.1 Javni sadržaji i rekreativni programi ..........................................................................................75 11.1.1. Sportski sadržaji (tereni, sportske dvorane, centri za rekreaciju, stadioni) 76 11.1.2 Rekreativni programi, sportske i predškolske aktivnosti 78 11.2 Crkve i hramovi ..........................................................................................................................78 11.3 Lokalni centri za okupljanje........................................................................................................79 11.3.1 Biblioteke 79 11.3.2 Parkovi 79 11.3.5 Pozorišta 80 11.3.3 Muzeji 80 11.4 Aktivnosti u kulturi (kulturne manifestacije, proslave, festivali, parade, svečanosti, koncerti)...81 11.5 Zabava i usluge..........................................................................................................................82 11.5.1 Restorani 82 11.5.2 Bioskopi 83 11.5.3 Šoping zone i maloprodajni centri 84

12 Lokalni razvoj u relaciji sa regionalnim i državnim strateškim dokumentima

84

3

Lista tabela Tabela 1. Osnovni podaci o opštini/gradu i okrugu (površina i stanovništvo), 2002. ...............................7 Tabela 2. Opšti podaci o naseljima i katastarskim opštinama, 2009. ......................................................9 Tabela 3. Podaci o naseljima (tip naselja, broj stanovnika i površina), 2002...........................................9 Tabela 4. Spisak naselja i pripadajućih katastarskih opština sa površinama.........................................10 Tabela 5. Projekcija stanovnika Grada Užica 2002 – 2025....................................................................11 Tabela 6. Klimatski pokazatelji 2009. .....................................................................................................12 Tabela 7. Struktura odbornika u Skupštini grada, 2009. ........................................................................12 Tabela 8. Struktura zemljišnih površina, 2008. ......................................................................................14 Tabela 9. Uporedni pregled broja stanovnika, podaci iz popisa 2002....................................................14 Tabela 10. Procenjeni broj stanovnika u periodu 2002-2008* ...............................................................15 Tabela 11. Struktura stanovništva prema tipu naselja, 2005. ................................................................15 Tabela 12. Vitalni događaji, 2008*..........................................................................................................16 Tabela 13. Struktura ženskog stanovništva starog 15 godina i više prema broju živorođene dece, 2002........................................................................................................................................................16 Tabela 14. Struktura stanovništva starog 15 i više godina prema bračnom stanju i polu, 2002. ...........17 Tabela 15. Struktura stanovništva prema starosti i polu, 2002.godinu ..................................................18 Tabela 16. Struktura stanovništva po osnovnim kontigentima * ............................................................19 Tabela 17. Starosni indikatori stanovništva, 2008..................................................................................20 Tabela 18. Polna struktura stanovništva, 2002. .....................................................................................20 Tabela 19. Struktura stanovništva prema etničkoj ili nacionalnoj pripadnosti, 2002..............................21 Tabela 20. Struktura stanovništva prema veroispovesti, 2002. .............................................................21 Tabela 21. Struktura stanovništva prema maternjem jeziku, 2002. .......................................................22 Tabela 22. Struktura stanovništva prema aktivnosti i polu, 2002...........................................................22 Tabela 23. Struktura aktivnog stanovništva prema zanimanju, 2002.....................................................23 Tabela 24. Struktura stanovništva starog 15 i više godina prema školskoj spremi i pismenosti, 2002. 24 Tabela 25. Struktura porodica prema broju dece, 2002. ........................................................................25 Tabela 26. Struktura porodica prema tipu, 2002. ...................................................................................25 Tabela 27. Struktura domaćinstava prema broju članova, 2002............................................................26 Tabela 28. Broj doseljenika po vremenskim periodima..........................................................................27 Tabela 29. Struktura doseljenika prema području sa kojeg su doseljeni, 1940-2002. ...........................27 Tabela 30. Dnevne migracije prema tipu migranata, 2002.....................................................................27 Tabela 31. Dnevne migracije stanovništva koje obavlja zanimanje prema tipu delatnosti, 2002. .........28 Tabela 32. Broj i površina stanova, drugih nastanjenih prostorija, kolektivnih stanova i nastanjena lica, 2002........................................................................................................................................................28 Tabela 33. Struktura kolektivnih stanova, 2002. ....................................................................................29 Tabela 34. Struktura stanova prema vrsti i opremljenosti, 2002. ...........................................................29 Tabela 35. Struktura stanova prema godini izgradnje, 2002..................................................................30 Tabela 36. Struktura nastanjenih stanova prema broju domaćinstava i lica, 2002................................30 Tabela 37. Stambene jedinice prema nivou opremljenosti infrastrukturom, 2007. ................................30 Tabela 38. Vrednost izvedenih građevinskih radova, 2005. ..................................................................31 Tabela 39. Cene stanova na tržištu u 2008 i 2009.................................................................................31 Tabela 40. Cene stanova novogradnje, II polugodište 2008. i I polugodište 2009.* ..............................31 Tabela 41. Broj radnika u preduzećima po delatnosti preduzeća, 2008. ...............................................32 Tabela 42. Struktura preduzeća, ustanova i drugih pravnih lica prema oblasti delatnosti, stanje 12.04.2006..............................................................................................................................................33 Tabela 43. Struktura preduzetničkih radnji po delatnostima, 2006. .......................................................34 Tabela 44. Struktura preduzetničkih radnji prema oblicima organizovanja, 2006..................................34 Tabela 45. Struktura aktivnog stanovništva koje obavlja zanimanje po delatnostima, 2002. ................35 Tabela 46. Struktura poljoprivrednog stanovništva prema posedovanju poljoprivrednog gazdinstva, polu i aktivnosti, 2002. ............................................................................................................................37 Tabela 47. Struktura ukupne poljoprivredne površine u opštini prema načinu korišćenja, 2006. ..........38 Tabela 48. Struktura poljoprivredne površine privatnih gazdinstava u opštini prema načinu korišćenja, 2007........................................................................................................................................................38 Tabela 49. Proizvodnja pojedinih ratarskih kultura, industrijskog, povrtnog i krmnog bilja, 2007. .........38 4

Tabela 50. Proizvodnja voća i povrća, 2009. .........................................................................................39 Tabela 51. Broj stoke, stanje 01.12.2007...............................................................................................40 Tabela 52. Prosečan broj stoke, stanje 01.12.2007. ..............................................................................40 Tabela 53. Prodaja i otkup poljoprivrednih proizvoda i stoke, 2007.......................................................40 Tabela 54. Pošumljene površine i posečena drvna masa, 2006............................................................41 Tabela 55. Veličina preduzeća prema broju zaposlenih, 2007. .............................................................41 Tabela 56. Struktura narodnog dohotka po delatnostima, 2005. ...........................................................42 Tabela 57. Struktura narodnog dohotka po oblicima svojine, 2005. ......................................................42 Tabela 58. Društveni proizvod preduzeća, 2005. * ................................................................................43 Tabela 59. Osnovni podaci o preduzećima, 2005. .................................................................................43 Tabela 60. Struktura izvoza prema vrsti roba 2009................................................................................43 Tabela 61. Zemlje sa kojima je Zlatiborski region najviše poslovao tokom 2009. ................................44 Tabela 62. Struktura prihoda opštinskog budžeta, 2009 .......................................................................45 Tabela 63. Struktura rashoda opštinskog budžeta, 2009.......................................................................46 Tabela 64. Spisak javno-komunalnih preduzeća....................................................................................46 Tabela 65. Spisak javnih preduzeća.......................................................................................................47 Tabela 66. Spisak preduzeća sa privatno - javnim partnerstvom ..........................................................47 Tabela 67. Spisak poslovnih banaka......................................................................................................47 Tabela 68. Spisak osiguravajućih društava............................................................................................48 Tabela 69. Ostvarene investicije u privatnom sektoru u poslednjih 10 godina ......................................48 Tabela 70. Industrijske poslovne zone i lokaliteti ...................................................................................48 Tabela 71. Spisak kompanija smeštenih u industrijskim zonama/parkovima, 2008. .............................49 Tabela 72. Olakšice koje nudi lokalna zajednica...................................................................................51 Tabela 73: Program obuka NSZ.............................................................................................................51 Tabela 74. Inkubator centar....................................................................................................................52 Tabela 75. Broj i struktura zaposlenih, 2009. .........................................................................................52 Tabela 76. Struktura zaposlenih u preduzećima, ustanovama, zadrugama i ........................................53 organizacijama, po sektorima delatnosti, 2009. .....................................................................................53 Tabela 77. Prosečne zarade po zaposlenom, 2009...............................................................................54 Tabela 78. Uporedni pregled prosečnih zarada po zaposlenom po godinama......................................54 Tabela 79. Prosečne zarade po zaposlenom bez poreza i doprinosa, po sektorima delatnosti, 2009..55 Tabela 80. Struktura zapošljavanja, januar-maj 2008. ...........................................................................55 Tabela 81. Slobodna radna mesta januar 2007 – maj 2008.* ................................................................55 Tabela 82. Struktura nezaposlenih i tražilaca zaposlenja prema polu, maj 2008. .................................56 Tabela 83. Broj i polna struktura nezaposlenih, pregled po godinama ..................................................56 Tabela 84. Stopa nezaposlenosti, 2007, 2008, 2009. ............................................................................56 Tabela 85. Nezaposleni prema stepenu obrazovanja, 2009. .................................................................57 Tabela 86. Nezaposleni prema dužini čekanja, 2007 – 2009. ...............................................................58 Tabela 87. Nezaposleni prema starosnoj strukturi, 2007, 2008, 2009...................................................59 Tabela 88. Dužina puteva, 2007* ...........................................................................................................59 Tabela 89. Promet robe i putnika u železničkom saobraćaju, 2009.......................................................60 Tabela 90. Vodovodna mreža, 2009. .....................................................................................................61 Tabela 91. Korisnici daljinskog grejanja .................................................................................................61 Tabela 92. Stanje instalisanim kapacitetima, 2008. ...............................................................................62 Tabela 93. PTT saobraćaj, 2009. ...........................................................................................................62 Tabela 94. Telekomunikacioni sistem, 2009. .........................................................................................62 Tabela 95. Iskorišćenje energije, 2009...................................................................................................63 Tabela 96. Mreža gasovoda ...................................................................................................................63 Tabela 97. Bolnički kapaciteti, 2009. ......................................................................................................63 Tabela 98. Ulaganja u zdravstvo i socijalni rad, 2009.*..........................................................................63 Tabela 99. Lekari, stomatolozi i diplomirani farmaceuti u zdravstvenim službama, 2009. ....................64 Tabela 100. Oboljenja i stanja u ambulantno-dispanzerskim službama u 2009. na području Grada Užica.......................................................................................................................................................64 Tabela 101. Korisnici socijalne zaštite – maloletna lica, 2009. ..............................................................65 Tabela 102. Korisnici socijalne zaštite – punoletna lica, 2009. ..............................................................65 Tabela 103. Kapaciteti obrazovnih institucija, 2007. ..............................................................................66 Tabela 104. Ulaganja u obrazovanje, 2009............................................................................................66 Tabela 105. Broj i struktura obrazovnih ustanova, 2006. .......................................................................66 Tabela 106. Ukupan broj učenika, studenata i korisnika obrazovnih ustanova, 2006. ..........................67 5

Tabela 107. Prosečan broj učenika, studenata i korisnika smeštaja u obrazovnim ustanovama, 2006. ................................................................................................................................................................67 Tabela 108. Ukupan broj učenika u osnovnim školama, 2008...............................................................67 Tabela 109. Čađ -Monitoring aerozagađenja za 2008.godinu.*.............................................................68 Tabela 110. Sumpor dioksid - Monitoring aerozagađenja za 2008. godinu. *........................................69 Tabela 111. Azotni oksidi - Monitoring aerozagađenja za 2008.godinu.................................................69 Tabela 112. Čađ - Monitoring aerozagađenja za 2009.godinu. .............................................................69 Tabela 113. Sumpor dioksid - Monitoring aerozagađenja za 2009.godinu.*..........................................70 Tabela 114. Azotni oksidi - Monitoring aerozagađenja za 2009.godinu.................................................70 Tabela 115. Higijenska ispravnost vode za piće centralnog gradskog vodovoda..................................71 JKP ”Vodovod“Užice. * ...........................................................................................................................71 Tabela 116. Upravljanje čvrstim komunalnim otpadom, 2009 ...............................................................72 Tabela 117. Prosečan morfološki sastav komunalnog otpada u Užicu..................................................72 Tabela 118. Broj i struktura turista i ostvarenih turističkih noćenja, 2009. .............................................73 Tabela 119. Mogućnosti razvoja različitih vrsta turizma.........................................................................74 Tabela 120. Smeštajni kapaciteti, 2009.* ...............................................................................................74 Tabela 121. Sportski objekti*..................................................................................................................76 Tabela 122. Crkve i hramovi...................................................................................................................78 Tabela 123. Bibliioteka, 2009 .................................................................................................................79 Tabela 124. Broj pozorišta, sedišta, predstava i posetilaca, 2009.*.......................................................80 Tabela 125. Broj muzeja, postavki i posetilaca, 2009.*..........................................................................81 Tabela 126. Kulturne manifestacije i izložbe, 2009 ................................................................................81 Tabela 127. Restorani, 2009. .................................................................................................................82 Tabela 128. Broj bioskopa, bioskopskih sedišta, projekcija i posetilaca,2009. ......................................83

6

1

Uvod

Odeljenje za lokalni ekonomski razvoj Grada Užica izradilo je ovaj dokument u periodu januar – mart 2010. godine po MEGA metodologiji, pod nazivom Profil zajednice. Dokument sadrži podatke iz popisa 2002. godine kao i najnovije dostupne podatke iz 2008., 2009. i 2010. godine, prikupljene iz svih relevantnih institucija: Republičli zavod za statistiku – odeljenje Užice, Regionalna privredna komora Užice, Nacionalna služba za zapošljavanje, Gradska uprava za urbanizam, izgradnju i inspekcijske poslove, JP”Direkcija za izgradnju”, Zdravstveni centar, Užice itd. Osnovni cilj Profila zajednice je detaljno upoznavanje potrencijalnih investitora, zainteresovanih lica, lokalne poslovne zajednice ali i lokalnih institucija sa ekonomskim, političkim, socijalnim i kulturnim stanjem u gradu. . Grad Užice i Odeljenje za lokalno ekonomski razvoj zahvaljuju se svim pojedincima, institucijama i organizacijama koje su pružilie neophodne podatke za izradu ovog dokumenta.

Tabela 1. Osnovni podaci o opštini/gradu i okrugu (površina i stanovništvo), 2002.

Površina 2 (km )

Urbana zona Ruralna zona Grad Okrug Srbija * Popis 2002

448 219 667 6142 88361

Udeo u ukupnoj površini (%)

Grada

Okruga

Srbije

67.17 32.83 100 / /

7.29 3.57 10.86 100 /

0.51 0.25 0.75 6.95 100

Broj stanovnika*

62162 20860 83 022 307 622 7 440 769

Udeo u ukupnom broju stanovnika (%)

Grada

Okruga

Srbije

74.87 25.13 100 / /

20.21 6.78 26.99 100 /

0.84 0.28 1.12 4.13 100

Gustina naseljenosti (br. stanov./ km2) 138.8 95.3 124.5 50.1 96.0

Broj stanovnika u urbanim i ruralnim zonama 2002 20860

62162 Urbana zona

Ruralna zona

Teritorija grada Užica čini 0.75% ukupne teritorije Republike Srbije i nešto iznad 10% teritorije Zlatiborskog okruga, dok prema broju stanovnika Užice učestvuje sa 1%. Gustina naseljenosti je dosta iznad nivoa Okruga ali i iznad nivoa Republike. Takođe, uočljiv je relativno visok procenat stanovništva koji žive u urbanom području (75%).

7

2

Osnovne karakteristike

2.1

Geografski položaj (lokacija)

Teritorija Grada Užice leži u JZ delu Srbije od 430 59'’ do 430 42'’ SGŠ; 190 24'’ do190 59'’IGD (koordinate). Sa zapadne strane graniči se sa Republikom Srpskom, sa severozapada opštinama Bajina Bašta, Kosjerić, Požega, Arilje, Čajetina. Nalazi se u centralnom delu Zlatiborskog okruga. Grad Užice leži u planinsko-kotlinskoj oblasti (Starovlaško-Raška visija i deo Zapadnog Pomoravlja). Po karakteru reljefa, to je pretežno srednje planinski pojas (oko 800 mnv.prosek), čija visina raste idući od istoka ka zapadu. Sam prostor ispresecan je rečnim dolinama koje su i osnovni pravci komunikacija. Istovremeno leži na zapadnom kraju zapadno-moravskog koridora koji preseca središnji deo teritorije Srbije transverzalom od Užica do Kruševca. Ista transverzala se prema zapadu nastavlja u Republiku Srpsku. Na delu od Čačka do Užica, transverzala prihvata i deo magistralnog drumskog saobracaja od Beograda ka Crnoj Gori dok magistralna pruga Beograd-Bar prolazi neposredno pored Valjeva, pa preko Užica za Crnu Goru. Ova ukrštanja magistralnog i transverzalnog saobraćajnog koridora daju Užicu centralnu funkciju za šire zaleđe. Međutim, još veći značaj je u položaju grada, odnosno prostora opštine na kontaktu okolnog

planinskog zaleđa i početka zapadno moravske ravnice kao značajnog razvojnog pojasa Srbije. Užice će tako i ostati kapija na ulazu u taj razvojni pojas, kao što je vekovima bilo strategijska i trgovačka kapija između različitih i komplementarnih prirodnih i ekonomsko-geografskih sredina.

Teritorija grada se prostire na 666,15 km2 površine, od planine Tare na zapadu (MokrogorskoRzavska sinklinala) preko Ponikvansko-Staparske i Mačkatske površi (Zlatibor) do krečnjačkih terena na JI (Drežnik i Ravni) i antiklinale Jelove Gore na SI.

2.2

Opšti podaci

Tabela 2. Opšti podaci o naseljima i katastarskim opštinama, 2009. Broj naselja Broj gradskih naselja Broj ostalih naselja Broj katastarskih opština Prosečna veličina katastarske opštine (km2)

Grad 41 2 39 31 21.5

Okrug 438 11 427 362 16.9

Tabela 3. Podaci o naseljima (tip naselja, broj stanovnika i površina), 2002. Redni broj 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34

Naseljeno mesto Bioska Bjelotići Buar Vitasi Volujac Vrutci Gorjani Gostinica Gubin Do Dobrodo Drežnik Drijetanj Duboko Zbojštica Zlakusa Kamenica Karan Kačer Keserovina Kotroman Krvavci Kremna Kršanje Lelići Ljubanje Mokra Gora Nikojevići Panjak Pear Ponikovica Potočanje Potpeće Ravni Raduša

Tip naselja (gradsko/ ostalo)

Broj stanovnika

ostalo ostalo ostalo ostalo ostalo ostalo ostalo ostalo ostalo ostalo ostalo ostalo ostalo ostalo ostalo ostalo ostalo ostalo ostalo ostalo ostalo ostalo ostalo ostalo ostalo ostalo ostalo ostalo ostalo ostalo ostalo ostalo ostalo ostalo

554 261 1 415 301 1 094 222 735 639 451 275 761 1 092 847 172 694 272 582 507 589 182 311 727 167 381 708 605 416 109 433 362 518 512 558 524

Udeo u ukupnom broju stanovnika u opštini (%) 0.67 0.31 1.70 0.36 1.32 0.27 0.88 0.77 0.54 0.33 0.92 1.31 1.02 0.21 0.84 0.33 0.70 0.61 0.71 0.22 0.37 0.88 0.20 0.46 0.85 0.73 0.50 0.13 0.52 0.44 0.62 0.62 0.67 0.63

Površina (km2) 16,60 5 17,91 5,41 14,05 8 7,31 25,75 11,86 5,85 19,9 9,26 13,73 6,83 6,65 6,50 11,96 11,64 12,43 4,27 4,14 27,27 28,29 9,20 16,91 50,05 12,14 24,52 14,40 7,23 8,13 5,73 17,88 26,32 9

35 36 37 38 39 40 41

Ribaševina Sevojno Skržuti Stapari Strmac Trnava Užice

ostalo gradsko ostalo ostalo ostalo ostalo gradsko

484 7 445 667 974 296 463 54 717

0.58 8.97 0.80 1.17 0.36 0.56 65.91

24,53 19,55 20,37 36,83 58,34 12,52 20,98

Tabela 4. Spisak naselja i pripadajućih katastarskih opština sa površinama Katastarska Površina Površina kat. Naselje opština naselja ( ha ) opštine ( ha ) 1.Bioska

2. Buar 3.Vrutci 4.Gorjani 5.Gostinica 6.Gubin do 7.Dobrodo 8.Drežnik 9.Drijetanj 10.Duboko 11.Zbojštica 12.Zlakusa 13.Kamenica 14.Karan 15.Kacer 16.Krvavci 17.Kremna 18.Lelići 19.Ljubanje 20.Mokra Gora 21.Nikojevići 22.Ponikovica 23.Potočanje 24.Potpeć 25.Ravni 26.Ribaševina 27.Sevojno 28.Skržuti 29.Stapari 30.Užice

Pear

1440

Keserovina Bioska Buar Vrutci Gorjani Gostinica Gubin do Dobrodo Drežnik Drijetanj Duboko Zbojštica Zlakusa Kamenica Bjelotić Karan Kacer Krvavci Raduša Strmac Vitasi Kremna Lelići Ljubanje Kršanje Kotroman Panjak Mokra Gora Nikojevići Ponikovica Potočanje Potpeć Ravni Ribaševina Sevojno Skržuti Volujac Stapari Užice

1.243 1.660 1.791 800 731 2.575 1.186 585 1.990 926 1.373 683 665 650 500 1.196 1.164 414 2632 5834 541 2727 920 1.691 2.829 427 2.452 5.005 1.214 723 813 573 1.788 2.453 1.955 2.037 1.405 3.683 2098

4.344

1.791 800 731 2.575 1.186 585 1.990 926 1.373 683 665 1.150 1.196 1.164 414 11.724

920 1.691 10.713

5.088

10

31.Trnava

Trnava

1.252

Ukupno

66.615,00

Tabela 5. Projekcija stanovnika Grada Užica 2002 – 2025. Rastsmanjenje

Projekcija stanovnika Grada Užica 2002-2025 godine po naseljima 2002

2005

2010

2015

2020

2025

2002-2025

Grad Užice

83022

83215

83165

82955

82410

81880

-1142

Bioska Bjelotići Buar Vitasi Volujac Vrutci Gorjani Gostinica Gubin Do Dobrodol Drežnik Drijetanj Duboko Zbojštica Zlakusa Kamenica Karan Kačer Keserovina Kotroman Krvavci Kremna Kršanje Lelići Ljubanje Mokra Gora Nikojevići Panjak Pear Ponikovica Potočanje Potpeće Ravni Raduša Ribaševina Sevojno Skržuti Stapari Strmac Trnava

554 261 1415 301 1094 222 735 639 451 275 761 1092 847 172 694 272 582 507 589 182 311 727 167 381 708

530 255 1500 285 1085 205 730 630 425 260 735 1160 835 165 685 270 560 510 570 200 305 710 150 365 730

490 250 1550 255 1070 180 720 615 400 240 700 1220 810 145 665 255 530 505 550 190 300 685 135 350 720

460 240 1580 230 1050 160 710 600 375 220 670 1270 790 125 650 240 500 500 520 180 285 665 125 330 710

430 230 1620 205 1030 135 695 580 345 200 640 1240 770 105 625 220 470 490 490 175 270 640 105 310 700

400 220 1645 190 1010 110 680 560 320 180 600 1200 750 80 590 200 440 470 460 150 250 620 90 295 670

-154 -41 230 -111 -84 -112 -55 -79 -131 -95 -161 108 -97 -92 -104 -72 -142 -37 -129 -32 -61 -107 -77 -86 -38

605

580

560

540

520

495

-110

416 109 433 362 518 512 558 542 484 7445 667 974 296 463

400 100 410 370 505 500 540 500 460 7650 645 950 300 450

380 90 395 365 490 485 525 475 445 7750 620 910 310 435

365 80 380 360 475 470 505 450 430 7830 590 870 305 420

345 70 375 350 460 455 490 425 405 7860 560 825 300 400

320 60 360 340 4450 440 475 400 385 8000 530 780 290 380

-96 -49 -73 -22 -73 -72 -83 -124 -99 555 -137 -194 -6 -83 11

Užice GUP Sela

2.3

54717 64408 18614

55000 64995 18373

55400 65554 17611

55700 65975 16980

55850 66145 16265

56000 66402 15478

1283 1994 -3136

Klima

Geografski i topografski položaj Užica sa okolinom uslovio je klimatske karakteristike sa svojim specifičnostima za ovo podneblje, u smislu da pripada srednjeevropskoj klimatskoj zoni i ima umereno kontinentalnu klimu, sa izrazitijim uticajem planinske klime. Najčešće vetrovi su iz severozapadnog i jugoistočnog pravca. Brzina vetrova je u granicama 0.9-2.4 m/sek. Najveća brzina je u jesen, dok je najmanja u proleće. Vegetacioni period je 240-250 dana u godini.

Tabela 6. Klimatski pokazatelji 2009. Grad TEMPERATURA Prosečna temperatura vazduha – januar (ºC) Prosečna temperatura vazduha – jul (ºC) Prosečna temperatura vazduha – godišnja (ºC) Srednji broj mraznih dana – godišnje Srednji broj tropskih dana – godišnje VLAŽNOST VAZDUHA Prosečna vlažnost vazduha – godišnja (%) TRAJANJE SIJANJA SUNCA Prosečan broj vedrih dana – godišnje Prosečan broj oblačnih dana – godišnje PADAVINE Prosečna količina padavina – godišnje (mm) POJAVE Prosečan broj dana sa snegom – godišnje Prosečan broj dana sa snežnim pokrivačem – godišnje Prosečan broj dana sa maglom – godišnje Prosečan broj dana sa gradom – godišnje

2.4

3.9 19.1 9.6 / / 76.5% 161 204 721,3 mm 50-70 dana 35-50 dana 30-50 dana 5-10 dana

Lokalna samouprava (administracija)

Tabela 7. Struktura odbornika u Skupštini grada, 2009. UKUPNO DS SRS DSS NS LDP SPS G17+ SNS SPO

Broj odbornika u skupštini grada 67 19 13 9 6 3 3 6 / 3

Udeo u ukupnom broju odbornika u skupštini grada (%) 100 29 20 14 10 4 4 9 / 4 12

PUPS Udruženje građana Liga za Užice Udruženje građana Pokret za Užice

1

1

1

1

3

4

Struktura odbornika u skupštini Grada 2009. 4% 4% 1%1% 0% 29% 9% 4%

4% 10% DS NS G17+ PUPS

2.5

14%

SRS LDP SNS LIGA ZA UŽICE

20% DSS SPS SPO POKRET ZA UŽICE

Istorija, tradicija i kulturno nasleđe

Užice se prvi put pominje u dokumentu iz Dubrovačkog arhiva od 9. oktobra 1329. godine. Za vreme sredjnevekovne srpske države Užice je bio važan trgovački i saobraćajni centar kroz koji su prolazili karavani iz Carigrada za Dubrovnik, Sarajevo i dalje ka Evropi. Užice je tokom XIV veka bilo sedište srednjevekovnog plemića Nikole Altomanovića. Već u XVI veku Užice je bilo središte nahije i kadiluka, sa stalnom dubrovačkom kolonijom, a tokom XVII veka postaje značajno zanatsko i kulturno središte. U vreme austo-turskih ratova postaje velika vojna baza, a u vreme I srpskog ustanka značajno vojno strategijsko mesto. Srpski ustanici su 1805. godine oslobodili Užice. Grad je ponovo pao pod tursku vlast 1813. godine i ostao sve do 1862. godine, kada je posle velikog požara i proterivanja Turaka, konačno oslobodjen. Tokom II svetskog rata Užice je bilo središte značajnih istorijskih dogadjaja, među njima svakako najznačajnija je Užička republika koja je tokom dva meseca postojanja tokom 1941. bila jedina slobodna teritorija u tada porobljenoj Evropi. Kulturno-istorijski tragovi u užičkom kraju potiču iz ranih perioda ljudske istorije, a arheološka nalazišta iz ilirskog i rimskog perioda otkrivaju naselja razvijene kulture za to vreme. Na mestu današnjeg Užica u rimsko doba nalazio se Municipium Capedunum koji je imao važnu ulogu u rimskoj provinciji Dalmaciji. Manastir Rujan, koji se nalazi u neposrednoj blizini Užica, je značajan po tome što se u njemu nalazila prva štamparija na teritoriji Srbije koja je počela sa radom 1529 god., gde je štampano čuveno Rujansko četvorojevanđelje.

13

Veliki potencijal je i u brojnim kulturno-istorijskim spomenicima: Užički stari grad, Jokanovića kuća, Crkva Sv.Marka, Crkva Sv.Đorđa, Crkva Blagovesti u Karanu i memorijalni kompleks Kadinjača.

3 Prirodni resursi Grad Užice prema prirodnim ograničenjma i pogodnostima se izdvaja u nekoliko karakterističnih zona. Aluvijalne ravni Đetinje i Lužnice sa njihovim pritokama čine dve zone površine oko 3 km2 povoljne za razvoj svih privrednih delatnosti i naselja, i najvećim delom su iskorišćene za poljoprivredu, saobraćajnice, industriju i stanovanje. Druga prelazna zona je između 500 i 700 mnv. Ova zona je pogodna za neke vidove bavljenja poljoprivredom (voćarstvo) i za stanovanje (porodično sa gustinama od 50 st/ha). Treću zonu čine visoravni na nadmorskoj visini 600-850mnv. tj. severni deo Zlatiborske visoravni i Kremanska dolina. To su ravničarski tereni za razvoj naselja, industrije i poljoprivrede. Površina ove zone je oko 27 km2. Četvrtu zonu čine strane Tare i Šargana u većem nagibu, nadmorske visine preko 700 mnv. Ova zona pogoduje mogućnostima za razvoj šuma, eksploataciju ruda i razvoj turizma. Petu zonu čine visoravni Tare na nadmorskoj visini blizu 1000 m. To su tereni pogodni za stočarstvo, proizvodnju stočne hrane i za planinski turizam. Obuhvaćeni su granicama Nacionalnog parka Tara, odnosno zaštićenim područjem Nacionalnog parka. Na visoravnima Zlatibora i Tare u trećoj i petoj zoni šuma je dragocen preduslov za razvoj turizma. Prisutni šumski pejzažni lokaliteti, kulturno-istorijsko nasleđe i saobraćajni položaj na putevima koji vezuju turističko područje primorja sa glavnim gravitirajućim zaleđem, nude teritoriji grada Užica živu tranzitno turističku funkciju.

Tabela 8. Struktura zemljišnih površina, 2008. Grad (km )

Udeo u ukupnoj površini gradu (%)

Udeo opštine u površini istog tipa u okrugu (%)

Okrug 2 (km )

Udeo okruga u površini istog tipa u Srbiji (%)

Srbija (km )

667

100

10.86

6 142

6.95

8 8361

365.71

54.83

10.70

3 416.19

6.68

51 133.07

228.55

34.26

11.77

1 942.32

4.59

42 277.76

289.79

43.45

12.36

2 343.92

12.44

18 837.46

2

Ukupna površina Poljoprivredna površina Obradive površine Obrasla šumska površina

4

2

Ljudski resursi

4.1 Stanovništvo (broj stanovnika i stopa rasta) Tabela 9. Uporedni pregled broja stanovnika, podaci iz popisa 2002. Broj stanovnika u gradu Promena broja stanovnika u gradu Stopa rasta broja stanovnika u gradu Stope rasta broja stanovnika u okrugu Stopa rasta broja stanovnika u Srbiji

1948 45667 / / / /

1953 50755 5088 111.1 108.2 106.3

1961 57062 6307 112.4 105.4 108.4

1971 67555 10493 118.4 104.9 107.9

1981 77049 9494 114.1 103.6 107.3

1991 82303 5254 107.4 100.1 101.2

2002 83022 719 101.6 94.3 99.0 14

67555 45667

1948

82303

77049

83022

57062

50755

1953

1961

1971

1981

1991

2002

broj stanovnika u Opštini

Tabela 10. Procenjeni broj stanovnika u periodu 2002-2008* Broj stanovnika u gradu Ukupna promena broja stanovnika u opštini Stopa rasta broja stanovnika u gradu (%) Stope rasta broja stanovnika u okrugu (%) Stopa rasta broja stanovnika u Srbiji (%) *Nacionalni zavod za statistiku

4.2

2002 82968

2003 82730

2004 82417

2005 81923

2006 80323

2007 80700

2008 80087

/

-238

-313

-494

-1600

377

-613

/ / /

-0.29 -0.46 -0.26

-0.38 -0.55 -0.23

-0.60 -0.72 -0.30

-1.95 -0.83 -0.39

0.47 -0.93 -0.40

-0.76 -0.95 -0.42

Stanovništvo prema tipu naselja

Tabela 11. Struktura stanovništva prema tipu naselja, 2005. Broj

Opština Učešće (%)

Broj

Okrug Učešće (%)

Gradsko stanovništvo

6 2162

74.87

156 206

49.84

Ostalo stanovništvo

20 860

25.13

157 190

50.16

Ukupno stanovništvo

83 022

100

313 396

100

Broj 4 225 896 3 272 105 7 498 001

Srbija Učešće (%) 56,4 43,6 100

15

4225896

4500000 4000000

3272105

3500000 3000000

opština

2500000

okrug Srbija

2000000 1500000 1000000 500000

62162

156206

20860

157190

0 gradsko stanovništvo

4.3

ostalo stanovništvo

Vitalni događaji

Tabela 12. Vitalni događaji, 2008* Živorođeni Živorođeni na 1000 stanovnika Umrli Umrli na 1000 stanovnika Prirodni priraštaj Prirodni priraštaj na 1000 stanovnika *Republički zavod za statistiku

Grad 728 9.1 902 11.3 -171 -2.2

Okrug 2732 12.2 3656 12.2 -928 -3.1

Srbija 69083 9.4 102711 14 -33628 -4.6

Tabela 13. Struktura ženskog stanovništva starog 15 godina i više prema broju živorođene dece, 2002. Grad Ukupno

Rodila

Nepoznato

35981 1 dete 2 3 4 5 i više dece

6031 17180 2928 585 300 12

Udeo u ukupnom broju žena starih 15 i više god. u opštini (%) 100 24.86 16.76 47.75 8.14 1.63 0.83 0.03

16

Struktura ženskog stanovništva starog 15 godina i više prema broju živorođene dece, 2002 300 585 2928

12 8945

6031

17180

nije rađala rodila 3 dece nepoznato

4.4

rodila 1 dete rodila 4 dece

rodila 2 dece rodila 5 i više dece

Stanovništvo prema bračnom stanju

Tabela 14. Struktura stanovništva starog 15 i više godina prema bračnom stanju i polu, 2002. Opština Ukupno Neoženjeni/neudati Oženjeni/udati Razvedeni Udovci/udovice Nepoznato

69964 10155/7365 21650/21870 808/1527 1290/5138 80/81

Udeo u ukupnom broju stanovnika u opštini (%) 100 14.51/10.53 30.94/31.26 1.15/2.18 1.84/7.34 0.11/0.12

17

Struktura stanovništva starog 15 i više godina prema bračnom stanju i polu, 2002

21650 21870

10155 7365

5138 808 1527 1290

dati dati jeni/neu Oženjeni/u Neožen

muškarci

4.5

ice eni Razved Udovci/udov

80 81

ato Nepozn

žene

Starosna struktura stanovništva

Tabela 15. Struktura stanovništva prema starosti i polu, 2002.godinu Grad Ukupno stanovništvo 0-4

5-9

10-14

15-19

20-24

25-29

30-34

35-39 40-44

Ukupno muško žensko Ukupno muško žensko Ukupno muško žensko Ukupno muško žensko Ukupno muško žensko Ukupno muško žensko Ukupno muško žensko Ukupno muško žensko Ukupno muško žensko Ukupno

83 022 40 660 42 362 3 538 1 776 1 762 4 371 2 270 2 101 5 149 2 631 2 518 5 738 2 948 2 790 5 741 2 916 2 825 5 632 2 784 2 848 5 714 2 779 2 935 6 020 3 006 3 014 6 570

Udeo u ukupnom broju stanovnika u opštini (%) 100 48.97 51.03 4.26 2.14 2.12 5.26 2.73 2.53 6.20 3.17 3.03 6.91 3.55 3.36 6.91 3.51 3.40 6.78 3.35 3.43 6.88 3.45 3.53 7.25 3.62 3.63 7.91 18

45-49

50-54

55-59

60-64

65-69

70-74

75-79

80-84

85-89

90-94

95 i više

nepoznato

muško žensko Ukupno muško žensko Ukupno muško žensko Ukupno muško žensko Ukupno muško žensko Ukupno muško žensko Ukupno muško žensko Ukupno muško žensko Ukupno muško žensko Ukupno muško žensko Ukupno muško žensko Ukupno muško žensko Ukupno muško žensko

3 156 3 414 7 466 3 743 3 723 6 244 3 130 3 114 4 040 1 989 2 051 4 709 2 304 2 405 4 628 2 056 2 572 3 716 1 663 2 053 2 185 878 1 307 829 312 517 186 76 110 68 27 41 14 5 9 464 211 253

3.80 4.11 8.99 4.51 4.48 7.52 3.77 3.75 4.87 2.40 2.47 5.67 2.77 2.90 5.57 2.48 3.10 4.48 2.00 2.47 2.63 1.06 1.57 1.00 0.38 0.62 0.22 0.09 0.13 0.08 0.03 0.05 0.02 0.01 0.01 0.56 0.25 0.30

Tabela 16. Struktura stanovništva po osnovnim kontigentima * Opština, 2002

Predškolski uzrast 0-6 Školski uzrast 7-14 Radni kontigent 15-64

Grad, 2008

Opština, 2005

Broj stanovnika

Udeo u ukupnom stanovništvu (%)

Broj stanovnika

Udeo u ukupnom stanovništvu (%)

Broj stanovnika

Udeo u ukupnom stanovništvu (%)

5 191

6.25

5 336

6.51

5307

6.63

7 867

9.48

6 967

8.05

6230

7.78

57 874

69,71

57 111

69.71

55671

69.51 19

Stanovništvo 11 626 od 65 godina i više Punoletni 18 / i više Žene u fertilnom 21 549 periodu 1549 Ukupno 83 022 *procena RZS

14,00

12 509

15.27

24416

30.49

/

66 440

81.10

65744

82.09

25.96

20 561

25.10

19333

24.14

100

81 923

100

80087

100

5787457111 55671

60000

50000

40000

30000 24416 20000 1162612509 10000

5191 5336 5307

7867 6967 6230

0 0-6 god

7-14 god

15-64 god 2002

2005

65 godina više 2008

Tabela 17. Starosni indikatori stanovništva, 2008. Grad Okrug Srbija Prosečna starost (godine) 41,13 40,89 41,07 Očekivano trajanje života - muškarci (godine) 71,97 72,02 70,42 Očekivano trajanje života - žene (godine) 77,41 76,94 75,82 Indeks starenja* 102,77 100,35 105,90 * Indeks starenja – predstavlja odnos starog stanovništva ( 60 i više godina) prema mladom (0-19) stanovništvu

4.6

Polna struktura stanovništva

Tabela 18. Polna struktura stanovništva, 2002. Broj stanovnika u opštini Muško Žensko Ukupno

40660 42362 83022

Struktura stanovništva u opštini (%) 49 51 100

Struktura stanovništva u okrugu (%) 49,42 50,58 100

Struktura stanovništva u Srbiji (%) 48,63 51,37 100

20

4.7

Etnička struktura stanovništva

Tabela 19. Struktura stanovništva prema etničkoj ili nacionalnoj pripadnosti, 2002.

Srbi Crnogorci Jugosloveni Albanci Bošnjaci Bugari Bunjevci Vlasi Goranci Mađari Makedonci Muslimani Nemci Romi Rumuni Rusi Rusini Slovaci Slovenci Ukrajinci Hrvati Česi Ostali Neopredeljeni Regionalna pripadnost Nepoznato Ukupno

4.8

Opština Udeo u ukupnom Broj stanovništvu (%) 81 375 98.02 278 0.33 149 0.18 3 0.04 6 0.007 1 0.001 3 0.004 22 0.03 54 0.06 46 0.05 1 0.001 54 0.06 1 0.001 20 0.02 1 0.001 5 0.006 25 0.03 1 0.001 90 0.11 1 0.001 21 0.02 555 0.67 8

Okrug

302

0.36

83 022

261 055 1 350 645 43 40 225 18 13 2 23 65 135 6 476 4 482 9 51 2 15 57 15 233 6 79 1 533

6212838 69049 80721 61647 136087 20497 20012 40054 4581 293299 25847 19503 3901 108193 34576 2588 15905 59021 5104 5354 70602 2211 11711 107732

43

0.01

11485

Broj

0.01

817

100

Srbija

Udeo u ukupnom stanovništvu (%) 83.30 0.43 0.21 0.01 12.84 0.006 0.004 0.007 0.02 0.04 2.07 0.001 0.15 0.003 0.02 0.005 0.02 0.005 0.07 0.002 0.02 0.49

0,15

75483

0.26

313 396

Broj

Udeo u ukupnom stanovništvu (%) 82,86 0,92 1,08 0,82 1,81 0,27 0,27 0,53 0,06 3,91 0,34 0,26 0,05 1,44 0,46 0,03 0,21 0,79 0,07 0,07 0,94 0,03 0,16 1,44

1,01 7.498.001

100

100

Struktura stanovništva prema veroispovesti

Tabela 20. Struktura stanovništva prema veroispovesti, 2002. Pravoslavna Katolička Protestantska Islamska Judaistička Proorijentalnih kultova Pripada veroispovesti koja nije navedena Vernik je, ali ne

Opština Broj (%) 81 097 97.68 122 0.15 29 0.03 43 0.05 2 0.002 1 0.001

Okrug Broj 261 068 343 67 46 844 2 5

(%) 83.30 0.11 0.02 14.95 0.001

67

0.08

911

0.29

-

-

-

-

Srbija Broj 239.658 785 410.976 6.371.584 80.837 530

(%) 3,20 0,01 5,48 84,98 1,08 0,01

18.768 473

0,25 0,01 21

pripada nijednoj veroispovesti Neizjašenjen Nije vernik Nepoznato Ukupno

4.9

105 1 034 522 83 022

0.13 1.24 0.63 100

278 2 453 1 425 313 396

0.09 0.78 0.45 100

197.031 40.068 137.291 7.498.001

2,63 0,53 1,83 100

Struktura stanovništva prema maternjem jeziku

Tabela 21. Struktura stanovništva prema maternjem jeziku, 2002. Opština Broj 82 467 11 1 1 20 41 195 1 5 51 51 178 83 022

Srpski Albanski Bosanski Bugarski Vlaški Mađarski Makedonski Romski Rumunski Slovački Hrvatski Ostali jezici Nepoznato Ukupno

(%) 99.3315 0.0132 0.0012 0.0012 0.0241 0.0494 0.2349 0.0012 0.0060 0.0614 0.0614 0.2144 100

Okrug Broj 271 227 38 40 343 13 45 94 565 7 14 123 173 754 313 396

(%) 86.5445 0.0121 12.8728 0.0041 0.0144 0.0300 0.1803 0.0022 0.0022 0.0392 0.0552 0.2406 100

Srbija Broj (%) 6.620.699 88,30 63.835 0,85 134.749 1,80 16.459 0,22 54.818 0,73 286.508 3,82 14.355 0,19 82.242 1,10 34.515 0,46 57.498 0,77 27.588 0,37 40.858 0,54 63.887 0,85 7.498.001 100

4.10 Stanovništvo prema aktivnosti 4.10.1

Struktura stanovništva prema aktivnosti i polu

Tabela 22. Struktura stanovništva prema aktivnosti i polu, 2002.

83 022

Udeo u ukupnom stanovništvu opštine (%) 100

Udeo u ukupnom stanovništvu pripadaju (%) /

ukupno

40 023

48.21

100

ukupno muško žensko ukupno muško žensko ukupno muško žensko ukupno na radu članovi porodice

31 473 17 720 13 753 15 810 8 025 7 785 27 052 10 830 16 222 137 105 32

37.91 21.34 16.56 19.04 9.67 9.37 32.58 13.04 19.54 0.16 0.13 0.03

78.64 44.27 34.36 39.50 20.05 19.45 67.59 27.06 40.53 0.34 0.26 0.08

Opština Ukupno stanovništvo Aktivno stanovništvo Aktivno stanovništvo koje obavlja zanimanje Lica sa ličnim prihodom Izdržavano stanovništvo Lica u inostranstvu do 1 god.

22

Struktura stanovništva prema aktivnosti 2002

35000

31473 27052

30000 25000 15810

20000 15000 10000

137

5000 0 Aktivno stanovništvo koje obavlja zanimanje

Lica sa ličnim prihodom

Izdržavano stanovništvo

Lica u inostranstvu do 1 god.

4.10.2 Struktura aktivnog stanovništva prema vrsti zanimanja i oblasti delatnosti Komparacijom pokazatelja o razvitku stanovništva grada i opštine sa pokazateljima o porastu broja zaposlenih uočava se velika sličnost. Porast gradskog stanovništva se poklapa sa periodom intezivnog uvećanja broja zaposlenih u centrima rada grada, čime se potvrđuju hipoteza o uzročno-posledničnom odnosu urbanizacije i zapošljavanja stanovništva u nepoljoprivrednim delatnositma.

Tabela 23. Struktura aktivnog stanovništva prema zanimanju, 2002. Ukupno Poljoprivreda, šumarstvo i vodoprivreda Ribarstvo Vađenje ruda i kamena Prerađivačka industrija Proizvodnja el.energije, gasa i vode Građevinarstvo Trgovina na veliko i malo opravka Hoteli i restorani Saobraćaj, skladištenje i veze Finansijsko posredovanje Poslovi s nekretninama, iznajmljivanje Državna uprava i socijalno osiguranje Obrazovanje Zdravstveni i socijalni rad Druge komunalne, društvene i lične usluge

Opština 19 126

Okrug 51 388

Srbija 1 471 750

163

1 060

58 336

0 168 6 435

14 737 19 274

1 059 28 664 420 957

503

2 315

43 676

1 748

3 544

85 512

1 810

4 497

197 808

342

1 573

24 736

2 034

3 512

110 161

434

598

29 979

258

533

67 139

740

2 061

69 065

1 292 2 594

4 842 5 767

125 437 15 772

605

1 061

51 503 23

4.11 Obrazovna struktura stanovništva Tabela 24. Struktura stanovništva starog 15 i više godina prema školskoj spremi i pismenosti, 2002. ukupno Ukupno stanovništvo (>15) ukupno Bez školske spreme nepismeni 1-3 razreda ukupno osnovne nepismeni škole 4-7 razreda osnovne škole Osnovno obrazovanje Srednje obrazovanje Više obrazovanje Visoko obrazovanje Nepoznato Nepismeni ukupno

Opština (broj) mušžene karci

ukupno

Okrug(%) mušžene karci

ukupno

Srbija (%) mušžene karci

69 964

33 983

35 981

100

100

100

100

100

100

3 536 / 1 397

466 / 269

3 070 / 1 128

5.05 / 2.00

1.37 / 0.79

8.53 / 3.13

5.66 / 1.99

2.53 / 1.23

8.55 / 2.70

/

/

/

/

/

/

/

/

/

6 688 17 043 32 915 3 682 4 336 367 /

2 757 7 818 18 259 1 875 2 311 228 /

3 931 9 225 14 656 1 807 2 025 139 /

9.56 24.36 47.05 5.26 6.20 0.52 /

8.11 23.01 53.73 5.52 6.80 0.67 /

10.92 25.64 40.73 5.02 5.63 0.39 /

14.19 23.88 41.07 4.51 6.52 2.18 /

12.30 22.97 46.08 4.94 7.33 2.61 /

15.94 24.72 36.43 4.11 5.76 1.78 /

Struktura stanovništva starog 15 i više godina prema školskoj spremi i pismenosti, 2002. 6% 1% 5% 2% 5% 10%

24% 47% Bez školske spreme 4‐7 razreda osnovne škole Srednje obrazovanje Visoko obrazovanje

1‐3 razreda osnovne škole Osnovno obrazovanje Više obrazovanje Nepoznato

24

4.12 Porodice i domaćinstva 4.12.1 Porodice Tabela 25. Struktura porodica prema broju dece, 2002. Udeo u ukupnom broju porodica u opštini (%) 100 27.45 72.55 31.92 36.86 3.47 0.23 0.06 56.15 / /

Opština Broj porodica - ukupno Broj porodica bez dece Broj porodica sa decom Broj porodica sa 1 detetom Broj porodica sa 2 deteta Broj porodica sa 3 deteta Broj porodica sa 4 deteta Broj porodica sa 5 i više dece Broj porodica sa decom mlađom od 25 godina Broj dece mlađe od 25 godina Prosečan broj dece mlađe od 25 godina po porodici Broj porodica sa decom, 2002

24 745 6 793 17952 7 898 9 121 860 58 15 13 895 23 225 /

58 860

15 7898

9121 Broj porodica sa 1 detetom Broj porodica sa 2 deteta Broj porodica sa 3 deteta Broj porodica sa 4 deteta Broj porodica sa 5 i više dece

Tabela 26. Struktura porodica prema tipu, 2002. Opština Broj porodica - ukupno Bračni par bez dece Bračni par sa decom Majka sa decom Otac sa decom

24 745 6 793 14 733 2 606 613

Udeo u ukupnom broju porodica u opštini (%) 100 27.45 59.54 10.53 2.48

25

Struktura porodica prema tipu, 2002. 2% 11% 27%

60% Bračni par bez dece

4.12.2

Bračni par sa decom

Majka sa decom

Otac sa decom

Domaćinstva

Tabela 27. Struktura domaćinstava prema broju članova, 2002. Broj

Domaćinstva u opštini

Prosečan broj članova domaćinstva

ukupno sa 1 članom 2 3 4 5 6 7 8 9 10 i više Grad Okrug Srbija

27 167 4 523 6 320 5 304 7 362 2 161 1 066 308 69 30 24 3,05 3,18 2,97

Udeo u ukupnom broju domaćinstava u opštini (%) 100 16.65 23.26 19.52 27.10 7.95 3.92 1.13 0.25 0.11 0.09 / / /

4.13 Migracije stanovništva Pored navedenih kretanja stanovništva veoma značajan faktor ekonomskog razvoja je mehaničko, odnosno migrantsko kretanje koje utiče na brojno stanje i strukturu populacije. Ova kretanja u nedavnoj prošlosti bili su izvori iz kojih je dobrim delom naseljeno Užice, jer teritorija Užica je u celom posleratnom periodu karakteristična kao izrazito imigraciono područje.

4.13.1 Doseljenici Na osnovu popisa po popisnim periodima može se uočiti tendencija migrantskog u odnosu na autohtono stanovništvo. Tako je na popisu iz 1971. godine za opštinu Užice u celini, udeo autohtonog u ukupnom stanovništvu iznosio 54% a migrantskog 46%. Nakonn toga dolazi do opadanja broja doseljenika i procentualno rasta autohtonog stanovništva. 26

Tabela 28. Broj doseljenika po vremenskim periodima Broj doseljenika u opštini 1940 i ranije 1941-1945 1946-1960 1961-1970 1971-1980 1981-1990 1991-2002

399 387 6 752 8 008 7 452 6 923 6 249

Udeo u odnosu na ukupan broj doseljenika u opštini (%) 1.06 1.03 17.97 21.31 19.83 18.42 16.63

Broj doseljenika u okrug 1 315 1 301 19 303 23 903 25 418 25 316 24 760

Analiza podataka o doseljenom stanovništvu pokazuje da su najbrojnija doseljenja u mesto stalnog stanovanja sa područja druge opštine iste republike (18142), kao i sa teritorije iste opštine (14228) u pravcu selo-grad.

Tabela 29. Struktura doseljenika prema području sa kojeg su doseljeni, 1940-2002. Opština Doseljenici - ukupno Srbije - ukupno drugog mesta iste opštine Centralne Srbije Vojvodine Kosova i Metohije Crne Gore Doseljenici iz Bosne i Hercegovine Hrvatske Makedonije Slovenije ostalih država nepoznato

37 576 33 392 14 228 18 142 661 361 501 2 555 512 206 150 121 139

Udeo u ukupnom broju doseljenika u opštinu (%) 100 88.86 37.86 48.28 1.76 0.96 1.33 6.80 1.36 0.55 0.40 0.32 0.37

4.13.2 Dnevne migracije Tabela 30. Dnevne migracije prema tipu migranata, 2002. Opština Dnevni migranti - ukupno ukupno u drugom naselju iste opštine Dnevni migranti koji obavljaju u drugoj opštini zanimanje u drugoj državi nepoznato ukupno učenici studenti Dnevni migranti u drugom naselju iste opštine koji se školuju u drugoj opštini u drugoj državi nepoznato

10 486 8 623 7 449 1 080 13 / 1 863 1 686 177 1 512 327 1 /

Udeo u ukupnom broju dnevnih migranata (%) 100 82.23 71.04 10.30 0.12 / 17.77 16.08 1.69 14.42 3.12 0.01 / 27

Tabela 31. Dnevne migracije stanovništva koje obavlja zanimanje prema tipu delatnosti, 2002. Opština Ukupno - dnevni migranti Poljoprivreda, lov i šumarstvo Ribarstvo Vađenje ruda i kamena Prerađivačka industrija Energetika (el.energija, gas, voda) Građevinarstvo Trgovina i opravka motornih vozila Hoteli i restorani Saobraćaj, skladištenje i veze Finansijsko posredovanje Nekretnine i ostale poslovne aktivnosti Državna uprava i odbrana i socijalno osiguranje Obrazovanje Zdravstveni i socijalni rad Komunalne, društvene i lične delatnosti Privatna domaćinstva sa zaposlenim licima Eksteritorijalne organizacije i tela Nepoznato

5

8 623 84 19 4 661 121 628 805 386 491 53 85 325 249 481 159 76

Udeo u ukupnom broju dnevnih migranata (%) 100 0.97 0.22 54.05 1.40 7.28 9.33 4.48 5.69 0.61 0.99 3.77 2.89 5.58 1.84 0.88

Stambeni resursi

Zbog specifičnog reljefa i gustine naseljenosti grad Užice karakteriše nadprosečan broj stambenih jedinica. U samom centru izgrađen je veliki broj višespratnica, dok periferiju Grada karakterišu stambeni objekti niže spratnosti i porodične kuće.

5.1

Stambena statistika

Tabela 32. Broj i površina stanova, drugih nastanjenih prostorija, kolektivnih stanova i nastanjena lica, 2002.

Broj stanova Površina stanova (m2) Broj lica u stanovima Broj drugih nastanjenih prostorija Površina drugih nastanjenih prostorija (m2) Broj lica u drugim nastanjenim prostorijama Broj kolektivnih stanova Površina kolektivnih stanova Broj lica u kolektivnim stanovima

Opština Ukupan Prosek po broj/površina stanu 30 208 / 1 666 774 55.18 82 831 2.74 148 / 4 189 28.30 366 2.47 7 / 13 802 1971.71 751 107.29

Okrug prosek

Srbija prosek

/ 55.64 2.61 / 28.07 3.02 / / /

/ 66.78 2.56 / 33.63 2.81 / / /

28

Tabela 33. Struktura kolektivnih stanova, 2002. Grad 7 2 1 1 3

Ukupan broj kolektivnih stanova Baraka za smeštaj radnika Dom ili hotel za samce Studentski, đački dom i internat Dom za decu i omladinu ometenu u razvoju Dom za socijalno ugroženu decu Dom za penzionere, stare i iznemogle Dom za odrasle invalide Manastirski, samostanski konak Ostali kolektivni stanovi

Okrug 35 2 2 2 1 1 7 18

Tabela 34. Struktura stanova prema vrsti i opremljenosti, 2002. Udeo u ukupnom broju stanova u opštini (%) 100 98.60 0.71 24.60 50.98 18.50 3.90 1.30 94.66 99.50

Opština Stanovi - ukupno Stanovi u vlasništvu fizičkih lica posebne sobe garsonjere i 1-sobni 2-sobni Vrsta stana 3-sobni 4-sobni 5 i više sobni vodovodom Broj stanova el. strujom opremljenih kupatilom nužnikom

27853 27463 199 6851 14201 5153 1087 362 26367 27715

Prosečna površina stanova (m2) Opština

Okrug

Srbija

56.10 56.20 16.83 34.53 56.32 73.12 92.74 126.30 57.11 56.21

57.03 57.21 17.31 33.60 54.90 70.26 88.30 128.10 59.92 57.23

66.04 66.31 18.16 33.76 56.01 73.69 94.34 135.95 68.16 66.24

Struktura stanova u vlasništvu fizičkih lica 1%

4%

1%

25%

19%

50% posebne sobe

garsonjere I 1-sobni

2-sobni

3-sobni

4-sobni

5

29

Tabela 35. Struktura stanova prema godini izgradnje, 2002. Opština Stanovi - ukupno

Stanovi izgrađeni

27853 456 1 421 3 697 7 097 6 900 6 012 1 829 93 13

do 1918. godine 1919-1945 1946-1960 1961-1970 1971-1980 1981-1990 1991-2000 2001 1.kvartal 2002.

Udeo u ukupnom broju stanova u opštini (%) 100 1.64 5.10 13.27 25.48 24.77 21.58 6.57 0.33 0.05

Prosečna površina stana (m2) Opština

Okrug

Srbija

56.10 45.39 45.62 48.63 53.93 59.17 61.02 62.75 65.68 89.54

57.03 44.38 43.38 47.06 54.66 61.88 64.30 63.37 63.89 81.11

66.04 60.12 57.31 55.49 60.04 70.18 75.65 77.08 70.40 73.63

Tabela 36. Struktura nastanjenih stanova prema broju domaćinstava i lica, 2002. Udeo u ukupnom broju stanova u opštini (%) 100 95.52 3.96 0.15 15.15 21.83 19.14 27.17 9.18 5.25 2.27

Opština Nastanjeni stanovi -ukupno

Stanovi u kojima stanuje

25 935 24 772 1 027 38 3 929 5 663 4 964 7 046 2 381 1 363 589

1 domaćinstvo 2 domaćinstva 3 i više domaćinstava 1 lice 2 3 4 5 6 7 i više lica

Struktura nastanjenih stanova prema broju lica, 2002. 9%

5% 2%

15%

22%

28% 19% 1

2

3

4

5

6

7 i više lica

Tabela 37. Stambene jedinice prema nivou opremljenosti infrastrukturom, 2007. Procenat stambenih jedinica priključenih na elektrodistributivnu mrežu Procenat stambenih jedinica priključenih na vodovodnu mrežu Procenat stambenih jedinica priključenih na kanalizacionu mrežu Procenat stambenih jedinica priključenih na gas Procenat stambenih jedinica sa daljinskim grejanjem Procenat stambenih jedinica priključenih na telefonsku mrežu

Opština (%) 90 85 69 2 40 90

Okrug (%) 88 78 66 1 30 80 30

5.2

Stambena izgradnja

Tabela 38. Vrednost izvedenih građevinskih radova, 2005. Opština (€)* Vrednost izvedenih građevinskih radova ukupno Stambena izgradnja - ukupno Stambena izgradnja u privatnoj svojini Stambena izgradnja u ostalim oblicima svojine *srednji kurs NBS 31.12.2005. - 1€ = 85.5 rsd

14 269 426

Udeo u vrednosti svih građevinskih radova (%) 100

1 290 550 1 154 877 135 673

9.04 8.09 0.09

Tabela 39. Cene stanova na tržištu u 2008 i 2009. Veličina stambene jedinice Garsonjera Jednosobni Dvosobni Trosobni Preko tri sobe Kuće

Lokacija

2008. Cena (€/m²)

2009. Cena (€/m²)

centar periferija centar periferija centar periferija centar periferija centar periferija centar periferija

1000 600 950 550 900 500 850 450 800 400 400 300

1000 600 950 550 900 500 850 450 800 400 380 300

Tabela 40. Cene stanova novogradnje, II polugodište 2008. i I polugodište 2009.* Užice

Prosečna površina stanova (m2) 42 2 Cena stana (€/m ) 712 Cena građevinskog zemljišta 160 (€/m2) 2 Cena građenja (€/m ) 486 Ostali troškovi (€/m2) 67 *srednji kurs NBS 31.12.2009. - 1€ = 95,88

Beograd

Srbija (prosek)

Užice 2009

Srbija (prosek)

41 616 185

Beograd 2009 2009 62 1363 408

2007 62 1436

58 1094

404

274

829 202

664 156

381 50

734 221

630 191

54 1117 306

31

6 Privreda Grad Užice, spada u grupu privredno razvijenih u Republici. Privredna aktivnost se odvija u 11 sektora, ali najveći uticaj na privredna kretanja imaju preduzeća iz prerađivačke industrije, građevinarstva i trgovine. Vodeće grane su metalska industrija, prerada obojenih metala, tekstilna i drvna industrija. Narodni dohodak Grada Užica učestvuje u ND Okruga sa 36% i približno 1% u Republici.Nosioci privredne aktivnosti (rangirani prema broju zaposlenih) su: Valjaonica bakra -Sevojno, Impol – Seval, Jedinstvo – Užice, Putevi Užice, Prvi partizan - Užice, Elektrodistribucija – Užice.

Privredna struktura 6.1

Privredna struktura po delatnostima

Tabela 41. Broj radnika u preduzećima po delatnosti preduzeća, 2008.

UKUPNO Ribarstvo Vađenje ruda i kamena Prerađivačka industrija - ukupno Proizvodnja i snabdevanje el. energijom, gasom i vodom Građevinarstvo Trgovina na veliko i malo i opravka motornih vozila i predmeta za ličnu upotrebu Hoteli i restorani Saobraćaj, skladištenje i veze Finansijsko posredovanje Aktivnosti u vezi sa nekretninama, iznajmljivanje i poslovne aktivnosti Državna uprava i odbrana i obavezno socijalno osiguranje Obrazovanje Zdravstveni i socijalni rad Ostale komunalne, društvene i lične uslužne aktivnosti

Broj radnika u preduzećima ukupno 24 780 0 156 5 906

Udeo u ukupnom broju radnika u preduzećima (%)ukupno 100 0 0.63 23.83

490

1.98

1797

7.25

1 771

7.15

193 1 789 407

0.78 7.22 1.64

378

1.52

793

3.20

1 368 2 662

5.52 10.74

600

2.42

32

Broj radnika u preduzecima po delatnosti preduzeca, 2008.

3% 0% 1%

15%

32% 8%

4% 2% 2% 10%

2% 1%

10%

10%

Ribarstvo Vađenje ruda i kamena Prerađivačka industrija - ukupno Proizvodnja i snabdevanje el.energije, gasa i vode Građevinarstvo Trgovina na veliko i malo opravka motornih vozila i predmeta za ličnu upotrebu Hoteli i restorani Saobraćaj, skladištenje i veze Finansijsko posredovanje Aktivnosti u vezi sa nekretninama, iznajmljivanje i poslovne aktivnosti Državna uprava i odbrana i socijalno osiguranje Obrazovanje Zdravstveni i socijalni rad Ostale komunalne, društvene i lične uslužne aktivnosti

Tabela 42. Struktura preduzeća, ustanova i drugih pravnih lica prema oblasti delatnosti, stanje 12.04.2006. Grad UKUPNO Industrija i rudarstvo Poljoprivreda i ribarstvo Šumarstvo Vodoprivreda Građevinarstvo Saobraćaj i veze Trgovina Ugostiteljstvo i turizam Zanatsvo i lične usluge

1509 74 15 1 34 16 141 2 6

Udeo u ukupnom broju preduzeća (%) 100 4.90 0.99 0.07 2.25 1.06 9.34 0.13 0.40 33

Stambeno-komunalne delatnosti Finansijske i druge usluge Obrazovanje i kultura Zdravstvo i socijalna zaštita Društveno-političke zajednice i organizacije

2 45 302 17 307

0.13 2.98 20.01 1.13 20.34

Tabela 43. Struktura preduzetničkih radnji po delatnostima, 2006.

3 248 579

Udeo u ukupnom broju preduzetničkih radnji (%) 100 17.83

/

/

209

6.43

Broj preduzetničkih radnji UKUPNO Ribarstvo Vađenje ruda i kamena Prerađivačka industrija - ukupno Proizvodnja i snabdevanje el. energijom, gasom i vodom Građevinarstvo Trgovina na veliko i malo i opravka motornih vozila i predmeta za ličnu upotrebu Hoteli i restorani Saobraćaj, skladištenje i veze Finansijsko posredovanje Aktivnosti u vezi sa nekretninama, iznajmljivanje i poslovne aktivnosti Obrazovanje Zdravstveni i socijalni rad Ostale komunalne, društvene i lične uslužne aktivnosti

1 283

39.50 9.88 10.34 0.31

321 336 10 267

8.22 0.74 1.14

24 37 158

4.86

Tabela 44. Struktura preduzetničkih radnji prema oblicima organizovanja, 2006. Opština UKUPNO Samostalne radnje Ortačke radnje Radnje čiji je osnivač u radnom odnosu ili penzioner

3248 2640 27 581

Udeo u ukupnom broju preduzetničkih radnji (%) 100 81.28 0.83 17.89

34

Struktura preduzetničkih radnji prema oblicima oranizovanja,stanje 12.04.2006

18% 1%

81%

samostalne radnje ortačke radnje radnje čiji je osnivač u rad. odnosu ili penzioner

Tabela 45. Struktura aktivnog stanovništva koje obavlja zanimanje po delatnostima, 2002. Grad Aktivno stanovništvo - ukupno Poljoprivreda, lov i šumarstvo Ribarstvo Vađenje ruda i kamena Prerađivačka industrija Energetika (el.energija, gas, voda) Građevinarstvo Trgovina i opravka motornih vozila Hoteli i restorani Saobraćaj, skladištenje i veze Finansijsko posredovanje Nekretnine i ostale poslovne aktivnosti Državna uprava i odbrana i socijalno osiguranje Obrazovanje Zdravstveni i socijalni rad Komunalne, društvene i lične delatnosti Privatna domaćinstva sa zaposlenim licima Eksteritorijalne organizacije i tela Nepoznato

6.2

19 126 163 0 168 6 435 503 1 748 1 810 342 2 034 434 258 740 1 292 2 594 605 / / /

Udeo u ukupnom broju aktivnog stanovništva (%) 100 0.85 0 0.88 33.64 2.63 9.14 9.46 1.79 10.63 2.27 1.35 3.87 6.75 13.56 3.16 / / /

Industrija

U oblasti privrede najveći značaj za razvoj imaju industrija, turizam, građevinarstvo i poljoprivreda (voćarstvo i stočarstvo), saobraćaj i veze. Ova konstatacija ima svoju potporu u činjenici, da je u periodu industrijske revolucije u staroj Jugoslaviji posle II svetskog rata u opštini Užice izgrađen veliki broj industrijskih, građevinskih, trgovinskih i ugostiteljskih preduzeća, koja su u teškim uslovima privređivala od 1991. godine,opstala, da bi u zadnjm godinama tranzicije većina tih preduzeća bila 35

privatizovana, pa će ista, uz stabilizaciju socioekonomskih uslova u državi, ponovo Grad Užice dovesti na visoki nivo razvoja, daleko iznad proseka Srbije. Veliki potencijal grada Užica nalazi se u: • Postojećim industrijski kapacitetima, srednjih i velikih preduzeća: Valjaonica bakra "East point", Valjaonica aluminijuma "Impol-Seval", "Prvi partizan", "Autoventil", "Tvrdi metal", ‘’Jedinstvo’’ "Kadinjača", "Kožara", "Sreten Gudurić" kao i u nizu novootvorenih malih preduzeća iz oblasti industrije. • Povoljnom saobraćajno-geografskom položaju i mogućnosti saobraćajnog povezivanja (drumskim i železničkim) sa ostalim delovima Republike, Crne Gore i Bosne i Hercegovine. • Terenima u neposrednoj blizini Užica, povoljnim za izgradnju malih industrijskih pogona i preduzetničkih zona. • Izgrađenoj krupnoj infrastrukturi (vodoprivredna, elektroenergetska, telekomunikaciona) i izgrađenom gasovodu • Nivou obrazovanosti i kvalifikacionoj strukturi stanovništva.

6.3

Poljoprivreda

Od ukupnih poljoprivrednih površina grada Užica, 37% je pod pašnjacima, 26% pod livadama i 10% pod voćnjacima. Brdoviti predeli, koji se prostiru u visinskom pojasu do 500 m.n.v., imaju izvanredne agroekološke pogodnosti za proizvodnju kvalitetnog voća, mesa i mleka.Takođe su pogodni za razvoj govedarstva i ovčarstva. Primetno je smanjuje prinosa po stablu u voćarstvu, ali je u usponu stočarstvo i gajenje krompira. U proizvodnji biljnih kultura preovlađuju: šljiva (23%), kruška (18%), jabuka (17%), krompir (13%) i malina 10%. Grad Užice u odnosu na druge opštine Zlatiborskog okruga prednjači u 36

uzgoju živine, a po procentu uzgoja ovaca i svinja nalazi se na drugom mestu. Poslednjih godina, primetan je porast uzgoja pastrmke. Potencijale iz oblasti poljoprivrede treba tražiti u razvoju voćarstva i stočarstva. Postoji veliko iskustvo i tradicija u gajenju voća (šljive i jabuke) i raznovrsnog stočnog fonda, kao i u proizvodnjii na daleko poznatih užičkih specijaliteta: ljuta rakija, klekovača,kajmak i sir, svinjska pršuta i slanina, goveđa pršuta i kobasica i slične prerađevine od mesa. Pored činjenice da je smanjen broj aktivnog poljoprivrednog stanovništva, stanovništvo i u ovom odnosu snaga, moramo posmatrati kao osnovni potencijal u razvoju poljoprivrede. U Gradu Užicu, broj registrovanih poljoprivrednih gazdinstava se konstantno povećava, u januaru 2007.godine je iznosio 2 345.

Tabela 46. Struktura poljoprivrednog stanovništva prema posedovanju poljoprivrednog gazdinstva, polu i aktivnosti, 2002. Udeo u ukupnom stanovništvu opštine (%) 100 4.48 2.18 2.30 4.04 1.96 2.08 3.20 1.68 1.52 3.07 1.56 1.50 1.28 0.50 0.78

Opština Stanovništvo - ukupno Ukupno Muško Žensko Ukupno Muško Žensko Ukupno Muško Žensko Ukupno Muško Žensko Ukupno Muško Žensko

Poljoprivredno stanovništvo

Polj. stanovništvo sa gazdinstvom Aktivno poljoprivredno stanovništvo koje obavlja zanimanje Individulani poljoprivrednici Izdržavano poljoprivredno stanovništvo

2000 1800 1600 1400 1200 1000 800 600 400 200 0

1810

1910 1626

83 022 3 720 1 810 1 910 3 352 1 626 1 726 2 660 1 394 1 266 2 546 1 299 1 247 1 060 416 644

Udeo u polj. stanovništvu opštine (%) / 100 48.66 51.34 90.11 43.71 46.40 71.50 37.47 34.03 68.44 34.92 33.52 28.49 11.18 17.31

1726 1394 1266

12991247

416

644

individualni izdržavano poljoprivrednopolj.stanovništvo aktivno stanovništvo sa gazdinstvom polj.stanovništvopoljoprivrednici poljoprivredno stanovništvo koje obavlja zanimanje

muško

žensko

37

Tabela 47. Struktura ukupne poljoprivredne površine u opštini prema načinu korišćenja, 2006. Opština (ha) Površina – ukupno Poljoprivredna površina – ukupno ukupno žito Oranice i bašte ind. bilje povrtno bilje krmno bilje Voćnjaci Vinogradi Livade Pašnjaci Ribnjaci, trstici i bare

66700 32399 9537 2711 1643 2359 3703 9620 9539 -

Udeo u ukupnoj polj. površini (%) / 100 29.4 8.4 5.2 7.3 11.4 29.7 29.4 -

Tabela 48. Struktura poljoprivredne površine privatnih gazdinstava u opštini prema načinu korišćenja, 2007. Opština (ha) Površina – ukupno Poljopriv. površina privatnih gazdinstava – ukupno ukupno žito Oranice i bašte ind. bilje povrtno bilje krmno bilje voćnjaci vinogradi livade pašnjaci Ribnjaci, trstici i bare

66700 32399 9537 2711 1643 2359 3703 9620 9539 -

Udeo u ukupnoj polj. površini privatnih gazdinstava (%) / 100 29.40 8.4 5.1 7.3 11.4 29.7 29.4 -

Tabela 49. Proizvodnja pojedinih ratarskih kultura, industrijskog, povrtnog i krmnog bilja, 2007. Ukupan prinos u gradu (t) Pšenica Kukuruz Šećerna repa Suncokret Pasulj Krompir Detelina Lucerka Livade (seno) Pašnjaci (seno)

1300 3822 98 9513 1445 1483 20321 2385

Udeo u ukupnom prinosu Srbije (%) 0.07 0.10 0.25 1.28 0.33 0.16 2.00 0.66

Prosečan prinos u gradu (kg/ha) 3140 2128 780 11434 4093 4875 2015 175

Prosečan prinos u okrugu (kg/ha) 2626 2525 930 10173 4505 5270 1796 375

Prosečan prinos u Srbiji (kg/ha) 3060 3037 40579 1903 947 9134 3593 4797 1476 487

38

Proizvodnja pojedinih ratarskih kultura, industrijskog, povrtnog i krmnog bilja, 2007

25000 20321

20000 15000 9513

10000 3822

2385

pa šn ja ci

1483

liv ad e

kr et su nc o

ku ku ru z

pš en ic a

0

1445

98

0

lu ce rk a

0

j kr om pi r de te lin a

1300

pa su l

5000

Tabela 50. Proizvodnja voća i povrća, 2009. Površina/ broj stabala površ.(ha)

4353

3074 / 111000

35046 / 1110460

2554

22615

610500

3763775

5203

35075

33700 719

172660 2276

površina ha

771

7502

proizv.(t) učešće(%) površina ha proizv.(t) učešće(%) površ.ha proizvod.(t) učešće u % površ.ha proizvod.(t)

9445

87296

/ / / 1730 5595

21 23 9067 30730

352 1184

2105 6366

proizv.(t) učešće(%) broj stab. proizv.(t) učešće(%) broj stab. Šljiva

Kruška

proizv.(t) učešće(%) br.stab. proizv.(t) učešće(%)

Krompir

Duvan

Kukuruz

Pšenica

Region

406

Malina

Jabuka

Grad

39

učešće u % površ.ha proizvod.(t) učešće u %

Ovas

378 980

3599 7484

Tabela 51. Broj stoke, stanje 01.12.2007. Udeo u ukupnom broju u okrugu (%) 11.25 12.47 18.44 21.56 16.22 16.63 20.41

Opština Goveda Svinje Ovce Živina

ukupno krave i steone junice ukupno krmače i suprasne nazimice ukupno ovce za priplod ukupno

10731 8718 8442 1463 36641 29238 84529

Udeo u ukupnom broju u Srbiji (%) 0.99 1.35 0.22 0.26 2.28 2.45 0.51

Broj stoke, stanje 1.12.2007.

84529

100000 80000 60000

36641

40000

10731

20000 0

goveda

svinje

8442

ovce

živina

Tabela 52. Prosečan broj stoke, stanje 01.12.2007. Broj goveda na 100 ha obradive površine Broj svinja na 100 ha oranične površine Broj ovaca na 100 ha poljoprivredne površine

Grad 29 23 100

Okrug 28 13 66

Srbija 22 76 32

Tabela 53. Prodaja i otkup poljoprivrednih proizvoda i stoke, 2007. Grad Goveda (t) Svinje (t) Jaja (komada) Mleko (l)

24 36 801

Udeo u ukupnom prometu u okrugu (%) 1.96 0.36 7.70

Udeo u ukupnom prometu u Srbiji (%) 0.08 0.05 0.28

40

6.4

Šumarstvo

Teritoriju Grada Užica, manjiim delom čini najniži pojas i pojas viših planina, a najveći deo je predeo pobrđa, nižih i srednjihih planina, tj. od 300 - 1500m nadmorske visine. Imajući u vidu i uslove podneblja sastav biljnih zajednica je uglavnom predstavljen šumom i šumskim zajednicama. Najveći deo teritorije pripada pojasu hrastovih šuma, dok se na manjem području prostiru šume bukve. Na području postoje i veći kompleksi crnog i belog bora. Prema podacima iz Prostornog plana Srbije iz 1996. godine procenat šumovitosti je 37,5%, a preporučena optimalna šumovitost je 70%.

Tabela 54. Pošumljene površine i posečena drvna masa, 2006. Ukupna površina grada (ha) Obrasla šumska površina (ha) Pošumljeno u šumi (ha) Pošumljeno van šume (ha) Posečena drvna masa – ukupno (m3) Posečan drvna masa – tehničko drvo (%)

6.5

lišćarima četinarima lišćarima četinarima lišćara četinara lišćara četinara

Grad 66700 27894 3 11689 12562 25 90

Udeo u Srbiji (%) 1.40 0.33 0.58 5.74 -

Preduzeća prema broju zaposlenih

Tabela 55. Veličina preduzeća prema broju zaposlenih, 2007. Broj preduzeća

Grad

1-50 50-150 150 i više UKUPNO

737 37 6 780

Udeo u ukupnom broju preduzeća u opštini (%) 94 5 1 100

41

6.6

Makroekonomski pokazatelji

Tabela 56. Struktura narodnog dohotka po delatnostima, 2005. Opština (€)* Ukupno Po stanovniku Nivo u odnosu na Srbiju ukupno (%) Nivo u odnosu na Srbiju po stanovniku (%) Poljoprivreda, lov, šumarstvo i vodoprivreda Ribarstvo Vađenje ruda i kamena

108 617 883 1 326 1.01

9 911 111 16 865 4 222

Struktura nar. dohotka u opštini (%)

/

291 850 643 948

/

2.72

100

0.004

2 010 222

0.69

43.55

105 571 403

36.17

3.46

3 383 895

1.16

Saobraćaj, skladištenje i veze Aktivnosti u vezi sa nekretninama i iznajmljiv. Zdravtsveni i socijalni rad

261 743

Građevinarstvo Trgovina na veliko i malo i opravka motornih vozila Hoteli i restorani

/

0.01

17.006

Proizv. i snabdev. energijom, gasom i vodom

/

66 597 415 65 041

9.12

47 301 357 3 753 626 9 524 164 18 472 129 2 473 836 13 337 380 3 427 322

Prerađivačka industrija

Okrug (€)

Struktura nar. dohotka u okrugu (%)

8.77

24 412 479 45 513 860

22.82 0.02

8.36 15.59

2.28

9 543 661

3.27

12.28

27 320 795

9.36

3.16

5 801 053

1.99

0.24

742 386

0.25

888 433

0.30

Ostale komunalne, 134 129 0.12 društvene i lične usluge * srednji kurs NBS 31.12.2005. - 1€ = 85.5 rsd

Srbija (€) 10 745 414 877 1 444 100

Struktura nar. dohotka u Srbiji (%) / / /

1 825 110281 4 572 374 532 031 988 2 916 976 058 207 143 731 787 407 637 2 654 025 661 194 186 187 1 119 485 731 45 564 620 25 351 544 23 959 064

16.98 0.04 4.95 27.15 1.93 7.33 24.70 1.81 10.42 0.42 0.24 0.23

Tabela 57. Struktura narodnog dohotka po oblicima svojine, 2005. Opština (€)* Ukupno

108 617 883 ukupno 69 551 485 Privatna preduzeća 50 110 491 svojina gazdinstva i radnje 19 440 994 Društvena svojina 8 184 058 Zadružna svojina 1 411 801 Mešovita svojina 18 877 930 Državna svojina 10 592 608 * srednji kurs NBS 31.12.2005. - 1€ = 85.5 rsd

Struktura nar. dohotka u opštini (%) 100 64.03 46.13 17.90 7.53 1.30 17.38 9.75

Struktura nar. dohotka u okrugu (%) 100 75.70 43.73 32.07 3.81 1.50 12.80 6.11

Struktura nar. dohotka u Srbiji (%) 100 75.66 52.58 23.08 3.22 0.67 6.56 13.88 42

Tabela 58. Društveni proizvod preduzeća, 2005. * Opština (€) Društveni proizvod 108088538 Društveni proizvod po stanovniku 1302 *srednji kurs NBS 31.12.2005. - 1€ = 85.5 rsd

Okrug (€) 250814433 816

Srbija (€) 9826079286 1321

Društveni proizvod po stanovniku

1302

1321

816

Grad (€)*

Okrug (€)

Srbija (€)

Tabela 59. Osnovni podaci o preduzećima, 2005. Opština – ukupno za Udeo u okrugu (%) sva preduzeća u opštini Amortizacija (€)* 18911649 36 Narodni dohodak (€) 89176889 44.97 Materijalni troškovi (€) 178051474 48.24 Društveni proizvod (€) 108088538 43.10 Broj zaposlenih 12824 36.85 * Amortizacija (€)*srednji kurs NBS 31.12.2005. - 1€ = 85.5 rsd

6.7

Udeo u Srbiji (%) 1.21 1.08 1.26 1.10 1.22

Struktura izvoza

Tabela 60. Struktura izvoza prema vrsti roba 2009. 1.Bakar i proizvodi od bakra 2. Aluminijum i proizvodi od aluminijuma 3. Oružje i municija-njihovi delovi i pribor 4. Nuklearni reaktori-kotlovi, mašine i mehanički uređaji –njihovi delovi 5. Proizvodi od gvožđa i čelika 6. Plastične mase i proizvodi od plastičnih masa 7. Električne mašine i oprema i njihovi delovi 8. Odeća i pribor za odeću, osim pletenih i kukičanih proizvoda 9. Voće za jelo, kore agruma ili dinja i lubenica 10. Nameštaj, postelljina, madraci, nosači madraca, jastuci i drugi punjeni proizvodi,lampe i druga svetleća tela, osvetljeni znaci, montažne zgrade 11. Alati , nožarski proizvodi, kašike i viljuške, od prostih metala

Izvoz (USD)* 129.208.019 117.237.203 38.388.382 9.313.763 4.549.364 3.437.644 3.375.118 2.988.905 2.970.595 2.124.893 1.719.044 43

12. Optički, fotografski, kinematografski, merni, kontrolni, precizni, medicinski i hirurški instrumenti i aparati 13. Gvožđe i čelik 14. Hartija i karton 15. Mineralna goriva, mineralna ulja i proizvodi njihove destilacije, bitumenozne materije, mineralni voskovi 16. Igračke , rekviziti za društvene igre i sport, njihovi delovi i pribor 17. Razni proizvodi hemijske industrije 18. Kaučuk i proizvodi od kaučuka i gume 19. Proizvodi od kamena, gipsa, cementa, betona, azbesta i sličnih materijala 20. Sirova i krupna sitna koža sa dlakom ili bez dlake (osim krzna) i štavljena koža Srednji kurs NBS 31.12.2009. USD= 66.72 rsd

6.8

1.351.555 1.204.451 1.090.428 1.086.934 554.738 452.928 440.226 438.670 429.324

Struktura izvoza prema destinaciji

Tabela 61. Zemlje sa kojima je Zlatiborski region najviše poslovao tokom 2009. Zemlje izvoza

Procenat (%)

Zemlje uvoza

Nemačka

20.67

Italija

13.26

SAD Crna Gora Francuska Bosna i Hercegovina Ruska Federacija Austrija

4.73

Slovenija

4.18

Bosna i Hercegovina Kina

ostalo

25.73

ostalo

Proc enat (%) 23.16

7.57 7.41 5.77

Bugarska Ruska Federacija Italija Austrija Nemačka

5.48

Crna Gora

5.54

5.20

Indija

4.28

12.56 7.65 7.27 7.05

4.08 3.57 24.84

44

Zemlje izvoza

21%

26%

4% 5%

13% 5%

5%

7%

6%

8%

Nemačka

Italija

SAD

Crna Gora

Francuska

Bosna i Hercegovina

Ruska Federacija

Austrija

Slovenija

ostalo

Zemlje uvoza

23%

24%

4% 4% 4%

13% 6%

7%

7%

8%

Bugarska

Ruska Federacija

Italija

Austrija

Nemačka

Crna Gora

Indija

Bosna i Hercegovina Kina

ostalo

Javne finansije 6.9

Prihodi opštinskog budžeta

Tabela 62. Struktura prihoda opštinskog budžeta, 2009 .

1.328.734.120

Struktura prihoda u opštini (%) 100

1.236.755.255 18.000

93.8 /

Grad* Ukupni prihodi Ukupni prihodi po stanovniku Tekući prihodi Primanja od prodaje nefinansijske imovine

Struktura prihoda (u proseku) u Srbiji (%) 100

45

Primanja od zaduženja i prodaje finansijske 4.118.000 imovine * po prosečnom srednjem kursu NBS za 2009. godinu(€)= 95,88

0.31

6.10 Rashodi opštinskog budžeta Tabela 63. Struktura rashoda opštinskog budžeta, 2009. Grad (€)* Ukupni rashodi 1.299.558.283 Ukupni rashodi po stanovniku Tekući rashodi 1.099.845.671 Izdaci za nabavku nefinansijske imovine 25.555.000 Izdaci za otplatu kredita i nabavku finansijske 25.555.036 imovine Ostvareni suficit ili deficit 145.651.648 * po srednjem kursu NBS za 2009. godinu(€)= 95,88

Struktura rashoda u opštini (%) 100 / 84.63 1.97

Struktura rashoda (u proseku) u Srbiji (%) 100

1.97 11.21

struktura rashoda opštinskog budžeta ukupni rashodi

120 100

100 tekući rashodi

84.63

80 60 40 20

11.21 1.97

1.97

izdaci za nabavku Nefinansijske e imovine izdaci za otplatu kredita i nabavku finansijske imovine ostvareni suficit ili deficit

0

Ustanove 6.11 Javna komunalna preduzeća Tabela 64. Spisak javno-komunalnih preduzeća Br. 1

Naziv preduzeća JKP "Vodovod"

2

JKP "Bioktoš"

3

JKP "Toplota"

Delatnost proizvodnja i distribucija vode za piće usluge odvoženja smeća, parking servis, održavanje zelenih površina, pogrebne usluge itd. distribucija i izgradnja toplovodne mreže 46

4 5

Regionalna sanitarna deponija ‘’Duboko’’ JKP "Niskogradnja"

upravljanje otpadom izgradnja i održavanje putne mreže

6.12 Javna preduzeća Tabela 65. Spisak javnih preduzeća Br. 1 2

Naziv preduzeća JP "Stan" JP "Direkcija za izgradnju"

Delatnost održavanje poslovnog i stambenog prostora kontrola i nadzor rada javnih preduzeća

Tabela 66. Spisak preduzeća sa privatno - javnim partnerstvom Br. 1 2 3

Naziv preduzeća Užice Gas AD Slobodna zona Užice Biznis inkubator centar Užice

Delatnost Distribucija gasa Preduzeće za upravljanje Slobodnom zonom Preduzeće za podršku novoosnovanim preduzećima

6.13 Finansijke institucije U Užicu posluju 23 banke od ukupno 34, koliko ima dozvolu za rad na teritoriji Srbije. Većina banaka je stacionirana u samom centru grada i sve se nalaze na 10 minuta hoda od zgrade Skupštine Grada.

Tabela 67. Spisak poslovnih banaka Br. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

Naziv institucije AIK Banka Alpha Bank Srbija Agrobanka A.D Banka Intesa A.D Poštanska štedionica Credy Banka Čačanska Banka Eurobank EFG Štedionica Erste Bank Hypo Alpe Adria Banka Komercijalna banka A.D. Marfin Bank

Broj filijala u opštini 1 2 1 3 1 1 1 1 1 1 3 1 47

13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23

Nacionalna banka Grčke NBG Metals bank Privredna banka Beograd A.D ProKredit Bank Raffeisen Bank A.D Socciete Generale Banka Srbija UniCredit Bank Srbija Univerzal Bank A.D Vojvođanska Banka KBC Bank Meridijan banka

1 1 1 1 1 2 1 1 2 1 1

Tabela 68. Spisak osiguravajućih društava Br. 1 2 3 4 5 6

Naziv institucije Dunav Osiguranje DDOR Novi Sad Delta Generali Osiguranje Uniqa Osiguranje Wiener Stadtishe Osiguranje Takovo Osiguranje

Broj filijala na teritoriji Grada 1 1 1 1 1 1

Investicije 6.14 Ostvarene investicije u privatnom sektoru Tabela 69. Ostvarene investicije u privatnom sektoru u poslednjih 10 godina Delatnost

Broj radnika

Vrednost €

Godina investiranja

Naziv preduzeća

Mesto (lokacija)

Valjaonica bakra

Metaloprerađivačka

1100

27.000.000

2003

Sevojno

Impol Seval

Sevojno

Metaloprerađivača

750

28.000.000

2002

Zemlja porekla investicione kompanije Kipar, Slovenija, Srbija Slovenija

Tip investicije privatizacija privatizacija

6.15 Industrijske zone i industrijski parkovi Tabela 70. Industrijske poslovne zone i lokaliteti Industrijske poslovne zone i lokaliteti Postojeće Glavni razvojni pojas

Užice, Sevojno i Gorjani

Postojeće industrijske zone RZ Krčagovo- 32.00ha Kompleks Impol Seval i Valjaonica bakra – 36.50ha RZ Sevojno L- 42ha 26 ari Postojeće privredno-poslovne zone

Planirane RZ Sevojno D 48.50 ha Slobodna zona Užice u Sevojnu Kamenolom Surduk 14.30 ha 48

Južni razvojni pojas

Kačer, Drijetanj i deo Ljubanja

Istočna prigradska zona

Potočanje, Krvavci, Zlakusa i Potpeć

Zapadni razvojni pojas

Severni razvojni pojas

Južni razvojni pojas

Mokra Gora, Kremna, Bioska, Vrutci Gostinica, Ribaševina, Gubin Do, Trnava, Karan, Lelići, Kamenica, Dobrodo, Ponikovica Deo Ljubanja, Zbojštica, Drežnik, Skržuti, Ravni, Nikojevići

Kompleks Froteksa, Mejug, u Sevojnu Lokalitet ispod Impol Seval-a u Sevojnu Postojeći privredno-poslovni lokaliteti U Turici konfekcija, stovarište građ.mater.kamenorezac U Dubokom-proiz.nameštaja Na Pori pored puta Ispod RZ Sevojno L u Sevojnu Postojeći industrijski lokaliteti Kompleks Kože u Vrelima Preduzeće Fluks na Sarića Osoju Kompleks na Lokvi (Hladnjača Jugent, Izolater) Postojeći privredno-poslovni lokaliteti Štamparija Rujno Postojeći industrijski lokaliteti Konfekcija Pahulja na Popovoj vodi31.50ha Lokacije za preradu mesa u Kačeru Kompleks Marking na Ljubanjama

Privredno-poslovna zona na potezu Gorjana 36.50ha

Zemljište sa leve strane magistralnog puta M5 UžiceZlatibor, na Beloj Zemlji

Planirani privredno-poslovni lokaliteti Uz opštinski put br.5, a na raskrsnici puteva PotočanjeZlakusa-Potpeć 2.00ha Postojeći industrijski lokaliteti Kotroman u M.Gori- 1.8ha Pilana u Kremnima Postojeći industrijski lokaliteti Hladnjača uz regionalni put R 263 Karan-Ribaševina-Trnava Pogon Valjaonica bakra u Karanu Konfekcija Javor u Karanu Hladnjača Trgoagent u Lelićima Pecara u Kamenici Pogon Luna

Planirani industrijski lokaliteti Na raskrsnici Puteva R263,OP 14 i OP 9 Karan-RibaševinaTrnava u Lunovom selu-2.5ha

Postojeći industrijski lokaliteti Kamenolom Rid -4.20ha Kamenolom u Skržutima Pogon Valjaonice bakra u Ravnima

Tabela 71. Spisak kompanija smeštenih u industrijskim zonama/parkovima, 2008. Br.

Naziv kompanije

1

Valjaonica bakra Užice

2

IMPOL Seval

3

Jedinstvo AD

4

Jedinstvo Metalogradnja

Delatnost Proizvodnja proizvoda od bakra Proizvodnja proizvoda od aluminijuma Izvođenje građevinskih radova Izgradnja i montaža čeličnih konstrukcija

Naziv IZ/IP

Broj radnika

Sevojno

1300

Sevojno

730

Sevojno

432

Sevojno

185 49

5

Inos Sinma

6

Auto kuća Raketa

7

ATM

8

Prvi Partizan AD

9

24 Septembar

10

Sreten Gudurić

11

Metaloprerada

12

Autoventil

13

Sinter

14 15

Corun ABC Proizvod

6.15.1

Prikupljanje sekundarnih sirovina Usluge vezane za prodaju i održavanje drumskih vozila Proizvodnja proizvoda od plastike Proizvodnja municije Remont I konkstrukcija elektro postrojenja Prehrambena industrija Proizvodnja hladnjaka, orebrenih cevi i saobraćajnih znakova Proizvodnja ventila i vođica za auto industriju Proizvodnja sinternih elemenata Proizvodnja metalnih pločica Proizvodnja kotlova

Sevojno

127

Sevojno

71

Sevojno

108

Krčagovo

714

Krčagovo

259

Krčagovo

350

Krčagovo

106

Krčagovo

179

Krčagovo

196

Krčagovo Krčagovo

86 78

Lokacija industrijskih zona/parkova

Industijska zona Sevojno na ortofoto podlozi: autori - dipl.prostorni planer Mila Arsović, dipl.ing.arh. Ruža Penezić

50

6.15.2. Olakšice koje nudi lokalna zajednica Tabela 72. Olakšice koje nudi lokalna zajednica Red.broj

1

Mere koje odobrava lokalna samouprava Grada Užica u cilju podsticanja razvoja slobodne zone Užice Za izgradnju proizvodno - poslovnih objekata u granicama slobodne zone Užice korisnici su oslobođeni: • naknade za uređenje građevinskog zemljištva, • administrativnih taksi lokalne samouprave za izdavanje informacija o lokaciji i lokacijske dozvole, • naknada za izdavanje uslova za priključak na infrastrukturne mreže koje su u nadležnosti grada, • naknade za izdavanje saglasnosti za priključenje na infrastrukturne mreže koje su u nadležnosti grada.

2

Pri eksploataciji novosagrađenih proizvodno-poslovnih objekata u granicama slobodne zone korisnici su oslobođeni za plaćanje: • na period od 3 godine ako zapošljavaju do 30 novozaposlenih radnika • na period od 4 godine ako zapošljavaju 30-50 novozaposlenih radnika • na period od 5 godina ako zapošljavaju preko 50 novozaposlenih radnika od perioda izdavanja upotrebne dozvole za izgrađeni objekat:

3

Gradskih komunalnih taksi (50% od cene za industriju odnosno pravno lice)

4

Naknade za korišćenje građevinskog zemljišta (50% od cene za industriju odnosno pravno lice)

5

Naknade za komunalne usluge (50% od cene za industriju odnosno pravno lice)

6.15.3

Programi za obuku radne snage

Nacionalna služba za zapošljavanje – filijala Užice tokom godine organizuje besplatne obuke za nezaposlene. Programi obuka za 2010. godinu su:

Tabela 73: Program obuka NSZ Obuke NSZ Užice za 2010. godinu Specijalističke i informatičke obuke Engleski jezik Obuka za poslovnog asistenta Obuka za geronto domaćicu Obuka za računovođe Obuka za knjigovođe

6.15.4

Inkubator centri za nove biznise

Biznis inkubator centar lociran je u Sevojnu. Biznis inkubator centar (www.bicuzice.com) predstavlja instrument lokalnog ekonomskog razvoja koji pomaže preduzetnicima da u prvim godinama svog poslovanja lakše opstanu na tržištu. Stanar Biznis inkubatora može da postane svaki privredni subjekt registrovan nakon 01.07.2007.godine za vršenje proizvodne, inovativne ili intelektualne delatnosti. Prednost ulaska u biznis inkubator Užice je u tome što se u periodu od 4 godine obezbeđuje subvencionisana cena zakupa, pružanja administrativne i poslovno-tehničke pomoći i obuka. Biznis Inkubator raspolaže sa poslovnim jedinicama, zajedničkim administrativnim i sanitarnim prostorom 51

Slika: Biznis inkubator centar, Sevojno

Tabela 74. Inkubator centar Broj poslovnih jedinica

Površina poslovne jedinice

Cena zakupa

20

20-115 m2

I i II godina 0.80€/m² III I IV godina 1.40€/m²

6.15.5 Proces izdavanja dozvola Gradska uprava za urbanizam, izgradnju i inspekcijske poslove - Odeljenje za sprovođenje planova i izgradnju je nadležno za izdavanje dozvola. U uslužnom centru za oblast urbanizma u kancelariji br. 9, zaposleni pomaže strankama tokom procesa. Investitoru koji namerava da gradi prvo se pružaju nformacije o lokaciji, zatim se podnosi zahtev za izdavanje lokacijske dozvole i potom se preuzimaju ostali koraci. Procedure za izdavanje građevinske dozvole se razlikuju u zavisnosti od vrste objekata. Vreme za dobijanje gradjevinske dozvole je do 60 dana. Za investitore koji primaju u radni odnos više od 10 lica, Odeljenje za lokalno ekonomski razvoj pruža podršku tokom celog procesa. Informator o dobijanju građevinske dozvole je dostupan na sajtu grada u download sekciji.

7

Radna snaga

7.1

Broj i struktura zaposlenih

Tabela 75. Broj i struktura zaposlenih, 2009.

17855

Struktura zaposlenih u opštini (%) 100

Struktura zaposlenih u okrugu (%) 100

Struktura zaposlenih u Srbiji (%) 100

12193

83

77,6

74,7

5662

17

22,4

25,3

Grad Zaposleni - ukupno U preduzećima, ustanovama, zadrugama i organizacijama Privatni preduzetnici, samostalni delatnici i zaposleni kod njih

52

struktura zaposlenih 2009 100

83

77.6

80

74.7

60 40 20 0

grad

25.3

22.4

17

okrug

Srbija

u preduzećima, ustanovama, zadrugama i organizacijama privatni preduzetnici, samostalni delatnici i zaposleni kod njih

7.2

Zaposlenost po delatnostima

Tabela 76. Struktura zaposlenih u preduzećima, ustanovama, zadrugama i organizacijama, po sektorima delatnosti, 2009. 17752 8000 9752

Struktura zaposlenih u opštini (%) 100 45 55

122

1

9 130 5354

1 1 29

496

3

1766

10

1641

9

164 1799 411

1 10 2

358

2

808 1373 2696

5 8 15

629

4

Grad Zaposleni - ukupno Žene Muškarci Poljoprivreda, lov, šumarstvo i vodoprivreda Ribarstvo Vađenje ruda i kamena Prerađivačka industrija Proizv. i snabdev. energijom, gasom i vodom Građevinarstvo Trgovina na veliko i malo i opravka motornih vozila Hoteli i restorani Saobraćaj, skladištenje i veze Finansijsko posredovanje Poslovi sa nekretninama i iznajmljivljivanjem Državna uprava i socijalno osiguranje Obrazovanje Zdravtsveni i socijalni rad Ostale komunalne, društvene i lične usluge

7.3

Prosečne zarade 53

Tabela 77. Prosečne zarade po zaposlenom, 2009. Grad€)* Prosečna bruto zarada (sa porezom i doprinosima) 514 Prosečna neto zarada (bez poreza i doprinosa) 369 * po srednjem kursu NBS na dan 31.12.2009. 1€)= 95,88 RSD

600

Okrug (€) 455 330

Srbija (€) 533 384

533

514 455

500

384

369

330

400 300 200 100 0

Opština (€)

Okrug (€)

Srbija (€)

Prosečna bruto zarada (sa porezom i doprinosima) Prosečna neto zarada (bez poreza i doprinosa)

Tabela 78. Uporedni pregled prosečnih zarada po zaposlenom po godinama. 2002 (€)*

2003

2004

2005

2006

2007

Prosečna bruto zarada u 210 238 256 290 389 472 gradu Prosečna bruto zarada u 183 202 220 252 339 422 okrugu Prosečna bruto zarada u 216 243 261 298 402 489 Srbiji Prosečna neto zarada u Grad 146 164 177 198 266 339 Prosečna neto zarada u 127 140 151 172 232 304 okrugu Prosečna neto zarada u Srbiji 150 168 179 204 275 350 * po prosečnom srednjem kursu NBS za 2002. godinu 1€)= 60,68 RSD ** po prosečnom srednjem kursu NBS za 2003. godinu1€)= 65,06 RSD *** po prosečnom srednjem kursu NBS za 2004. godinu1€)= 72,57 RSD **** po prosečnom srednjem kursu NBS za 2005. godinu1€)= 82,91 RSD ***** po prosečnom srednjem kursu NBS za 2006. godinu1€)= 84,19 RSD ****** po prosečnom srednjem kursu NBS za 2007. godinu1€)= 79,98 RSD ******* po prosečnom srednjem kursu NBS za 2008. godinu1€)= 88,50 RSD ******** po prosečnom srednjem kursu NBS za2009.godinu1€)= 95,88 RSD

7.4

2008

2009

519

515

473

456

570

533

372

369

343

330

408

384

Zarade po delatnostima

54

Tabela 79. Prosečne zarade po zaposlenom bez poreza i doprinosa, po sektorima delatnosti, 2009. Prosečna neto zarada - ukupno Poljoprivreda, lov, šumarstvo i vodoprivreda Ribarstvo Vađenje ruda i kamena Prerađivačka industrija Proizv. i snabdev. energijom, gasom i vodom Građevinarstvo Trgovina na veliko i malo i opravka motornih vozila Hoteli i restorani Saobraćaj, skladištenje i veze Finansijsko posredovanje Poslovi sa nekretninama i iznajmljivljivanjem Državna uprava i socijalno osiguranje Obrazovanje Zdravstveni i socijalni rad Ostale komunalne, društvene i lične usluge * po srednjem kursu NBS 31.12.2009. -1€ = 95.88 RSD

7.5

Grad (€)* 246 311 276 227 319 242 113 95 224 501 379 322 258 269 286

Okrug (€) 214 176 248 186 295 215 88 145 220 499 379 287 239 259 260

Srbija (€) 254 207 189 313 207 339 224 232 172 289 572 297 323 264 261 270

Zapošljavanje

Tabela 80. Struktura zapošljavanja, januar-maj 2008. Zapošljavanje - ukupno Zapošljavanje broj žene % Zapošljavanje broj muškarci % Na neodređeno broj vreme % Na određeno broj vreme %

Grad 3827 1856 48.50 1971 51.50 1.075 28.10 2752 71.9

Udeo u okrugu (%) 39.84 38.33 / 41.36 / 30.41 / 45.32 /

Udeo u Srbiji (%) 1.28 1.34 / 1.22 / 0.91 / 1.52 /

Tabela 81. Slobodna radna mesta januar 2007 – maj 2008.* Slobodna radna mesta - ukupno Na neodređeno broj vreme % Na određeno broj vreme % *Nacionalna služba zapošljavanja

Opština 4003 1143 28.55 2860 71.45

Udeo u okrugu (%) 39,57 29.99 / 5.35 /

Udeo u Srbiji (%) 1.23 0.89 / 1.46 /

55

Slobodna radna mesta, januar-maj 2008. 1143

2860 Na neodređeno vreme

7.6

Na određeno vreme

Nezaposlenost

Tabela 82. Struktura nezaposlenih i tražilaca zaposlenja prema polu, maj 2008.

broj % broj %

7245 3922 54.13 3323 45.87 7894 4451 56.38 3443 46.62

Udeo u okrugu (%) 19.54 20.36 / 18.66 / 20.51 21.94 / 18.92 /

svega

91.78

/

Opština Nezaposleni - ukupno broj % broj %

Nezaposleni - žene Nezaposleni - muškarci Tražioci zaposlenja - ukupno Tražioci zaposlenja - žene Tražioci zaposlenja muškarci Učešće nezaposlenih u broju tražilaca zaposlenja (%)

Udeo u Srbiji (%) 0.94 0.94 / 0.93 / 0.94 0.97 / 0.91 / /

Tabela 83. Broj i polna struktura nezaposlenih, pregled po godinama 2000 Nezaposleni 7928 ukupno Nezaposleni 4913 žene Nezaposleni 3015 muškarci *oktobar 2008. **decembar 2009.

7.7

2002

2003

2004

2005

2006

2007

2008*

2009**

9486

10193

10050

10401

9631

7610

6309

5665

5745

5847

5643

/

5222

4098

3612

3741

4346

4407

/

4409

3512

2697

3103 2562

Stopa nezaposlenosti

Tabela 84. Stopa nezaposlenosti, 2007, 2008, 2009. Stopa nezaposlenosti – 2007. Stopa nezaposlenosti - 2008. Stopa nezaposlenosti -2009.

Grad 23.29 19.80 20.45

Okrug 35.30 28.60 21.12

Srbija 28.17 23.80 16.6 56

7.8

Nezaposlenost prema stepenu obrazovanja

Tabela 85. Nezaposleni prema stepenu obrazovanja, 2009. Stepen stručne spreme I

Grad 1157

Okrug 10699

II III IV V VI VII/1 VII/2 VIII UKUPNO

502 1729 1513 123 355 282 4 / 5665

1619 11806 7628 319 1138 904 11 1 34125

Nezaposleni prema stepenu obrazovanja, 2009. 6% 5% 0% 0% 2% 20% 27%

9%

31% I

II

III

IV

V

VI

VII/1

VII/2

VIII

57

7.9. Nezaposlenost prema dužini čekanja Tabela 86. Nezaposleni prema dužini čekanja, 2007 – 2009. Grad

UKUPNO Prvo zaposlenje Do 1 godine 1-2 godine 2-3 godine 3-5 godina 5-8 godina 8 - 10 godina Preko 10 godina

Okrug

2007

2008

2009

2007

2008

2009

10112

8237 1928

5811 1301

59414 21594

53305 19180

34864 4640

1321

1106

6741

5355

6464

1389

837

7158

6758

4909

898

535

5191

4262

3387

1204

753

6729

6085

4860

749

595

5394

5209

4513

278

171

1637

1817

1705

470

404

4970

4639

4386

2502 1616 1749 1315 1214 870 301 545

Udeo u ukupnom broju nezaposlenih 2008(%)

Udeo u ukupnom broju nezaposlenih 2009(%)

100

100

23,41 16,04 16,86 10,90 14,62 9,09 3,38 5,70 58

7.10. Nezaposlenost prema starosnoj strukturi Tabela 87. Nezaposleni prema starosnoj strukturi, 2007, 2008, 2009. Grad

Okrug

Broj godina UKUPNO Do 18 godina 19 - 25 25 - 30 30 - 40 40 - 50 Preko 50

2007

2008

2009

2007

2008

2009

7610

6309 48

5811 113

37822 486

34127 276

34864 972

905 672 1409 1737 1538

593 646 1258 1638 1663

6554 5010 9547 9408 6817

5285 4367 8669 8787 6743

3850 4332 8533 9431 7746

79 1241 909 1707 1992 1682

Udeo u ukupnom broju nezaposlenih u 2008 (%) 100

Udeo u ukupnom broju nezaposlenih u 2009 (%) 100

0,76

2,79

14,34 10,65 22,33 27,53 24,38

11,04 12,43 24,48 27,05 22,22

8 Javni resursi 8.1

Saobraćajna infrastruktura

Putna infrastruktura Grad Užice je sa širim okruženjem povezan drumskom i železničkom saobraćajnom mrežom. Na ovom prostoru ukrštaju se značajni magistralni putevi M5 Čačak - Požega -Užice-veza sa Bosnom, M21: Valjevo-Užice-veza sa Crnom Gorom, M19.1 Užice-Bajina Bašta-Zvornik i regionalni putevi R112: Kremna-Kaluđerske Bare-Bajina Bašta, R213: Užice-Jelova Gora- Bajina Bašta (Varda), R230: Bela Zemlja-Nikojevići-Čajetina, R263: Užice-Karan-Kosjerić. Ovakva zastupljenost magistralnih i regionalnih puteva ukazuje na značaj opštine u saobraćajnom povezivanju Centralne Srbije sa Crnom Gorom i Bosnom i Hercegovinom. Obim saobraćaja na magistralnim putevima ima tendenciju rasta, posebno je karakterističan letnjii period i ulazno - izlazni pravci u odnosu na gradski centar.

8.1.1 Drumski saobraćaj Tabela 88. Dužina puteva, 2007* Opština (km) Dužina puteva - ukupno Savremeni kolovoz ukupno Magistralni savremeni kolovoz ukupno Regionalni savremeni kolovoz ukupno Lokalni savremeni kolovoz *RZS publikacija Opštine 2008.

404 291 84 84 63 60 257 147

Udeo u dužini puteva iste kategorije u okrugu (%) 9.86 14.52 18.67 18.67 8.59 11.13 8.82 14.48

Okrug (km) 4096 2004 450 450 733 539 2913 1015

59

dužina puteva 84

147

84 63 60

257

Magistralni ukupno

Magistralni savremeni kolovoz

Regionalni ukupno

Regionalni savremeni kolovoz

Lokalni ukupno

Lokalni savremeni kolovoz

300

257

250 200 150 100

147 84

84

63

60

50 0

Magistralni

Regionalni

ukupno

Lokalni

savremeni kolovoz

8.1.3 Železnički saobraćaj i infrastruktura Grad Užice je sa železničkom mrežom povezan magistralnom jednokolosečnom elektrificiranom železničkom prugom Beograd - Bar za javni putnički i teretni saobraćaj dužine 23,3 km. Železnička stanica Užice locirana je na obodu centralne gradske zone. Teretna železnička stanica locirana je u Krčagovu. Lokalne železničke stanice postoje u; Staparima, Krčagovu i Sevojnu. Posebno je interesantna i sa aspekta turizma značajna pruga uzanog koloseka Šargan - Vitasi - Mokra Gora – Kotroman, namenjena za javni putnički saobraćaj.

Tabela 89. Promet robe i putnika u železničkom saobraćaju, 2009.

4 54727

Udeo opštine u ukupnom prometu u okrugu (%) 43.22 50.32

14 601021

700.000 tona

30.01

2.000.000 tona

Grad Broj železničkih stanica Broj prevezenih putnika Broj prevezenih pošiljki tranzit

Okrug

60

8.1.3 Vazdušni saobraćaj Aerodrom Ponikve Užice je civilni i vojni aerodrom koji se nalazi 12 kilometara severozapadno od grada Užica. Aerodrom je poznat i pod nazivom Lepa Glava. Nalazi se u jugozapadnoj Srbiji, nedaleko od granice sa Bosnom i Hercegovinom. Aerodrom Ponikve nije trenutno u funkciji, u toku je njegova sanacija sa ciljem aktiviranja aerodroma u civilne svrhe.

8.2

Komunalna infrastruktura

8.2.1 Vodovod i kanalizacija Organizovano snabdevanje pijaćom vodom, rešeno je izgradnjom regionalnog vodosistema "Vrutci", za Užice i bližu okolinu i individualnim vodovodima i kaptažama za naselja van gradskog područja. Osnovni potencijal Grada u pogledu snabdevanja pijaćom vodom, čini, pre svega veliki broj vodotokova i izvora sa čistom i nezagađenom vodom, koja se uz neznatno kondicioniranje može upotrebljavati za piće, kao i vodosistem "Vrutci" sa postrojenjem za preradu vode "Cerovića brdo" kapaciteta 600 l/sek, koji se uz neznatna ulaganja može podići na 1.200 l/sek.Dužina vodovodne mreže iznosi 275 km.

Tabela 90. Vodovodna mreža, 2009. Korisnici Domaćinstva Pravna lica

Broj korisnika 20179 1197

Cena u €/m3 0,28 0,68

Utrošak u m3 325.000 37.000

8.2.2 Sistem daljinskog grejanja Tabela 91. Korisnici daljinskog grejanja Broj korisnika

Grejna površina

5543

295868m2

1.Kolektivni stambeni prostor (broj potrošača) 2.Individualni stambeni prostor(broj potrošača) 3.Budzetske ustanove (broj potrošača) 4.Poslovni prostor (broj potrošača) UKUPNO

Cena u €/m2

0,57 26

40218m2

570

52933m2

6139

389019m2

1,68

8.2.3 Elektro infrastruktura Za područje grada Užica električna energija se distribuira iz TS 110/35 kV "Gornja Pora" preko TS 35/10 kV"Dovarje", "Terazije", "Uremovački potok","Krčagovo", "Carina", "Bela Zemlja","Pora" i "Kremna". Trafostanica 35/10 kV "Sevojno 1" se napaja iz TS 110/35 kV "Sevojno", kao i najveći potrošači Valjaonica bakra i Impol – Seval, direktno preko transformacije 110/6 kV. Mreža 10 kV u gradskom području i u Sevojnu je, kablovska (podzemna). Industrijski potrošači se napajaju preko 10 kV, kao i preko 0,4 kV mreže, zavisno od veličine potrošnje, kao i od vršnog opterećenja. Domaćinstva se napajaju iz mreže 0,4 kV koja je mešovita, kablovska i nadzemna. Centralni deo grada je uglavnom napajan kablovskom 0,4 kV mrežom, dok se širi deo Užica, napaja preko nadzemne 0,4 kV mreže.Vangradski deo se napaja isključivo preko nadzemne 0,4 kV mreže. 61

8.2.4 Telekomunikacioni sistem Telefonski saobraćaj na teritoriji grada Užica organizovan je preko javnih telefonskih centrala digitalnog i analognog tipa.Telefonski kapacitet grada Užica po broju telefonskih priključaka na 100 stanovnika je 41.5 što ukazuje na dobro razvijenu mrežu.

Tabela 92. Stanje instalisanim kapacitetima, 2008. Red.broj 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 Ukupno

Centrala

Ukupno 12624 3968 3088 4512 2288 1984 800 337 1152 800 768 523 400 768 34012

Užice Terazije/Užice Sevojno/Užice Krčagovo/Užice Pora/Užice Bela Zemlja Krvavci Drežnik Ponikve Karan Kremna Mokra Gora Ribaševina Ravni

Tabela 93. PTT saobraćaj, 2009. Grad 16 39034 1661686 4556

Broj pošta Broj telefonskih pretplatnika PTT promet pismonosne pošiljke (otpremljeno) paketi

Udeo u okrugu (%) 24.24 32.81 40.01 39.55

Tabela 94. Telekomunikacioni sistem, 2009. Tabela R.br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17.

Instalisano 31.01.2010. Centrala Užice IP MSAN Carina Terazije/Užice Sevojno/Užice CDMA Sevojno Krčagovo/Užice Pora Bela Zemlja CDMA Kadinjača Krvavci Drežnik Ponikve CDMA Ponikve Ravni IP MSAN Ravni Ljubiš Karan

Tip centrale EWSD MSAN EWSD/RDLU EWSD/RDLU WLL EWSD/RDLU EWSD/RDLU EWSD/RDLU WLL EWSD/RDLU S12000/214 I-500A/1000 WLL I-500A/1000 MSAN DKTS-22 EWSD/RDLU

Ukupno analognih 13.000 976 4.328 3.024 626 4.640 2.288 1.936 690 848 336 1.058 790 696 304 256 816

0 0 0 0

ISDN bazni 696 40 64 96

ADSL POTS 2291 176 765 503

ADSL ISDN 319

0 0 0

80 40 48

752 381 250

64 64 64

0 240 533

64

122

61

Direktni

Dvojnici

13.000 976 4328 3024 626 4640 2288 1936 690 848 96 525 790 328 304 256 816

128 63

368 15 0 62

18. 19.

IP MSAN Kremna Mokra Gora IP MSAN Ribaševina MSAN Ravanjsko Polje UKUPNO

20. 21.

8.3

MSAN EWSD/RDLU

768 552

MSAN

368

MSAN

208 38.508

768 552 368

0 0

47

208

0

37.367

1141

0

16 15

1144

5317

763

Energetika

Tabela 95. Iskorišćenje energije, 2009. Grad 401.905 162.978 196.130 89,35% 0,046

Električna energija (MWh) - domaćinstva (MWh) - pravna lica(MWh) Stopa iskorišćenosti Cena (€/kWh)

8.3.1 Gasovodna mreža Tabela 96. Mreža gasovoda Korisnici

Broj korisnika

Domaćinstva Pravna lica

10 2

Broj potencijalnih korisnika( do 2015) 13500 85

Cena (€) 0.40 0,32

Dužina distributivne mreže gasovoda sa priključcima iznosi 49.420 metara. Dužina razvodne mreže gasovoda je 10.000 metara.

8.4

Zdravstvena i socijalna zaštita

Tabela 97. Bolnički kapaciteti, 2009. Opšta bolnica Dom zdravlja Zavod za javno zdravlje Apoteke Užice

Broj zaposlenih 1360 483

217 84

Broj stomatologa 1 22

100

14

/

238

/

/

Broj lekara

Broj farmaceuta 6 / /

Broj kreveta

63

770 / / /

Tabela 98. Ulaganja u zdravstvo i socijalni rad, 2009.* Rashodi (ulaganja) u zdravstvo i socijalni rad * po prosečnom kursu NBS za 31.12.2009.- 1(€= 95.88 RSD

Opština (€)* 297.022

63

Tabela 99. Lekari, stomatolozi i diplomirani farmaceuti u zdravstvenim službama, 2009. Grad Lekari – ukupno Lekari opšte medicine ispecijalističke medicine Lekari u službi borbe protiv TBC Lekari u službi za zdravstvenu zaštitu žena Lekari u službi za zdravstvenu zaštitu predškolske dece Lekari u službi za zdravstvenu zaštitu školske dece i omladine Lekari u službi za zaštitu i lečenje zuba Diplomirani farmaceuti

119 40 3 6 8 9 22 31

Udeo u ukupnom broju lekara (%) 100 33 3 5 7 8 18 26

Tabela 100. Oboljenja i stanja u ambulantno-dispanzerskim službama u 2009. na području Grada Užica Grupa oboljenja Zarazne bolesti i parazitne bolesti Tumori Bolesti krvi, krvotvornih organa i poremećaji imuniteta Bolesti žlezda sa unutrašnjim lučenjem, ishrane i metabolizma Duševni poremećaji i poremećaji ponašanja Bolesti nervnog sistema Bolesti oka i pripojka oka Bolesti uva i mastoidnog nastavka Bolesti sistema krvotoka Bolesti sistema za disanje Bolesti sistema za varenje Bolesti kože i potkožnog tkiva Bolesti mišićno-koštanog sistema i vezivnog tkiva Bolesti mokraćno-genitalnog sistema Trudnoća, rađanje i babinje

Broj obolelih 8574 1764 937 4609 1979 1569 2257 3287 9442 34178 5108 2896 5773 14224 1784

64

Oboljenja i stanja u ambulantno-dispanzerskim službama u 2009, na području grada Užice

2%

14%

9%

2% 1%

5%

6% 3%

5%

2% 2% 2% 3%

10% 34%

Zarazne bolesti i parazitne bolesti Tumori Bolesti krvi, krvotvornih organa i poremećaji imuniteta Bolesti žlezda sa unutrašnjim lučenjem, ishrane i metabolizma Duševni poremećaji i poremećaji ponašanja Bolesti nervnog sistema Bolesti oka i pripojka oka Bolesti uva i mastoidnog nastavka Bolesti sistema krvotoka Bolesti sistema za disanje Bolesti sistema za varenje Bolesti kože i potkožnog tkiva Bolesti mišićno-koštanog sistema i vezivnog tkiva Bolesti mokraćno-genitalnog sistema Trudnoća, rađanje i babinje

Tabela 101. Korisnici socijalne zaštite – maloletna lica, 2009. Grad Ukupno Ugroženi porodičnom situacijom Lica sa poremećaijma u ponašanju Mentalno zaostali Ometeni u fizičkom razvoju Lica sa kombinovanim smetnjama Ostali maloletni korisnici socijalne zaštite

382 112 152 20 28 21 49

Udeo u ukupnom broju korisnika (%) 100 29.3 39.7 5.2 7.3 5.4 12.8

Tabela 102. Korisnici socijalne zaštite – punoletna lica, 2009. Grad Ukupno Lica sa poremećaijma u ponašanju Psihički i fizički ometena lica Materijalno neobezbeđena lica

800 9 373 90

Udeo u ukupnom broju korisnika (%) 100 1.1 46.6 11.2 65

Nezbrinuta lica Ostarela lica Ostali punoletni korisnici socijalne zaštite

8.5

12 251 65

1.5 31.3 8.1

Obrazovni kapaciteti

Tabela 103. Kapaciteti obrazovnih institucija, 2007. Predškolske ustanove Osnovne škole Srednje škole Više škole Fakulteti

Broj ustanova 1 10 6 1 1

Broj obrazovnih profila / / / 6 2

Broj učenika/studenata / / / 1156 857

Slika: Užička Gimnazija

Tabela 104. Ulaganja u obrazovanje, 2009. Grad (€)* Rashodi (ulaganja) u obrazovanje - ukupno 1.489.679 Rashodi (ulaganja) u osnovno obrazovanje 819.549 Rashodi (ulaganja) u osnovno obrazovanje po učeniku 132 * po prosečnom srednjem kursu NBS na dan 31.12. 2009. godinu

Okrug (€) / /

Srbija (€) / /

Tabela 105. Broj i struktura obrazovnih ustanova, 2006. Grad Osnovne škole Srednje škole Specijalne škole Škole za odrasle

ukupno odeljenja ukupno odeljenja ukupno odeljenja ukupno odeljenja

Više škole Fakulteti Ustanove za decu predškolskog uzrasta Studentski domovi Domovi učenika UKUPNO – sve ustanove

10 306 6 169 1 8 0 0 1 1 1 1 2 23

Udeo u ukupnom broju ustanova u okrugu (%) 11,40 22,31 25,5 34,1 63,51 84,54

100 100 100 100 50 66

Tabela 106. Ukupan broj učenika, studenata i korisnika obrazovnih ustanova, 2006. Opština 6199

ukupno završili školu ukupno završili školu ukupno završili školu ukupno završili školu ukupno na budžetu završili školu ukupno na budžetu završili školu

Osnovne škole - učenici Srednje škole - učenici Specijalne škole - učenici Škole za odrasle - ukupno Više škole - studenti

Fakulteti - studenti

4242 15 0 1156 610 286 508 945

UKUPNO – svi učenici Predškolske ustanove Studentski domovi Domovi učenika

deca korisnici korisnici smeštaja korisnici smeštaja

1797 377

Tabela 107. Prosečan broj učenika, studenata i korisnika smeštaja u obrazovnim ustanovama, 2006. Broj učenika po osnovnoj školi Broj učenika po odeljenju osnovne škole Broj učenika po srednjoj školi Broj učenika po odeljenju srednje škole Broj učenika po specijalnoj školi Broj učenika po odeljenju specijalne škole Broj učenika po školi za odrasle Broj učenika po odeljenju škole za odrasle Broj studenata po višoj školi Broj diplomiranih studenata po višoj školi Broj studenata po fakultetu Broj diplomiranih studenata po fakultetu Broj dece korisnika po predškolskoj ustanovi Broj korisnika smeštaja po studentskom domu Broj korisnika smeštaja po domu za učenike

Opština 619 20 710 25 15 2 0 0 1156 610 945

Okrug 449 18 493 25 15 2 0 0

1797

5023

377

493

Srbija

Tabela 108. Ukupan broj učenika u osnovnim školama, 2008. Grad Učenici osnovnih škola

ukupno učenice učenici

6199 3399 2800

Udeo u ukupnom broju učenika osnovnih škola u okrugu (%) 25,5 27,5 23

67

9

Resursi životne sredine

Započeti proces približavanja Republike Srbije Evropskoj Uniji, nameće uvođenje evropske legislative, standarda i ponašanja u zaštiti životne sredine u našoj zemlji. Prema Studiji o izvodljivosti Srbija bi trebala ojačati saradnju sa EU u suzbijanju narušavanja životne sredine, posebno ali ne i isključivo, u pogledu kvaliteta vazduha i vode, monitoringa zagađivanja, unapređenja energetske efikasnosti, zaštite u industrijskim postrojenjima, sigurnog rukovanja hemikalijama, uređenja prostora, upravljanja otpadom i zaštite šuma, flore i faune. Jedan od konceptualnih opredeljenja Nacrta Prostornog plana Grada Užica (2010) jeste zdrava životna sredina, kao prioritetni resurs koji treba očuvati i unaprediti.

Slika: Jezero Vrutci

9.1

Kvalitet vazduha

Tabela 109. Čađ -Monitoring aerozagađenja za 2008.godinu.* mesec GVI I II Broj merenja 31 29 Sred.mes.vrednost 209.6 90.7 Medijana 228 67 Min. 20 22 Max. 473 199 Broj dana preko 27 GVI 21 Tromesecna 117.7 srednja Polugodišnja srednja Godišnja srednja 50 C98 350 Ukupni broj dana preko GVI *Merno mesto Dom Zdravlja Zavod za zaštitu zdravlja Užice

III 31 52.9 53 12 78 19

IV 30 43.6 41 16 102 4

V 31 38.1 39 26 85 2

VI 30 27.3 27 12 43 0

VII 31 26.5 24 12 44 0

36.3

VIII 31 24.7 24 17 38 0

IX 30 25.6 27.5 12 37 0

X 31 49.7 42.5 28 114 12

25.6

XI 23 74.3 71 21 184 18 41.6

41.6

77.0 59.3 333 112

68

XII 31 49.0 32 10 198 9

Tabela 110. Sumpor dioksid - Monitoring aerozagađenja za 2008. godinu. * mesec GVI I II Broj merenja 31 29 Sred.mes.vrednost 76.5 33.8 Medijana 58 28 Min. 19 3 Max. 163 89 Broj dana preko 1 GVI 0 Tromesecna 42.3 srednja Polugodišnja srednja Godišnja srednja C98 Ukupni broj dana preko GVI *Merno mesto Dom Zdravlja Zavod za zaštitu zdravlja Užice.

III 31 16.5 15 1 33 0

IV 26 7.7 5 1 33 0

V 31 1.3 1 1 3 0

VI 30 1.2 1 1 3 0

VII 31 1.1 1 1 5 0

VIII 31 1.8 1 1 4 0

3.4

IX 30 1.2 1 1 6 0

X 31 9.2 8 1 30 0

1.4

XI 23 17.6 18 1 65 0

XII 31 17.5 12 7 44 0

14.8 8.1

22.8 15.5 117 1

Tabela 111. Azotni oksidi - Monitoring aerozagađenja za 2008.godinu. mesec GVI I Broj merenja 31 Sred.mes.vrednost 50.3 Medijana 55 Min. 15 Max. 121 Broj dana preko 1 GVI Tromesecna srednja Polugodišnja srednja Godišnja srednja C98 Ukupni broj dana preko GVI *Merno mesto Dom Zdravlja Zavod za zaštitu zdravlja Užice

II 29 31.4 29 12 60

III 31 31.7 31 13 95 1

IV 30 25.7 25 17 40 0

V 31 26.0 24 15 55 0

VI 30 19.6 19 2 39 0

VII 31 21.4 19 10 54 0

VIII 31 19.5 19 4 34 0

IX 30 22.3 23 7 40 0

X 31 28.3 29 15 42 0

XI 23 24.2 18 4 108 1

XII 31 16.0 12 6 56 0

0 23.8

37.8

21.8

22.8 22.3

30.8 26.6 69.6 3

Tabela 112. Čađ - Monitoring aerozagađenja za 2009.godinu. mesec Broj merenja Sred.mes.vrednost Medijana Min. Max. Broj dana preko GVI Tromesecna srednja Polugodišnja srednja Godišnja srednja

GVI

I 31 64.7 56 14 189

II 22 45.4 28 14 144

III 30 36.4 35 12 87

IV 30 29.2 28 20 61

V 31 18.0 18 4 25

VI 30 16.0 16 4 30

VII 31 14.5 13 4 47

VIII 31 17.5 18 4 28

IX 30 22.5 23 12 31

X 31 43.4 36.5 4 138

XI 30 92.3 92 22 159

XII 28 70.2 38 23 304

17

8

4

1

0

0

0

0

0

6

25

10

48.9

21.1

18.2

35.0

68.7 43.4

39.2 ispod GVI 69

C98 Ukupni broj dana preko GVI *Merno mesto Dom Zdravlja Zavod za zaštitu zdravlja Užice.

158 Iznad GVI 71

Tabela 113. Sumpor dioksid - Monitoring aerozagađenja za 2009.godinu.* Mesec

G VI

I

Broj merenja 31 Sred.mes.vrednost 21.6 Medijana 18 Min. 5 Max. 74 Broj dana preko 0 GVI Tromesecna srednja Polugodišnja srednja Godišnja srednja C98 Ukupni broj dana preko GVI *Merno mesto Dom Zdravlja Zavod za zaštitu zdravlja Užice

II 23 19.9 15 8 67

III

IV

V

VI

VII

VIII

IX

X

XI

XII

27 14.1 14 1 48 0

30 4.0 2 1 15 0

31 1.0 1 1 1 0

30 1.3 1 1 4 0

31 1.1 1 1 3 0

31 1.3 1 1 3 0

30 1.6 1 1 5 0

31 6.6 3 1 24 0

30 31.1 21 6 189 1

31 30.2 21 4 153 1

0 18.6

2.1

1.3

10.3

22.6 12.0

11.1 ispod GVI 59 ispod GVI 2

Tabela 114. Azotni oksidi - Monitoring aerozagađenja za 2009.godinu. Mesec Broj merenja Sred.mes.vrednost Medijana Min. Max. Broj dana preko GVI Tromesecna srednja Polugodišnja srednja Godišnja srednja C98

GVI

I 31 21.7 13 8 82 0

II 23 15.8 13 6 33 0 18.4

III 30 17.8 19 7 28 0

IV 30 20.0 17 5 66 0

V 31 15.2 16 4 20 0 19.8

VI 30 24.2 15 8 79 0

VII 31 14.1 14 8 24 0

19.1

VIII 31 17.3 16 8 32 0 18.2

IX 30 22.3 19 11 67 0

X 31 18.3 19 8 42 0

XI 30 26.6 24 6 50 0 23.9

XII 31 26.8 17 9 77 0

21.0 20.1 ispod GVI 75 ispod GVI

70

9.2

Kvalitet zemljišta

Teritorija Grada Užica pripada Tarsko – Zlatiborskom šumskom području i manjim delom čini najniži pojas i pojas viših planina, a najveći deo je predeo pobrđa, nižih i srednjihih planina, tj. od 300 - 1500m nadmorske visine. Sastav biljnih zajednica je uglavnom predstavljen šumom i šumskim zajednicama. Šume i šumske zajednice predstavljaju oro-klimatogeni tip vegetacije. Travni, odnosno travnozeljasti tipovi vegetacije su najvećim delom sekundarno nastali i formirani u prošlosti na račun šume. To uglavnom važi i za površine pod poljoprivrednim kulturama, kao i naseljima, nastalim najvećim delom na krčevinama šume u vreme stalnog naseljavanja u naše krajeve.

9.3

Kvalitet voda

Grad Užice ima veoma gustu i razgranatu mrežu otvorenih vodotokova (oko 720 metara toka na km2 površine) . Od ukupne površine vodnog zemljišta koje se nalazi na korišćenju kod JP "Srbijavode"(420 ha),većina vodnog zemljišta (oko 95 %), je u funkciji održavanja vodotokova.

Tabela 115. Higijenska ispravnost vode za piće centralnog gradskog vodovoda JKP ”Vodovod“Užice. * Bakteriološki pregled Godina

2008

2009

Broj uzetih tretiranih uzoraka

1043

Neispravnost % broj

34

%

3.26

Uzrok neispravnosti Ukupan broj mezofilnih bakterija indikatori fekalnog zagađenja Ukupan broj mezofilnih bakterija indikatori fekalnog zagađenja

Fizičko-hemijski pregled Broj uzetih tretiranih uzoraka

Neispravnost %

Uzrok neispravnosti

broj

%

1043

37

3.55

Rez.hlor>0.6

1065

32

3.00

Rez.hlor>0.6 Mutnoća

* Period 01.01.2008-31.12.2009.godine

71

9.4

Upravljanje čvrstim komunalnim otpadom

Deponovanje komunalnog otpada na prostoru grada Užica obavlja se na deponiji čvrstog otpada na Sarića Osoju. Usvajanjem Nacionalne strategije upravljanja komunalnim otpadom, Užice je određeno za centar u kome je formirana regionalna deponija i reciklažni centar na lokaciji ‘Duboko’ ([email protected]) sa postrojenjem za izdvajanje i separaciju sekundarnih sirovina iz komunalnog otpada. Nova sanitarna deponija će opsluživati sledeće opštine okruga Zlatibor i Morava: Arilje, Bajina Bašta, Čačak, Čajetina, Ivanjica, Kosjerić, Lučani, Požega, Užice. Broj stanovnika u ovim opštinama je 371.010(popis 2002). Okruzi Zlatibor i Morava se nalaze u centralnom/zapadnom delu Republike Srbije i jake su industrijske oblasti.

Tabela 116. Upravljanje čvrstim komunalnim otpadom, 2009

Grad

Broj stanovnika (2002.)

Broj stanovnika obuhvaćen sistemom sakupljanja otpada

Užice

83.022

58.261

Količina nastalog otpada(t/dan)

Količina nastalog otpada(t/god)

37,29

13.611

9.4.1 Prosečni morfološki sastav komunalnog otpada u Užicu

Karton

Staklo

Metal ferozni

Komp.plastika

PET

Folija

Tekstil

Sagorivi materijal

Nesagorivi materijal

Kučni posebni

Fini elem.



45.1

2.9

3.1

2.6

2.7

0.9

1.4

2.4

2.6

1.3

3.8

6.7

14.4

2.6

5.8

99.3

31.5

7.7

15.7

6.2

1.5

0.4

1.2

1.6

2.0

1.2

1.6

11.5

12.1

3.0

1.5

99.7

38.3

5.3

9.4

4.4

2.1

0.7

1.3

2.0

2.3

1.3

2.7

9.1

13.2

2.8

3.6

99.5

Metal neferazon Pakovanja kompozotna

Papir

Primarna analiza Sekundarn a analiza ℅

Bio otpad

Tabela 117. Prosečan morfološki sastav komunalnog otpada u Užicu

10 Turistički resursi Užice predstavlja kompleksan turistički motiv, jer njegovu atraktivnost povećavaju turističko-geografski položaj, bogato kulturno nasleđe, spomenici novije istorije, ambijentalni kontrast i njegova funkcija. Bogat spomenički fond, etnosocijalni motivi, raznovrsnost prirodnih turističkih motiva,znatna materijalna baza i veoma povoljan turističko-geografski položaj omogućavaju dinamičan turistički razvoj. Prirodna dobra i spomenici, objekti kulturno - istorijskog nasleđa: Kaluđerske bare na Tari, Mokra Gora i Šargan, sa "Šarganskom osmicom" i etno-kompleks "Drvengrad", Potpećka pećina, spomen obeležje "Kadinjača", Bela karanska crkva, Stari grad, Hidrocentrala pod gradom, kao i prelepi ambijenti, pejzaži i predeli sela: Ravni, Drežnik, Gostinica, Zlakusa, Kremna ... predstavljaju atraktivne turističke destinacije za domaće i strane turiste. 72

Slika: ''Šarganska osmica’’

10.1 Broj posetilaca Tabela 118. Broj i struktura turista i ostvarenih turističkih noćenja, 2009. Broj turista

Broj noćenja Prosečan broj noćenja

ukupno domaći strani ukupno domaći strani ukupno domaći strani

Grad 43888 35143 8745 120958 104914 16044 2.5 1.9

Okrug 243305 213952 29353 957689 873631 84058 3.8 2.3

Srbija 2021166 1375865 645301 6776763 5307112 1469651 3.6 2.2

73

104914 120000 100000 80000 35143

60000 40000

16044

3917

20000 0

Broj turista

Broj noćenja Domaći

Strani

Tabela 119. Mogućnosti razvoja različitih vrsta turizma Oblast

Postojeći kapaciteti

Stacionari

Kaluđerske bare,Užice

Banjski i zdravstveno lečilišni Kongresni

Mogući kapaciteti Bela Zemlja, Jelova Gora

Tara, Kaluđerske bare, Užice Tara, Kaluđerske bare, Užice Potez Užice-Zlatibor Potez prema granici sa Republici Srpsko,(Višegradom) Tranzit Kadinjača-Bajina Bašta Užice, Zlakusa,Potpeć i Mokra Gora Užice, Sevojno, Jelova Gora, Bela Zemlja, priobalje Đetinje Užice, Jelova Gora,Ribaševina i Potpeć Užički grad, Klisura Đetinja, šumski kompleks, Jelova Gora, sliv Velikog Rzava, kompleks Kadinjače, Potpeć

Tranzitni Kulturno - manifestacioni Sportskorekreativni Dečiji i omladinski Izletnički

Zaštićeno područje Nacionalnog parka Tara, Klisura Đetinje

Eko turizam

Kanjon Rzava, Jelova Gora

10.2 Smeštajni kapaciteti Tabela 120. Smeštajni kapaciteti, 2009.* Destinacija Užice

Mokra Gora Tara

Broj smeštajnih objekata 3 (hoteli Zlatibor-280 ležajeva, Palas- 82 ležaja i Zlatiborska noć- 81 ležaj) 3 (hoteli Iver – 30 ležajeva, Mećavnik – 103 ležaja I motel Mokra Gora – 60 ležajeva) 2 ( hoteli Omorika –

Broj kreveta

Iskorišćenost kapaciteta (%)

443

193 680 74

Kremna Kremna, Ravni, Kadinjača, Mokra Gora, Zlakusa UKUPNO *Turistička organizacija Užice

450 ležajeva, Beli bor – 230 ležaja) 1 ( motel Šargan – 100 ležajeva) Privatni smeštaj

100 250 1666

11 Kvalitet života 11.1 Javni sadržaji i rekreativni programi Osnovu razvoja mreže rekreativnih prostora predstavljaju prirodne i stvorene vrednosti koje se sagledavaju kao potencijal i ograničenja za razvoj, uslovljavajući lokaciju, vrstu, način korišćenja, uređenja i opremanja prostora. Brdoviti i šumoviti tereni omogućavaju otvaranje izvanrednih vizura ka gradu i korišćenje u rekreativne svrhe (trim staze, staze zdravlja). Reka Đetinja svojim centralnim položajem u gradskoj strukturi predstavlja potencijal za povezivanje različitih gradskih sadržaja i prostora. Predeo izuzetnih odlika “ Klisura reke Đetinje” ima pravac pružanja zapad – istok i duga je oko 15 km. Šumska vegetacija klisure Đetinje predstavljena je mozaikom raznovrsnih fitocenoza koje istovremeno imaju izvestan reliktni karakter. Rekreativnu zonu klisure Đetinje – “Rajski otoci“ predstavlja niz od nekoliko karakterističnih lonaca, nastalih erozijom krečnjaka i virova impozantnih dimenzija. Pojedinačna stable crnog bora poznata kao “stolovlaški” smeštena je na okomitim stranama kanjona, posebno na lokalitetu “Rajski otoci”. Šetališta - U Užicu postoji uređeno šetalište u gradskom jezgru uz reku Đetinju. Kupalište „Plaža“ i Park „Međaj“ preko izgrađenog prostora i priobalja desne obale reke Đetinje čine povezujući rekreativni prostor sa sportsko rekreativnim centrom „Veliki Park“.

Slika: Gradska plaža, foto Vujović 75

11.1.1. Sportski sadržaji (tereni, sportske dvorane, centri za rekreaciju, stadioni) Sportsko rekreativni centar „Veliki park“ zauzima površinu 2.2 ha, u kome se nalazi Sportska dvorana od 9353m2. Objekat ispunjava uslove za odigravanje svih vrsta međunarodnih takmičenja. U parkovskom prostoru površine 1.1ha se nalaze tri terena: košarkaški (30 x 18m), asfaltirani rukometni (44 x 26m) i odbojkaški na veštačkoj travi – peech (35 x 22m), trim staza. Iznad Velikog parka je prostor pod park šumom površine 2.2ha, sa stazama zdravlja. Gradski stadion „Sloboda“ nalazi se u centralnom gradskom jezgru i zauzima površinu 2.4ha. Stadion je kapaciteta 15. 000 gledalaca. Stadion u Sevojnu zauzima površinu 1.4ha.i kapaciteta je 1000 mesta. Slika: Nemanja Vidić Sportski kompleks u Krčagovu – zauzima površinu od 4.66ha i čine ga dva stadiona, gledalište za 3.500 gledalaca, zatvorena balon sala i pet teniskih terena. Bazeni u Sevojnu- Otvoreni olimpijski bazen dečiji bazen. Slika: Radomir Antić

Tabela 121. Sportski objekti* Red.br

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13.

Infrastrukturni sportski objekti

Namena (sportska grana, disciplina)

Građevinski oblik (otvoreni, zatvoreni, hala i dr.)

Sportska dvorana Veliki park Gradski stadion”FK Sloboda” Stadion Krčagovo I Stadion Krčagovo II Stadion „Turica” Fiskulturna sala OŠ ”Stari grad” Strelište OŠ” Aleksa Dejović” Fiskulturna sala ”OŠ Aleksa Dejović” Igralište OŠ” Aleksa Dejović” Igralište OŠ ”Aleksa Dejović” Igralište OŠ ”Aleksa Dejović” Igralište OŠ” Aleksa Dejović” Igralište OŠ ”Aleksa

Odbojka, košarka, rukomet

zatvoren

Fudbalski stadion

otvoren

Fudbalski stadion Fudbalski stadion Fudbalski stadion Odbojka, košarka, rukomet

otvoren otvoren otvoren zatvoren

streljaštvo

zatvoren

Za fizičko vaspitanje

zatvoren

Rukomet

otvoren

Košarka

otvoren

Odbojka

otvoren

Rukomet

otvoren

Košarka

otvoren

Površine objekata u m2(ukupno)

Mesto

3766.94

Užice

23037

Užice

7000 7200 7000 395

Užice Užice

120

Sevojno

180

Sevojno

731

Sevojno

374

Sevojno

157

Sevojno

780

Krvavci

351

Krvavci

Užice

76

30.

Dejović” Igralište OŠ ”Aleksa Dejović” Fiskulturna sala OŠ ”Aleksa Dejović” Igralište OŠ” Aleksa Dejović” Igralište OŠ ”Aleksa Dejović” Sportska sala” OŠ Kralja Petra II” Igralište OŠ “Kralja Petra II” Sportska sala OŠ Dušan Jerković Igralište OŠ “Nada Matić” Igralište OŠ “Nada Matić” Sportska sala OŠ “Nada Matić” Sportska sala OŠ “Slobodan Sekulić” Igralište OŠ “Slobodan Sekulić” Fiskulturna sala OŠ “Milojko Smiljanić” Fiskulturna sala OŠ “Milojko Smiljanić” Igralište OŠ” M.M.Lune” Fiskulturna sala OŠ “M.M.Lune” Igralište OŠ “M.M.Lune”

31.

Igralište OŠ “M.M.Lune”

32.

Igralište OŠ M.M.Lune

14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29.

Igralište OŠ Bogosav Janković Igralište OŠ Bogosav 34. Janković Igralište OŠ Bogosav 35. Janković Fiskulturna sala OŠ 36. “Bogosav Janković” OŠ Miodrag M:Matić za 37. slušno oštećenu decu Igralište Ekonomske 38. škole u Gimnaziji Fiskulturna sala 39. Tehnička škola “Radoje Ljubičić” Sportski tereni Ustanove 40. “Veliki park” *Sportski savez Užice 33.

Odbojka

otvoren

Za fiz.vaspitanje

zatvoren

Rukomet

otvoren

Košarka

otvoren

Košarka, odbojka

zatvoren

Odbojka, košarka, fudbal

otvoren

Za fiz.vaspitanje

zatvoren

Košarka

otvoren

Odbojka

otvoren

Za fiz.vaspitanje

zatvoren

Za fiz.vaspitanje

zatvoren

Fudbal, rukomet, košarka, odbojka Fudbal, rukomet, košarka, odbojka Fudbal, rukomet, košarka, odbojka U izgradnji Fudbal, rukomet, košarka Fudbal, košarka Fudbal, košarka, rukomet Fudbal, košarka, rukomet Fudbal, košarka, odbojka Fudbal, košarka, odbojka, rukomet Fudbal, košarka, rukomet

otvoren zatvoren otvoren

zatvoren otvoren otvoren otvoren otvoren otvoren otvoren

Za fiz.vaspitanje

zatvoren

Za fiz.vaspitanje

zatvoren

Košarka, odbojka, atletika

otvoren

Košarka, odbojka, gimnastika

zatvoren

Košarka, odbojka

otvoren

166

Krvavci

205

Krvavci

780

Zlakusa

364

Zlakusa

180.50

Užice

2774

Užice

148

Užice

800

Užice

450

Užice

292

Užice

288

Užice

1947

Užice

450

Ravni

500

Ravni

253 239.3

Karan Ribaševina

1080 1088

Ribaševina Luno Selo

312

Trnava

1254

Kremna

4782

Kremna

938

288

Mokra Gora Mokra Gora Užice

500

Užice

250

Užice

108004

Užice

112.5

77

11.1.2 Rekreativni programi, sportske i predškolske aktivnosti U 2009. godini u gradu Užicu je registrovano 60 klubova u 26 sportskih grana sa ukupno 4877 sportista. Primarni sportovi su: odbojka, atletika, fudbal, košarka.

11.2 Crkve i hramovi Užičko Arhijerejsko namesništvo pokriva prostor opština Užice I Čajetina. Ima ukupno 16 crkvenih opština, od toga 7 u Užicu sa 17 parohija.

Slika: Bela Karanska crkva,Karan

Tabela 122. Crkve i hramovi Crkve i hramovi Hram Svetog Velikomučenika Georgija Hram Svetog apostola i jevagelista Marka Hram Svetog Arañuela Gavrila Bela crkva karanska Hram Svetog Vasilija Ostroškog Hram Svetom Nikolaju Srpskome Hram Svetoga Apostola Petra i Pavla Hram Svete Petke Paraskeve Hram Svetog Velikomučenika Georgija Hram Svetoga Cara Konstantina i Carice Jelene Hram Svetog Proroka Ilije Hram Spasovdan Hram Svetog Save Drvengrad Hram Drugi dan Svete trojice Hram Velike Gospoine Manastir Rujan

Lokacija Užice Užice Sevojno Karan Ribaševina Jelova Gora Bioska Ponikve Kremna Vitasi Mokra Gora Kršanje Mećavnik, Mokra Gora Zaovine Drežnik Bioska

78

11.3 Lokalni centri za okupljanje Od Malog parka, smeštenog preko puta Gradske kuće, prema zapadu, glavna ulica vodi ka Gradskom trgu - Trgu partizana. Otvoren je 1961. godine, a njegovo urbanističko rešenje čini jedinstven i izuzetan scenski prostor. Na Trgu kao prostorno kulturno istorijskoj celini se nalaze: Narodno pozorište, Narodna biblioteka, bioskop kao i mnogobrojne prodavnice, kafei i internet kafei. On živi punim dahom preko cele godine i mesto je okupljanja Užičana svih generacija. Sve značajnije manifestacije, koncerti i performansi se dešavaju na njemu. Otvoreno klizalište koje radi tokom zimskih meseci je radost za sve mališane. Pored Trga i njegovih sadržaja, mnogi građani Užica, svoje slobodno vreme provode u aktivnostima po brojnim klubovima udruženja građana. Klubovi nude veliki izbor programa za volonterski rad, zabavu i druženje. Slika: Gradski trg – Trg Partizana

11.3.1 Biblioteke Tabela 123. Bibliioteka, 2009 Broj biblioteka Broj biblioteka sa čitaonicom Broj knjiga Broj korisnika Iskorišćenost bibliotečkog fonda(%) Broj posetilaca na 1000 stanovnika

Grad 1 1 164285 4652

Srbija 605 440 12713000 1394000

56

11.3.2 Parkovi „Stari grad“ suvereno dominira čitavim prostorom i privlači pažnju sa svih strana i prilaza grada Užica. Tvrđava i stara hidrocentrala u podnožju, su proglašene spomenikom kulture od velikog značaja. Gradski park zauzima površinu od 16 ha (tvrđava 3.35 ha). Planira se povezivanje Plaže i Turice kroz kanjon Đetinje, kao i staza u parku „Stari grad“. „Međaj – Jazovi'' predstavlja ulazna vrata u prostor odmora i rekreacije, koji se preko Plaže, Gradske klisure i Starog grada nastavlja na polje Turica i dalje na područje klisure Đetinje. Slobodne površine, 1.4ha čine prostor između reke i jaza sa delimično uređenim zelenim površinama, igralištima za male sportovei dečijim poligonom. „Veliki park“ se nalazi u jugozapadnom delu Užičke kotline, sa desne strane reke Đetinje (u aluvijalnoj terasi) koja ulazi u tesnac između Dovarja i Zabučja. Park šuma površina 4ha se prostire na padinama Zabučja. Park„ Vujića brdo'' i „Dovarje'' po svom položaju imaju značaj gradskih parkova.Tereni parkova omogućavaju povoljne vizure na gradski centar. „Goranski park'' se nalazi u širem gradskom području u naselju Pora neposredno pored regionalnog puta R263, koji povezuje Grad Užice sa Jelovom Gorom i naseljima Gostinica i Ribaševina. 79

Park šuma „Bela Zemlja“ - pripada Tarsko-zlatiborskom šumskom području, površine oko 2.2 ha. Gde je planirano uvođenje sportsko – rekreativnih sadržaja. Park u Sevojnu – nalazi se u naselju Sevojno na površini od 3 ha, namenjen za miran odmor i rekreaciju.

11.3.5 Pozorišta Tabela 124. Broj pozorišta, sedišta, predstava i posetilaca, 2009.* Broj pozorišta Broj sedišta u pozorišnim salama Broj predstava Broj posetilaca *Narodno pozorište Užice

Grad 1 608 96 15538

Srbija 43 13570 4569 1032000

Plakat za XIII Jugoslovenski pozorišni festival, Užice

11.3.3 Muzeji Stalnu postavka Narodnog muzeja u Užicu čini pet tematskih celina koje svakodnevno privlače veliki broj domaćih i stranih turista. To su: - Postavka - Užice nastanak i razvoj - Postavka - Legat Mihaila Milovanovića - Postavka - Jokanovića kuća - Postavka - Spomen obeležje Kadinjače - Postavka – Hidrocentrala pod gradom

80

Slika: Stalna postavka,Jokanovića kuća

Tabela 125. Broj muzeja, postavki i posetilaca, 2009.* Broj muzeja Broj stalnih postavki Broj tematskih postavki Broj posetilaca Broj posetilaca na 1000 stanovnika *Narodni muzej u Užicu

Grad 1 5 15 37477 5

11.4 Aktivnosti u kulturi (kulturne manifestacije, proslave, festivali, parade, svečanosti, koncerti) Užice je razvijalo institucije kulture, koje su imale poseban značaj na nivou makroregionalnog centra. Tako u Užicu postoji niz kulturnih institucija regionalnog značaja - Narodno pozorište (www.teatar.rs), Narodna biblioteka(www.biblioteka-uzice.rs), Narodni muzej (www.nmuzice.com) , Istorijski arhiv (www.arhivue.org.rs ). Institucije kulture lokalnog karaktera - Gradska galerija, izložbeni prostor "Jokanovića kuće", bioskop, namenjene su zadovoljenju svakodnevnih potreba. Objekti u oblasti kulture predstavljaju sedište kulturnog života.

Tabela 126. Kulturne manifestacije i izložbe, 2009.* Tradicionalne kulturne manifestacije, izložbe, festivali i svečanosti Svetosavski bal Međunarodna izložba pasa Sabor izvornog stvaralaštva Međunarodna kolonija umetničke keramikeZlakusa Skokovi u vodu sa starog železničkog mosta Užičko leto Dani borovnice

Vreme održavanja 27.januar avgust avgust jul jun, jul, avgust jul 81

Moto susreti “Ere’’ Zavičajni dani Mokre Gore Grafićko bijenale "Suva igla" Bluz I rok festival ‘’In Wires" Dečiji muzički festival ‘’Ljubav naša je planeta’’ Jugoslovenski pozorišni festival Međunarodni filmski i muzički festival ‘’Kustendorf’’ Međunarodni tamburaški festival Dani grada Noć muzeja *Turistička organizacija, Užice

kraj juna jun maj kraj maja mart novembar januar maj početak oktobra maj

Slika: Skokovi u vodu sa starog železničkog mosta

11.5 Zabava i usluge 11.5.1

Restorani

Tabela 127. Restorani, 2009. Restorani i kafane Aleksandar Tabana Skadarlija Mačkov ugao Ćira Konak Vodeničar Dva cveta Kula Santa Marija Helaktit Šarganska osmica Cest La Vie Kneginja

Lokacija Užice Užice Užice Užice Užice Užice Užice Užice Sevojno Užice Potpeć Mokra Gora Užice Užice

Kapaciteti 120 80 30 150 80 40 40 200 60 70 50 150 50 40 82

Slika: Užički specijalitet - Komplet lepinja

11.5.2 Bioskopi Na teritoriji Grada Užica se nalazi jedan bioskop koji radi tokom cele godine i koji poseduje dve bioskopske sale sa najsavremenijom audio i video opremom. Projekcije filmova najnovije domaće i svetske produkcije prikazuje se u više dnevnih i večernjih termina. U Mokroj Gori, u Drvengradu, izgrađena je savremena bioskopska sala u kojoj se svake godine održava međunarodni, takmičarski filmski festival "Kustendorf".

Slika: Johnny Depp i Emir Kusturica, Drvengrad, Kustendorf 2010.

Tabela 128. Broj bioskopa, bioskopskih sedišta, projekcija i posetilaca,2009. Broj bioskopa Broj sedišta u bioskopskim salama

Grad 1 237

Srbija 112 48891 83

Broj projekcija Broj posetilaca Broj posetilaca na 1000 stanovnika

1287 21605

48828 1457000

260

208

11.5.3 Šoping zone i maloprodajni centri Glavna gradska ulica – Ulica Dimitrija Tucovića je centralna šoping zona. U njoj se nalazi veliki broj trgovačkih radnji i pet velikih tržnih centara: ‘’Pariz’’, ‘’Dragstor’’, ‘’Koning’’, ‘’Skver’ i ‘’Bioskop’’. Pored toga u Užicu se nalaze i hipermarketi: ‘’Tempo’’, ‘’Familia’’, ‘’Idea’’ i ‘’Maxi’’.

12

Lokalni razvoj u relaciji sa regionalnim i državnim strateškim dokumentima

ESDP - perspektive evropskog prostornog razvoja, referentni dokument koji se tiče prostornog planiranja i prostornog razvoja EU - (Potsdam, 1999. god.), je u direktnoj vezi sa budućim razvojem Grada Užica i razvojem interregionalne saradnje. U cilju ostvarivanja fundamentalnih ciljeva prostornih perspektiva evropskog razvoja (ESDP) definisana su tri osnovna domena politika: 1. policentrični prostorni razvoj i novi odnosi između urbanih i ruralnih područja 2. jednakost u pristupu infrastrukturi i znanju 3. pažljivo upravljanje prirodnim i kulturnim nasleđem. Prvi domen je stvaranje prostornih ekonomskih struktura koji će širom Evrope omogućiti nastajanje i profilisanje više ključnih oblasti od globalnog značaja. To nije tako bliska budućnost, ali je vizija kojoj treba težiti. Za Grad Užice, to pre svega znači sagledavanje ovog prostora u regionalnom i makroregionalnom kontekstu.

84

sagledavanje ovog prostora u region

85

View more...

Comments

Copyright ©2017 KUPDF Inc.
SUPPORT KUPDF