Priroda

PRIRODA VRIJEME PROVEDENO U PRIRODI ŽIVOTINJSKO CARSTVO LOV I RIBOLOV MORSKO DOBRO ŽIVOTNA SREDINA OTPAD

U PRAVU SI, misli Priroda je u najmanjem najveća. Latinska poslovica

PRIRODA 163

U PRIRODI Crna Gora je ekoloska država koja se nalazi na jugoisto čnom dijelu Balkanskog poluostrva. Raznovrsnost reljefnih oblika (planine, ravnice, brda, rije čne doline, morska obala, kanjoni), kao i razli čiti klimatski tipovi omogu ćili su razvoj velikog prirodnog bogatstva. Na podru č ju Crne Gore izdvajaju se primorska, kontinentalna i planinska oblast. Crna Gora je poznata po prirodnom bogatstvu i geografskoj raznolikosti. Jedina ekološka država na svijetu ima 40 jezera, veliki broj rijeka, planina, klisura. Oko 80 procenata njene teritorije čine šume, livade i pašnjaci, a južni dio je primorski.

IZLETI I KAMPOVANJE Izlet je boravak u prirodi koji traje najviše dva dana i jedan je od najčešćih oblika izvi đačke aktivnosti. Prilika za uživanje u prirodi, upoznavanje novih mjesta i ljudi. Ipak, kada ideš na izlet moraš se pridržavati odre đenih pravila, kako ne bi ugrozio svoju ili bezbjednost drugih. Moraš biti oprezan/na, jer izletnici nenaviknuti na dugo pješa čenje mogu doživjeti toplotni udar, sunčanicu ili totalnu iscrpljenost. Zbog toga se izleti ne preporučuju bolesnim ili osobama mla đim od 15 godina. Ako odeš na izlet, pridržavaj se odre đenih pravila:

... javi se prije odlaska; … po mogućnosti preciziraj mjesto boravka; ... provjeri opremu prije polaska i ponesi mobilni telefon, upaljač ili šibice; ... nabavi geografske i topografske karte oblasti koju posjećuješ; ... na svaki sat pješa čenja, odmaraj 10 minuta; ... ne odvajaj se od ostalih izletnika; … odredi orjentire za položaj najbližeg naselja ili vode. AKO SE IZGUBIŠ! Iako niko ne očekuje da će se na izletu izgubiti, treba biti spreman i za takve situacije. Ako se izgubiš, imaj na umu da definicija preživljavanja glasi: “Ostani utopljen i suv dok čekaš da te prona đu!”. U slučaju da ne možeš da pronađeš put: ... ostani u jednoj oblasti i ne lutaj; ... ako je uz tebe još neko, nemojte se razdvajati; … pokušaj da ne pani čiš; ... pronađi udobno mjesto za čekanje; ... za skrivanje napravi sklonište; ... obezbijedi drva za vatru; ... štedi vodu; ... nemoj ležati na goloj zemlji; ... ugrij se; ... obuci nešto svijetlo; ... trudi se da budeš što “ve ći” za tragače.

PRIRODA 164 MJESTO ZA KAMPOVANJE Kampovati možeš samo pod šatorom, u kamp-kućici ili drugoj opremi za smještaj na otvorenom. Kada odeš na kampovanje, dobićeš određeno mjesto u okviru kampa. Unutar kampa nije ozvoljeno voziti bicikl ili motor, a za parkiranje vozila se mora platiti kamp taksa. Vatru možeš paliti samo na mjestu predviđenim za roštilj, ne smiješ praviti buku, ako to smeta ostalim gostima kampa. Ako na kampovanje povedeš kućnog ljubimca, možeš boraviti samo u kampu na periferiji grada.

Ne smiješ kampovati u blizini skladišta, a ako se se kamp nalazi u šumi, od nje mora biti odvojen zaštitnim pojasom. U okviru kampa moraju postojati aparati za gašenje požara, burad sa vodom ili sanduci sa pijeskom.

PLANINARENJE I ALPINIZAM Planinarenje je vaoma prilagodljiv sport kojim se mogu baviti stari i mladi. Planinarenjem se smatra ugodna šetnja prirodom, ali i alpinisti čko osvajanje najviših planinskih vrhova. Osnovna razlika je u tome što se alpinisti penju teže osvojivom planinskom stranom, što su uslovi penjanja suroviji za njih je uspjeh veći. Osim uobičajene planinarske opreme (planinarska obuća, perjane jakne, vre će za spavanje...), alpinisti koriste i užad, pojaseve, čekiće, klinove... Ako želiš da se baviš alpinizmom, moraš se u članiti u alpinisti čki klub. Obuka je

obavezna, jer je u pitanju opasan sport. Ako želiš da se baviš planinarenjem, najbolje je da se u članiš u neko planinarsko društvo ( > Kontakti). Najbolje da u planinarenje ne ideš sam/a. Pla ćajući simboličnu članarinu mo ći ćeš da nau čiš više o planinarenju i u čestvuješ u planinarskim turama. Kada odabereš planinarsku turu: ... saslušaj pažljivo informacije o izletu; ... raspitaj se kod iskusnih planinara o dužini i kvalitetu staze na koju kre ćeš; ... ako ne možeš da u čestvuješ, obavjesti organizatore na vri jeme; ... dođi bar pet minuta ranije na mjesto okupljanja; ... slušaj uputstva vo đe izleta; ... uživaj u prirodi i pusti druge da uživaju; ... primjedbe i predloge nasamo iznesi vo đi puta; ... u planinarskom domu i tokom ture ne zanovijetaj; ... na kraju ture uzmi aspirin; ... zamjerke na organizaciju izleta podnesi Upravi društva u pisanoj formi. DOGODILO SE Dva planinara iz Podgorice pošli su da tokom vikenda uživaju u kanjonu Komarnice. Iako su bili iskusni u planinarenju, momci su u obilazak kanjona pošli nepripremljeni. Pukom srećom, nakon dva dana boravka u kanjonu, pripadnici spasilačke službe uspjeli su da ih izvuku promrzle i u šoku.

PRIRODA 165

RAFTING Rafting je splavarenje na drvenim splavovima i gumenim čamcima i kod nas se organizuje na rijeci Tari. Rafting mogu organizovati samo ovlaš ćene organizacije i turisti čke agencije. Organizatori splavarenja moraju imati dozvolu za rad, tj. licencu za spuštanje drvenih splavova i gumenih čamaca na brzim vodama. Na drvenom splavu može biti najviše 10 putnika i dva splavara, dok broj na gumenom čamcu zavisi od kapaciteta za koji je registrovan. Organizator splavarenja dužan je da ima kompletnu opremu za putnike (šljem, pojas za spasavanje) i da vodi ra čuna o njihovoj bezbjednosti. Putnici ne smiju nositi alkoholna pi ća, ribolovni pribor, podvodne puške ili oružje.

Organizator je obavezan da službi Nacionalnog parka ( > Kontakti) najavi rafting turu i prijavi putnike. Oni će mu napraviti raspored polazaka, radi bolje organizacije i maksimalne bezbjednosti učesnika raftinga. Taksu za splavarenje i ostale nadoknade (ulaznica, osiguranje, naknada za loženje vatre, snimanje kamerama) odre đuje Javno preduze ća za nacionalne parkove Crne Gore i objavljuje u Službenom listu Crne Gore. Takse se napla ćuju prije polaska. Splavari koji se spuštaju niz rijeku bez dozvole ili pla ćenih taksi bi će kažnjeni na licu mjesta i bi će im zabranjeno splavaranje.

PRIRODA 166

PARAGLAJDING Da bi se bavio paraglajdingom ( > Kontakti) potrebna ti je određena obuka. Specijalna obuka u prosjeku traje 10 dana i organizuje se na otvorenom, naj češće na nekoj visoravni. Organizacije ili agencije koje se bave obu čavanjem i organizovanjem spuštanja parglajdingom moraju imati dozvolu i registrovanu školu za obuku. U suprotnom mogu biti kažnjeni oduzimanjem licence i nov čanom kaznom. Prije spuštanja paraglajdingom moraš potpisati izjavu da lično odgovoraš za eventuale posljedice. Ako si maloljetan/ na, pismenu saglasnot potpisuju tvoji roditelji. RONJENJE Za uživanje u podvodnom svijetu nije dovoljna samo želja i oprema za ronjenje. Da bi se bavio ronjenjem moraš proći određenu obuku koju pružaju mnogobrojni ronilački klubovi. U Crnoj Gori ima 17 ronilačkih centara (> Kontakti) koji obučavaju ronioce, izdaju me đunarodne sertifikate i vrše ostale usluge vezane za ronjenje. Ronjenje bez legitimacije je zabranjeno, a dozvolu izdaje Ronilački Savez Crne Gore. Dozvola za ronjenje traje godinu i košta 15 eura. Slučajeve neovlašćenog ronjenja, vađenja potopljenih antikviteta možeš prijaviti najbližem ronilačkom centru ili Ronilačkom institutu u Bijeloj. Samostalno ronjenje se ne preporučuje.

PRIRODA 167

ŽIVOTINJSKO CARSTVO KUĆNI LJUBIMCI U kućne ljubimce se ubrajaju psi, ma čke, ptice, mali glodari i životinje iz terarijuma (gušteri, zmije). Svako ima pravo da drži kućne ljubimce u svom stanu, ali samo pod uslovom da time ne uznemirava druge stanare u ku ći ili zgradi. ( > Kuća) Držanje životinje u stanu nije samo razonoda, ve ć i velika odgovornost. Sem igre i povremene šetnje, ku ćnom ljubimcu moraš obezbijediti i odgovaraju ću njegu. Dužan si da sa životinjom postupaš humano i vodiš brigu o njenom zdravlju. Da bi držao psa u stanu ili u dvorištu moraš imati odobrenje od veterinarske službe ( > Kontakti). U zajedničkom dvorištu psi se mogu držati ako postoji saglasnost ostalih stanara. Kada izvedeš psa u šetnju moraš ga voditi na kratkom povocu i sa zaštitnom korpom na njušci. Korpa nije obavezna za male pse i štenad do tri mjeseca starosti. Osobe mla đe od 16 godina ne smiju izvoditi pse na javna mjesta.

Ubijanje i mu čenje životinja je krivi čno djelo koje se kažnjava novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. U takvoj situaciji policija ispituje slu čaj i podnosi krivi čnu prijavu državnom tužiocu. Nakon toga podnosi se prijedlog za pokretanje istrage. Ukoliko želiš da iz inostranstva uvezeš životinju koju ćeš držati kao ku ćnog ljubimca, dovoljno je da posjeduješ potvrdu o njegovom redovnom vakcinisanju protiv bjesnila.

VETERINARSKA AMBULANTA U veterinarskoj ambulanti možeš obaviti pregled tvog ljubimca, liječiti ga i dobiti potrebne savjete. Ambulanta izdaje i uvjerenje o zdravstvenom stanju životinje, kao i potvrdu o vakcinaciji pasa i ma čaka protiv bjesnila. Tu se rade i laboratorijska i rentgenološka ispitivanja životinja, hirurški i porodiljski zahvati na ku ćnim ljubimcima, i vodi evidencija i dokumentacija. Vakcinacija protiv bjesnila obavezna je i obavlja se jednom godišnje. Vlasnici koji to ne poštuju rizikuju nov čanu kaznu u visini dvjestostrukog do tristostrukog iznosa najniže cijene rada u Republici. Ako veterinar utvrdi da tvoj ljubimac boluje od bolesti opasne za ljude i životinje, dužan je da o tome obavjesti veterinarsku inspekciju, koja izdje upozorenje za ostale vlasnike.

PRIRODA 169

DIVLJAČ Divljač su divlje životinje i ptice koje slobodno žive u prirodni i prirodnim rezervatima, nad kojima vlasništvo ima država. Divljač uživa posebnu zaštitu kako bi se obezbjedio uzgoj, očuvanje i zaštita njenog staništa. Zaštitnim mjerama ograničava se broj divlja či za odstrel, pa postoje trajno zaštićene i vrste koje su zašti ćene zabranom lova u odre đenom periodu godine (sezonom lovostaja). Neke životinje su trajno zašti ćene, zbog ugroženost. Trajnom zabranom zašti ćeni su ris, hermelin, srna i lane, mladun če medvjeda, divokoza, košuta, vidra, tetrijeb, čaplje, poljska jarebica, rode, labudovi, ptice grabljivice, galebovi, čigre. Tokom lovostaja zašti ćeni su jelen, srnda ć, muflon, zec, vjeverica, medvjed, fazan, prepelica, guske, patke, liske, šljuke i golubovi tj. sve životinje izuzev tzv. šteto čina. Tokom lovostaja, zabranjeno je loviti, progoniti ili uznemiravati divljač.

Za lov divlja či u vrijeme lovostaja ili na podru č ju gdje je zabranjen, rizikuješ nov čanu kaznu ili zatvor do šest mjeseci. U slučaju krivolova lovo čuvari oduzimaju ulovljenu divlja č, sredstva za lov i napla ćuju kaznu. Lovni zabrani su podru č ja gdje su sve životinje koje ih naseljavaju trajno zašti ćene tokom čitave sezone.

PRIRODA 170

LOV I RIBOLOV LOVIŠTA Lovišta se organizuju na mjestima, vodama ili šumama, na kojima postoje uslovi za razvoj divlja či. Ona ne obuhvataju naselja, groblja, puteve, gradske parkove, ogra đene prostore na kojima se divlja č vještački uzgaja... Lovišta se organizuju kako bi se obezbijedile mjere zaštite, uzgoja i racionalnog lova divljači. Gazdovati lovištem mogu samo organizacije stru čne za uzgoj, zaštitu i lov divlja či. O divljači koja se nalazi van lovišta stara se vlasnik zemljišta na kojem se ona zadržava.

Da bi neko mogao da gazduje lovištem, mora imati završenu srednju školu šumarske, veterinarske, biološke ili poljoprivredne struke. Postupak davanja lovišta na gazdovanje pokreće se na osnovu javnog konkursa koji raspisuje Vlada. Odluku o davanju lovišta na gazdovanje donosi Vlada, na predlog Ministarstva nadležnog za poslove lovstva. Ako divljač postane opasna po život ljudi ili imovine, može se odstrijeliti van lovišta, bez obzira da li je na nju dozvoljen lov. Dozvolu za odstrijel izdaje nadležno ministarstvo.

PRIRODA 171 LOVOČUVARI Svako lovište mora imati ovlašćene čuvare. Da bi neko mogao da radi kao čuvar lovišta, mora imati položen lovački ispit i ispunjavati uslove za nošenje oružja. Lovo čuvar mora biti uniformisan i nositi službenu legitimaciju. Ukoliko to od tebe zahtjeva, obavezan/na si da lovo čuvaru pokažeš lične isprave, dozvolu za lov i lovnu kartu (> Dokumenta).

BITI LOVAC Da bi išao u lov nije dovoljno uzeti pušku u ruke i po ći u šumu, jer divlja č možeš loviti samo samo ako imaš dozvolu za lov i lovnu kartu. Ta dokumenta možeš dobiti ako imaš crnogorsko državljanstvo, položen lova čki ispit i odobrenje za nošenje lova čkog oružja. Uz to moraš biti i član nekog od mnogobrojnih lovačkih društava u Crnoj Gori. U lova čko društvo se učlanjuješ tako što im dostaviš li čne podatke i platiš članarinu. Ako nemaš položen lova čki ispit, u lova čkom društvu ga možeš polagati. Kao pripadnik lova čkog društva dužan/na si da u čestvuješ u lova čkim akcijama kao što su održavanje hranilišta i solišta, prebrojavanje divlja či ili smještanje životinja u zimovnike. Zakonodavstvo i lova čka etika, postavljaju i odre đene zabrane čije se nepoštovanje kažnjava visokim nov čanim kaznama, a u težim slu čajevima i kaznom zatvora. Tu spadaju zabrana lova bez dozvole, lov zašti ćene divlja či, lov pomoću hemijskih sredstava, zamki, hvatanje i ubijanje mladun čadi, uništavanje

lijegala i gnijezda... Kršenje pravila lova može dovesti do ozbiljnog narušavanja prirodne ravnoteže. Ako pristupiš lova čkom udruženju bi ćeš dovoljno upućen/a, a jedna od tvojih dužnosti bi će i zaštita divljači od onih koji ta pravila ne poštuju (krivolovci ili lovokradice). DOGODILO SE Nikšićanin koji je vikend u prirodi pokušao da ispuni lovom na zečeve kažnjen je sa 500 eura, jer ih je lovio bez dozvole a lov. Dok se vraćao kući sa ulovom, njegov atomobil zaustavili su lovočuvari. U prtljažniku su našli dva ubijena zeca i, kako vozač nije imao dozvolu za lov, oružje i ulov su mu odmah oduzeti, a protiv krivolovca je podnijeta prijava.

LOVAČKO ORUŽJE Kao i druge vrste vatrenog oružja, za nabavku lova čke puške potrebno je pismeno odobrenje MUP-a ( > Dokumenta). Pušku možeš kupiti samo u specijalnim prodavnicama, odnosno od lica koja imaju oružni list. Ukoliko pokušaš da loviš bez dozvole rizikuješ pla ćanje visoke nov čane kazne ili zatvora do šest mjeseci. U slučaju da nemaš dozvolu za lov, lova čko oružje će ti biti oduzeto zajedno sa ulovom.

PRIRODA 172

RIBOLOV

MORSKI RIBOLOV

Svim rijekama, slatkovodnim jezerima, mo čvarama, barama i sl. u Crnoj Gori gazduju sportsko-ribolovna društva ( > Kontakti). Ona su odgovorna za stanje ribljeg fonda u vodama kao i za organizaciju i sprovo đenje sportskog ribolova na njima. Ako želiš da se baviš sportskim ribolovom, treba da se u članiš u ribolovno društvo koje je nadležno za vode u kojima planiraš da pecaš.

Morski ribolov može biti privredni i sportsko-rekreativni. Privredni ribolov se obavlja radi zarade i njime se mogu baviti preduzetnici koji za to imaju dozvolu. Dozvola se dobija od Ministarstva za turizam ( > Kontakti), uz saglasnost Instituta za biologiju mora. Dozvola za sportsko-rekreativni ribolov može biti stalna i privremena. Stalna dozvola izdaje se na 12 mjeseci, a privremena najviše do 30 dana.

Da bi bio član ribolovačkog društva treba da platiš godišnju ili dnevnu dozvolu za ribolov. Godišnja ribolovna dozvola važi samo za vode kojima gazduje ribolovno društvo, a postoje i republi čke sportsko-ribolovne dozvole koje važe za sve slatke vode u Crnoj Gori, osim voda koje su u sklopu nacionalnih parkova. Za te vode nadležni su isklju čivo nacionalni parkovi i jedino oni mogu izdati dozvolu za ribolov u podru č ju njihove nadležnosti.

Za morski ribolov bez dovole predvi đena je nov čana kazna od četvorostrukog do osmostrukog iznosa minimalne zarade, dok je za privredna društva kazna u visini od 100 do 300 najnižih zarada.

Kada primjetiš krivolovce, prijavi ih najbližem ribolova čkom društvu.

Njihovi čuvari oduzeće krivolovcu opremu za ribolov i ulov, i prijaviti ga policiji. Za ribolov bez dozvole, sa upotrebom prirodnih mamaca, eksploziva, elektri čne struje, mreža u ri jekama, podvodnih pušaka i otrova predvi đene su visoke novčane kazne ili kazna do tri godine zatvora.

Ako posjeduješ člansku kartu sportsko ribolovnog društava ili ronilačkog kluba to ne znači da automatski imaš i dozvolu za sportski ribolov. Uz dozvolu, možeš dnevno uloviti na jviše pet kilograma ribe i morskih plodova. DOGODILO SE... Pripadnici Pomorske policije uhvatili su jednog Novljanina u krivolovu prstaca. Njemu je oduzeto oko 700 grama tek ulovljenih školjki i ronilačka oprema i protiv njega je podni jeta prekršajna prijava. Ronila čka avantura okončala se na sudu, gdje je odlučeno da Novljanin zbog krivolova treba da plati kaznu od 300 eura.

PRIRODA 173

MORSKO DOBRO U Crnoj Gori “morskim dobrom” se smatra morska obala i priobalni morski dio i sve što mu pripada, kao i obala rijeke Bojane. Morsko dobro ( > Kontakti) je u državnoj svojini. Morsko dobro ili jedan njegov dio može se dati na koriš ćenje državljaninu Crne Gore ili strancu radi obavljanja privredne ili druge dozvoljene djelatnosti kao i za privez plovila. U Crnoj Gori morsko dobro se naj češće ustupa na koriš ćenje u vidu zakupa plaža. Plaža se može zakupiti nakon što Morsko dobro raspiše tender. Nakon što se u predvi đenom roku dostave ponude i tenderska dokumentacija, komisija odlučuje kome će se plaža dati na zakup. Gradnja objekata na područ ju morskog dobra dozvoljena je samo ako je odobri nadležni organ uprave. PLAVA ZASTAVICA Plava zastavica je eko-obilježje koje se dodjeljuje kao simbol visokih zaštitnih, sanitarnih i bezbjednosnih standarda i uslova na plaži. Plavu zastavicu dodjeljuje me đunarodni žiri, na prijedlog Nacionalnog komiteta i važi samo jednu sezonu. Ako se tokom sezone promjene uslovi na plaži, plava zastavica može biti povučena privremeno ili trajno. Sem održavanja plaže na visokom nivou, obaveza zakupca je da tokom sezone organizuje pet ekoloških akcija.

PRIRODA 174

PLAŽA Kupalište je dio morskog dobra i može biti prirodno, ure đeno i izgrađeno. Bez obzira da li je plaža ure đena ili prirodna, mora biti pristupa čna svim kupa čima. Zbog toga se oko plaže moraju ukoloniti sve ograde, kapije, rampe koje spre čavaju slobodan pristup. Zakupac ure đene plaže ne smije napla ćivati ulaz ili parking posjetiocima, osim ako je u pitanju hotelska plaža. Ako neko pokuša da ti naplati ulaz na plažu, možeš ga pri javiti turističkoj inspekciji (Kontakti).

Izgrađeno kupalište mora biti tako ure đeno da na ulazu budu raspoređeni ugostiteljski, zabavni, sportski, sanitarno-higijenski i ostali neophodni sadržaji. U centralnom dijelu plaže treba da su planski raspore đeni suncobrani i ležaljke za boravak gostiju, dok dio neposredno uz more mora biti slobodan za ulazak i izlazak iz vode. U slu čaju da na kupalištu nije obezbjeđen odvod voda u kanalizaciju, prilkom tuširanja na plaži ne smiješ koristiti šampon. Na ure đenoj plaži pla ćaš korišćenje suncobrana ili ležaljke, a ako doneseš svoj suncobran plaćaš niži iznos. Svoj suncobran možeš postaviti samo u dijelu plaže koji je za to predvi đen. Dok se odmaraš na plaži vodi ra čuna o svojim stvarima, jer zakupac nema nikakvu odgovronost ako ti nešto ukradu.

PRIRODA 175

ČUVARI PLAŽE

OPASNOST NA VODI

Uređena plaža mora imati spasila čku službu, odre đen broj čamaca za spašavanje i ostalu spasila čku opremu. Spasila čka služba podrazumijeva najmanje dva spasioca na svakih 50 metara plaže, kule za spasioce na svakih 100 metara, spasilačke punktove na svakih 50 metara izme đu dvije kule, i  jedan čamac na svakih 200 metara. Radno vrijeme spasilaca mora biti vidno istaknuto, a oni moraju imati licencu ovlašćene organizacije za obuku. Licenca se obnavlja svake godine u Centru za obuku Crvenog krsta.

Plovni objekti moraju se držati na odre đenoj razdaljini od obale. Tako npr. brodovi koji prevoze putnike ne smiju prilaziti na 300 metara od obale, jahte na 200 metara, motorni čamci i jedrilice na 150 metara, a čamci na vesla mogu ploviti i na udaljenosti manjoj od 50 metara. Skutere možeš voziti samo na udaljenosti ve ćoj od 300 metara ili na podru č ju gdje je dozvoljeno njihovo voženje, a koje odre đuje nadležna Lu čka kapetanija ( > Kontakti). Vozačima koji skuterima prilaze blizu obale, ili ugrožavaju kupa če, prijete kazne od jednog do deset minimalnih li čnih dohodaka. Osim toga, predstavnici Lu čke kapetanije mogu im oduzeti vozilo i zadržati ga i do 30 dana.

U slučaju da spasioci prekora če ovlašćenja možeš se žaliti Morskom dobru ili na turisti čki telefon (> Kontakti).

SEMAFOR NA PLAŽI Na plaži mora biti jasno istaknuta zastavica koja upozorava da li je bezbjedno ulaziti u vodu. Dok boraviš na plaži vodi ra čuna o zastavici koja je istaknuta na jarbolu, kraj osmatra čnice spasilačke službe. Kada je istaknuta crvena zastavica znaj da je ulazak u vodu rizi čan i da se smiješ udaljavati od obale do određene granice. Istaknute zastavice nijesu ni čiji hir, ve ć najčešće znače da bi te plivanje u ogromnim morskim talasima moglo koštati života. Moraš poštovati istaknuta upozorenja, kako ne bi opasnosti izložio svoj ali i ni tu đi život.

Zabranjeno je plivanje na udaljenosti ve ćoj od 100 metara od kupališta. DOGODILO SE Uživajući u vožnji skuterom dječak iz Budve “malo se zanio” i opasno približio plaži u Donjoj Lastvi. Dje čaka koji je skuterom, na kojem se nalazila i njegova sestra, jurio na 100 metara od plaže prijavili su preplašeni kupa či. Nakon par minuta skuter su zaustavili i zaplijenili ljudi iz Lučke kapetanije. S obzirom da je dječak imao samo deset godina, prekršajna prijava je podnijela protiv njegovog oca, a skuter je zadržan do okončanja prekršajnog postupka. Dječakov otac kažnjen je sa 400 eura.

PRIRODA 176

ŽIVOTNA SREDINA Životna sredina je prirodno okruženje koje čine vazduh, zemljište, kopnene vode i more kao i okruženje koje je stvorio čovjek. Naseljavaju ga razli čite životne zajednice. Životna sredina štiti se o čuvanjem i racionalnim koriš ćenjem prirodnih resursa i otklanjanjem štetnih posljedica koje ih ugrožavaju. Ciljevi zaštite životne sredine su o čuvanje i zaštita zdravlja ljudi i kvaliteta ekosistema, zaštita životinjskih i biljnih vrsta, zemljišta, prirodnih ljepota, kulturne baštine i vrijednosti koje  je stvorio čovjek. Prirodna bogatstva su dio žive ili nežive prirode koje čovjek koristi ili ih može koristiti. Prilikom njihovog koriš ćenja čovjek se mora pridržavati odre đenih pravila. Mada su prema zakonu privredni i društveni razvoj ograni čeni principima zaštite životne sredine i o čuvanjem prirodnih bogatstva, praksa u Crnoj Gori nije tako idealna. Nijesu rijetki slučajevi da se zbog izgradnje fabrika zagađuju cijele oblasti, ili da se zbog (bes) pravnih ugostiteljskih objekata ugrožavaju morska i rije čne obale.

PRIRODA 179

OTPAD ODLAGANJE OTPADA U razvijenim zemljama problem otpada se rješava odlaganjem na sanitarnim deponijama ili reciklažnim stanicama. Deponija je ure đeno mjesto na koje se odlaže otpad koji se tu reciklira u zatvorenom prostoru, dok su ostala odlagališta otpada ustvari smetlišta. U Crnoj Gori postoje dvije ure đene deponije i to u Podgorici (na Vrelima ribni čkim) i na Lovanji kod Tivta. Otpad se, nakon pražnjenja kontejnera, odnosi do najbliže deponije. Tu se otpad odlaže u specijale sanitarne kade ili se reciklira. Pojedince koji otpad odlažu na divljim deponijama možeš prijaviti na besplatni broj komunalne policije (> Kontakti). Kazne za bacanje otpada na mjesta koja za to nisu predviđena kreću se od jedne do tri minimalne zarade.

U Crnoj Gori postoji nacrt zakona o upravljanju otpadom, a njegova primjena po čeće u novembru 2008. godine. Po tom zakonu predvi đeno je organizovanje osam sanitarnih deponija, nabavka nove komunalne opreme za javna komunalna preduzeća, uspostavljanje sistema reciklaže, sanacija postojećih smetlišta...

PRIRODA 180

OPASNI OTPAD

RECIKLAŽA

Neke vrste otpada veoma su opasne za okolinu, zbog čega se moraju obraditi i čuvati u posebnim uslovima. Takav otpad mora biti odvojen od ostalog i sakuplja se u posude izrađene od materijala koji je nepropustljiv i otporan na udare i koroziju.

Recikliranjem materijala iz otpada postižu se zna čajne uštede i umanjuje zaga đenje nastalo nagomilavanjem otpada. Recikliranje je tehnološki proces u kojem se posebno sortira materijal koji može da se reciklira papir, staklo, aluminijum, bakar, gvožđe.

Za opasan otpad mora se obezbijediti privremeno odlagalište, koje obazeno mora biti ogra đeno, obilježeno i zašti ćeno od atmosferskih uticaja. Odlagalište mora imati portirnicu sa rampom, mjesto za detoksikaciju vozila, vagu, hidrantske uređaje za protivpožarnu zaštitu. Kona čno odlagalište opasnog otpada može biti odre đeno na ravnim površinama povoljnog geološkog sastava, u prirodnim ili nastalim uvalama ili napuštenim rudnicima. Tako odlagalište mora biti udaljeno najmanje kilometar od naseljenog mjesta ili rijeke.

Nakon recikliranja materijal se ponovo prera đuje u specijalnim postrojenjima u sirovi materijal. Proizvodi napravljeni od recikliranog materijala znatno su jeftiniji.

MEDICINSKI OTPAD Medicinski otpad veoma je opasan za okolinu, i ne može se odlagati na deponiju prije prethodne obrade. Dim i isparenja koja nastaju uništavanjem te vrste otpada veoma su kancerogena, a njegovi sastojci truju zemljište. Svaki klinički centar trebao da ima opremu za njegovu obradu. Nakon obrade u tim postrojenjima otpad može na deponiju. U slučaju njegovog odlaganja ili spaljivanja na otvorenom predviđene su kazne u visini jedne do tri minimalne zarade.

ČUVAJ PRIRODU Tvoja građanska i moralna obaveza je da čuvaš prirodu i ne zagađuješ okolinu. Zakonom je zabranjeno zaga đivanje odlaganjem otpada van propisanih mjesta, spaljivanjem ili zakopavanjem otpada i zaga đivanje voda. Zabranjeno je: ... ispuštanje zaga đujućih materija; ... primjena zabranjenih tehnologija, proizvoda ili sirovina; ... ugrožavanje prirodne ravnoteže; ... prerada, skladištenje i odlaganje radioaktivnog otpada. Za veće zagađenje vazduha, vode ili zemljišta predvi đene su zatvorske kazne do tri godine. Ako je djelo u činjeno iz nehata, predviđena je nov čana ili zatvorska kazna do jedne godine.

PRIRODA 181

KONTAKTI Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine Rimski trg 46, zgrada “Vektra”, Podgorica 020/ 234 116; www.mturizma.vlada.cg.yu Sve uopštene informacije o turizmu i zaštiti životne sredine, zakonskim aktima koji se ti ču istih možeš na ći na sajtu ministarstva ili se o njima raspitati na dati broj telefona.

Republički zavod za zaštitu prirode Trg vojvode Bećirbega Osmanagi ća 7, Podgorica 020/ 620 848 [email protected] U zavodu možeš dobiti informacije o njihovim trenutnim aktivnostima za zaštitu životne sredine.

Prirodnjački muzej Trg vojvode Bećirbega Osmanagi ća 16, Podgorica Centrala-020/ 633 184 Kustosi-020/623-640, 623-730 O radu muzeja se zasniva na prikupljanju, prou čavanju, čuvanju i stru čnoj zaštiti prirodnja čkog materijala, izlaganje prirodnjačkih pokretnih dobara zna čajnih za kulturu, nauku i ob-

PRIRODA 182 razovanje, publikovanje rezultata.

Institut za biologiju mora

Lučka kapetanija Bar

Dobrota bb, Kotor 032/ 334 569; 334 570 www.ibmk.org [email protected] Sem što ispituju živi svijet mora, oni utvr đuju i nivo čistoće vode na određenim djelovima obale.

13. jula 18, Bar 030/ 302 060 [email protected] Sve detaljnije informacije o radu kapetanije možeš dobiti na dati broj telefona.

Ekološka inspekcija 020/ 658-127 Put Radomira Ivanovica 2 Ukoliko primijetiš da neko odlaže otpad na nedozvoljenim mjestima I tako narušava životnu sredinu, slu čaj možeš primijetiti na dati broj telefona.

Veterinarska služba 020/ 645 300 Sve informacije o održavanju zdravlja tvog ljubimca možeš dobiti u veterinarskoj službi.

Javno morsko dobro Budva ul. popa Jola Zeca bb, 033/ 452 709

Herceg Novi 031/ 321 688 www.morskodobro.com

Zakup djelova obale nalazi se u nadležnosti ovog preduze ća, a takođe možeš prijaviti I neke nepravilnosti u funkcionisanju različitih službi na primorju.

Turistički telefon 19817 Na ovaj broj možeš prijaviti nepravilnosti u radu spasila čke službe, kao i druge nepravilnosti(npr buka iz obližnjih lokala) koje ti zasmetaju tokom tvog boravka u nekom turisti čkom mjestu .

PRIRODA 183

JP “Nacionalni parkovi Crne Gore”

Planinarsko društvo

Put Radomira Ivanovi ća 2, Podgorica 020/ 658 071 www.nparkovi.cg.yu ; [email protected] Na ovaj broj možeš dobiti detaljnije informacije o funkcionisanju postoje ćih nacionalnih parkova u Crnoj Gori.

“Durmitor” Zabljak 069 480 644 [email protected] www.durmitor.com

Centar za zaštitu i proučavanje ptica Trg vojvode Bećirbega Osmanagi ća 7, Podgorica 067/ 245 006 www.lynx.cg.yu www.birdwatchingmn.org [email protected]; U Centru možeš dobiti informacije o vrstama ptica koje postoje u Crnoj Gori, na činu njihove zaštite, kao I sve popularnijoj aktivnosti posmatranja ptica koja je prisutna I u našoj zemlji.

Planinarsko smučarsko društvo Komovi 067/ 877 705 www.komovi.cg.yu [email protected] U ovom društvu možeš da se raspitaš o planiranim ativnostima i takođe da dobiješ odre đene savjete koji će ti biti od pomoći prilikom planinarenja.

“Pestingrad” Kotor 067 486 680 [email protected] www.pestingrad.users.cg.yu

“Bjelasica” Kolašin “Subra” Herceg Novi 069 028 477 067 525 879 067 570 454 [email protected] www.subra.users.cg.yu U ovim klubovima mozes dobiti sve dodatne informacije o ovom sportu, nacinu na koji se mozes ukljuciti, cijeni i sl.

Društvo za zaštitu životinja Podgorica: 069/541-004 Berane: 051/235-424 067/496-284 Ukoliko si svjedok lošeg tretmana životinja u tvom okruženju za savjet I pomo ć možeš se obratiti članovima ovog društva.

Azil za životinje Naselje Konik, Vrela ribni čka, Podgorica 069/ 326 478 Ukoliko više ne želiš da držiš dosadašnjeg ljubimca u ku ći,

PRIRODA 184 možeš se obratiti nekome iz Azila za bezdomne životinje, a oni će ti objasniti proceduru za primanje životinja u njihovu organizaciju.

R.K. “Galeb” Zelenika 069 042 232

R.K. “Kotor” Kotor 069 086 762 [email protected]

Lovačka organizacija Podgorica

R.K. “Gorica” Podgorica 069 550 050

020/ 242-213 Adresa: Bulevar revolucije 48 U domen aktivnosti ove organizacije spada kako lov, tako I ribolov, pa se njima možeš obratiti ukoliko te interesuju detalji oko pravila lova I ribolova, na čina učlanjivanja u odre đene lovačke odnosno ribolova čke klubove…

KPA “Montenegro” Čanj 085 377 065 www.ronjenje.org.yu

R.K. “Hobotnica” Bar 069 020 660 [email protected] www.divemontenegro.com

R.K. “Neptun-Mimoza” Tivat 069 044 225 [email protected]

Lista ronilačkih centara:

Paragliding klub “EAGLE” – Budva 067 557 903

R.K. “Aquanaut Submarine Explorers Club” Sub-Aqua Fest Podgorica 067 508 009 [email protected] www.aquanaut.cg.yu

R.K. “Južno More” Bar 069 030 448 [email protected]

R.K. “D’Olcinium” Ulcinj 067 319 100 [email protected] www.uldiving.com

R.K. “Nikšić” Nikšić 069 827 386 [email protected] www.rknk.cg.yu

“DRAGON” – Ulcinj 069 624 429 [email protected] www.dragonproject.net “BRSKOVO”-Mojkovac 050 472 290

U ovim klubovima mozes dobiti sve dodatne informacije o ovom sportu, nacinu na koji se mozes ukljuciti, cijeni isl.