Primer-projekt Montazne Hale

Projekt montaže hale

1

SADRŽAJ 1. SADRŽAJ .......................................................................... 2 2. TEHNIČKI OPIS I NACRTI .................................................. 4 2.1.

Tehnički opis............................................................................ 4

2.2.

Nacrti ...................................................................................... 8

Situacija .......................................................................................................... 9 Tlocrt temelja ................................................................................................. 10 Tlocrt prizemlja .............................................................................................. 11 Poprečni i uzdužni presjeci ............................................................................. 12 Pročelja ......................................................................................................... 13 Nacrt oplate stupa – S8 .................................................................................. 14 Nacrt oplate krovne uvale – 205a .................................................................... 15 Nacrt oplate „OT“ nosača – 101 ....................................................................... 16 Nacrt oplate glavnog nosača – 202 .................................................................. 17 Nacrt oplate podrožnice – 207 ......................................................................... 18 Nacrt armature stupa – S8 .............................................................................. 19 Nacrt armature krovne uvale – 205a ................................................................ 20 Nacrt armature „OT“ nosača – 101 ................................................................... 21 Nacrt armature glavnog nosača – 202 .............................................................. 22 Nacrt armature podrožnice – 207 ..................................................................... 23 Shema organizacije gradilišta .......................................................................... 24

3. PREDMJER RADOVA ...................................................... 25 Popis montažnih elemenata ............................................................................. 26

4. IZBOR TEHNOLOGIJE IZVOĐENJA ................................. 27 4.1.

Proizvodnja montažnih elemenata ........................................... 27

4.2.

Prijevoz montažnih elemenata ................................................. 30

4.3.

Montaža montažnih elemenata ................................................ 31

5. RAZRADA TEHNOLOŠKIH PROCESA .............................. 32 5.1.

Karakteristike proizvodnje montažnih elemenata ....................... 32

5.1.1. Stupovi, krovne uvale i „OT“ nosači .................................................... 32 5.1.1.1. Stupovi ..................................................................................... 37 5.1.1.2. Krovne uvale ............................................................................. 38 5.1.1.3. „OT“ nosači ............................................................................... 39 5.1.2. Glavni nosači ................................................................................... 40 5.1.3. Podrožnice ....................................................................................... 44

5.2.

Karakteristike prijevoza montažnih elemenata .......................... 47

5.2.1. 5.2.2. 5.2.3.

5.3.

Prijevoz glavnih nosača ..................................................................... 49 Prijevoz ostalih elemenata ................................................................. 54 Prijevoz AB šupljih ploča - Vibrobeton ................................................ 55

Karakteristike montaže montažnih elemenata ........................... 56

5.3.1. Planovi montaže ............................................................................... 58 5.3.1.1. Plan montaže stupova ................................................................ 58 5.3.1.2. Plan montaže krovnih uvala i glavnih nosača................................ 63 5.3.1.3. Plan montaže „OT“ nosača .......................................................... 67 5.3.1.4. Plan montaže podrožnica ............................................................ 68 5.3.1.5. Plan montaže šupljih ploča – Vibrobeton ...................................... 69 5.3.2. Potrebna oprema za montažu elemenata ............................................ 71

2

5.3.3.

Pravila za obavljanje montaže ........................................................... 72

6. MONTAŽA ELEMENATA .................................................. 75 Popis montažnih elemenata ............................................................................. 76 Sheme položaja elemenata ............................................................................. 77 Sheme podizanja elemenata ............................................................................ 83 Tablica nosivosti i dijagram dohvata – HYCO MC136 ........................................ 89 Tablica redoslijeda montaže elemenata ............................................................ 90 Sheme stajališta ........................................................................................... 102

7. OKVIRNI VREMENSKI PLAN IZVOĐENJA ...................... 134 8. ZAKLJUČAK I IZVORI .................................................... 136 8.1.

Zaključak .............................................................................. 136

8.2.

Izvori .................................................................................... 136

8.3.

Prilozi ................................................................................... 137

HYCO MC136 – podaci proizvođača ............................................................... LIEBHERR LG1060 – podaci proizvođača ....................................................... LIEBHERR LT1035 – podaci proizvođača ....................................................... ELKA – pribor za montažu – podaci proizvođača ............................................. Vibrobeton – šuplje ploče – podaci proizvođača ..............................................

138 144 151 156 163

3

1.

TEHNIČKI OPIS I NACRTI

1.1. Tehnički opis Izgradnja objekta Trgovačkog centra - ŽITNJAK izvodit će se na lokaciji DIOKI d.d. uz servisnu cestu gospodarske zone Žitnjak južno od Slavonske avenije. Veličina parcele za projektnu izgradnju je oko 70000m 2 , od čega je izgrađeno približno 28.500m 2 objekta (39%), parkirališta i prometnica približno 37.500m 2 (41%), a ostalo su zelene površine (20%). Svijetla visina objekta će biti 5,0m u prodajnom, te 7,0m u skladišnom dijelu. U trgovačkom centru će biti smještene različite aktivnosti sa različitim zahtjevima i opskrbom, a koje uključuje odvajanja i pripojenja tehničkih prostora. Predviđa se da će biti približno 300 zaposlenih djelatnika. Gradilište će biti organizirano u skladu sa priloženom shemom organizacije građenja. Gradilište će biti ograđeno tipskom ogradom visine 2m. Na gradilištu će biti glavni ulaz s istočne strane, te jedan izlaz na sjeverozapadnoj strani koji će se koristiti i kao ulaz. Opskrba vodom će se vršiti pomoću vodovodne mreže koja već postoji na gradilištu. Na gradilištu će se postaviti dva kemijska WC-a u skladu sa shemom organizacije gradilišta. Opskrba električnom energijom će se vršiti iz postojeće trafostanice na gradilištu koja je u vlasništvu DIOKI d.d. ili iz TS prema elektroenergetskoj sukladnosti za gradilišni prispoj. Električne instalacije na gradilištu će se izvesti u skladu s priloženom shemom električnih instalacija. Uredi uprave gradilišta će se nalaziti na jugozapadnom dijelu gradilišta. Prilazne prometnice za potrebe ovog gradilišta neće se izvoditi jer iste postoje. Prilaz do ovog gradilišta omogućen je servisnim cestama gospodarske zone Žitnjak južno od Slavonske avenije. Gradilišne prometnice izvest će se sukladno shemi organizacije gradilišta. Dijelom će se kao gradilišne prometnice koristiti postojeće prometnice na gradilištu, a dio će se izvesti poravnanjem terena na koji će se nanijeti jalovina ili tucanik debljine 15-25cm i nabiti motornim valjkom kako bi dobili prometnice predviđene nosivosti. Privremene prometnice je potrebno izvesti u jednostranom padu, tako da slijede pad terena. Sva eventualno nastala oštećenja u toku korištenja prometnica biti će potrebno sanirati poravnanjem, nasipanjem i valjanjem podloge. Shemom organizacije gradilišta je definirana i deponija materijala za nasipanje količine 10000m 3 dok ukupna količina materijala koju je potrebno nasuti iznosi približno 70000m 3 . Materijal za nasipavanje će se dovoziti kamionima s područja izvan gradilišta. Za iskop i nasipavanje 4

materijala koristit će se bager s udarnom iglom, bager s dubinskom lopatom i buldozer. Nabijanje materijala će se vršiti vibro-valjkom. Glavna konstrukcija objekta je betonska dok je čelična konstrukcija korištena samo za neke nosive elemente unutar objekta i kao podkonstrukcija za fasadne panele. Konstrukcija je montažna armiranobetonska. Montažna konstrukcija Trgovačkog centra – Žitnjak se sastoji od slijedećih glavnih vrsta nosivih elemenata: 

temeljne stope



nadtemeljne grede



stupovi



krovne uvale



„OT“ nosači



glavni nosači



podrožnice



AB šuplje ploče – Vibrobeton

i slijedećih glavnih vrsta nenosivih elemenata: 

fasadni elementi

5

Shematski prikaz dijela konstrukcije moguće je vidjeti na sl. 1.

T U GN

VB F OT

TS TG S OT VB U GN T F

temeljna stopa temeljna greda stup OT nosač šuplja ploča (tip Vibrobeton) uvala glavni nosač podrožnica fasada

S

TG

TS

sl. 1 – shematski prikaz konstrukcije

Monolitna konstrukcija je svedena na temeljne stope, temeljne grede, podnu ploču i monolitizaciju spojeva. Proizvodnja montažnih elemenata će se izvoditi na poligonima betonare Tempo – Rakitje. Fasadni i krovni paneli će biti izrađeni kao „sendvič“ paneli od valovitog lima, te će se izrađivati na licu mjesta. Montažni elementi će se deponirati na gradilištu kako je to definirano shemom organizacije građenja. Montažni elementi će se na mjesto montaže prevoziti tegljačem s produženom prikolicom (približno 17m – izvanredni prijevoz), a montaža će se vršiti dizalicom na gusjenicama, nosivosti 60t. Smjer napredovanja izgradnje je od jugozapada prema istoku.

6

Na ovom objektu će se izvoditi još i zanatski, instalaterski, betonski, zidarski, radovi vanjskog uređenja i ostali radovi definirani Ugovorom o gradnji. Materijali i oprema potrebni za izgradnju objekta deponirati će se na gradilištu u skladu s shemom organizacije gradilišta, te u natkrivenom skladištu s jugozapadne strane gradilišta. Priloženim Planom uređenja radilišta, koji će se svakodnevno provoditi, privremeno gradilište će biti tako uređeno i opremljeno kako bi bilo omogućeno normalno i sigurno izvođenje radova u skladu sa Zakonom i Pravilnikom o zaštiti na radu.

7

1.2. Nacrti Sadržaj nacrta: 

Situacija



Tlocrt temelja



Tlocrt prizemlja



Poprečni i uzdužni presjeci



Pročelja



Nacrti oplate karakterističnih elemenata o Stup – S8 o Krovna uvala – 205a o „OT“ nosač – 101 o Glavni nosač – 202 o Podrožnica – 207



Nacrti armature karakterističnih elemenata o Stup – S8 o Krovna uvala – 205a o „OT“ nosač – 101 o Glavni nosač – 202 o Podrožnica – 207



Shema organizacije gradilišta

8

Situacija

9

Tlocrt temelja

10

Tlocrt prizemlja

11

Poprečni i uzdužni presjeci

12

Pročelja

13

Nacrt oplate stupa – S8

14

Nacrt oplate krovne uvale – 205a

15

Nacrt oplate „OT“ nosača – 101

16

Nacrt oplate glavnog nosača – 202

17

Nacrt oplate podrožnice – 207

18

2.

PREDMJER RADOVA Sadržaj: 

Popis montažnih elemenata

25

Popis montažnih elemenata

26

POPIS MONTAŽNIH ELEMENATA 4.

PRIMJER CJLOVITOG IZRAČUNA! STUPOVI

š

4.1. S 1 - Armiranobetonski stup - Beton MB - 40 0,50 - Beton za monolitizaciju s aditivom za bubrenje - Armatura - Rebrasta armatura - Mrežasta armatura - Težina elementa 4.2. S 2 - Armiranobetonski stup - Beton MB - 40 0,50 - Beton za monolitizaciju s aditivom za bubrenje - Armatura - Rebrasta armatura - Mrežasta armatura - Težina elementa 4.3. S 2A - Armiranobetonski stup - Beton MB - 40 0,50 - Beton za monolitizaciju s aditivom za bubrenje - Armatura - Rebrasta armatura - Mrežasta armatura - Težina elementa

d

v

m3 stupa

m3 sise

0,50

9,05

2,26

0,20 0,25

0,50

8,80

2,20

0,20 0,25

0,50

8,80

2,20

0,20 0,25

kom m3 m3 kg kg kg kg

2,00 2,46 0,25 913,84 913,84 0,00 6.159,38

kom m3 m3 kg kg kg kg

1,00 2,40 0,25 837,63 837,63 0,00 6.003,13

kom m3 m3 kg kg kg kg

1,00 2,40 0,25 812,95 812,95 0,00 6.003,13

3.

IZBOR TEHNOLOGIJE IZVOĐENJA

Zbog potrebne dinamike gradnje i raspoloživih resursa proizvodnje u betonari Tempo – Rakitje, odlučeno je da će slijedeći nosivi elementi biti proizvedeni kao montažni: 

stupovi



krovne uvale



„OT“ nosači



glavni nosači



podrožnice



AB šuplje ploče – Vibrobeton,

dok će preostali elementi biti izvedeni monolitno. Iz istih je razloga odlučeno da će se fasadni elementi zamijeniti fasadom od valovitog lima. Krovni pokrov će također biti zamijenjen pokrovom od valovitog lima.

3.1. Proizvodnja montažnih elemenata Svi montažni elementi će se proizvoditi u pogonu Tempo – Rakitje u vlasništvu tvrtke Tempo d.d. – Zagreb. Pogon Tempo – Rakitje nalazi se na zapadnom dijelu grada uz autocestu Zagreb – Bregana, što mu omogućava dobru povezanost sa svim važnijim prometnicama. U sklopu pogona nalaze se: 

betonara



pozajmište riječnog šljunka



pogon za preradu agregata (separacija, pranje, drobljenje)



armiračnica



pogon za proizvodnju montažnih elemenata



bravarija



cjelokupni strojni park tvrtke Tempo d.d.



pogon za održavanje strojeva

27

Pogon Tempo – Rakitje proizvodi: 

transportni beton



agregat od lomljenog dolomita



agregat od riječnog šljunka



pijesak



armaturu



montažne elemente za stambenu i industrijsku uporabu

Svi će se elementi, osim glavnih nosača proizvoditi na natkrivenom poligonu opskrbljenom s dvije mosne dizalice nosivosti 5t. Glavni nosači proizvodit će se na nenatkrivenom poligonu postavljenom ispred proizvodnih hala, koji je opremljen s dvije mosne dizalice nosivosti 10t. Za izradu glavnih nosača još će se koristiti auto-dizalica s rešetkastom rukom nosivosti 60t i auto-dizalica s teleskopskom rukom nosivosti 35t. Za izradu glavnih nosača i podrožnica koristit će se čelični kalupi, koje je ustupila tvrtka Lavčević. Ustupljena su dva kalupa za izradu glavnih nosača, te četiri kalupa za izradu podrožnica. S tim kalupima biti će moguće dnevno proizvoditi dva glavna nosača i četiri podrožnice. Proizvodnja stupova, krovnih uvala i „OT“ nosača će se obavljati uz pomoć tipskih čeličnih radnih okvira na koje se pričvršćuje oplata načinjena od dasaka i oplatnih ploča. Upotreba takvih okvira omogućava laganu i brzu preinaku kalupa, tako da nije potrebno redoslijed montaže elemenata na gradilištu podređivati redoslijedu proizvodnje elemenata u betonari. Armatura potrebna za izradu svih elemenata proizvodit će se u proizvodnoj hali neposredno uz poligone. Ako su u pitanju veće količine armature (glavni nosači), onda će se za prijenos koristiti toranjska dizalica, kamion sandučar i mosna dizalica na poligonu, dok će se za manje količine (ostali elementi) koristiti i ručni prijenos. Za armiranje elemenata koristit će se rebrasta armatura u šipkama, od koje je dio prethodno savinut u armiračkom pogonu. Za sve elemente će se koristiti armatura bez prednapinjanja. Armatura pristigla iz pogona će se odmah ugrađivati, pa će potrebne deponije armature biti svedene na najmanju moguću mjeru, a biti će organizirane unutar poligona, tako da će im biti moguće pristupiti pomoću mosne dizalice. Beton kojim će se vršiti betoniranje svih elemenata je beton MB40, bez ikakvih aditiva. Beton će se u cijelosti spravljati unutar betonare Tempo – Rakitje. Beton za elemente spravljati će se od agregata u cijelosti proizvedenog unutar pogona. Prijevoz betona od betonare do mjesta ugradnje u kalupe će se obavljati pomoću auto-miješalice za beton obujma bubnja 7m 3 . Ugradnja betona u kalupe izvodit će se pomoću košara za beton obujma 1m 3 i 0,7m 3 . Beton će se prilikom ugradnje vibrirati igličastim i oplatnim vibratorima.

28

Nakon skidanja oplate elementi će biti deponirani unutar pogona, te će potom biti prevezeni pomoću tegljača s otvorenom poluprikolicom na gradilište.

Sl. 2 Glavno postrojenje betonare Tempo – Rakitje

29

3.2. Prijevoz montažnih elemenata Gotovi elementi biti će prevoženi iz pogona na gradilište po trasi dužine 22km. Svi elementi će biti prevoženi pomoću dva tegljača s otvorenim poluprikolicama, od toga je jedna poluprikolica za prijevoz dugačkih tereta mase do 22t: 

glavni nosači

a druga služi za prijevoz običnih tereta mase do 24t: 

stupovi



krovne uvale



„OT“ nosači



podrožnice

Prijevoz svih elemenata osim glavnih nosača, odvijati će se po normalnom režimu vožnje. Glavni nosači zbog svoje velike duljine od 19,2m moraju biti prevoženi posebnom prikolicom koja se može produljiti za dodatna 4m. Ta prikolica zbog lakšeg savladavanja zavoja malih polumjera zakrivljenosti ima posebni mehanizam, koji omogućava zakretanje postolja s osovinama i omogućava zakretanje samih kotača. Zbog svoje velike duljine, koja prelazi zakonski propisanu najveću dopuštenu duljinu tegljača s poluprikolicom, prijevoz glavnih nosača se tretira kao izvanredni prijevoz, te ga je potrebno provoditi po posebnim propisima i pravilima. Prijevoz AB šupljih ploča, kao i njihov utovar u proizvodnom pogonu, obavljati će proizvođač Vibrobeton d.d. iz Vinkovaca pomoću svojih tegljača i dizalica. Uslugu prijevoza obavljati će u cijelosti od proizvodnog pogona u Vinkovcima do gradilišta.

30

3.3. Montaža montažnih elemenata Na gradilištu će se montaža obavljati pomoću dizalice na gusjenicama s teleskopskom rukom, najveće nosivosti 55t. Elementi će se montirati direktno s poluprikolice tegljača, tj. bez deponiranja na gradilištu. Općeniti redoslijed montiranja elemenata bio bi: 

stupovi



krovne uvale



„OT“ nosači



glavni nosači



AB šuplje ploče - Vibrobeton



podrožnice

Detaljni redoslijed montiranja elemenata ovisi o: 

tlocrtnom rasporedu



visinskom rasporedu



mogućnostima prijevoza



uvjetima i mogućnostima proizvodnje el. u pogonu



itd.

Za montiranje elemenata koristiti će se razni pomoćni sklopovi poput čeličnih užadi, priveznica, kuka, škopaca, balansnih greda, itd. Za montiranje AB šupljih ploča koristiti će se posebni sklop izrađen za tu svrhu, kojeg je proizvođač Vibrobeton ustupio izvođaču za potrebe montaže. Nakon montaže biti će potrebno ukloniti sve ubetonirane kuke i alke koje su služile za prihvat i kvačenje elemenata.

31

4.

RAZRADA TEHNOLOŠKIH PROCESA

4.1. Karakteristike proizvodnje montažnih elemenata Svi montažni elementi proizvoditi će se u pogonu Tempo – Rakitje. Beton kojim se vrši betoniranje svih elemenata je beton MB40, bez ikakvih aditiva. Beton će se u cijelosti spravljati unutar betonare Tempo – Rakitje. Beton za elemente spravljati će se od agregata u cijelosti proizvedenog unutar pogona. Prijevoz betona od betonare do mjesta ugradnje u kalupe će se obavljati pomoću auto-miješalice za beton obujma bubnja 7m 3 . Ugradnja betona u kalupe izvodit će se pomoću košara za beton obujma 1m 3 i 0,7m 3 . Beton će se prilikom ugradnje vibrirati igličastim i oplatnim vibratorima.

4.1.1.

Stupovi, krovne uvale i „OT“ nosači

Stupovi, krovne uvale i „OT“ nosači će se proizvoditi na natkrivenom poligonu opskrbljenom s dvije mosne dizalice, jedna nosivosti 5t (Sl. 3), a druga nosivosti 10t. Poligon je dimenzija 22m x 85m.

Sl. 3 Mosna dizalica, nosivosti 5t – „Vulkan“, Rijeka

Proizvodnja stupova, krovnih uvala i „OT“ nosača će se obavljati uz pomoć tipskih čeličnih radnih okvira na koje se pričvršćuje oplata načinjena od dasaka i oplatnih ploča (Sl. 4 i Sl. 5).

32

Sl. 4 Tipski radni okvir u otvorenom stanju

Sl. 5 Tipski radni okvir – kalup za „OT“ nosač u sklopljenom stanju

Svi nabrojani elementi se izrađuju u ležećem položaju. Prije navedeni radni okviri se sastoje od podnog dijela na kojem je namještena podnica, te dvije bočne stranice koje se mogu zakretati oko vodoravne osi paralelne s uzdužnom osi elementa. Zakretanje stranica se koristi kada je potrebno izvaditi element iz kalupa. Na kosnicima koji pridržavaju bočne stranice okvira nalaze se vijčani graničnici koji služe za fino podešavanje kuta između bočne stranice i podnice. Kosnici su sastavljeni iz dva dijela, te na

33

sebi imaju ručku čijim potezanjem se pomiče, tj. okreće bočna stranica (Sl. 6). Kosnici pridržavaju bočnu stranicu na međusobnom razmaku od 60 – 100cm.

Sl. 6 Kosnici na bočnim stranicama u otvorenom položaju

Po bočnim stranicama okvira postavljeni su oplatni vibratori, koje se koristi prilikom ugradnje betona (Sl. 7).

Sl. 7 Oplatni vibratori pričvršćeni na bočne stranice kalupa

34

Slaganje armaturnih koševa uglavnom će se vršiti na licu mjesta, tj. u kalupu, a može se raditi i van kalupa na metalnim stalcima („kozlićima“) (Sl. 8).

Sl. 8 Složeni armaturni koš na metalnim stalcima „kozlićima“

U slučaju da se armaturni koševi izrađuju van kalupa, prijenos armaturnih koševa vršiti će se mosnom dizalicom. Potrebna udaljenost armature od stranica kalupa, tj. zaštitni sloj betona, postiže se uporabom plastičnih „distancera“. Oplata se prije postavljanja armature mora detaljno očistiti od ostataka betona, koji su preostali od prethodnog korištenja kalupa, te se mora premazati uljem za oplatu. Prije postavljanja svih komada oplate potrebno je u armaturne koševe postaviti sve sidrene šipke, koje će nakon stvrdnjavanja betona poslužiti za prihvat elementa dizalicom. Te sidrene šipke, tj. njihove vidljive dijelove je potrebno po završenoj montaži ukloniti, kako iz estetskih razloga, tako i da ne bi smetale za daljnju montažu elemenata. Za izradu stupova, krovnih uvala i „OT“ nosača na raspolaganju će biti pet okvira. Upotreba takvih okvira omogućava laganu i brzu preinaku kalupa prema potrebi. Nakon betoniranja, stup, krovna uvala i „OT“ nosač u kalupu moraju stajati dva dana prije nego se podignu i prebace na deponiju. Za sve manipulacije sa stupovima, krovnim uvalama i „OT“ nosačima dovoljna je jedna mosna dizalica nosivosti 10t.

35

Na svim spojevima dna kalupa sa bočnim stranicama postavljaju se kutni profili, koji pomažu brtvljenje spojeva oplatnih segmenata, te na taj način sprječavaju istjecanje cementnog mlijeka tijekom betoniranja (Sl. 9). Kutni profili ujedno sprječavaju otkidanje bridova elemenata prilikom demontaže oplate.

Sl. 9 Kutni profil na spoju dna i bočne stranice kalupa

36

4.1.1.1.

Stupovi

Svi okviri mogu se koristiti i za izradu stupova s konzolama i stupova bez konzola. Kod svih okvira bočne su stranice napravljene od više segmenata. Možemo razlikovati dvije vrste segmenata, ravne i segmente s uleknućem za izradu konzole na stupu (Sl. 10). Prema potrebi, segmente s uleknućem za izradu konzole je moguće izravnati oplatnom pločom, te ih na taj način koristiti kao ravne segmente (Sl. 11).

Sl. 10 Segment s uleknućem za izradu konzole (lijevo) i Sl. 11 Segment s uleknućem za izradu konzole – zatvoren oplatnom pločom (desno)

S obzirom da stupovi imaju specifičnu montažu na gradilištu (dopremaju se u vodoravnom položaju, a montiraju se u okomitom), mora u njihovoj konstrukciji biti predviđena rupa za „trn“, koji će služiti za uspravljanje stupa i njegovu završnu montažu. Rupa se izrađuje tako da se u oplatu postavi čelična bešavna cijev, kroz koju će prilikom montaže biti provučen „trn“.

37

4.1.1.2.

Krovne uvale

Zbog njihovog specifičnog izgleda, krovne uvale zahtijevaju da se betoniranje provodi u dvije faze. Prije betoniranja postavljaju se bočne stranice i čeone oplatne ploče, te se slažu armaturni koševi. Nakon njihovog postavljanja betoniranje se vrši do gornje razine donjeg pojasa krovne uvale, te tako završava prva faza betoniranja. Potom se pomoću mosne dizalice u kalup ugrađuje drveni umetak (Sl. 12), koji ispunjava prostor između dva bočna krila uvale. Nakon postavljanja umetka, dovršava se betoniranje bočnih krila, te tako završava druga faza betoniranja.

Sl. 12 Drveni umetak za betoniranje krovne uvale (lijevo)

38

4.1.1.3.

„OT“ nosači

Zbog oblika, „OT“ nosače možemo svrstati u razmjerno jednostavne elemente. Zbog te jednostavnosti izrada njihovih kalupa ne zahtjeva previše dodatnih prilagođavanja čeličnih okvira. Kod izrade oplate „OT“ nosača potrebno je na bočnim stranicama čeličnog okvira izraditi drvene istake, koje će formirati konačni oblik nosača (Sl. 5). S obzirom da su te istake pričvršćene za bočne stranice, one se nakon betoniranja odvajaju zajedno s bočnim stranicama od gotovog nosača. Veličina i oblik istaka su u potpunosti ovisni o projektiranom izgledu gotovih nosača. Prema potrebi, drvene istake se mogu demontirati i zamijeniti s ravnom oplatnom pločom, odnosno istakom drugog oblika.

39

4.1.2.

Glavni nosači

Glavni nosači proizvodit će se na nenatkrivenom poligonu dimenzija 16m x 59m postavljenom ispred proizvodnih hala, koji je opremljen s dvije mosne dizalice nosivosti 10t. Za izradu glavnih nosača još se koriste autodizalica LIEBHERR LG 1060 s rešetkastom rukom nosivosti 60t i autodizalica LIEBHERR LT 1035 s teleskopskom rukom nosivosti 35t (Sl. 13). Mosne dizalice se koriste za prijenos armature, oplatnih segmenata i za betoniranje, dok se auto-dizalice koriste za podizanje gotovih elemenata iz kalupa, te njihovo deponiranje na privremenu deponiju dimenzija 20m x 59m koja se svojom duljom stranom naslanja na poligon.

Sl. 13 LIEBHERR LG 1060 (lijevo) i LIEBHERR LT 1035 (desno)

40

Kalupi za izradu glavnih nosača sastoje se od dviju bočnih stranica, od kojih je svaka razdijeljena na dva dijela (Sl. 14).

Sl. 14 Kalup za izradu glavnih nosača

Svaka od dvije stranice kalupa nalazi se na kotačima, te ju je moguće pomicati guranjem. U slučaju da je to potrebno, bočne stranice se mogu podići dizalicom, te na taj način premjestiti na željeni položaj. Čeone stranice kalupa zatvaraju se pločama izrađenim od letava i dasaka. Kalup ima fiksnu donju stranu (staza), koja je čvrsto vezana za podlogu poligona, te ostaje nepomična tijekom cijele izrade (Sl. 15).

Sl. 15 „Staza“ za izradu glavnog nosača

41

Na poligonu postoji 6 takvih staza (2 x 3), koje se sve mogu istovremeno koristiti. Ciklusni raspored korištenja staza po danima je slijedeći: 1. dan na prvom paru staza postavlja se armatura i oplata, te se na kraju dana vrši betoniranje 2. dan bočne i čeone stranice sa prvog para staza se demontiraju i sele na drugi par, te se postupak postavljanja oplate i armature ponavlja. Na kraju dana betonira se drugi par staza. 3. dan bočne i čeone stranice sa drugog para staza se demontiraju i sele na treći par, te se postupak postavljanja oplate i armature ponavlja. Na kraju dana betonira se treći par staza. 4. dan se glavni nosači podižu sa staze i prebacuju na deponiju gdje čekaju dostatnu čvrstoću za prijevoz, a bočne i čeone stranice sa trećeg para staza se demontiraju i sele ponovno na novi prvi par staza, te se postupak postavljanja oplate i armature ponavlja. Na kraju dana betonira se prvi par staza novog ciklusa. Prije postavljanja armature na stazu se pričvršćuju oba dijela jedne stranice kalupa, dok se druga stranica kalupa ostavlja odmaknuta, kako bi radnici armirači imali slobodan pristup izradi armaturnog koša. Prije postavljanja armature, bočna stranica koja se pričvršćuje za stazu detaljno se čisti od ostataka betona, koji su preostali od prethodnog korištenja kalupa, te se premazuje uljem za oplatu. Armaturni koš za glavne nosače se izrađuje na licu mjesta, tj. u kalupu. Za armiranje glavnih nosača koristi se rebrasta armatura bez prednapinjanja. Savijanje šipki se vrši u armiračkom pogonu u proizvodnoj hali neposredno uz poligone. Za prijenos armature se koriste toranjska dizalica, kamion sandučar i mosna dizalica na poligonu, dok se za manje količine koristi i ručni prijenos. Dopremljena armatura se postavlja u kalupe, a potrebna udaljenost armature od stranica kalupa, tj. zaštitni sloj betona, postiže se uporabom plastičnih „distancera“, isto kao i kod izrade stupova, krovnih uvala i „OT“ nosača. Okrugli komadi limene oplate, koji se koriste za izradu četiri rupe u hrptu nosača, postavljaju se na potpuno zgotovljenu armaturu uz pomoć „distancera“. U armaturne koševe se postavljaju prije savinute šipke, čiji savinuti krajevi služe kao kuke za prihvat elementa prilikom podizanja. Nakon završetka armaturnog koša, te postavljenih okruglih komada oplate, druga stranica oplate se premazuje uljem za oplatu i pričvršćuje na stazu. Na spoj staze s bočnim stranicama kalupa postavljaju se kutni profili, koji sprječavaju istjecanje cementnog mlijeka iz kalupa prilikom betoniranja. Prije betoniranja potrebno je postaviti i pričvrstiti čeone oplatne ploče, kako bi se kalup zatvorio u potpunosti (Sl. 16).

42

Sl. 16 Kalup za izradu glavnih nosača – nakon spajanja

Sl. 17 Njegovanje mladog betona prekrivanjem mokrim jutenim platnima

Armatura pristigla iz pogona se odmah ugrađuje, tako da su potrebne deponije armature svedene na najmanju moguću mjeru, a organizirane su unutar poligona, tako da im je moguće pristupiti pomoću mosne dizalice.

43

4.1.3.

Podrožnice

Podrožnice će se izrađivati na istom natkrivenom poligonu, na kojem će se izrađivati stupovi, krovne uvale i „OT“ nosači. Izrađivati će se u četiri kalupa ustupljena od tvrtke Lavčević d.d.. Kalupi su u potpunosti čelični, te se mogu uz neznatne preinake koristiti za izradu svih podrožnica na objektu TC – Žitnjak.

Sl. 18 Kalupi za izradu podrožnica

U svakom kalupu je moguće proizvoditi dvije podrožnice odjednom. Kalupi se sastoje od: 

postolja na koje je pričvršćena cjelokupna konstrukcija kalupa



središnjeg dijela koji je nepomičan, a služi kao bočna stranica za obje podrožnice,



od donjeg dijela, koji je također pričvršćen za postolje,



od dvije vanjske bočne stranice, koje se mogu pomicati, tj. zakretati



od čeonih, čeličnih ploča, koje je moguće u potpunosti odstraniti

Postupak izrade podrožnica počinje s detaljnim čišćenjem kalupa od ostataka betona, koji su preostali od prethodnog korištenja kalupa. Nakon čišćenja, kalup se premazuje uljem za oplatu. Armatura se slaže na stalcima pored kalupa, a gotovi armaturni koševi se pomoću mosne dizalice prenose i postavljaju u kalup. Potrebna udaljenost armature od stranica kalupa, tj. zaštitni sloj betona, postiže se uporabom plastičnih „distancera“.

44

Betoniranje se vrši na isti način kao i kod ostalih elemenata, pomoću košara za beton i mosnih dizalica, a beton se od betonare prevozi automiješalicama (Sl. 19).

Sl. 19 Betoniranje podrožnica

Nakon podizanja elementa iz kalupa, elementi se deponiraju na dvije privremene deponije unutar poligona (Sl. 20 i Sl. 21).

Sl. 20 Deponija podrožnica

45

Sl. 21 Deponija posebnih podrožnica

Ako je potrebno preurediti kalup za izradu podrožnica posebnog oblika, to se radi pomoću drvenih oplatnih ploča, koje se pričvršćuju unutar kalupa, te ga na taj način pregrađuju i daju željeni oblik.

46

4.2. Karakteristike prijevoza montažnih elemenata Gotovi elementi se prevoze iz pogona na gradilište po trasi dužine 22km. Vozila se po izlasku iz pogona kreću po prilaznoj cesti prema Autocesti Bregana – Zagreb, te ulaze na nju. Potom silaze s autoceste na zapadni ulaz u Zagreb – Jankomir, te prolaze Ljubljanskom i Slavonskom avenijom do gospodarske zone Žitnjak. Sa Slavonske avenije skreću na servisnu cestu gospodarske zone Žitnjak, te se voze do ulaza na gradilište. Svi elementi se prevoze pomoću dva tegljača s otvorenim poluprikolicama, od toga je jedna poluprikolica duljine 12,5m za prijevoz dugačkih tereta mase do 22t: 

glavni nosači

a druga služi za prijevoz običnih tereta mase do 24t: 

stupovi



krovne uvale



„OT“ nosači



podrožnice

Prijevoz svih elemenata osim glavnih nosača, odvija se po normalnom režimu vožnje. Prijevoz svih elemenata mora se odvijati prema pravilima propisanima zakonom i pravilnicima. Pravilnici koji sadrže pravila kojih se treba pridržavati su: 

Pravilnik G - Pravilnik o zaštiti na radu u građevinarstvu (br. 42/68; NN, br. 53/91)



Pravilnik U - Pravilnik o zaštiti na radu pri utovaru i istovaru tereta (NN, br. 49/86)

Prema tim pravilnicima, prilikom procesa prijevoza potrebno je poštivati slijedeće: 

prije početka utovara tereta u vozilo, odnosno istovara iz vozila, vozač je dužan poduzeti sve potrebne mjere kojima se sprječava da vozilo samo krene sa mjesta na kome je zaustavljeno.



nakon završenog utovara tereta u vozilo, vozač je dužan provjeriti je li teret pravilno smješten, a kod vozila sa stranama jesu li one sigurno zatvorene.

47



teret u komadima mora se na odgovarajući način osigurati od pomicanja za vrijeme vožnje ili pri naglom kočenju vozila.



ako postoji razmak između tereta, moraju se umetnuti čvrsti drveni umeci i staviti dodatni podmetači.



prilikom slaganja tereta u komadima različite težine i veličine, moraju se najprije slagati komadi veće težine.



teret koji se prevozi mora se slagati na podmetače.

48

4.2.1.

Prijevoz glavnih nosača

Glavni nosači zbog svoje velike duljine od 19,2m moraju biti prevoženi posebnom prikolicom koja se može produljiti za dodatna 4m, što joj povećava ukupnu duljinu na 16,5m (Sl. 22). Ta prikolica zbog lakšeg savladavanja zavoja malih polumjera zakrivljenosti ima posebni mehanizam, koji omogućava zakretanje postolja s osovinama i omogućava zakretanje samih kotača (Sl. 23).

Sl. 22 Poluprikolica promjenjive duljine – prijevoz glavnih nosača

Sl. 23 Zakretno postolje

Zbog svoje velike duljine, koja prelazi zakonski propisanu najveću dopuštenu duljinu tegljača s poluprikolicom od 16.5m, prijevoz glavnih nosača se tretira kao izvanredni prijevoz, te ga je potrebno provoditi po posebnim propisima i pravilima. Karakteristike prijevoza nosača su slijedeće: 49



ukupna masa (masa tegljača, prikolice i tereta) – 36,645t



ukupna duljina – 24,475m



ukupna širina – 2,5m



ukupna visina – 3,223m

Sl. 24 Prijevoz glavnog nosača

Prema zakonskom tumačenju izvanredni prijevoz je prijevoz vozilima koja sama ili zajedno s teretom premašuju propisane dimenzije ili ukupnu masu, odnosno, propisana osovinska opterećenja. Ti uvjeti su propisani Zakonom o sigurnosti prometa na cestama (NN, br. 105/04), Pravilnikom o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama (NN, br. 59/98) i Pravilnikom o izvanrednom prijevozu (NN, br. 76/97). Oba vozila s kojima se vrši prijevoz elemenata su tegljači s poluprikolicom, gdje tegljač ima tri osovine, a poluprikolica dvije osovine na razmaku 2m. Uvjeti za takvo vozilo mogu biti vezani uz masu: 

ukupna masa (masa tegljača, prikolice i tereta) – 40t



zbroj opterećenja dvostrukih osovina za razmak osovina veći od 1,8m – 200kN

ili ukupne dimenzije (duljina, širina, visina): 

ukupna duljina tegljača s poluprikolicom s ukupno 5 ili 6 osovina - 16,5m



ukupna širina – 2,55m



ukupna visina – 4m

50

Izvanredni prijevoz se mora uvijek obavljati uz pratnju najmanje jednog vozila prijevoznika, a u posebnim slučajevima: 

kada je duljina vozila odnosno skupa vozila veća od 25m,



kada je širina vozila odnosno skupa vozila takva da je prolazna širina suprotnog smjera manja od 3m



kada je visina vozila odnosno skupa vozila veća od 5m



kada duljina vozila odnosno skup vozila u odnosu na širinu kolnika zauzima u zavoju pretežiti dio kolnika



kada je potrebno zaustaviti promet na pojedinim dijelovima itinerara zbog obavljanja izvanrednog prijevoza

uz vozilo pratnje prijevoznika pridodaje (Sl. 25) se po potrebi i pratnja prometne policije.

Sl. 25 Vozilo pratnje prijevoznika

Za obavljanje izvanrednog prijevoza, prijevoznik je dužan ishoditi dozvolu od nadležnog ureda lokalne samouprave. Za prijevoz glavnih nosača nadležan je Gradski ured za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet; Sektor za promet i ceste; Odjel za upravljanje, zaštitu i održavanje javnih cesta i cestovnih objekata; Odsjek za održavanje javnih cesta i objekata. Zahtjev za izdavanje dozvole za izvanredni prijevoz mora sadržavati: 

podatke o teretu (vrsta, oblik, broj komada, masa, duljina, širina, visina)



podatke o vozilu (vrsta, marka, tip, reg. broj, masa, broj osovina, broj pogonskih osovina, najveću duljinu, najveću širinu,

51

najveću visinu) – potkrijepljeno prometnim dozvolama, tegljača i prikolice 

podaci o prijevozu kao o cjelini (masa, duljina, širina, visina)



shematski prikaz rasporeda osovina



predloženi rok važenja dozvole



prijedlog plana prijevoza – itinerar



priloge o odluka o imenovanju odgovornog voditelja izvanrednog prijevoza o shemu vozila s teretom (tlocrt, dimenzijama i opterećenjem

presjek,

pogled)

s

o prijedlog plana kretanja izvanrednog prijevoza, glede itinerara i vremena kada su tijekom prijevoza potrebne posebne manipulacije ili posebne radnje o ocjena itinerara, kada je to potrebno zbog zahtjevnosti prijevoza o suglasnosti trećih osoba o prometne dozvole tegljača i prikolice 

izjava prijevoznika o točnosti navedenih podataka

Na osnovu podnesenog zahtjeva i priloženih dokumenata, nadležni ured donosi Rješenje – dozvolu za izvanredni prijevoz tereta, pod slijedećim uvjetima: 

brzina vožnje ne smije biti veća od 40km/h



prijevoz se može vršiti danju-noću, za dobre vidljivosti, a svakako za vrijeme izvan intenzivnog prometa



u slučaju da teret prelazi gabarite vozila, moraju se vozila označiti rotirajućim svjetlima i reflektirajućim materijalima



brzina vožnje se mora smanjiti u slučaju smanjene vidljivosti (npr. magla), a prema potrebi i obustaviti dok nepogoda ne prođe



u slučaju da je prometnica privremeno onesposobljena za redoviti promet (npr. poledica, snježni nanosi, odroni terena i sl.), vozilo mora obustaviti vožnju dok se cesta ne osposobi za promet



ako prijevoz to zahtjeva, prijevoznik mora osigurati odobrenje nadležnih telekomunikacijskih poduzeća, poduzeća za distribuciju struje, željeznice i drugih organizacija, za prolaz cestama izvan Grada Zagreba, dozvolu izdaju Hrvatske ceste – ispostava Zagreb

52



zabranjuje se vožnja subotom i nedjeljom, te državnim blagdanima zbog pojačanog turističkog prometa, osim u posebnim slučajevima, kada je to potrebno posebno odobriti



prijevoznik se obvezuje izvanredni prijevoz



prijevoznik je dužan nadoknaditi svu štetu koja nastaje na cesti ili objektima uslijed izvanrednog prijevoza, kao i štetu trećim licima ili stvarima tijekom prijevoza



prijevoznik se obvezuje vršiti pratnju izvanrednog prijevoza

podmiriti

redovnu

naknadu

za

Rješenje – dozvola se izdaje prijevozniku za ograničeno vremensko trajanje, odnosno za najviše 20 ciklusa. Rješenje – dozvola se izdaje za teret točno određenih dimenzija, mase i oblika, te ga nije moguće koristiti za neki teret drugih karakteristika. U tom slučaju, potrebno je zatražiti novo Rješenje – dozvolu.

53

4.2.2.

Prijevoz ostalih elemenata

Za prijevoz ostalih elemenata (stupova, krovnih uvala, „OT“ nosača i podrožnica) koristit će se tegljač s poluprikolicom (otvorenom), nepromjenjive duljine, najveće nosivosti 24t (Sl. 26). Prikolica je širine 2,4m, a duljine 12m. Broj elemenata koje je moguće prevesti u jednom ciklusu, ovisan je o težini elemenata. S obzirom da su dimenzije prikolice unutar dozvoljenih dimenzija, a masa i osovinsko opterećenje ne prelaze propisane vrijednosti, teret se prevozi po normalnom režimu prometa.

Sl. 26 Prijevoz ostalih elemenata - podrožnice

54

4.2.3.

Prijevoz AB šupljih ploča - Vibrobeton

Prijevoz AB šupljih ploča, kao i njihov utovar u proizvodnom pogonu, obavlja proizvođač Vibrobeton d.d. iz Vinkovaca pomoću svojih tegljača (Sl. 27) i dizalica. Uslugu prijevoza obavlja u cijelosti od proizvodnog pogona u Vinkovcima do gradilišta. S obzirom na težinu AB šupljih ploča, u jednom ciklusu moguće je prevesti šest komada.

Sl. 27 Prijevoz šupljih ploča - Vibrobeton

55

4.3. Karakteristike montaže montažnih elemenata Na gradilištu će se montaža obavljati pomoću dizalice na gusjenicama s teleskopskom rukom, HYCO MC136, najveće nosivosti 55t (Sl. 28). Elementi će se montirati direktno s poluprikolice tegljača, tj. bez deponiranja na gradilištu. S obzirom da odabrana dizalica umjesto kotača ima gusjenice, nisu joj potrebni hidraulički stabilizatori za rad, već je dovoljno da dizalica prilikom dizanja elemenata stoji na približno vodoravnoj ravnoj površini, koja je prethodno zbijena vibro-valjcima. Nosivosti određene od strane proizvođača se mogu primijeniti i u slučaju da se dizalica pomiče po čvrstoj i uniformno zbijenoj površini.

Sl. 28 Dizalica na gusjenicama HYCO MC136

Općeniti redoslijed montiranja elemenata biti će: 1. stupovi 2. krovne uvale 3. „OT“ nosači 4. glavni nosači 5. AB šuplje ploče - Vibrobeton 6. podrožnice

56

Detaljni redoslijed montiranja elemenata ovisi o: 

tlocrtnom rasporedu



visinskom rasporedu



mogućnostima prijevoza



uvjetima i mogućnostima proizvodnje elemenata u pogonu



itd.

Za montiranje elemenata koristiti će se razni pomoćni sklopovi poput čeličnih užadi, lanaca, priveznica, kuka, škopaca, balansnih greda, trnova, itd. Za montiranje AB šupljih ploča koristiti će se posebni sklop izrađen za tu svrhu, kojeg je proizvođač Vibrobeton ustupio izvođaču za potrebe montaže. Nakon montaže potrebno je ukloniti sve ubetonirane kuke i alke koje su služile za prihvat i kvačenje elemenata.

57

4.3.1.

Planovi montaže

4.3.1.1.

Plan montaže stupova

Plan montaže stupova se sastoji od tri faze. Proces montaže stupova je složen, prvenstveno iz razloga što se stupovi dovoze na gradilište u vodoravnom položaju, a na gradilištu ih je potrebno montirati u okomiti položaj. Prilikom prelaska stupa iz jednog položaja u drugi, dolazi do značajnih promjena u opterećenjima koja djeluju na stup. Iz tog razloga je potrebno posvetiti veliku pažnju projektiranju armature stupova, te rasporedu kuka za prihvat. 

I FAZA (dizanje stupa u okomiti položaj) – Dizanje stupa sa poluprikolice tegljača u okomiti položaj vrši se pomoću balansne grede i trna (Sl. 29). Kroz plan armature određen je za svaki stup točan položaj trna, budući da se kod prijelaza stupa iz vodoravnog u okomiti položaj mogu javiti značajni momenti savijanja. U fazi betoniranja se na mjestu prolaza trna stavlja čelična bešavna cijev. Stupovi težine do 24t dižu se trnom promjera Ø 120mm (Ø 140mm bešavna cijev) od ČN 35 i balansnom gredom nosivosti 24t od ČN 24 – ČN 36 (Sl. 33 i Sl. 34). Za teže stupove do 35t koristi se trn promjera Ø 150mm (Ø 170mm bešavna cijev) i balansna greda nosivosti 35t. Prije upotrebe, trn i balansna greda obavezno moraju biti atestirani. Za svaki stup mora postojati proračun dizanja za trn i čeličnu užad za dizanje vezano za položaj hvatišta čeličnih užadi na trnu (krak opterećenja trna). Lakši stupovi manjih težina običavaju se dizati putem kuka koje se ostavljaju u glavi stupa prilikom betoniranja s obzirom da je to jednostavniji način.

Sl. 29 Trn za podizanje stupa

58



II FAZA (Spuštanje stupa u temeljnu čašicu) – Prije montaže na dnu stupa se ugrađuje čelična pločica u sloju cementnog morta u debljini 4-5 cm, a njezina osovina se postavlja u osovinu stupa. Po stvrdnjavanju morta pristupa se montaži stupa. Lakši stupovi visine do 10m – 8t se privremeno podešavaju pomoću drvenih ili metalnih klinova koji se kasnije vade. Drveni klinovi moraju biti suhi. Dužina klinova mora biti najmanje 25cm, tako da poslije zabijanja vire iz ležišta za 12cm. Spojnice od 2-5cm se po montaži zaliju cementnim mortom. Teže stupove većih dužina potrebno je osim klinovima učvrstiti zategama – krutim kosnicima.

Sl. 30 Čelična pločica na dnu stupa

Sl. 31 Podešavanje stupova pomoću drvenih klinova

59



III FAZA (Oslobađanje trnova i čeličnih užadi sa stupa) – Po završetku montaže vrši se oslobađanje trnova i čeličnih užadi sa stupa. Za manje visine stupova radnici mogu koristiti ljestve sa leđobranom odgovarajuće dužine ili moraju biti vezani zaštitnim pojasom i užetom koje ima amortizer za ublažavanje dinamičkih udara. Prilikom betoniranja stupova ostavljaju se u stupu kuke od tankog betonskog željeza za kvačenje ljestvi. Daleko jednostavniji i sigurniji način rada je sa hidrauličkim platformama ili vozilom sa hidrauličkom rukom i košarom.

Sl. 32 Oslobađanje čeličnih užadi s vrha stupa

60

Sl. 33 Detalj podizanja stupa s balansnom gredom nosivosti 240kN

61

Sl. 34 Detalj balansne grede nosivosti 240kN

62

4.3.1.2.

Plan montaže krovnih uvala i glavnih nosača

Prije dizanja krovnih uvala i glavnih nosača, na njima se montiraju elementi zaštitne ograde koji se povezuju vodoravnim profilom cijevne skele (Sl. 37 i Sl. 38). Prilikom dizanja elemenata dva radnika sa zemlje, pomoću užadi zavezanih za element, podešavaju element da ispravno sjedne na stup. Dva radnika iz dvije hidraulične košare izvode precizno nalijeganje elementa i varenje spoja. Sve ostale radove na krovnoj uvali i glavnom nosaču izvode radnici koji se pomoću vozila s hidrauličkom košarom dignu u uvalu, a prilikom rada su zaštićeni ogradama koje su postavljene dok su elementi bili na zemlji. Radnici tijekom rada i hodanja po elementima i demontiranja sustavom povlačenja unazad, moraju obavezno biti vezani zaštitnim pojasom i užetom koje ima amortizer za ublažavanje dinamičkih udara. Za montažu krovnih uvala koriste se četverostruke priveznice sa škopcima na krajevima, a za montažu glavnih nosača dvostruka priveznica sa škopcima na krajevima

Sl. 35 Montaža krovne uvale

63

Sl. 36 Montaža glavnog nosača

64

Sl. 37 Detalj zaštitne ograde na krovnom nosaču

65

Sl. 38 Detalj zaštitne ograde na krovnoj uvali

66

4.3.1.3.

Plan montaže „OT“ nosača

„OT“ nosači pričvršćuju se na prikolici tegljača pomoću dvostruke priveznice s škopcima za ubetonirane kuke. Nakon pričvršćivanja škopaca, dizalicom se element podiže na mjesto montaže, dok ga dva radnika pridržavaju i precizno podešavaju nalijeganje uz pomoć užadi prethodno pričvršćenih na element. Nakon završene montaže radnici moraju odstraniti sve kuke korištene za montažu i prijenos elemenata. Budući da se prilikom montaže „OT“ nosača radi na visini do 4m, moguće je upotrijebiti ljestve s leđobranom, i prijenosne skele uz pridržavanje svih pravila zaštite na radu.

Sl. 39 Montaža „OT“ nosača

67

4.3.1.4.

Plan montaže podrožnica

Podrožnice se podižu i prenose pomoću dvostrukih priveznica, koje na krajevima imaju kuke sa sigurnosnim osiguračima. Povezivanje i varenje podrožnica za glavne nosače vrše radnici koji su zaštićeni zaštitnom ogradom glavnog nosača. Ograda je postavljena dok je glavni nosač bio na zemlji. Radnici su još vezani zaštitnim pojasom i užetom koje ima amortizer.

Sl. 40 Montaža podrožnica

68

4.3.1.5.

Plan montaže šupljih ploča – Vibrobeton

Šuplje ploče – Vibrobeton se montiraju uz pomoć posebnog balansnog sklopa, koji je ustupio proizvođač. Ploče na gradilište dolaze na tegljaču s poluprikolicom, te ih se dizalicom podiže na mjesto ugradnje. Jedan radnik na tegljaču namješta i pričvršćuje sklop na ploču (Sl. 41).

Sl. 41 Namještanje sklopa za prijenos na šuplju ploču

Za razliku od ostalih elemenata, ploče nemaju kuke i alke za pričvršćenje, već se sklop pričvršćuje na ploču na način da sa svake strane obuhvati konstruktivni „zub“ na gornjoj strani ploče. Konstrukcija sklopa je takva da se prilikom podizanja ploče čeljusti sklopa samostalno zatvaraju, te na taj način čvrsto primaju ploču. Princip rada čeljusti je takav da što je ploča teža to ona jače povlači čeljusti da se skupe i čvršće prime ploču.

69

Nakon pričvršćivanja sklopa na ploču potrebno je zatvoriti dodatne osigurače na sklopu, kako se prilikom prenošenja sklop ne bi mogao slučajno otvoriti (Sl. 42).

Sl. 42 Prijenos šuplje ploče

Kako bi se ploče mogle prilikom montaže nasloniti jedna do druge, gornji pojas svake ploče je napravljen 6cm užim od donjeg pojasa. Zbog te razlike u širini, sklop ima dovoljno mjesta da može obuhvatiti ploču, a da pritom ne smeta za prislanjanje jedne ploče na drugu. Prije naslanjanja jedne ploče na drugu, radnici polugom čiste spojni rub donjeg pojasa kako bi se ploče mogle prisloniti jedna uz drugu. Nakon spuštanja ploče na ležište radnici polugama precizno namještaju ploču.

Sl. 43 Čišćenje donjeg ruba ploče

70

4.3.2.

Potrebna oprema za montažu elemenata

Potrebni pribor za montažu je slijedeći: 

za stupove – dvostruka priveznica, s čeličnom užadi Ø26mm, duljine užadi L=700cm, sa škopcima na krajevima; balansna greda nosivosti 240kN; trn Ø120mm, duljine 161cm



za krovne uvale – četverostruka priveznica, s čeličnom užadi Ø26mm, duljine užadi L=700cm, sa škopcima na krajevima



za glavne nosače – dvostruka priveznica, s čeličnom užadi Ø40mm, duljine užadi L=1000cm, sa škopcima na krajevima



za podrožnice – dvostruka priveznica, s čeličnom užadi Ø26mm, duljine užadi L=700cm, s kukama sa zaštitnim osiguračima na krajevima



za „OT“ nosače – dvostruka priveznica, s čeličnom užadi Ø26mm, duljine užadi L=700cm, sa škopcima na krajevima

Osim pribora, potrebno je još: 

zaštitna ograda glavnog nosača – 100kom



zaštitna ograda krovnih uvala – 50kom



hidraulička platforma – 2kom



vozilo s hidrauličkom košarom – 2kom



ljestve s leđobranom – 2kom

71

4.3.3.

Pravila za obavljanje montaže

Montaža svih elemenata mora se odvijati prema pravilima propisanima zakonima i pravilnicima. Pravilnici koji propisuju pravila kojih se potrebno pridržavati su: 

Pravilnik G - Pravilnik o zaštiti na radu u građevinarstvu (br. 42/68; NN, br. 53/91)



Pravilnik U - Pravilnik o zaštiti na radu pri utovaru i istovaru tereta (NN, br. 49/86)

Prema tim pravilnicima, prilikom procesa prijevoza potrebno je poštivati slijedeće: 

Za rad na montažama ne dozvoljava se rad radnika mlađih od 18 godina. Svi radnici moraju proći specijalni medicinski pregled najmanje jedanput godišnje. Moraju biti upućeni u tehnologiju montažnih radova i propise zaštite na radu.



Monteri za velike visine moraju biti opremljeni specijalnim odijelom, obućom koja se ne kliže, rukavicama i pomoćnim pojasevima. Pojasevi, lanci i užad za povezivanje moraju biti isprobani i ispitani sa statičkim opterećenjem od 300 kg u trajanju od 5 min, moraju imati podatke o ispitivanju i projektu. Privezivanje za konstrukciju koja se nalazi na kuki dizalice ili za neučvršćene elemente strogo je zabranjeno.



Operacije povezivanja na visinama dozvoljavaju se samo sa upotrebom specijalnih skela čija izrada mora biti predviđena projektom. Zabranjuje se radnicima boravak na konstrukciji za vrijeme njenog podizanja, kao i spuštanja.



Kuke dizalica iz čijih otvora mogu ispasti omče sajli moraju imati osigurače.



Zabranjeno je ostavljanje podignute konstrukcije da visi.



Odvezivanje konstrukcije poslije dizanja i postavljanja može se vršiti poslije odgovarajućeg učvršćivanja.



Podizanjem konstrukcije upravlja jedna osoba. Naredbu "STOP" u slučaju nužde dizaličaru može dati bilo koji radnik.



Radovi koji su vezani uz penjanje na visinu na otvorenom prostoru prekidaju se kod jačine vjetra od 12-19m/s, mraza, većih snježnih padavina, kiše i magle.



Veza između dizaličara i montera koji rade na visini na velikim građevinama mora se ostvarivati pomoću telefonskog aparata i radio-signalizacije.

72



Pri montaži se također primjenjuje svjetlosna i optička signalizacija dizanjem ruke, otvaranjem i zatvaranjem šake i pomicanjem prstiju.



Svaki montažni element mora biti obilježen. Pored te oznake na elementu mora biti označen i datum izrade i težina elementa u kilogramima.



Svaki montažni element mora pored metalnih dijelova za ugrađivanje i pričvršćivanje imati pomoćne metalne dijelove koji omogućuju sigurno prenošenje i ugrađivanje elemenata na mjestu montaže.



Pričvršćivanje elementa za kuku i njihovo otpuštanje sa kuke dizalice pri utovaru-istovaru montažnih elemenata u prijevozna sredstva odnosno sa njih, po pravilu treba vršiti bez penjanja radnika na prijevozna sredstva, odnosno element.



Za vrijeme spuštanja i dizanja montažnih elemenata na vozilo, vozač ne smije biti u kabini vozila.



Za vrijeme dizanja, prenošenja i spuštanja montažnog elementa na vozilo, signalist ne smije stajati na vozilu.



Ugrađivanje teških montažnih elemenata može se vršiti samo po prethodnoj pripremi pomoćnih sredstava za prenošenje, postavljanje i učvršćivanje koji se prije upotrebe moraju pregledati, a po potrebi i ispitati (okviri za prijenos, jarmovi).



Pri prenošenju svakog pojedinog montažnog elementa signalist i dizaličar moraju pažljivo pratiti put montažnog elementa do mjesta ugrađivanja, uz pomoć montera koji vrše sve ostale popratne radnje.



Monter mora posebnim znakom javiti signalistu da je operacija prenošenja i ugrađivanja elementa završena.



Radnici koji rade na utovaru-istovaru moraju imati odgovarajuća osobna zaštitna sredstva, moraju biti upoznati sa opasnostima koje postoje pri radu, te ne smiju bolovati od nesvjestice, vrtoglavice, padavice, grčeva mišića i sličnih bolesti.



Pri izvođenju radova na objektu gdje postoji mogućnost pada radnika, potrebno je izraditi zaštitne skele (ograde), a po potrebi primijeniti i vezivanje radnika zaštitnim pojasom i užetom koje ima amortizer za ublažavanje dinamičkog udara od pada i povećava sigurnost užeta na kidanje.



Na mjestu na kome se vrši mehanizirani utovar-istovar tereta smiju se zadržavati samo one osobe koje vrše te poslove.



Utovarno-istovarne površine, prilazi takvim površinama, te njihove prometnice koje stalno služe za utovar-istovar tereta, moraju biti izgrađeni od tvrde podloge i održavani u ispravnom stanju.

73



Ako su prilazi i prometnice pod nagibom, oni moraju u zimskom razdoblju biti očišćeni od leda i snijega, te posuti pijeskom ili šljunkom.



Širina prilaza i prometnica iz smije biti manja od 5m pri odnosno 3m pri jednosmjernom istovarnim površinama moraju staze širine najmanje 0.5m s zavojima.



Prilikom postavljanja vozila na utovarno-istovarnim površinama, razmak između vozila koja stoje u koloni ne smije biti manji od 1m, a razmak između vozila koje stoje jedno kraj drugog ne smije biti manji od 1.5m.



Na utovarno-istovarnim površinama, prilazima takvim površinama i prometnicama, moraju biti postavljeni prometni znakovi i oznake koji su propisani za javne putove.



Kretanje vozila na utovarno-istovarnim površinama, prilazima takvim površinama i prometnicama vrši se u pravilu jednosmjerno.



Ako se na utovarno-istovarnim površinama , prilazima takvim površinama i prometnicama vozilo kreće unatrag, manevar se vrši uz pomoć druge osobe koja se nalazi izvan vozila i koja vozaču daje određene ugovorene znakove.



Brzina kretanja vozila na utovarno-istovarnim površinama, prilazima takvim površinama i prometnicama, ne smije biti veća od 10km/h , a u zatvorenim skladištima ne smije biti veća od 5km/h.



Utovarno-istovarne površine svjetlošću jačine 10luksa.



Za vrijeme utovara u vozilo i istovara iz vozila u manevarskom se prostoru ne smiju zadržavati ili kretati druge osobe, osim onih koje rade na utovaru, odnosno istovaru.



prije otvaranja strana sanduka radi istovara mora se provjeriti položaj tereta.



otvaranje strana sanduka moraju vršiti istovremeno najmanje dva radnika.

prethodne točke ovih uputa ne dvosmjernom kretanju vozila, kretanju vozila. Prilazi utovarnoimati sa obje strane pješačke odgovarajućim proširenjima na

moraju

biti

noću

osvijetljene

74

5.

MONTAŽA ELEMENATA Sadržaj: 

Popis montažnih elemenata



Sheme položaja montažnih elemenata



Sheme podizanja montažnih elemenata



Tablica nosivosti i dijagram dohvata – HYCO MC136



Tablica redoslijeda montaže montažnih elemenata



Shematski prikaz stajališta dizalice

75

Popis montažnih elemenata

76

POPIS MONTAŽNIH ELEMENATA KROVNE UVALE 3

PODROŽNICE

tip

m

masa (t)

komada

tip

m3

masa (t)

komada

205a

3,34

8,4

62

207

0,95

2,4

465

303a

3,33

8,3

14

304a

0,95

2,4

126

205b

3,36

8,4

9

304b

0,73

1,8

2

205c

3,36

8,4

11

304c

0,35

0,9

2

303c

3,36

8,4

1

304d

0,63

1,6

2

303b

3,26

8,2

2

304e

0,26

0,7

2

206a

3,68

9,2

16

206b

3,71

9,3

3

206c

3,71

9,3

3

305a

2,88

7,2

26

Ukupno

599

STUPOVI 3

305b

2,93

7,3

4

tip

m

masa (t)

komada

305c

2,93

7,3

4

S1

2,48

6,2

2

S2

2,41

6,0

2

S2a

2,41

6,0

0

Ukupno

155

"OT" NOSAČI

S3

2,58

6,5

2

S3a

2,58

6,5

0

tip

m3

masa (t)

komada

S4

1,98

5,0

13

101

3,00

7,5

4

S5

1,71

4,3

11

102

3,73

9,3

3

S6

1,40

3,5

3

103

3,73

9,3

2

S7

2,45

6,1

3

105

1,37

3,4

1

S8

1,85

4,6

91

203a

2,78

7,0

1

S9

2,45

6,1

2

203a'

2,78

7,0

1

S10

2,38

6,0

1

203b

3,07

7,7

4

S11

2,35

5,9

11

204a

2,66

6,7

14

S12

2,53

6,3

1

2,41

6,0

4

S13

2,68

6,7

15

34

S14

2,45

6,1

1

S15

2,35

5,9

12

S16

2,05

5,1

13

204b

Ukupno

ŠUPLJE PLOČE - VB tip 9,3m

S17

1,79

4,5

12

m3

masa (t)

komada

S18

2,78

7,0

2

-

4,0

160

S19

2,51

6,3

3

160

S20

2,66

6,7

1

S21

2,55

6,4

1

S22

2,40

6,0

1

S23

2,05

5,1

1

Ukupno

GLAVNI NOSAČI 3

tip

m

masa (t)

komada

S24

1,92

4,8

2

202

7,79

19,5

81

S25

2,55

6,4

1

302a

7,79

19,5

26

S26

2,44

6,1

1

302b

7,79

19,5

2

S27

2,55

6,4

1

201

7,08

17,7

24

S28

2,44

6,1

1

301

7,08

17,7

6

S29

2,45

6,1

1

302c

5,93

14,8

2

S30

2,44

6,1

1

302d

3,98

10,0

2

S31

2,70

6,8

1

1,75

4,4

2

S32

2,74

6,9

1

145

S33

2,75

6,9

1

302e

Ukupno

Ukupno

215

Sheme položaja elemenata

77

Sheme podizanja elemenata

83

Tablica nosivosti i dijagram dohvata – HYCO MC136

89

Nosivost - 360° (kg) Glavna ruka bez dodataka

Radius m

11,2

13,8

16,3

18,9

3

55000

46000

43950

36400

3,5

50400

46000

43950

36400

34100

4

45950

45400

41100

33950

32100

26050

4,5

41050

41050

36450

32050

30250

24800

19000

4,5

5

36800

36800

32300

30300

29050

23600

19000

5

6

30350

30350

29100

25600

25600

22150

17300

6

7

24500

24500

24050

23300

22800

20750

15700

7

8

19450

19450

19450

19400

18950

18250

14400

8

9

15800

15800

15800

15800

15800

15800

13200

9

13600

13600

13600

13600

13600

12000

10

12

9700

9700

9700

9700

9700

12

14

7500

7500

7500

7500

7500

14

5950

5950

5950

5950

16

4700

4700

4700

18

3800

3800

20

22

2900

22

24

2300

24

10

16 18 20

21,5

Radius 24,1

26,7

m 3 3,5 4

Tablica redoslijeda montaže elemenata

90

PRIMJER! Redni broj Tip elementa 1 S19 2 S13 3 S13 4 S13 5 S13 6 S13 7 S33 8 S32 9 S31 10 S30 11 U305c 12 U305a 13 U305a 14 U305a 15 U305a 16 S18 17 S15 18 S15 19 S15 20 S15 21 S15 22 S15 23 S15 24 S15 25 S29 26 S28 27 S27 28 U303c 29 U303a 30 U303a 31 U303a

Položaj A/2 A/1 B/1 C/1 D/1 E/1 F/1 G/1-2 H/2 I/2-3 A-B/1 B-C/1 C-D/1 D-E/1 E-F/1 A/3 B/3 C/3 D/3 E/3 F/3 G/3 H/3 I/3 J/3 K/3-4 L/4 A-B/3 B-C/3 C-D/3 D-E/3

Stajalište 1 1 1 1 2 2 2 3 3 3 4 4 4 5 5 6 6 6 7 7 7 8 8 8 9 9 9 10 10 11 11

Sheme stajališta

102