Pred EAP 10 Pneumatika

 

Pneumatika.

 

 

Predavanje 10 - EAP  04.11.2010.

PRETHODNO PREDAVANJE   

Uzimanje uzoraka iz kontinuir kontinuiranog anog signala  A/D pretvarači pretvarači  D/A pretvarači 

2 

 

Predavanje 10 - EAP  04.11.2010.

SADRŽAJ      

Karakteristike pneumatskih sustava Karakteristike Elementi Dobivanje i priprema zraka Kompresori Komp resori i motori  Ventili  V entili

3 

 

Karakteristike pneumatskog sustava 

Pogonski  motor 

Kompresor 

Spremnik  zraka 

Pretvorba mehaničke energije u energiju stlačenog zraka 

Priprema  zraka 

Pneumatski  sustav 

Mehanički  rad 

Pretvorba energije stlačenog zraka u mehaničku energiju 

 

Elementi pneumatskog sustava  •

Elementi za proizvodnju i razvod zraka   – osiguravaju  – količine stlačenog zraka (kompresor, (kompresor , spremnik, razvod)  potrebne  •

Elementi za pripremu zraka  –  – obavljaju pripremu zraka što

uključuje čišćenje, podmazivanje i regulaciju tlaka (filtar, mazalica i regulator tlaka) •

•

•

•

Upravljački elementi  –  – upravljaju tokovima energije i informacija  (ventili) Izvršni elementi   – snagu stlačenog zraka pretvaraju u mehanički   – rad (cilindri i motori) Upravljačko-signalni elementi  –  – dobavljaju informacije o stanju  sustava (senzori, indikatori) Pomoćni elementi  –  – ispunjavaju različite dodatne funkcije (priključne ploče, prigušivači buke) 

 

Prednosti pneumatskog sustava  • • •

• • • • • • • • •

Sirovina (okolni zrak) je uvijek i slobodno na raspolaganju  Zrak se može skladištiti i transportirati u spremnicima  Zrak je neosjetljiv na promjenu temperature, radijaciju, magnets magnetska ka i  el. polja  Sigurnost, jer zrak nije eksplozivan niti zapaljiv  Ne zagaĎuje okoliš  Nema povratnih vodova (ispuštanje u atmosferu)  Neosjetljivost elemenata na preopterećenje i vibracije  Trajnost i robusnost pouzdanih elemenata  Jednostavna izvedba elemenata  Jednostavno održavanje ureĎaja  Lako se postiže visoka brzina kretanja elemenata  Visok omjer snage i mase elemenata 

 

Nedostaci pneumatskog sustava  • • • •

• •

Stlačivost zraka praktički uvjetuje sve ostale nedostatke, kao što su: Ostvarive su relativno male relativno male sile  Energija stlačenog zraka ima višu cijenu nego kod el. energije i ulja  prilikom ekspanzije  Buka prilikom Buka 

Teško ostvariti jednolične male brzine  Pneumatske signale moguće je prenijeti samo na male udaljenosti  zbog otpora 

 

Karakteristike pneumatskih sustava 

•

Tlak zraka za napajanje je od 1-15 od 1-15 bara  (uobičajeno 7 bara) 

•

Pogonske temperature zraka od -10 od -10 do 60 0 C  C (maks. (maks. oko  0 

200  C) •

Optimalna brzina strujanja zraka - 40 - 40 m/s 

•

Gibanje elemenata  –  – pravocrtno i rotacijsko 

•

Brzina cilindra  –  – 1 do 2 m/s (maks m/s (maks oko 10 m/s)

•

Maksimalna ostvariva sila oko 40 oko 40 kN 

•

Maksimalna snaga oko 30 oko 30 kW 

 

Simboli i sheme  •

•

Pneumatski sklopovi i sustavi grafički se predočuju pomoću

pneumatskih shema, koje se crtaju prema normi DIN/ISO 1219. Neka pravila za crtanje simbola i shema:  vod (cijev za zrak)

mimoilaženje vodova 

spoj vodova 

upravljački vod  

rotacijski stroj

vratilo, osovina 

ventil, izmjenjivač 

zglob na poluzi 

mogućnost podešavanja  sklop od više elemenata 

 

•

Detalji vezani za simbol razvodnika razv odnika (npr. (npr. razvodnik 3/2 ) 2 

1

3 

Priključci i razvod  

Način aktiviranja razvodnika 

- napajanje (stlačeni zrak) 

-

fizički, npr. simbol tipkalo 

- odzračivanje (atmosfera) 

-

mehanički, simbol opruga 

- otvoren prolaz s naznačenim smjerom strujanja 

-

tlačno 

-

Električki, simbol 

- zatvoren prolaz 

elektromagneta 

 

Dobivanje i priprema zraka   •

•

Grupa za pripremu zraka sadrži filtar filtar,, regulacijski ventil i  eventualno mazalicu. Glavni vod se postavlja s padom 1-2% radi otjecanja  kondenzirane vode.

Skica napajanja razvodne mreže 

 

•

Potrošnja zraka mjerodavna za dimenzioniranje sustava odreĎuje se prema relaciji: 

Q  ki  Qi  Q

G

gdje je: Q i  –  potrošnja i -tog -tog pneumatskog elementa   – potrošnja k i  - koeficijent istodobnosti  Q G  - gubici zraka uslijed propusnosti (15-30%)

Shema napajanja razvodne mreže 

Kompresor 

Sušilo 

Spremnik 

Mazalica 

Odvajač  kondenzata  Filtar 

Regulator 

tlaka   

Kompresori i motori  •

•

U kompresorima  U  kompresorima  se vrši pretvorba mehaničke energije u energiju stlačenog zraka, a u pneumatskim motorima transformacija motorima transformacija energije  se vrši u suprotnom smjeru.  Kompresori i motori principijelno se ne razlikuju bitno, a konstrukcijski 

samo u detaljima. Često isti stroj može raditi kao kompresor i kao motor.  •

•

Osnovna podjela kompresora je na volumetričke kompresore i  turbokompresore , a u pneumatici se uglavnom koriste volumetrički  kompresori. Princip volumetričkih kompresora bazira se na radnoj komori  promjenljivog obujma, kod kojeg se smanjivanjem obujma komore  smanjuje i volumen zraka, što uzrokuje odgovarajući porast tlaka zraka .

 

Podjela volumetričkih kompresora  •

Klipni kompresori   - mehanizam  –  – koljeničasti/radijalni/aksijalni/kulisni   - jednoradni/dvoradni  -  jednostupanjski/višestupanjski   jednostupanjski/višestupanjski   -- vertikalni/horizontalni  mobilni/stacionarni 

•

Rotacijski kompresori   - krilni  -      - vijčani  zupčasti 

•

Membranski kompresori 

 

Klipni kompresori  Primjer: koljeničasti mehanizam, jednoradni, jednostupanjski, vertikalni  Cilindar se puni kroz usisni ventil (faza usisa), dok se pri kretanju u    suprotnom smjeru zrak tlači kroz tlačni ventil (faza tlačenja). 

•

1 – cilindar  2  –  – klip  3  –  – usisni ventil  4  –  – tlačni ventil   5  –  – ojnica  6  –  – koljeničasto  vratilo 

 

Rotacijski krilni kompresori 

•

Zrak zarobljen u volumenu izmeĎu krila, statora i rotora tlači se smanjenjem tog volumena prilikom rotacije rotora postavljenog  ekscentrično u odnosu na os statora.  1 – stator  2  –  – ekscentrično postavljen rotor   3  –  – krilo (lamela) 4  –  – opruga 

 

Vijčani kompresori   •

Nešto su skuplji i imaju lošiji stupanj korisnog djelovanja, ali im vijek trajanja i manji troškovi održavanja. Tlačni mehanizam je je duži  spregnuti vijčani par koji se okreće u suprotnim smjerovima. Zrak se kontinuirano usisava na jednoj strani vijka i tlači na suprotnoj strani.  1 – stator  2  –  – rotor (vijak)

 

Zupčasti kompresori  

•

Imaju  sličan princip rada kao i  vijčani  kompresori. Radni mehanizam   je jedan par  zupčanika koji se  okreću u suprotnim smjerovima. Na  strani na kojoj zubi izlaze iz zahvata otvara se i puni nova usisna  komora, a na suprotnoj strani komora se smanjuje i tlači zrak.

1 – stator  2  –  – rotor (zupčanik s dva zuba)

 

Sušenje i hlađenje  U pneumatskim upravljačkim i izvršnim elementima ne smije se dopustiti  kondenzacija vlage iz zraka. Zato se suvišna vlaga izdvaja postupcima sušenja/hlaĎenja na izlazu iz kompresora. Postupci sušenja/hlaĎenja su:   •

•

•

Kemijski  –  – zrak se provodi kroz sloj higroskopne tvari (npr. magnezijev 

 perklorat, litijev Vlaga se zadržava zadržava u tom sloju, a kemikalija se  pomalo troši pa klorid,...). se mora nadoknaĎivati. nado knaĎivati.   Fizikalni  –  – zrak se provodi kroz usitnjen silicijev dioksid (silikagel) ili  aluminijev oksid, koji se zasićuju vodom.  Termički – zrak se hladi na temperaturu +1.5 0 C.

Simbol sušila 

Simbol hladnjaka 

 

Tlačna posuda  Tlačna posuda (spremnik) osigurava:  Smirivanje tlačnih udara klipnog kompresora  UsklaĎivanje UsklaĎivanj e rada kompresora i potrošnje  Preuzimanje vršne potrošnje  Za ublažavanje tlačnih udara kompresora dovoljan je volumen posude koji  •

•

•

 je za 20- 50 50 puta tlaka veći od volumena posljednjegdostupnja kompresora. on/off regulacije najčešće se dozvoljava 15 uključivanja i  Kod 

isključivanja kompresora na sat. Ako kompresor ima regulaciju brzine vrtnje u funkciji izlaznog tlaka, onda on radi neprekidno i postavljaju se manji  zahtjevi na volumen tlačne posude. 

Simbol spremnika 

 

Priprema zraka  Prije ulaska u pneumatske ureĎaje stlačeni zrak potrebno pripremiti,(voda, tj. izvršiti: Pročišćavanje Pročišćavanj e pomoću filtra    pomoću pomoću kojeg se je elim eliminiraju iniraju nečistoće kompresorsko kompresors ko ulje, prašina, .....) .)  Zauljivanje zraka pomoću mazalica  koje ulje raspršuju u finu maglu u struji  •

•

•

zraka. Za ubrizgavanje ulja koristi se princip ejektora. Regulaciju tlaka pomoću regulatora tlaka  Simbol jedinice za pripremu zraka 

filtar

regulator tlaka

mazalica 

 

Regulator tlaka  Regulator tlaka osigurava stabilan željeni (podešeni) radni tlak. S jedne strane on neutralizira oscilacije tlaka zbog promjenljive potrošnje zraka, na a spotrebnu  druge strane u njemu se tlak iz glavnog voda (obično od 8 -10 -10 bara) reducira vrijednost radnog tlaka (5-6) bara. Skica regulatora tlaka 

Princip rada 

Tlak na izlazu regulatora podešava se vijkom (3) kojim se mijenja sila u opruzi  (2). Pod djelovanjem opruge otvara se 

ventil (6) i propušta zrak prema izlazu regulatora, povećavajući povećavajući izlazni tlak. Kada izlazni tlak poraste on djeluje na  membranu (1) tako da se ventil zatvara 

i smanjuje protok, čime se smanjuje izlazni tlak. Kod velikog porasta tlaka  membrana uvjetuje potpuno zatvaranje  ventila, a otvara se prolaz zraka (7) kroz membranu. Kao rezultat ostvaruje  se konstantna razina tlaka na izlazu iz  regulatora.

 

Predavanje 10 - EAP  04.11.2010.

Izvršni elementi  

Izvršni elementi pretvaraju energiju stlačenog zraka u mehanički rad.  Prema načinu kretanja mogu se podijeliti na:    elementi s ograničenim kretanjem  •

- translacijski (cilindri) - rotacijski (zakretni cilindri, koračni motori)   •

pneumatski motori (rotacijski s kontinuiranim kretanjem)

23   

Predavanje 10 - EAP  04.11.2010.

Cilindri 

Prema načinu djelovanja cilindri se dijele na:  jednoradni  dvoradni   posebne izvedbe (tandem,  posebne (tandem, teleskopski, višepoložajni, udarni) 

• • •

Prema izvedbi cilindri se dijele na:  klipni  membranski  • •

Brzina  klipa obično je od 1-2 m/s (maksimalno do 10 m/s); hod  m/s); hod je  je  obično do 2,5 m (maksimalno do 12 m); promjer  promjer cilindra cilindra do 50 cm, sila do sila  do 30 kN, faktor korisnog djelovanja  η=70-90%.

24   

Predavanje 10 - EAP  04.11.2010.

Jednoradni cilindri  Jednoradni cilindri vrše koristan rad samo u jednom smjeru, a povratno kretanje najčešće se ostvaruje oprugom ili težinom tereta. Koriste se za razna pritezanja, izbacivanja, dodavanja, pomicanja itd. kada nije bitna brzina  povratnog kretanja klipa.

Za upravljanje jednoradnim cilindrom koriste se razvodnici 3/2 (3 priključka/2   položaja).  položa ja).  Sila na klipnjaču je:  Shema upravljanja i simbol 

F  pS1  p2 S2  Ft   F0  pS1  F0   gdje su:  p  –  – tlak napajanja (radni tlak) S 1  – –  površina površina čela klipa  S 2   – –  površina površina klipa na strani strani opruge  p 2  –  – tlak u prostoru s oprugom  F t  –  – sila trenja  F 0  –  – sila opruge 

25   

Predavanje 10 - EAP  04.11.2010.

Membranskii cilindri  Membransk

U odnosu na klipne, membranski cilindri omogućavaju veće sile uz kraće hodove i niže frekvencije rada. Postoje dvije izvedbe membrane: tanjurasta i   putujuća. Pretežno Pretežno se koriste jednoradni membran membranski ski cilindri s tanjurastom membranom. Takav cilindar izvodi se za sile do 400 kN (tandem izvedba) uz  hod od maksimalno 80 mm.

1 – cilindar  2   – – membrana  3   – – šipka  4 - opruga 

26   

Predavanje 10 - EAP  04.11.2010.

Dvoradni cilindri  Dvoradni cilindriklipa. vršeZa koristan rad u klipa oba smjera, priključci nalaze sse na obje strane pokretanje stlačeniazrak dovodizasezrak u komoru  jedne strane klipa, a istovremeno istovremeno se komora s druge stra strane ne mora odzračiti. odzračiti.  Za upravljanje dvoradnim cilindrom koriste se razvodnici 4/2 ili 5/2. Površina stražnje strane klipa veća je od površine prednje strane klipa za iznos površine  presjeka klipnjače. klipnjače. Zato je, uz isti radni tlak, sila klipa veća pri kretanju kretanju udesno.  Shema upravljanja i simbol: a) razvodnik 4/2 b) razvodnik 5/2 

27   

Predavanje 10 - EAP  04.11.2010.

Posebne izvedbe cilindara  Dvoradni cilindar s 

dvostranom klipnjačom 

Tandem cilindar  c ilindar 

Dva cilindra i dva klipa koriste istu  Na prednjoj i zadnjoj strani   jednake su površine i sile, sile, pa je

klipnjaču, pa se uz isti hod povećava sila.  

 jednaka i brzina brzina kretanja klipa. Teleskopski cilindar  Teleskopski cilindri se koriste kad je 

 potreban dugi hod klipnjače. klipnjače. Oni se sastoje od više cilindara koji su smješteni   jedan unutar drugoga. drugoga. Prvo se izvlači  izvlači  cilindar s najvećim presjekom jer na njega djeluje najveća sila (F=p·S), a nakon  njega i ostali cilindri s manjim presjecima.

28   

Predavanje 10 - EAP  04.11.2010.

Pneumatski motori  Pneumatski motori su rotacijski izvršni elementi kojima se ostvaruje kontinuirano kružno kružno gibanje vratila. Konstrukcijski su slični  kompresorima, kompresorim a, ali se u njima vrši suprotna pretvorba energije, tj.  pretvorba energije energije tlaka zraka u mehanički mehanički rad.  Pneumatski motori mogu biti:  klipni  - aksijalni  - radijalni  lamelni  •

•

•

 zupčasti    vijčani     koračni  

•

•

29   

Predavanje 10 - EAP  04.11.2010.

Pneumatski ventili  Pneumatski ventili služe za usmjeravanje i regulaciju zraka, a moguće funkcije su: propuštanje, zaustavljanje, zaustavljanje, promjenu smjera, regulaciju protoka i  tlaka. Ventili mogu biti: razvodnici, zaporni ventili, tlačni ventili, protočni  ventili, kombinirani ventili, cijevni zatvarači zatvarači..  U pneumatskim shemama koriste se simboli ventila koji prikazuju njihovu  funkciju. Broj kvadrata odgovara broju mogućih razvodnih položaja ( a   a   ), b   ). put  strelice prikazuju razvodne putove i smjer protoka medija ( b   Zatvoren put 

označava se poprečnom crtom unutar polja. Dovodni i odvodni priključci  označava ucrtavaju se na polju mirnog položaja kojeg ventil zauzima kad na njega ne djeluje upravljački signal ili na polju polaznog položaja ako ventil nema nultog   položaja  položa ja ( cc    Način aktiviranja označava  ). označava se sa strane ( d  d )   – u ovom slučaju oprugom i kombinirano: elektromagnetom i ručno. 

30   

Predavanje 10 - EAP  04.11.2010.

Pneumatski ventili  Priključci ventila označavaju označavaju se brojevima, i to:   – radni priključci: 2, 4, 6...(A, B, C...)    – napajanje 1 (P)  – odzr odzračivanje ačivanje 3, 5 (R, S S,, T)   –  priključak priključak na upravljačke upravljačke vodove 12, 14 (X, Y, Z) 

31  

Predavanje 10 - EAP  04.11.2010.

Razvodnici  Razvodnici se razlikuju po slijedećim karakteristikama Razvodnici karakteristikama:: tip, veličina, način aktiviranja, duljina trajanja upravljačkog signala, konstrukcija.  Tip  razvodnika odreĎen je brojem priključaka i razvodnih položaja. Npr. 3/2 

razvodnik ima 3 priključka i dva razvodna položaja.   Veličina razvodnika definirana je veličinom priključnih cijevi (npr. 1/4“   ). kombinirano. o.  Aktiviranje  može biti: fizičko, mehaničko, tlačno, električko i kombiniran Duljina trajanja upravljačkog signala može biti trenutna (bistabil) ili trajna. 

Prema konstrukciji razvodnici Prema konstrukciji  razvodnici se dijele na:   razvodnike sa sjedištem - ravni (tanjurasti), konusni, kuglasti  razvodnike s kliznim prekrivanjem  –  – klipni, pločasti, kulisni   •

•

32   

Predavanje 10 - EAP  04.11.2010.

Način aktiviranja razvodnika 

33   

Predavanje 10 - EAP  04.11.2010.

3/2 razvodnik s polukuglastim sjedištem  Prije aktiviranja

Nakon aktiviranja  Otvaranje / zatvaranje 

ventila sa sjedištem vrši se  pomoću pladnja (oblik  (oblik  tanjura, ploče, stošca ili  kugle   ) koji može otkriti /  prekriti i pritiskanjem  zatvoriti otvor koji se 

naziva sjedište. Sjedište je najčešće obloženo gumenom brtvom. Potreban je relativno  mali pomak pladnja za 

otvaranje znatne protočne  površine. Sila ovakvog aktiviranja je  relativno kratko. velika, a vrijeme 

34   

Predavanje 10 - EAP  04.11.2010.

Klipni razvodnici  Prednosti razvodnika s klipom su manja sila aktiviranja i jednostavnije 

funkcioniranje. Mane su mu veća duljina hoda, manja frekvencija funkcioniranje.  prebacivanja i poteškoće poteškoće s brtvljenjem. Izra IzraĎuju Ďuju se kao 3/2 i 5/2 razvodnici. razvodnici.  Na slici je prikazan nulti položaj  5/2 razvodnika . Ako se klip pomakne u lijevo  tlačni zrak izlazi kroz priključak 4, a iz sustava se vraća kroz priključak 2, te se odzračuje preko priključka 3 (desna strana simbola). U suprotnom, ako se klip pomakne u desno, tlačni zrak izlazi kroz priključak 2, a vraća se kroz   priključak 4 i odzračuje odzračuje kroz priključak 5 (lijev (lijeva a strana simbola).  4 

2 

3 

1

5 

35   

Predavanje 10 - EAP  04.11.2010.

Zaporni ventili 

Zaporni ventili ne dopuštaju protok u jednom smjeru, a propuštaju u suprotnom smjeru (kao dioda). Dijele se na: nepovratne, uvjetno zaporne  zaporne  (logički I), naizmjenično zaporne (logički ILI). 

Nepovratni ventil s mogućnošću mehaničkog otvaranja 

2 

2 

1

1

36   

Predavanje 10 - EAP  04.11.2010.

Uvjetno zaporni ventil (I   –ventil) 

Uvjetno zaporni ventil ostvaruje logičku I -funkciju. -funkciju. Ventil se zatvara ako tlak  djeluje na bilo kojem ulaznom priključku ali se ne može zatvoriti ako djeluje na oba. Ovaj se ventil koristi npr npr.. na prešama tako da se pomoću dva tastera upravlja s dvije ruke, te se na taj način izbjegavaju ozljede ruku. Funkcija I 

Funkcija I, ulazi: 12, 14, izlaz: 2 

12

14

2

0

0

0

0

1

0

1

0

0

1

1

1

37   

Predavanje 10 - EAP  04.11.2010.

Primjena I- funkcije -ventila, b) funkcije za upravljanje cilindrom pomoću a) I -ventila,

serijskog spoja 3/2 razvodnika  38   

Predavanje 10 - EAP  04.11.2010.

Primjer 1 – uvlačenje i izvlačenje dvoradnog cilindra 

Klipnjača dvoradnog cilindra treba nakon signala za start doći u krajnji položaj, pa se zatim automatski vratiti u početni položaj. Vraćanje u polazni položaj izvodi se pomoću graničnog prekidača koji se aktivira u krajnjem desnom položaju klipnjače. Brzinu   klipa trebana usporiti prigušivanjem. Tipkalom razvodnik razvodniku u 1.2 dovodi se tlačni  zrak na upravljački priključak 12 razvodnika 1.1. Na taj način razvodnik 1.1 prelazi u lijevi   položaj koji omogućuje omogućuje da tlačni zrak ulaz ulazii u lijevu komoru klipa i tjera klipnjaču u desno. Kada klipnjača doĎe u krajnji desni položaj, udara u ticalo koje upravlja razvodnikom 

1.3. U tom trenutku dov dovodi odi se tlačni zzrak rak na upravljački priključak 14 razvodnika 1.1, što uzrokuje da on prelazi u desni položaj, tj. tlačni zraktjera ulazinatrag u lijevu komoru klipa i  klipnjaču u lijevu stranu.

Dijagram put-korak 

39   

Predavanje 10 - EAP  04.11.2010.

Primjer 1 – uvlačenje i izvlačenje dvoradnog cilindra  Element 1.01 na slici je: 

Jednosmjerno Jednosmjer no prigušni ventil  

 predstavlja paralelni paralelni spoj prigušnice i  nepovratnog ventila. U jednom smjeru protok 

ide kroz prigušnicu, dok se u suprotnom smjeru otvara ventil, najvećim dijelomnepovratni prolazi kroz njegapauzprotok minimalni otpor.

Prigušno- nepovratni nepovratni ventili često se koriste za smanjenje brzine cilindra.  

Predavanje 10 - EAP  04.11.2010.

Primjer 2  –  – presa za zakivanje 

Presa ima dva pneumatska cilindra od kojih jedan priteže radni komad, a drugi  -vrijeme. cilindar izvršava ciklus put -vrijeme. Na dijagramu “ 0  0 ”zakivanje. označava Radni uvučenu, a “ je 1” prikazan izvučenudijagramom klipnjaču. Gornji graf  odnosi se na na cilindar oznake 1.0  oznake  1.0  koji priteže radni komad, a donji graf na cilindar oznake 2.0  oznake  2.0 koji koji zakiva. Oznake razvodnika koji daju naredbu za pomak 

cilindra upisuju se na mjesto na dijagramu na kojem se aktiviraju. Kružna strelica označava da cilindar preko razvodnika djeluje na samog sebe. S ).   Kretanje klipa klipa normalnom normalnom brzinom  Posebno se označava signal za start ( S  0  označava se pravcem pod kutom od 45  , ubrzano kretanje (brzoispusni ventil) pravcem pod kutom od 60 0 , a usporeno kretnje (prigušno-nepovratni ventil) pravcem pod kutom od 30 0 . Dijagram put-vrijeme 

40 

41  

Predavanje 10 - EAP  04.11.2010.

Primjer 2  –  – pneumatska shema upravljanja  Nakon signala START START na razvodniku 1.2 klipnjača cilindra 1.0 izvlači se u krajnji položaj i  aktivira razvodnik 2.2 (korak 1). Tada Tada se izvlači klipnjača cilindra 2.0, aktivirajući razvodnik 2.3 (korak 2). Taj razvodnik razvodnik preko3).razvodnika 2.1 vraća cilivraća ndar u2.0 u početni položaj, čime aktivira razvodnik 1.3 (korak Time se i cilindar 1.0cilindar početni položaj (korak 4), se či čime me je radni ciklus završen. Ciklus zakivanja novog komada započinje ponavljanjem signala START START. 

42   

Predavanje 10 - EAP  04.11.2010.

Primjer 2  –  – pneumatska shema upravljanja 

Element 2.01 na prethodnom slajdu je  Brzoispusni ventil  Brzoispusni ventili koriste se za 

ubrzanje pražnjenja cilindra, čime se   povećava kretanja klipa. Cilindar sebrzina ne prazni preko  upravljačkog razvodnika, nego preko  brzoispusnog ventila. brzoispusnog Brzoispusni ventil ima relativno veliki 

 protočni presjek i predstavlja manji  otpor strujanju medija koji izlazi iz  cilindra nego razvodnik.

TakoĎer, akoĎer, u slučaju pražnjenja cilindra kroz k roz razvodnik, na razvodniku se javlja javlj a buka  zbog prigušivanja zraka. Prilikom punjenja cilindra zaporni element brzoispusnog   ventila (Slika) zatvara priključak 3 i svojim deformiranjem omogućava prolaz od 1   (razvodnik) prema 2 (cilindar). Prilikom Prilik om pražnjenja pražnjenja zaporni element zatvara   priključak 1 (onemogućava odzračivanje odzračivanje cilindra preko razvodnika), uz istovremeno  otvaranje prolaza od 2 (cilindar) prema 3 (odzračni otvor).