Pozari i paljevine2

POLICIJSKA AKADEMIJA U SARAJEVU

SEMINARSKI RAD

PREDMET: KRIMINALISTIKA TEMA: OTKRIVANJE I DOKAZIVANJE POŽARA I PALJEVINA

Mentor :

Kаdeti :

Bakir Kadrić

I!et De"ić

  A#!ed$a#ić

A!er Sara%e&o '()* +,

Sadržaj : Uvod................................................................................................................................ Pojam požara i paljevine ................................................................................................. Krivičnopravno određenje................................................................................................ Uzroci nastajanja požara.................................................................................................. Istraživanje uzroka nastanka vatre................................................................................... Žarište požara mjesto početne vatre!..............................................................................

Požari sa posljedicom smrti............................................................................................. "aterijal koji se prikuplja i ispituje ................................................................................. Podmetanje požara........................................................................................................... #ra$ovi koje tre%a prikupiti na licu mjesta paljevine....................................................... Pitanja koja postavljamo radi razjašnjenja paljevine.................................................

Istraživanje požara na motornim vozilima....................................................................... #ra$ovi koji se pre$le daju i prikupljaju........................................................................... Prikupljanje& pakovanje i dostavljanje materijala na ispitivanje ...................................... 'iteratura..........................................................................................................................

), Uvod

(atra je najčeš)e korisna& ali može %iti i destruktivna za čovječanstvo. Kada je vatra kontrolisana& ona osi$urava toplotu i *ranu& ali nekontrolisana prouzrokuje smrt i razaranja. +%o$ sna$e požara& nje$ovo$ porijekla i ponašanja& teško $a je predvidjet i i odrediti. Pod uo%ičajenim pojmom $orenja& podrazumijevamo *emijski proces oksidacije spajanje materije , $oriva sa oksi$enom iz vazdu*a! uz oslo%ađanje svjetlosti i toplote. -a %i došlo do $orenja& potre%no je da %udu zadovoljena tri uslova:

da postoji $oriva materija& da ima

dovoljno oksi$ena u vazdu*u $a ima /0& ako se ta koncentracija spusti ispod /10 ve)ina materija ne)e $orjeti!& te da postoji izvor toplote koji )e materiju za$rijati na određenu temperaturu. 2urnije je $orenje materije u oksi$enu ne$o u vazdu*u.

',  Pojam požara i paljevine

Pod pojmom požara podrazumijeva se nekontrolisano nastajanje vatre %ez učeš)a ljudi ili z%o$ nji*ovi* propusta u provođenju mjera protupožarne zaštite. Paljevina je požar nastao namjernim podmetanjem vatre od strane čovjeka.

*,  Krivičnopravno određenje

U Krivičnom zakonu 2osne i 3erce$ovine ne postoji izazivanje požara i paljevina& odnosno eksplozija kao pose%no krivično djelo& ve) se umišljajno ili ne*atno nji*ovo izazivanje povezuje sa nekim krivičnim djelima kao što su: izazivanje opšte opasnosti& ošte)enje ili uništenje javni* uređaja& teška djela protiv si$urnosti ljudi i imovine& ošte)enje tuđe stvari itd. U Krivičnom zakonu 42i3 su malo preciznije o%rađena krivična djela vezana za požare i paljevine pa )u na%rojati neke članove K+ 42i3 u kojima se spominju požari i paljevine a to su :

Čl. 301 Paljevina /! Ko zapali tuđu ku)u ili dru$u z$radu namijenjenu stanovanju ili privrednom korištenju&ili tuđu poslovnu z$radu ili z$radu u javnoj upotre%i& kaznit )e se kaznom zatvora od jedne do osam $odina.

! 5ko je krivičnim djelom iz stava /. ovo$ člana prouzrokovana šteta koja prelazi /66.666 K" ili je krivično djelo iz stava /. ovo$ člana učinjeno s ciljem prijevare

osi$uravaju)e$ društva& učinitelj )e se kazniti kaznom zatvora od dvije do dvanaest $odina. Čl.317 Izazivanje šumkog požara /! Ko izazove šumski požar z%o$ koje$ nastupi šteta veliki* razmjera& ili istovremeno izazove više šumski* požara& kaznit )e se kaznom zatvora od jedne do osam $odina. ! Ko izazove požar u zašti)enoj šumi& nacionalnom parku& vo)njaku ili dru$oj šumi pose%ne namjene ili u žitnom polju& kaznit )e se kaznom zatvora od dvije do dvanaest $odina. 7! Ko krivično djelo iz stava /. ovo$ člana učini iz ne*ata& kaznit )e se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije $odine. 1! Ko krivično djelo iz stava . ovo$ člana učini iz ne*ata& kaznit )e se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri $odine.

Čl. 323 Izazivanje opće opasnosti /! Ko požarom& poplavom& eksplozijom& otrovom ili otrovnim plinom& ioniziraju)im zračenjem& motornom silom& električnom ili dru$om ener$ijom ili  pucanjem iz vatreno$ oružja ili kakvom op)e opasnom radnjom ili op)e opasnim sredstvom izazove opasnost za život ljudi ili imovinu ve)e$ opse$a& kaznit )e se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri $odine. ! Kaznom iz stava /. ovo$ člana kaznit )e se služ%ena ili od$ovorna oso%a koja ne postavi propisane naprave za zaštitu od požara

1. Uzroci nastajanja požara 2o$ata kriminalistička teorija i praksa& kao i moderna nauka još nisu u potpunosti izučili sve mo, $u)nosti za nastanak vatre& iako se s pravom može re)i& da je najve)i %roj uzročn ika pojave vatre već poznat. Uzročnici se mogu podijeliti u sljedeće grupe: a.

 prirodni uzročnici&

b.

nehatni požari,

c.

namjerni (zločinački) požari.

U prirodne uzroke spada ona vrsta požara u kojima čovjek ne i$ra nikakvu ulo$u. U ovu kate$oriju požara spadaju : a! požari uzrokovani udarom groma, koji može zapaliti ku)u& štalu& plast sijena& šumu itd. Požar od $roma nije teško prepoznati& po nje$ovim dosta karakterističnim znacima: proizvodi ma$netiziranje ili oduzimanje to$ svojstva metalima izazivajući oksidiranje metala pa dobijaju ljubičaste ili zelenkaste nijanse boja. od poginulih od udara groma nalaze se naslage metala na licu, rukama, noktima itd. !isu rijetki slučajevi da se nakon udra groma u neki objekt, pojavi vatra na vi"e mjesta, "to može poslužiti kao logična i vrlo jaka sumnja na  pogre"an zaključak da se radi o zločinačkom podmetanju požara. -.  sunce je dru$i prirodni uzrok požara& budući da njegove zrake budu usredsre#ene u jedan

 $okus stakla konveksne povr"ine, pa njihovim odbijanjem u vidu snopa u okolne predmete,  zapali "umu, žitarice itd. /.  spontano upaljivanje  je tre)i prirodni uzrok požara& u ovim slučajevima toplina se stvara

usljed *emijski* ili 8izički* pojava unutar same materije. Ukoliko se toplina ne $u%i zračenjem ona se postepeno akumulira da %i kod kritične tačke nastupilo upaljivanje. -o spontano$ upaljivanja dolazi npr. kod u$ljena z%o$ nje$ovo$ svojstva da apsor%ira $ asove, pa  pritiskanje gasa iz bilo kojeg razloga dovodi do produkcije topline koja kad dostigne odre#enu tačku izazove zapaljenje.  !ehatni požari su najčeš)i u kriminalističkoj praksi& a uzroci su im mno$o%rojni. U širokoj

lepezi 8aktora na prvom mjestu s e nalaze gre"ke u instalacijama. %

na električnim instalacijama koje popravljaju laici kao npr. osigurači,

%  požari koje izazivaju djeca, %  su"enje rublja u blizini peći, %  prilikom či"ćenja mrlja na odjeći benzinom, acetonom i sl. lahko zapaljivim sredstvima, %  posjedovanje brojnih električnih aparata u domaćinstvu, %

lampe za lemljenje, te plinski i električni zavarivači.

 !amjerni odnosno  zločinački požari  su za nas najinteresantniji a motivi ovi* podmetnuti*

 požara su %rojni. Postoje sljede)i razlozi za podmetanje požara:

1.

osveta  je najčeš)i motiv. #u postoji oči$ledni nesklad izme#u pobude za požarom i učinjene "tete. &edna beznačajna uvreda koju stabilna i uravnotežena osoba odmah  zaboravi, kod druge djeluje provokativnopa se odlučuje na osvetu paljenjem imovine. 'ako#er i zavist   može %iti jedan od motiva za podmetanje požara& prati je mali$na

a$resivnost a zavidni ljudi ne mo$u zamisliti nečiji životni uspje*  pa kako bi im napakostili odlučuju se na podmetanje požara i uni"tenje njihove imovine.  2.

Podmetanje požara radi  sticanja koristi. 9vaj vid požara vrši se iz koristolju%lja tj. kada zločinac osi$ura nekretnine na znatno ve)u vrijednost od stvarne& pa se podmetanjem  požara nastoji ste)i protivpravna imovinska korist.

3.

paljivanje $inansijskih knjiga , vrši se podmetanjem požara u poslovnim prostorijama a

time se pokušava maskirati pret*odno izvršena malverzacija. .  ajteži vid podmetanja požara od direktno$ i pose%no$ interesa za kriminalistiku i

istražitelje su oni požari kojima se nastoji prikriti izvršeno u%istvo& pa se požarom  pokušava zamaskirati& prikazuju)i $a zadesnim to je tzv.  $ingirano ubistvo. 5.

Patološka strast za podmetanjem požara& vrlo je izražena kod jedno$ mentalno$  poremećaja poznatog kao piromanija.

5. Istraživanje uzroa nastana vatre Istraživanje uzroka požara spada me#u najteže kriminalističko%tehničke i stručne postupke. Uspjeh zavisi od odgovarajućeg obezbje#enja lica mjesta, hitnosti izlaska na mjesto požara (ako  je to moguće, dok požar traje), od dobre organizacije rada uvi#ajne ekipe (pravovremena i adekvatna razmjena podataka izme#u *operativnog* i *tehničkog* dijela ekipe), od stručnosti i  specijalizovanosti članova ekipe i adekvatne tehničke opremljenosti.

Pitanja koja tre%a razjasniti uviđajna ekipa se odnose na: /. mjesto i vrijeme nastanka početne vatre, te pravce "irenja požara, . tehničke podatke u vezi sa uslovima gorenja (vrsta i zapaljivost materijala, pristup vazduha, dostignuta temperatura itd.),

7. činjenice u vezi sa naru"avanjem pravila požarne bezopasnosti (nepo"tovanje ovih  pravila pri montaži, održavanju ili upotrebi električnih ili plinskih instalacija, radu ure#aja i dr.),

1. činjenice u vezi utvr#ivanja neposrednog uzroka požara, ;. (ne) $unkcionisanje protivpožame tehnike u vrijeme požara, te na akciju ga"enja. Istraživanje požara se odvija u dva pravca: /. u pravcu prikupljanja činjenica su!jetivne prirode od očevidaca, lica koja su zaposlena ili boravila n objektu napadnutom vatrom, te od vatrogasaca+

. u pregledu mjesta požara, pronalaženju, $iksiranju, prikupljanju, ispitivanju i tumačenju o!jetivni" činjenica, odnosno materijalnih dokaza. Istraživanje su!jetivni" činjenica podrazumijeva prikupljanje podataka od razni* lica o nji*ovim znanjima i zapažanjima o o%jektu napadnutom vatrom& vremenu primje)ivanja prve vatre i dru$im pitanjima relevantnim za istraživanje konkreno$ požara. Prikupljanje podataka o%ično vrši više radnika. Poželjno je učeš)e stručni* lica u dijelovima raz$ovora& kada je  potre%no razjasniti određene podatke i činjenice u vezi sa požarom. 9d očevidaca početne vatre se prikupljaju podaci o mjestu sa ko$a su vidjeli vatru tačna lokacija!& kada su je pimjetili& kojim redoslijedom dim& plamen& eksplozija!& razlo$ nalaženja na mjestu odakle su pimijetili vatru& zapažanja o iz$ledu i %oji plamena i dima& nji*ovoj veličini i  pravcima širenja& o mirisu i zvukovima koji su dopirali sa žarišta. +atim se prikupljaju nji*ova zapažanja o iz$ledu o%jekta vrata& prozori& svjetlo itd.!& o dru$im licima prisutnim u %lizini $oru)e$ o%jekta i nji*ovom ponašanju& koje je radnje preduzeo svjedok u vezi sa požarom& kakvi su %ili vremenski uslovi. va lica, s kojima se obavlja razgovor, treba identi$ikovati i obezbijediti mogućnost njihovog prisustva, kada zatreba, do zavr"etka istrage.

Istraživanje činjenica o!jetivne prirode& vezani* za nastanak početne vatre& je mo$u)e vršiti tek nakon $ašenja požara i kada je mo$u) pristup z$arištu. Ukoliko je ekipa sti$la na mjesto dok  požar još traje& potre%no je re$istrovati stanje požara dijelove o%jekta za*va)ene vatrom, pravce  "irenja vatre, vrstu plamena i dima itd.), akciju spa"avanja ljudi i stvari i sl. video ili kinokamerom, $otoaparatom, zabilje"kom. raksa je da stručni istraživači požara dolaze na mjesto požara kada je on već uga"en. -adatak stručnih lica je da utvrde centar požara, $aze  "irenja vatre, te uzrok nastanka vatre.

#aj zadatak se realizuje u tri etape& kroz: /. izučavanje prilika koje su postojale na mjestu požara do njegovog nastanka, . utvr#ivanje i istraživanje mjesta početne vatre, i

7.  stvaranje i istraživanje verzija o neposrednom uzroku požara. Izučavanje prilika na mjestu požara& prije nje$ovo$ nastanka& je naročito neop*odno& ako je došlo do potpuno$ sa$orijevanja i rušenja o%jekta& kada je skoro nemo$u)e utvrditi centar požara na osnovu ostataka $rađevinske konstrukcije i materijala. Utvrđivanje uzroka je mo$u)e ako se utvrdi centar požara. Pose%an značaj za utvrđivanje žarišta i uzroka požara ima pravovremen i kvalitetan stručan! pre$led mjesta požara. Svaki požar& koliko $od %io velik& počinje malim plamenom& poput ono$ od ši%ice& iskre i sl. 9dređivanje mjesta početne vatre   odnosno žarišta& od primarno$ je značaja za ukupnu

istra$u. Pošto je od najve)e važnosti da se utvrdi ponašanje to$ malo$ plamena koji  prerasta u požar& to je potre%no poznavati neka osnovna pravila ponašanja požara. /. vreli gasovi (uključujući i plamen) su mnogo lak"i od vazduha i zbog toga se dižu navi"e.  a bi se natjerali da gore ili kreću u drugom pravcu, potrebna je struja vazduha odre#ene jačine. /ko nema takve nenormalne situacije, vatra će se uvijek "iriti prema  gore+

. na putu "irenja plamena, zapaljivi materijal će se paliti, povećavajući volumen i jo" brži rast plamena+

7. u većini slučajeva, vatra se može razvijati samo kada je gorivo iznad inicijalnog plamena. U drugim slučajevima, vatra se brzo gasi+

1. bočno "irenje vatre se najče"će javlja kada postoji prepreka na putu gorenja prema gore, npr. pri udaru takve struje u strop. -bog toga dolazi do skretanja struje vrelih gasova  prema dolje. !a mjestu udara vrelih gasova, u stropu dolazi do akumulacije toplote i napada na sav gorivi materijal stropa+

;.  požar uvijek traži kon$iguraciju koja liči na dimnjak. tepeni"ta, otvori za li$tove, svjetlar% nici i ostali slični vertikalni otvori dovode do razvijanja požara i tu je gorenje intenzivnije nego na drugim povr"inama. ri ovome ne treba zaboraviti vrata, prozore i druge otvore na zidovima+

(>& odnosno izvrnute kupe. U nje$ovoj donjoj tačci se o%ično nalazi mjesto početne vatre. 5ko vreli produkti $orenja prolaze kroz neki otvor& pukotinu i sl.& sa prisutnim materijalom koji je $oriv ili osjetljiv na djelovanje toplote& tada iz$led oko otvora može imati iz$led kupe. Konus žarišta je mo$u)e odrediti po tra$ovima rušenja maltera& za$aravljenosti& promjeni %oje itd. 5ko je do požara došlo u višespratnom o%jektu& konus žarišta se može pratiti prema $ranicama rasprostiranja na svakom spratu. Prilikom utvrđivanja centra početne vatre& o%ično se rukovodi sljede)im principima: /. locira se najniži region gorenja (najniži sprat, najniži pod na izgorjeloj povr"ini). 5ari"te  početne vatre je obično prekriveno krhotinama iz razvijene $aze požara (npr, dijelovi  stropa i sl.) koji "tite to mjesto od daljeg gorenja+

. niska (najniža) tačka gorenja se procjenjuje u odnosu na ostale tragove. osebna pažnja  se posvećuje tome da li se vatra pro"irila na pod+

7.  jedno nisko gorenje, posebno ako je dovoljno duboko, nesumnjivo će indicirati da je to centar požara, a ostali tragovi će se normalno podudarati sa tim žari"tem. 6i"e niskih tačaka može indicirati na vi"e žari"ta, odnosno na mogućnost podmetanja požara na vi"e mjesta. !iska tačka se mora pažljivo provjeriti, da se elimini"e mogućnost da požar potiče od padanja usijanog ili zapaljenog materijala.+

1. električne instalacije i ure#aji mogu pomoći u lociranju približnog mjesta početne vatre (ponekad i sam centar) pod uslovom da je instalacija u momentu pojave požara bila pod naponom i da tokom akcije ga"enja nisu uni"teni njeni bitni dijelovi. 7etoda se zasniva, u  principu, na činjenici da će na električnoj instalaciji pod naponom doći do kratkog spoja kada se o"teti izolacija vodiča pod djelovanjem požara. 'o će izazvati pregorijevanje osigurača, koji "titi to strujno kolo. rilikom akcije ga"enja, u pravilu se, na početku akcije ga"enja, isključuje napon u električnim instalacijama. /nalizom tragova kratkih  spojeva na dijelovima instalacije osigurača, koji "tite pojedina strujna kola, može se locirati uži lokalitet na kome je nastala početna vatra, a ponekad i ure#aj, ako je imao  posebno strujno kolo+

;. kao posredna obilježja za utvr#ivanje mjesta početne vatre, koristi se proučavanje stanja  sistema za otkrivanje, dojavljivanje i automatsko ga"enje požara+ naru"avanje režima rada električnog sata, tele$ona+ pronalazak sredstava za početno ga"enje požara+ položaj  žrtava (obično se nalaze dalje od žari"ta, sa glavom okrenutom od žari"ta) itd.

7. Požari sa posljedicom smrti  Pitanja koja se najčeš)e mo$u postaviti& odnose se na to da li je žrtva %ila živa u vrijeme nastanka požara& da li na žrtvi ima povreda koje ne potiču od dejstva požara& koji su elementi uticali na sprečavanje pravovremeno$ izlaska žrtve iz o%jekta  itd. Istraživanje požara u kojima ima smrtno nastradali* lica& ima dva zadatka: prvi je utvrđivanje uzroka požara& a dru$i provođenje određeni* radnji i postupaka sa lešom , od utvrđivanja identiteta do uzroka smrti. +%o$ to$a se u ovakvim slučajevima istražne ekipe ojačavaju stručnjacima sudske medicine& a po potre%i i stručnjacima dru$i* struka. -etaljnim i stručnim pre$ledom žrtve i o%avljanjem potre%ni* ispitivanja& mo$u se do%iti veoma dra$ocjene in8ormacije& kako u po$ledu utvrđivanja postojanja krivično$ djela u%istva& tako i u vezi sa mjestom nastanka početne vatre. 9vakvi požari se tre%aju tretirati kao potencijalna u%istva sve dok se ne dokaže suprotno.

Prije uklanjanja žrtve sa lica mjesta do$ađaja& potre%no je izvršiti detaljno 8oto$ra8isanje njeno$  položaja i iz$leda položaj žrtve u odnosu na prostor kao i način ležanja& 8oto$ra8isati neposrednu okolinu& na tijelu snimiti iz$led lica& očiju& nozdrva& nosa& $rla& rana i opekotina!& kao i iz$leda odje)e i o%u)e ošte)enja na odje)i od vatre nemaju nikad oštre ivice niti dlačice!.  8straživanje i  pregled le"a vr"e stručna lica sudsko%medicinske struke, patolozi, toksikolozi i to sa iskustvom u ispitivanju žrtava nastradalih u požarima. 6eoma je važan pregled respiratornih organa i očiju.

Stručnjak tre%a da %ude oprezan u davanju mišljenja o tome da li su takva ošte)enja nastala kao  posljedica dejstva $asova ili toplote. Pri pre$ledu leša& tre%a konstatovati da li je žrtva za života  %ila izložena dejstvu $usto$ dima nos& ždrijelo& plu)a!. (ažno je da ljekar sudske medicine opiše detaljno opekotine na licu& dlake u nosu& mje*uri)e& tra$ove čađi u $ornjim disajnim putevima& zatim %oju lica i tijela& ošt ećenja na očima. ored sudskomedicinskog pregleda (obdukcije)  žrtve, u skladu sa mogućnostima nadležnih laboratorija, uzimaju se uzorci krvi (iz arterije ili najbolje direktno iz srca) radi ispitivanja na prisustvo ugljenmonoksida, cijanida, alkohola ili eventualno droga.

'. (aterijal oji se priuplja i ispituje Kada se utvrdi žari"te požara, traga se za uzročnikom nastanka početne vatre. 'okom ovog rada, javlja se potreba, da se neki materijalni tragovi laboratorijski ispitaju i protumače.  ostoji nekoliko osnovnih grupa tragova koji mogu biti predmet ispitivanja radi utvr#ivanja uzroka požara.

#e $rupe tra$ova su u vezi sa: /.  gorenjem i pona"anjem materijala u požaru i njihovom identi$ikacijom+ . ure#ajima i instalacijama koji mogu biti tehnički uzročnik požara+ 7.  spontanim samozapaljenjem+ 1. ure#ajima i sredstvima koja su mogla biti kori"ćena kao vremenski upaljači i ;. akceleratorima "irenja vatre+