povijest umjetnosti skripta janson

UMJETNOST -umjetnost je estetski objekt ''ESTETSKO'' – jeono što je u vezi s lijepim -umjetnička djela su namjenjana da ih ljudi gledaju i dive im se zbog njihove unutrašnje vrijednosti MAŠTA = snovi = mašta na djelu -mašta je jedno od najzagonetnijih područja ljudske prirode (spojnica između svijesti i podsvijesti) -sposobnost da proizvodimo likovna djela je jedna od najznakovitijih ljudskih odlika, ona nas odvaja od svih drugih PRVI UMJETNICI -šamani – -Freud smatra umjetnost SUBLIMACIJOM (nadoknada neispunjenog i neostvarenog) Stil danas označava poseban način na koji je nešto načinjeno na bilo kojem području ljudske djelatnosti; u likovnim umjetnostima stil znači poseban način na koji su odabrani i raspoređeni elementi nekog umjetničkog djela. Proučavanje stila povjesničarima ujetnosti je vrlo važno jer im omogućuje da pronađu kada je, gdje i tko stvorio neko djelo, te ih dovodi do razumijevanja umjetnikove namjere koju je izrazio stilom nekog određenog djela. Stoga ako dobro želimo razumjeti umjetnost to zahtijeva od nas da se pozabavimo stilom i stanovništvima pojedine zemlje, određenog razdoblja, pa i pojedinog umjetnika. Stil mora odgovarati namjeri djela. PROMATRANJE UMJETNOSTI -razumjevanje umjetničkog djela počinje pomnom procjenom njegova izgleda. Likovnoj umjetnosti se može pristupiti vrednovanjem sasvim vizualnih elemenata: crteža, boje, svjetla, kompozicije, forme i prostora. U to vrednovanje se moraju uvesti i četiri glavne grane umjetnosti: grafiku, slikarstvo, kiparstvo i graditeljstvo. Moramo imati na umu da je ocjenjivanje umjetnosti više od estetskog užitka: ono se sastoji u razumijevanju smisla umjetničkog djela. Na kraju – nui jedno umjetničko djelo se ne može razumjeti izvan njegova povijesnog konteksta.

LINIJA -linija je osnovni likovni element -crtež je linija u načišćem obliku - linija se počinje cijeniti u renesansi (papir postaje pristupačniji) -crtežima umjetnik bilježi svoju misao, i oni svedoče o razvoju djela od začetka do završetka 1

BOJA -od svihlikovnih elemenata, boja je zasigurno najizražajnija, ali i najneuhvatljivija -uloga boje počiva na njenoj čulnoj i emotivnoj privlačnosti SVJETLO -umjetnici većinom iskorištavaju učinak svjetlosnog odraza, a ne direktnog svjetla -direktnu svjetlost prikazuju na nekoliko načina: ''božanska svjetlost''-prikazuje se zlatnim zrakama ili aureolom; ''voštanica ili baklja''-naslikane su kao izvor svjetlosti u tamnom unutrašnjem prostoru ili u noćnom prizoru (chiaroscuro-oštree suprotnosti svjetlosti isjene, Caravaggio) KOMPOZICIJA -kompozicija je organizacija oblika likovnog djela, ona je od iznimne važnosti jer svaka umjetnost zahtijeva red jer bi bez njega likovna poruka mogla biti krivo protumačena -od renesanse navikli smo doživljavati sliku kao prozor u odvojenu iluzionističku stvarnost -u renesansi dolazi do izuma linearne perspektive (perspektive iz jedne točke)

OBLIK -Linija tvori oblik -svaki oblik je pandannekoj formi – jedina razlika jeu tome što je oblik plosnat, dok forma posjeduje obujam -kipovi se klasificiraju s obzirom na to jesu li isklesani ili modeliranbi i je liriječ o reljefu ili o samostojećem kipu -reljef je vezan za pozadinu iz koje djelomično izranja, za razliku od samostojećeg kipa koji je potpuno odvojen od podloge -daljnje je razlikovanje ono između plitkog (bas), srednjeg (mezzo) i visokog(alto) reljefa -plitki reljefi neki put imaju zajednička obilježja sa slikarstvom - samostojeći kipovi – stvoreni su ili modeliranjem(postupak koji se izvodi dodavanjem mekih materijala kao što su gips, glina ili vosak – uz kasnije lijevanje zbog trajnosti) ili klesanjem (postupak oduzimanja koji počinje od potpunog bloka koji se odupire kiparopvu dijetlu)

2

LIKOVNE TEHNIKE 1. CRTAČKE: olovka, ugljen, kreda, pastela, drvene boje, flomasteri, tuš 2. SLIKARSKE: akvarel, gvaš (bijela tempera + akvarel), tempera, uljana boja, collage, freska (na mokru žbuku), mozaik, vitrail 3. GRAFIČKE: drvorez, bakrorez, bakropis, linorez 4. PROSTORNO PLASTIČNE SLIKA  razlika između crteža i slike jest što slika ne traži nadopunu bojom  elementi slike: linija, ploha, volumen, boja, ton boje PERSPEKTIVE  konglomerat – crtež bez naznake prostora  vertikalna – nizanje likova po vertikali  obrnuta – širenje prostora i volumena prema dubini  linearna – linije se sužavaju u točki nedogleda  atmosferska ( zračna)  iluzionistička – lažna arhitektura  žablja  ptičja  koloristička  ikonografska – sveti likovi istaknuti većim proporcijama LIKOVNA KOMPOZICIJA 1. SIMETRIJA 2. ASIMETRIJA – ''zlatni rez'' 3. DOMINANTA 4. RAVNOTEŽA KIPARSTVO  umjetnost oblikovanja volumena (3D) SKULPTURA 1. STATUA - miruje, mi je obilazimo sa svih strana 2. MOBIL – pokretna skulptura, visi u prostoru, okreće se oko svoje osi 3. RELJEF: visoki, niski, uleknuti LIKOVNI ELEMENTI 1. VOLUMEN 2. PROSTOR 3. PLOHA 4. POVRŠINA 5. BOJA 6. LINIJA

RANOKRŠČANSKA UMJETNOST (1. – 5.st.) 3

        

KATAKOMBE simboli: križ, riba, pastir i janje BAZILIKA – ima ulogu božjeg doma, tlocrt latinskog križa MOZAICI – blještave boje i sjaj zlatne boje, ljubičasta, plava, zelena SARKOFAG JUNIJA BASSA – najljepši ranokrščanski sarkofag, prednja strana podjeljana na 10 odjeljaka s priklazima prizora iz Starog i Novog zavijeta KIPARSTVO – monumentalni kipovi su bili nepoćudni za Crkvu, pa je kiparstvo bilo zapostavljeno Klasicizam – težnje za klasicizm,om:stara grčka i rim Portreti-carevi, konzuli i visoki službenici ''portret Eutropija'' BIBLIJSKA, CRKVENA i NEBESKA BIĆA: patrijarsi (Abraham, Izak, Jakov i nj sinovi; biskupi 5 glavnih krščanskih biskupija: Aleksandrije, Antiohije, Carigrada, Jeruzalema i Rima), proroci (Izaija, Jeremija, Ezeikel), sveto trojstvo (Bog: Otac, Sin i Duih Svetigolubica), Sveta obitelj(dijete Isus, Marija, Josip), Ivan Krstitelj, evanđelisti(Matej, Ivan, Marko i Luka), apostoli (Petar, Andrija, Jakov, Filip, Bartolomej, Matej, Toma, Jakov, Juda, Šimun, Juda), anđeli i arhanđeli (Mihael, Gabrijel, Tobija, Rafael), serafini(anđeli sa 6 krila) i kerubini(anđeli s 4 krila- prikazivani kao debeljuškasta djeca rumenih obraza s krilima), sveci, mučenici, papa (atribut:pastirski štap i trodjelna kruna), kardinali, biskupi(atributi: savijeni štap i mitra na glavi)

RANOBIZANTSKA UMJETNOST  6.st. vladavina Justinijana – ''zlatno doba''  ''Aja Sofija'', Carigrad – građena poput bazilike, postaje džamija, a sada je muzej  bazilika ''San Vitale'' – centralni tlocrt, oktogonalne građe, mozaici (''car Justinijan i carica Teodora s pratnjom'' ), enkaustika u drvu( ''Bogorodica s djetetom na prijestolu'' - ikone)  bazilika ''San Apolinare Nuovo'' -''povorka mučenika''  IKOLOKLAZAM – car Justinijan zabranjuje prikaz bilo kakvih slika vjerskog sadržaja  ikonoklasti (uništavatelji slika) vs. Ikonofili (ljubitelji slika)  PRAVOSLAVNA OBNOVA – ''Bogorodica i dijete na prijestolju''  KLASNIČNA OBNOVA – ''David sastavlja psalme''  Reljefi malog formata od bjelokosti ili metala izrađivani su u velikom broju PREDROMANIKA ( ''MRAČNO DOBA'' )  5. – 10.st.  različite vrste umjetnosti (nema jedinstva): • Keltsko – germanski stil – ''životinjski stil'' -metali, drvo • Langobardska umjetnost (Italija) • Merovinška (Francuska) • Vizigotska (Španjolska) • Vikinška (Sj.Europa) • Irsko – saksonski stil - 6– 7. St = zlatno doba Irske - ukrašeni pergamenti, rukopisi (''Evanđelje iz Lindisfranea'', ''Knjiga iz Kellsa'') - simboli evanđelista: čovjek(sv.Matej), lav (sv. Marko), orao (sv. Ivan), vol (sv. Luka) • Karolinška (kraj 8., početak 9.st.) ROMANIKA (10. -12.st.) 4

    

 



crkva je4 u središtu zbivanja svi poštuju ista pravila oblikovanja DONJON – kula kao samostalni objekt u prirodi SAMOSTANI – građeni kao donjoni ali bez katova, u njima žive samo svećenici CRKVA kao objekt koji označava romaniku -ulaz s predvorjem -bazilikalna osnova (3-5 brodova, apsida, transept) -ulaz na zapadu, apsida na istoku -oko apside je deambulatorij (polukružni ili kružni brod) -pun zid, s malim prozorima, bez ukrasa, reljefa, masivnost, jednostavnost NJEMAČKA CRKVA – Westwerk (ulaz bez predvorja sa dva zvonika ili tornja, simetričnost zapadne i istočne strane) TALIJANSKA CRKVA – mramorne ploče u razl. bojama. arkade su sve jednake, ulaz nije naglašen -portal – monumentalno ukrašen ulaz, stepenasto uvučen u masu zida, na zapadu -slijepe galerije – niz arkada bez fje, samo kao ukras HRVATSKA CRKVA – posebnost oblikovanja zvonika (odvojen od crkve, samostalan), jednobrodne crkve -''crkva ''Sv. Stošije'' – istaknut portal, slijepe arkade, rozeta -hrv. majstori: *majstor Radovan (Trogirski portal, 1240.) i Buvina (vratnice Splitske katedrale)

KIPARSTVO ROMANIKE  portali i nosači(stup i kapitel – najjače ukrašeni)  Noterdam – najljepša crkva u romanici  posebna pažnja posvećena portalu – portal uči vjernike o vjeri  minijaturni kiparstvo: mali reljefi, kipići od bjelokosti ili metala  kipari: Wiligelmo(klesar reljefa), Antelami (kipar monumentalnih djela-''Kralj David'')  reljefna obrada podređena zakonima: • ikonografska perspektiva (MANDORLA) • vertikalna perspektiva • obrnuta perspektiva • zakon kadra (LUNETA – polukružno polje) • horror vacui – strah od praznog prostora ROMANIČKO SLIKARSTVO  freske i tapisterije  karakteristike: linearnost, plošnost, ikonografska perspektiva, vertikalna perspektiva, obrnuta perspektiva, horror vacui, prostor je zamijenjen plohom GOTIKA (13. – 15.st.)  kontraforni sistem – skeletni sistem, križno – rebrasti svod, max raščlanjenost, naglašena visina, max korištenje reljefa  RAZVOJ • RANA GOTIKA – jednostavna, osjeća se punoća i romanika (katedrala u Chartresu, Notre Damme u Parizu) • KLASIČNA – max raščlanjena, puno ukrasa,vrhunac gotike, rozeta (katedrala u Reimsu) • KASNA – uvod u renesansu • ''cvjetna gotika''– Njemačka (Hallenkirche), Italija(Duždeva palača) 5

• ''plamena gotika'' – Francuska, Engleska, Španjolska KIPARSTVO -smisao za red, simetričnost, jasnoća, likovi stoje zasebno, pomak prema trodimenzionalnim likovima, izduženost -želja za tradicionalnim temama krščanske umjetnosti – pieta: Bogorodica s dijetetom i Raspeće -Claus Sluter – najveći predstavnik ''internacionalnog'' gotičkog stila ''Mojsijev zdenac'' -Nicola Pisano – srednjovjekovni kalsicist ''Rođenje Kristovo'', -Giovanni Pisano (sin Nicola) – elegantan stil pariškoga dvora koji je krajem 13.st. posato uvriježena formula za gotičku umjetnost ''Rođenje Kristovo'', ''Madonna'' -Lorenzo Maitani- crkvena pročelja ''Posljednji sud'' -Arnolfo di Cambio – razvio novi tip grobnice za crkvene vjerodostojnike -Ghiberti – istaknuti predstavnik internacionalne gotike u talijanskom kiparstvu ''Žrtvovanje Izaka'', SLIKARSTVO -vitraji ''Notra Dame de la Belle Verriere'' (Chartres) -oslikani rukopisi- majstor Honore ''Molitvenik Filipa Lijepog'' FRESKA U GOTICI ''grčki način''  razvija se zbog masivnosti zida  CIMABUE ''Bogorodica na prijestolju''  DUCCIO ''Bogorodica na prijestolju'', ''Navještenje Bogorodičine smrti'', ''Kristov ulazak u Jeruzalem''  CAVALLINI – uzor Giottu, radio i kao restaurator freski  GIOTTO di BONDONE ''Capella Arena'' , ''Ulazak u Jeruzalem'','' Oplakivanje Krista''(jedan od prvih slikara koji je uspio prikazati 3D u plohi – koristio tonsko oblikovanje; uspio prikazati i prostor korištenjem plave boje u pozadini)  SIMONE MARTINI – ''Put na Golgotu''  Braća LORENZETTI –bliskost sa svakodnevnim životom, prostorni eksperimenti (''Rođenje djevice Marije''-triptih -teme na kugu – najdoimljivija verzija ove teme je golema freska TRAINIJA ''Trijumf smrti''  BROEDERLAM '' Navještenje i Pohođenje'', ''Prikazanje u hramu'', ''Bijeg u Jeruzalem''  MALOUEL, BELLECHOSE, DE BOUCICAUTA, braća LIMBOURG, majstor FRANCKE, GENTILE DE FABRIANO KASNA GOTIKA - Flamanski umjetnici NIZOZEMSKO SLIKARSTVO MAJSTOR IZ FLEMALLEA -''prikriveni simbolizam''= bilo koji detalj na slici bez obzira na to koliko se činio običnim, može imati simbolično značenje -među prvima upotrijebio tehniku ulja -''Oltar Merode''(triptih) JAN i HUBERT VAN EYCK -Janu Van Eycku se dugo bilo pripisivalo otkriće uljnog slikarstva -uporaba atmosferske perspektive -''Gentski oltar''(''Raspeće'', ''Poslljednji sud''), ''Čovjek s crvenim turbanom'', ''Portret Arnolfinijevih'' ROGIER VAN WEYDEN -želi izraziti emocionalnu dramu i uzvišene osjećaje gotike u okviru novog stila 6

-''Skidanje s križa'', ''Oltar Miraflores'', ''Francesco d'Este'' HUGO VAN DER GOES -nerazmjerna veličina likova -''Oltar Portinari'' GEERTGEN TOT SINT JANS -''Rođenje'' HIERONYMUS BOSCH -zanimanje za svijet snova -''Vrt naslada'' ŠVICARSKO, NJEMAČKO I FRANCUSKO SLIKARSTVO WITZ -''Čudesni ribolov'' FOUQUET -''Etienne Chevalier i Sv. Stjepan'', ''Bogorodica i dijete'', ''Pad Jeruzalema'' QUARTON -pripisuje mu se najpoznatija francuska slika 15.st. ''Avignonska pieta'' KIPARSTVO -oltari u obliku drvenih škrinja PACHER-''Oltar sv. Wolfganga'' GRAFIČKA UMJETNOST -razvoj tiskarstva DRVOREZI – ''Sv. Doroteja'', ''Navještenja'' BAKROREZ SCHONGAUER ''Iskušenje sv. Antuna'' MAJSTOR HAUSBACHA – ''Sv. obitelj pokraj ružina grma'' RENESANSA (15. -16.st.)  ponovno rođenje antike, čovjek je u središtu pozornosti  postupno oslobađanje od crkve  ugledanje na antiku, naglašavanje pravilnosti – pravilni geometrijski likovi  PIRAMIDALNA KOMPOZICIJA  KRUG – ideal, njemu svi teže  PODJELA: • RANA RENESANSA (1400. g.) -osnove renesanse, uvjerljivija arhitektura (prema omjeru čovjekova tijela) -pitanje kako da se prikaže čovjek, prostor? -P.UCCELLO ''Bitka kraj San Romana'' -S. BOTTICELLI ''Rođenje Venere'' -A. MANTEGNA ''Mrtvi Krist'' -MASACCIO ''Petrov novčić s apostolima'', ''Izgon iz raja'', ''Adam i Eva'' -J. Van EYCK ''Madonna s donatorom...'' -P. della FRANCESCA ''Portreti F. Montefeltra i supruge'' • KASNA (VISOKA) RENESANSA (1500 .g.) -najveće savršenstvo, zadovoljena stvarna slika -RAFAEL ''Galateja'',''Bogorodica u zelenilu'' -TIZZIAN ''Krunidba trnovom krunom'' -L. Da VINCI ''Mona Liza'', ''Posljednja večera'' 7

+ sfumato •

MANIRIZAM (17. st) -zaseban stil koji se ne odvaja od renesanse -nerealnost – nema točnih portreta, sve je izobličeno -nesigurnost, pesimizam, sukobljavanje -najava baroka -J.TINTORETTO ''Posljednja večera'' – sveti likovi prikazani kao obični ljudi -PARMIGIANINO ''Madonna s dugim vratom'' -A. DRUER '' Adam i Eva'', ''Autoportret'' -ARCIMBALDI ''Proljeće'' -EL GRECO -P. BRUEGHEL ''Parabola o slijepcima''

RANA RENESANSA-FIRENZA KIPARSTVO RENESANSE ''nova Atena''  L. GHIBERTI -vratnice Firentinske krstionice -''Vrata raja''  NANNI DI BANCO -skulptura ''Četiri okrunjena sveca'' (Firenca, niša pročelja)  DONATELLO -skulptura Sv. Marko (Firenca, niša) najavio oslobađanje skulpture od arhitekture: to je prvi kip još od antičkog doba koji može stajati sam za sebe, tj. to je prvi kip koji sadrži u sebi ono što se zove klasični kontarpost -''Sv. Juraj'' (Firenca, plića niša od one kod Sv. Marka), ''Prorok Jeremija'', - ''David'' – prvi samostojeći akt u prirodnoj veličini poslije antike(kao dječak, nerazvijen, na glavi ima detaljno izrađenu Golijatovu kacigu koja potječe od rimskog boga vjetra Zafira, u ruci drži mač; kontrapost) -''Gozba Herodova'' – pozlaćena bronca, reljef -''Gattamelata''-konjanički spomeniknedavno preminulom zapovjedniku mletačke vojske  BRUNELESCHI –geometrijska(linearna) perspektiva  JACOPO DELLA QUERCIA -''Stvaranje Adama'', ''Adam u raju''  LUCA DELLA ROBBIA -''Cantoria'', ''Trubači''(reljefna ploča), ''Uskrsnuće Kristovo''  BERNARDO ROSSELLINO – ''Grobnica Leonarda Brunija''  DESIDERIO DA SETTIGNANO – ''Ivan Krstitelj''  POLLAIUOLO – ''Herkul i Antej'', ''Borba nagih muškaraca''  VERROCCHIO – ''Nevjerni Toma'', ''Konjanički spomenika Colleiniju''

SLIKARSTVO RENESANSE  MASACCIO - ''Sveto trojstvo'' (freska) -savršeno razumije anatomiju, njegovi likovi su poput ''odjevenih aktova'' čija odjeća pada kao prava tkanina -por prvi put ima sve podatke dostupne za mjerenje dubine naslikanog prostora ( zbog Brunrleschijevog otkrića geometrijske perspektive) 8

 



         

-freske u kapeli Branacci posvećene životu sv. Petra najveća su skupina sačuvanih Massaciovih djela:''Izgon iz raja''(ljudsko tijelo u pokretu), ''Porezni novčić''(metoda simultanog prikaza- u jednoj slici više događaja –kao u stripu) FRA FILIPPO LIPPI -''Bogorodica na prijestolju'' – podsijeća na Masacciovu Bogorodicu FRA ANGELICO – mješavina gotičke pobožnostui i renesansnog sjaja ublaženog spokojom - ''Skidanje s križa'', ''Poklonstvo kraljeva'' DOMENICO VENEZIANO – kolorizam, sacra converziacione - ''Madonna s djetetom i svecima'' – jedan od prvih primjera nove vrste oltarne slike ''sacra converzacione'' (Bogorodica u arhotekturi sa svecima koji mogu razgovarati s njom) P. DELLA FRANCESCA –vjerovao da je geometrijska perspektiva temelj slikarstva -ciklus fresaka: ''Otkrivanje i dokaz pravog križa'' UCELLO -''Bitka kod San Romana'' CASTAGNO – najdarovitiji firentinski slikar iz generacije Francesca - ''Posljednja večera'' , ''David'' BOTTICELLI – slikar obitelji Medici - ''Rođenje Venere'' PIERO DI COSIMO – ''Otkriće meda'' (poganska mitologija) GHIRLANDAIO – ciklus fresaka: portreti pokrovitelja : ''Satrac s unukom'' PERUGINO – ''Predaja ključeva'' SIGNORELLI – ''Vladavina Antikrista'', ''Prokletnici bačeni u pakao'', ''Krunidba odabranih'' MANTEGNA - jedan od najvažnijih slikara rane renesanse -''Sv. Jakova vode na pogubljenje'', ''Sv. Sebastijan'' BELLINI – ''Sv. Franjo u ekstazi'' (magarc je njegov simbol), ''Bogorodica sa svecima''

KASNA (VISOKA) RENESANSA LEONARDO DA VINCI – sfumato, chiaroscuro  ''Poklonstvo kraljeva''- nedovršeno, ali jedno od najambicijoznijih njegovih djela  ''Bogorodica u spilji'', ''Posljednja večera'', ''Bitka kod Angihiarija'', ''Mona Lisa'' MICHELANGELO -slikar, arhitekt, kipar, klesar mramornih kipova  kipovi: ''Pieta'', ''David''(prvi monumentalni kip visoke renesanse), ''Mojsije'', ''Rob koji se budi'', ''Umirući rob'', ''Grobnica Medici''  slike: ''Sikstinska kapela''(svod; Stavranje Adama'', ''Prvi grijeh'', ''Izgon iz raja'', ''Sibila Libijska'', ''Posljednji sud''),  arhitektura: ''Biblioteka Laurenziana'', ''Trg Campidoglio'' RAFAEL  ''Lijepa vrtlarica'' (Marija, Isus, Petar), ''Atenska škola'', ''Galateja'', ''Papa Lav X.'', ''Žrtvovanje Listre'', GIORGONE – ''venecijanska škola''  ''Oluja''(Adam i Eva nakon istočnog grijeha) TIZZIAN - ''venecijanska škola''  ''Bakanalije'', ''Madonna s članovima obitelji- Pesaro Madonna'', ''Čovjek s rukavicom'', ''Papa Pavao III. i njegovi unuci'', ''Danaja'', ''Krist okrunjen trnovom krunom'' PESARO - ''venecijanska škola''  ''Čovjek s rukavicom'' 9

RENESANSA NA SJEVERU NJEMAČKA – SLIKARSTVO I GRAFIČKA UMJETNOST GRUNEWALD ''Isenheimski oltar''(''Uskrsnuće'', ''Navještenje'', ''Raspeće'' na središnjoj ploči je najimpresivnije ikad naslikano) DRUER - načinio kopije Mantegne i ostalih ranorenesansih umjetnika; prvi umjetnik očaran svojim likom - ''Talijanske planine'', ''Autoportret'', ''Četiri apostola'' (akvarel, ulje,ulje) - ''Četri jahača Apokalipse'',''Adam i Eva'', ''Vitez, smrt i đavao'', ''Melankolija''(drvorez, bakrorez) CRANAH STARIJI – ''Parisov sud'' ALTDORFER – ''Bitka kod Isse'' GRIEN – ''Smrt i djevojka''(fascinacija okultnim) PORTRETNO SLIKARSTVO HOLBEIN – ''Erazmo Roterdamski''(portret iz profila), ''Henrik VIII.''(en face) HILLIARD – ''Mladićć među ružama''(minijaturni portreti) NIZOZEMSKA – SLIKARSTVO GOSSAERT – ''Danaja'' MRTVA PRIRODA, PEJSAŽI, ŽANR-SCENE PATINIR (Boschov nasljednik) – ''Krajolik sa sv. Jeronimom koji lavu vadi trn iz šape'' AERTSEN – ''Mesnica'' BRUEGEL STARIJI – ''Povratak lovaca'', ''Seoska svadba'', ''Slijepac slijepca vodi'' FRANCUSKA – KIPARST VO GOUJON – ''Fontana nevinih'' MANIRIZAM-FIRENZA i RIM -reakcija na normativni ideal renesanse -naglašeni antinaturalizam(prva faza), antiklasicizam(druga faza) -zaseban stil koji se ne odvaja od renesanse -nerealnost – nema točnih portreta, sve je izobličeno -nesigurnost, pesimizam, sukobljavanje -nestvarno svjetlo, klaustrofobičan -najava baroka ROSSO – ''Skidanje s križa'' (uznemirenost, pokret, izduljeni likovi) PONTORMO ''Skidanje s križa'' (mirnije od Rossovog, ne toliko izduljeni likovi) PARMIGIANINO ''Autoportret''(u zrcalu), ''Madonna s dugim vratom'' BRONZINO – ''Alegorija Venere'', ''Elenora od Toleda''(portret) VASARI – ''Perzej i Andromeda'' ANGUISSOLA (prva žena priznata kao umjetnica)– ''Portret sestre Minerve'' TINTORETTO – ''Krist pred Pilatom'', ''Posljednja večera''(prikazano u krčmi) EL GRECO – ''Pokop grofa Orgaza'' – svojim umjetničkim zamislima dodao je duhovnost KIPARSTVO MANIRIZMA BERRUGETTE ''Sv. Ivan Krstitelj'' CELLINI ''Zlatna soljenka za Franju I.'' PRIMATICCIO ''Štuko figure'' BOLOGNA '' Otmica Sabinjanki'' REALIZAM 10

-stil utemeljen na Giorgoneu i Tizzianu ali s naglaskom na svakodnevnoj stvarnosti SAVOLDO – ''SV. Matej i anđeo'' BASSANO ''Poklonstvo pastira'' VERONESE '' Krist u Levijevoj kući'' PROTUBAROKNO SLIKARSTVO COREGGIO – ''Jupiter i Jo'', ''Uzašašće djevice Marije'' (iluzionistička perspektiva) BAROK (1600. – 1750.)  ''barok'' – nepravilno, izvrnuto, groteskno (prvotno značenje naziva)  kićenost, dekorativnost, prenatrpanost  podrumska svjetlost  kontrast  grad se nadograđuje MANSARDAMA na renesansni grad  nema planske izgradnje, sve je nabacano jedno na drugo  avenije  ELIPSA – tipičan oblik baroka  fontana, stepenice  BERNINI ''Trg Sv. Petra u Rimu''  NEUMAN ''palača Zwinger''  BOROMINI '' crkva San Carlo''  CARAVAGGIO ''Prozivanje Sv.Mateja'', ''Meduza'' -začetnik talijanskog baroka, karakteristična ''podrumska svjetlost''  RUBENS ''Helena'', ''Bitka na mostu''  F. HALS ''Portret majke'', ''Portret ciganke''  REMBRANT ''Autoportret'', ''Noćna straža'', ''Skidanje s križa'', ''Sveta obitelj'' BAROK U ITALIJI – SLIKARSTVO -oko 1600. Rim postaje izvorištem baroka CARAVAGGIO –prikazuje svjetovnu temu preko jezika suvremenog života običnih ljudi, njegove sliek su ''svjetovno krščanske'' - ''Sv. Matej i anđeo'', ''Krist poziva sv. Mateja'', RIBERA – ''Sv. Jeronim i sudnji anđeo'' GENTILESCHI – tek u baroku žene dobivaju po prvi put važnu ulogu u umjetnosti ''Judita i sluškinja s Holofernovom glavom'' CARRACCI – '''freska na stropu Galerije u plači Farnese'', ''Krajolik s bijegom u Egipat'' LANFRANCO – ''Navještenje'' DOMENICHINO – ''Sv. Cecilija'' RENI – ''Aurora'' GUERNICO - ''Aurora'' DA CORTONA – ''Glorifikacija vladavine Urbana VIII'' GIORDANO – ''Otmica Europe'' KIPARSTVO BAROKA U ITALIJI BERNINI - ''David''(sklad duha i tijela, sugerira nevidljivu dopunu – Golijata), ''Zanos sv. Terezije'' ALGARDI – ''Papa Leon I. protjeruje Atilu'' SLIKARSTVO U ŠPANJOLSKOJ COTAN – ''Dunja, kupus, dunja, krasatvac''(mrtva priroda) VELAZQUEZ – bodegones – prizori u kojima ljudi jedu i piju -''Vodonoša iz Sevile'', ''Papa Inocent X.'', ''Las Meninas''(opčaranost svjetlom) ZURBARAN – ''Sv. Serapion'' 11

MURILLO – ''Bogorodica s djetetom'' BAROK U FLANDRIJI RUBENS – ''Podizanje križa'', ''Maria de Medici'', ''Vrt ljubavi'', ''Pejsaž s dvorcem Steen'' VAN DYCK – ''Rinaldo i Armida'', ''Portret Karla I. u lovu'' JORDAENS – ''Alegorija plodnosti'' BRUEGHEL ''CVJETNI''– ''Alegorija zemlje'' SNYDERS – ''Štand na tržnici'' NIZOZEMSKA HALS – slikar portereta, usredotočenost na ''dramatični trenutak'' - ''Veseli pijanac'', ''Malle Babbe'' , ''Članice Upravnog odbora doma u Haarlemu'' LEYSTER – ''Dječak koji svira flautu'' REMBRANT – ''Noćna straža'', ''Osljepljivanje Samsona'', ''Krist propovjeda'', ''Autoportret'', ''Povratak sina razmetnog'' KRAJOLICI VAN GOYEN – ''Pelkus-Poort'' RUISDAEL – najveći holandski slikar krajobraza ''Židovsko groblje'' CUYP – ''Pogled na Valkhof'' MRTVE PRIRODE – obrađuje temu taštine ljudi, kratkoće života, umjetnost, neizbježnost smrti i prolaznost svih ovozemaljskih užitaka HEDA – ''Mrtva priroda'' DE HEEM – ''Mrtva priroda s papaigama'' RUYSCH – ''Mrtva priroda s cvijećem'' STEEN – žanr scene ''Sv.Nikola'' VERMEER – ''Pismo'', ''Alegorija slikarstva''(slikar, žena, platno), ''Djevojka s bisernom naušnicom'', '' FRANCUSKA GRAFIKA – CALLOT – ''Krvnikovo drvo'' SLIKARSTVO DE LA TOUR – ''Josip drvodjelac'' LE NAIN – ''Seljačka obitelj'', ''Kefal i Aurora'', ''Otmica Sabinjanki'' VOUET – ''Ukrašavanje Venere'' KIPARSTVO COYSEVOX – ''Charles Leburn'' PUGET – najnadareniji i najbarokniji francusku kipar ''Milon iz Krotone''

ROKOKO – ''završna etapa baroka''  oslobađanje suvišnih ukrasa baroka, naglasak na funkcionalnost, a ne na dekorativnost FRANCUSKA KIPARSTVO CLODION – ''Satir i bakantica'' PIGALLE – ''Grobnica maršala se Saxea'' SLIKARSTVO: poussinisti(konzervativci) vs. rubensista WATTEAU- ''Ukrcavanje za Kiteru'', ''Giles i 4 lika iz commedije dell'arte'' BOUCHER – ''Odijevanje Venere'' FRAGONARD – ''Kupačice'' CHARDIN – ''Povratak s tržnice'', ''Kuhinjska mrtva priroda'' VIGEE – LEBRUN – najpoznatija franc. portretistica ''Duchesee de Polignac'' 12

ENGLESKA SLIKARSTVO HOGARTH – ''Orgija'' GAINSBOROUGH – ''Robert Andrewa i nj žena'', ''Gospođa Siddons'' REYNOLDS – ''Gđa Siddons kao muza tragedije'' KIPARSTVO ROUBILIAC – ''Handel'' ITALIJA SLIKARSTVO TIEPOLO – ''Carska dvorana'' GIAQUINTO – ''Pravda i mir'' PIRANESI – ''Zatvorske maštarije''(Kula s mostovima) KLASICIZAM – NEOKLASICIZAM (1800. -1830. )  skulpture podsjećaju na antičku – rimsku i grčku umjetnost SLIKARSTVO FRANCUSKA  GREUZE – ''Seoska nevjesta''  DAVID – ''Sokratova smrt'', ''Maratova smrt'' ENGLESKA  WEST –''Smrt generala Wolfea''  COPLEY – ''Watson i morski psi''  KAUFFMANN – ''Umjetnica u liku Crtanja osluškuje nadahnuće pjesništva''  STUBBS – ''Lav napada konja'' KIPARSTVO ENGLESKA  BANKS – Germanikova smrt'' FRANCUSKA  HOUDON – ''Sjedeći Voltaire'', ''George Washington''

ROMANTIZAM (1830. – 1860.)  snovi, mašta, priroda, bijeg od stvarnosti, potraga za ljepotom SLIKARSTVO ŠPANJOLSKA  FRANCISCO GOYA ''3. svibnja 1808.'' (borba dobra i zla), ''Obitelj Karla IV'', -u početku poštuje pravila klasicizma(finoća poteza, detaljnost), kasnije počinje unositi emocije (grub nanos boje, nema detalja, gusta boja), počinje stvarati mračne slike ( ''Saturn jede svoju djecu'', ''Tauromagia'') -najavljuje romantizam i djelomično mu i pripada unoseći barokno osvjetljenje, djelomično najavljuje i impresionizam grubim potezom FRANCUSKA  GIRODET – Atalin pogreb''  GROS – ''Napoleon kod Arcole''  T. GERICAULT –''Časnik carske garde na konju'', ''Luđak'' ''Splav meduza'' -podsjeća na antička božanstva (na ''Laokonta sa zmijama'') -piramidalna komp., barokno osvjetljenje 13

J.A.D.INGRES - ''Odaliska'', ''Louis Bertin'' -dao crtežu samostalnu likovnu vrijednost -slikar portreta, studija  E. DELACROIX – ''Pokolj na Chiosu'', ''Odilaska'', ''Polaganje Krista u grob'' • ''Sloboda predvodi narod'' -Franc. revolucija – konkretnost svakodnevnice, borba, smrt -idealni elem. prošlih stilova: *antika(lik božice),renesansa( piram. komp.),barok (osvjetljenje) -grubi, slojeviti potezi, dinamično, slobodno nanošenje boje-najava impresionizma • ''Lov na lavove'' – brzina poteza, hvatanje trenutka vremena  impresionizam  H. DAUMIER –''Kola trećeg razreda'', ''Don Quijote napada vjetrenjače'' - prvi karikaturist  COROT – ''Pogled na Rim'', ''Jutro:ples nimfi''  ROUSSEAU – ''Livadda obrubljena drvećem''  MILLET – ''Sijač''  BONHEUR – ''Oranje'' ENGLESKA  FUSELI – ''Noćna mora''  BLAKE – ''Pradavni''  J. CONSTABLE ''Oblaci'', ''Hampsteadska vriština'', ''Kola sa sijenom'', ''Katedrala u Salisburyju gledana s livada''  W. TURNER – ''Brod robova'' ''Kiša, para i brzina'' -izostavljeni detalji zbog tromosti ljudskog oka - max brzina u nanošenju boje, pokušao uhvatiti trenutak vremena -preteča IMPRESIONIZMA ''Požar kuće lordova'' – maglovito, nejasno, mutno  COTMAN – 'Katedrala u Durhamu'' NJEMAČKA  FRIEDRICH – ''Opatija u hrastovoj šumi'', ''Polarno more''  OVERBECK – ''Italija i Germanija'' SAD  MOUNT – ''Ples na pozornici staje''  COLE (osnivač škole ''Rijeke Hudsona'') – Pogled na planinu Schroon...''  BINGHAM –''Trgovci krznom silaze niz Missouri'' KIPARSTVO ITALIJA  ANTONIO CANOVA – ''Napoleon'', ''Paulina Borghese'' -najkonkretniji predstavnik klasicizma -radio portrete poput rimskih božica, vojskovođa (pretjeruje u prikazu – radi ih savršenima)  THORVALDSEN – ''Venera'' FRANCUSKA  F. RUDE ''Marseljeza''(na slavoluku pobjede u Parizu ), ''Zakletva Horaciju''  PREAULT – ''Pokolj''  CARPEAUX – ''Ples''  BARTHOLDI – ''Kip slobode'' 

REALIZAM (1960. – 1870.) SLIKARSTVO FRANCUSKA 14

G. COURBET ''Atelijer ili alegorija stvarnosti'', ''Kamenolomci'' E. MANET – revolucija ''obojenih ploha'' -impresionist -''Doručak na travi'' – izazvao skandal zbog nagosti na slici -''Frulaš'', ''Olympia'', ''Bar u Foiles – Bergeru''  PISSARRO ENGLESKA – prerafaeliti = voditi bitku protiv tadašnje isprazne umjetnosti  BROWN – ''Posljednje od Engleske''  HUNT – ''Probuđena savjest''  BURNE-JONES – ''Kolo sreće''  WHISTLER – ''Whistlerova majka: razmještaj u crnom i sivom'', ''Nokturno u crnom i zlatnom:padajuća raketa'' SAD – američka barbizonska škola  INNES – ''Duga'',  HOMER – ''Pucni bičem''  EAKINS – ''William Rush kleše alegorijski lik rijeke Schuylkilla''  TANNER – ''Sat bendža'' KIPARSTVO  AUGUSTE RODIN – impresionist, kipar (kamen, bronca) -''Mislioc'', ''Vrata pakla'', ''Poljubac'', ''Danaja'', ''Građani Calaisa'', ''Čovjek slomljena nosa''  CLAUDEL –''Zrelo doba''  

IMPRESIONIZAM  1874. Pariz – izložba mladih umjetnika (novo tretiranje i nanošenje boje)  degradacija boje (stapanje boja), 1 potez = 1 oblik, brzina nanošenja boje, kolorističko oblikovanje, bez mnogo detalja  CLAUDE MONET ''Impresija – izlazak sunca'' početak impresionizma ''Lopoči''  AUGUSTE RENOIR – ''joie de vivre''= radost života kojom je Renoir ispunio svoje slike ''Doručak veslača'', ''Kupačica'', ''Le Moulin de la Galette''  EDGAR DEGAS – ''Čaša apsinta'', ''Prima balerina'', ''Badanj'', ''Plesačice uz pritku'' – šrafiranje (gusto sjenčanje pastelom)  MORISOT (žena) - ''Čitanje''  CASSATT – ''Kupka''  AUGUSTE RODIN – impresionist, kipar (kamen, bronca) -''Mislioc'', ''Vrata pakla'', ''Poljubac'', ''Danaja'', ''Građani Calaisa'' POSTIMPRESIONIZAM  1884. izložba u Parizu- umjetnici žele pokazati da je boja važna, ali da su i osjećaji i doživljaji jednako važni pa možda čak i više  proizašao iz impresionizma -vidljiv potez, grub nanos boje, slojevitost kao odraz emocija  PAUL CEZANE ''Autoportret I, II'', ''Kartaši'', ''Mrtve prirode'', ''Planina St. Victoire'', ''Moderna Olimpija'' -otac kubizma – smatra da se potez može izraziti kao geometrijsko tijelo -govori o konkretnosti oblika, a ne trenutka  VINCET VAN GOGH -prikazao svoja psihička stanja i emocije -''ekspresionist u impresionizmu'' 15

-''Autoportret'', ''Izjelice krumpira'', ''Kavana noću'', Suncokreti'', ''Žitno polje s čempresima''  TOULOUSE – LAUTREC ''Moulin Rouge''  GEORGES SEURAT -''Nedeljno popodne na otoku La grande Jattte'',''Plaža'', ''Eiffelov toranj'', ''Chahut'' -POINTILIZAM SIMBOLISTI  PAUL GAUGIN -simbolist, sintetist -''Autoportret'', ''Žuti Krist'', ''Dvije Tahićanke'', ''Nevermore'', ''Vizija nakon propovjedi'', ''Odakle potječemo? Što smo?Tko smo?''  NABIS – GAUGINOVI SLJEDBENICI (simbolisti): VUILLARD ''Udvarač''  CHAVANES –''Vizija antike''  MOREAU –''Prikaza''  BEARDSLEY –''Salome''  REDON –''Oko poput čudnog balona uzdiže se prema beskraju'' SECESIJA (1990.-te)  žele prekinuti s oponašanjem, historicizmom  traže nove likovne umjetnosti  nastaje u Beču – osnivač: GUSTAV KLIMT  STILOVI: Liberty stil (Eng i SAD), Jungendstil (Njemačka), Art Nova (nordijske zemlje)  florealni motiv  GUSTAV KLIMT (Klimtov muzej u Beču – kupola od zlatnih listića) -''Poljubac'', ''Egipatsko oko'', ''Beethovenov friz'' -zlatna boja, max dekorativnost, florealni motiv, prostor nije oblikovan, geometrizirani oblici, crna obrisna linija  EDUARD MUNCH -''Krik'' , ''Poljubac'' -direktni najavljivač ekspresionizma  ROUSSEAU – ''San'' EKSPRESIONIZAM  prvi stil u 20.st.  ekspresija stvara djelo  pojednostavljenje oblika, jaka, intenzivna, dramatična,čista boja, crna obrisna linija  razvio se u TRI GRUPE: 1. FAUVIZAM – 1905. izložba u Parizu -šokirana javnost (neprirodne boje, bojane sjene, divlje boje ''divlje zvijeri'') -naglasak na ulozi, važnosti i karakteru boje -HENRI MATISSE ~''Radost življenja'', ''Čitačica'', ''Gospođa Matisse'', ''Veliki crveni interijer'', ''Plesačice'' ~bojanje sjena, kolorističko oblikovanje, crna obrisna linija -ROAULT ~''Kristova glava'', ''Stari kralj'' -ANDRE DERRAIN ~''Big Ben'', ''Most'', ''Westminsterski most'', ''Tri drva'' ~ploha – glavni element -MAURICE de VLAMINCK ~''Kuće i drveće'' – treperavost, tirtavost 16

2. MOST ''Die Brucke'' – 1905. izložba u Dresdenu -most između fauvizma i kubizma -kaos, isprepletenost stilova -nema označenog kraja – traje i do danas -KIRCHNER – pojednostavljeni oblik, istaknuta obrisna linija, geometriziranost -HECKEL – ''Žena pred zrcalom'' -NOLDE – ''Posljednja večera'' -KOKOSCHKA – ''Autoportret'',''Zaručnica vjetra'' 3. PLAVI JAHAČ (''Die Blaue Reiter'') – 1910./1911. -KANDINSKI ~''Jesen u Bavarskoj'', ''Kompozicija'' ~toliko naglašava boju da zaboravlja na oblik – apstraktne slike ~začetnik apstraktnog slikarstva -MARC – ''Sudbina životinja'' -HARTLEY(SAD)-''Portret njemačkog časnika'' -SUPREMATIZAM - KAZIMIR MALJEVIĆ (suprematizam =geometrija je sama po sebi apstrakcija; filozofski sustav boja izgrađen u vremenu i prostoru) ~''Crni kvadrat'', ''Bijeli kvadrat'', ''Let aviona'', ''Supremat.kombinacija'' ~suprematističke kompozicije – odnos elemenata na slici KUBIZAM  početak kubizma najavljuje Cezanne 1906. izložbom u Parizu, no pravi kubizam počinje 1907. u Parizu s PICASSSOM koji prikazuje svoju sliku ''Gospođice iz Avignona''  geometriziranost, krutost, oštri bridovi, isprekidane linije, max raščlanjenost prirodnog oblika geom. plohama, promatranje iz različitih kutova, tonsko oblikovanje  GEORGES BRAQUE -''Kućice kod Lsteka''  neki kažu da je ta slika početak kubizma  DVA PRAVCA: 1. ANALITIČKI KUBIZAM (1909. -1912.) -rastvaranje volumena geom. plohama, zanemarivanje prirodnog oblika -apstrakcija -monokromatsko oblikovanje -P.PICASSO ''Djevojka s mandolinom'', ''Čaša'', ''Gitarist'',''Portret Vollarda'' -G.BARQUE ''Kućice kod Lsteka'', ''Ribarski brodovi'' 2. SINTETIČKI KUBIZAM (1912. – 1915.) -collage kao glavna slikarska tehnika, dorađivanje uljanom bojom -apstrakcija -polikromatsko oblikovanje -P-PICASSO ''Tri svirača'', ''Guernica'',''Mrtva priroda s trskom za stolce'' -G.BRAQUE ''Pošta'' ORFIZAM – potpuno apstraktni stil kojeg su razvili supružnici Delaunay pokušajući stvoriti čiste harmonije boja ''Sunce i Mjesec''

FUTURIZAM  1909. Italija (F.Marinetti – Futuristički manifest)ž  žele prekinuti i s prošlošću i sadašnjošću  izražava dinamiku grada, oponašaju zvukove grada  M. DUCHAMP 17

   

-''Akt koji silazi niz stepenice'' -apstrahirano U. BOCCUONI ''Jedinstveni oblik kretanja u prostoru'' (bronca), ''Dinamizam biciklista'' PICASSO ''Glava žene'', ''Sile ulice'' G.BALLA ''Djevojčica trči na balkonu'' KUBOFUTURIZAM(Rusija) – POPOVA ''Putnik''

DADAIZAM  1916. g. Zurich  negira svu umjetnost i sva pravila  destrukcija, obezvređivanje likovnih vrijednosti, pravila, elemenata  M.DUCHAMP ''Fontana'' (pisoar) -ready – made skulpture  P.MONDRIAN ''Crveno stablo'', ''Sivo drvo''

NEOPLASTICIZAM ''De Stijl''  1917. – 1921.  obnavljanje pravila i vrijednosti likovnih umjetnosti  zlatni red, asimetrija – dokazao da se zlatnim rezom slika može dijeliti u beskonačnost  boje: crvena, plava, žuta i neboje NADREALIZAM  1924. Pariz  SALVADOR DALI ''Portreti Gale'', ''Prolaznost vremena ili kompozicija s visećim satovima'', ''Goruća žirafa''  MARC CHAGALL ''Autoportret sa sedam prstiju'', ''Moje selo i ja''  JOAN MIRO ''Materinstvo'',''Tri plesačice''  PAUL KLEE '' Granice razuma'', ''Zlatna riba'', ''Planine zimi''  MAX ERNST ''Velika šuma'',''Priprema mladenke'' -frotlagge – crtačka tehnika preslikavanja -dekalkomanija – prenošenje uljene boje pritiskom s neke druge površine na platno  DE CHIRICO – ''Tajnovitost i sjeta ulice''  MAGRITTE ''Euklidove šetnje''  KHALO ''Autoportret s ogrlicom od trnja'' REALIZAM – ŠKOLA ''KANTA ZA SMEĆE''  GRUPA OSMORICE: Glackens, Robert Henri, Luks, Shinn , Sloan , Davies , Lawson, Prendergast  BELLOWS –''Muška zabava kod Sharkeya'' REALIZAM –''SOCIOREALIZAM''  DIX ''Dr. Mayer-Hermann''  O'KEEFFE ''Crni ljiljan''  HOPPER ''Rano nedjeljno jutro''  LAWRENCE ''Seoba crnaca'' APSTRAKTNI REALIZAM: AKCIJSKO SLIKARSTVO 18

 GOTTLIEB ''Silazak u tminu''  GORKY ''Jetra su pijetlov češalj''  POLLOCK ''Jesenski ritam''  KRASNER ''Proslava''  DE KOONING ''Žena II'' EKSPRESIONIZAM U EUROPI  DUBUFFET ''Tijela gospođa''  APPEL ''Izgoreno lice''  BACON ''Glava okružena govedskim polovicama'' SLIKARSTVO POLJA  ROTHKO ''Narančasto i žuto''  FRANKENTHALER ''Akrilna boja na platnu''  LOUIS ''Plavi veo'' KASNI APSTRAKTNI EKSPRESIONIZAM  KELLY ''Crveno plavo zeleno''  STELLA ''Indijska carica'' AFROAMERIČKO SLIKARSTVO  BEARDEN ''Nadmoć obreda''  WILLIAMS ''Batman''  SAUNDERS ''Bijeli cvijet crni cvijet'' OP-ART – povezan s optikom, fizičkim i psihološkim aspektom vida – optičke iluzije  ALBERS ''Prikaza''  ANUSZKIEWICZ ''Ulazak u zeleno'' POP-ART  HAMILTON, JOHNS(''Tri zastave''),LICHTENSTEIN(''Djevojka koja se utapa''),WARHOL FOTOGRAFSKI REALIZAM  EDDY ''Nove cipele za H-a''  ESTES ''Trgovina hranom'' FEMINIZAM  FLACK ''Kraljica'' KASNI MODERNIZAM – NEOEKSPRESIONIZAM  EUROPA – CLEMENTE (''Bez naslova''), KIEFER(''Nepoznatom slikaru'')  SAD – ROTHENBERG (''Mondrian''), BARTLET (''Voda''), MURRAY(''Više nego što znaš''), WALKINGSTICK (''Na rubu'') KIPARSTVO DVADESETOG STOLJEĆA KIPARSTVO PRIJE 1.SVJ. RATA  MATISSE (''Ležeći akt''), BRANCUSI(''Poljubac'',''Novorođenče'',''Ptica u prostoru'') KUBIZAM  VILLON (''Veliki konj'')  BOCCIONI (''Jedinstveni oblici kontinuiteta u prostoru'') KONSTRUKTIVIZAM – Rusija  TATLIN, GABO READY-MADE  DUCHAMP NADREALIZAM  OPPENHEIM, ARP, PICASSO, GONZALES, CALDER, MOORE POST MODERNIZAM -trajni skepticizam = glavno obilježje -odbija nametnuti značenje ili postaviti svoju alternativu 19

-postmodernizam slavi smrt modernizma

20