Povijest i Filozofija Pedagogije

POVIJEST I FILOZOFIJA PEDAGOGIJE

1. Društvena uvjetovanost cilja odgoja (usporedba Sparta – Atena). Odgoj u staroj Grčkoj; SPARTA - ATENA -spartanski i atenski odgojni sistem; zajedničko-odgoj organiziran samo za robovlasničku klasu (djeca robovi ne mogu pohađati odgojne ustanove) -društvena uvjetovanost cilja odgoja: Sparta- odgojiti ratnike, vojnike koji će uvijek biti spremni za borbu s neprijateljima, te odgajati za eksploataciju potčinjenjih; odgajaju se i žene; odgoj najvažnija društvena i državna funkcija Atena- odgoj harmonijski razvijenog čovjeka, tjelesni,moralni i intelektualni

2. ODGOJ U ATENI 1. Objasnite značenje pojmova vezanih uz odgoj u Ateni: pedagozi, didaskali, škole gramatista, škole kitarista, palestre, gimnazije, efebi, kalokagatija. pedagozi - robovi obitelji,prate dječake u školu nakon njihove sedme godine didaskali - drugi naziv za učitelje (prema starogrč. didasko - učim, poučavam) škole gramatista - uči se čitanje, pisanje i računanje; najprije se uče imena slova, zatim čitanje slova te na kraju cijelih riječi (metoda sricanja); pisanje - najprije učitelj pisao štapićem po navoštenim pločama, zatim učenik po njegovom tragu uz nadzor; pri učenj računanja služili se prstima, kamenčićima i daskom za računanje, prvotnom računicom škole kitarista - učenik učio glazbu, pjevanje, deklamiranje stihova iz Ilijade i Odiseje, iz djela Hesioda i dr. ; * u školama nije bilo državnog plana i programa, sve na vlastitu inicijativu i tradiciju; postojale zakonske odredbe za neke crte školske organizacije; u školi se radilo individualno; prema nekim izvorima primjenivalo se tjelesno kažnjavanje ("Budi marljiv dječak, da te ne bi tukli") palestra - "škola borenja", za dječake od 13-e godine, gdje su se 2-3 god.bavili gimnastikom, vježbali pentatlon (petoboj - trčanje,skakanje,bacanje koplja, bacanje diska i hrvanje) i

plivanje, pod nadzorom pedotriba; usporedno vodili razgovore, nagađa se da su i dalje pohali gramatiste i kitariste gimnazija - (gymnasion) pohađaju ih najimućnji mladići koji se pripremaju za rukovodeće

dužnosti u državi efebi - mladići od 18-e do 20-e godine, oni se obučavaju za vojničke dužnosti, uče graditi utvrđenja, rukuju ratnim pomagalima, odlaze na granične straže, sudjeluju u javnim državnim svečanostima i kazališnim predstavama ako su služile patriotskom odgoju... kalokagatija - ideal odgoja (ljepota i dobrota),sinteza razvijenog i odgojenog čovjeka; harmonijski razvijen čovjek je kalokagatos, čovjek lijepog, snažno građenog tijela i visokog morala 3. Sofisti: filozofska koncepcija; sadržaji i metode poučavanja. Sofisti – putujući učitelji-filozofi; govorništvo, popularizirali (novu) filozofiju; ističu čovjeka.njegove potrebe i mišljenje, osporavaju mišljenje da bogovi upravljaju svijetom. Filozofska koncepcija: relativizam; senzualizam (osjetne spoznaje); najpoznatiji su Protagora („Čovjek je mjera svih stvari“), Gorgija (istina je samo intividualno mišljenje, sve je subjektivno), Zenon i Prodik; skepticizam prema religiji Podučavanje (sadržaji i metode): poduč. aristokr.mladež u govorništvu za visoku plaću, putovali gradovima privlačili mlade i učili ih kako se izražavati, mnogii sofisti držali sistematske tečajeve iz prir.znanosti,gramatike i retorike; govori,predavanja i razgovori u privatnim kućama i gimn. -vještine uvjeravanja i vođenja diskusija zahtjevale logiku i filoz. ili dijalektiku -velika pažnja- odgoj, vježbanje, Protagora najviše misli o odgoju.. 4. Sokrat: ideje o odgojnosti nastave; metoda poučavanja (ironija i majeutika). Sokrat – prvi došao na ideju odgojnosti nastave, najveća vrlina-znanje, važnost moralnog odgoja; ljudska djelatnost-vrlina:hrabrost; osjećaji:umjerenost; znanje-samopoznavanje Metoda poučavanja: pitanja-odgovori; potiče slušaoca da nađe pravo rješenje–apsurd ili istina ironija: negativni dio zajedničkog istraživanja i uvjeravanja u pogrešku majeutika: pozitivni dio pronalaska istine 5. Usporedba Sofisti – Sokrat. Sokrat uči o apsolutnoj istini i stalnom karakteru normi morala i moralnog odgoja; dok su Sofisti relativisti i subjektivisti. 6. Platon: filozofska koncepcija i njezina refleksija u pedagoškom sustavu (istaknuti obilježja koja preuzima iz atenskog i spartanskog odgoja); utjecaj na kasnije autore.

Platon - filozofska koncepcija:objektivni idealizam;prolazni svijet pojava,vječni svijet ideja; „Država“-protivi se demokratskom uređenju Atene, prikazuje idealnu utopijsku državu pod vlasti intelektualne aristokracije-filozofima; prihvaća atensku podjelu odgoja na glazbeni (umni i estetski) te gimnastički Spartanski odgoj-strogost,izdržljivost,brižan izbor glazbe,obrazovanje djevojaka 7. Platon: predškolski i obiteljski odgoj; periodizacija. predškolski odgoj- u 1. djelu „Država“ filozofi i vojnici nemaju obitelji,nakon rođenja majka i djeca se šalju u odgojne domove u 2. djelu „Zakoni“ priznaje obitelj; djeca do 7.god: 3-6 skupljanje djece pod nadzorom dojilja na dječjim igralištima pred hramovima-pripovjetke,bajke; glazba-vedre melodije sa navršenih 7 dječaci i djevojčice odvojeno idu u državne škole… 8. Aristotel: filozofsko i psihološko obrazloženje odgoja; utjecaji spartanskog i atenskog odgoja; Aristotelov utjecaj na kasnije autore Aristotel – najvažniji osjeti; fizički,moralni i umni odgoj prema > čovjek se sastoji od tri dijela duše (biljni-prehrana i razmnož, životinjski-osjećanja i želje, razumski-mišljenje i spoznavanje) i tijela; misaona djelatnost najveće blaženstvo -utjecao na razvitak znanosti i filozofije u starom i srednjem vijeku, narocito 12-14stoljeće -traži harmonijski odgoj kao u Ateni, osuđuje spartanski teški fizički odgoj 9. Aristotel: predškolski i obiteljski odgoj; periodizacija. periodizacija - 1.faza do 7.god; 2.faza do 14; 3.do 21. pa zrelost Od rođenja do 7. obiteljski odgoj, hrani se majčinim mlijekom, važno kretanje, igre, pripovjetke, bajke,; što manje u društvu robova (potrebno od djece skloniti sve što ne odgovara dostojanstvu slobodno rođenog čovjeka

10. Usporedba: Sokrat, Platon, Aristotel. 11. Rodovski, republikanski i imperatorski Rim: cilj odgoja; odgojne institucije; grčki utjecaj.

cilj odgoja: rodovski Rim- 1. odgoj obiteljski, odgoj zemljoradnika vojnika; 2. odgoj za ispunjenje građ dužnosti i odanost republici, jake volje moralnosti i skromnosti; 3. odgojiti masu u podanickom duhu vjerne caru Odgojne institucije: 4st pne javne elementarne škole (ludus); 3st pne obiteljska „skola“; kasnije djeca patricija-gramatičke škole, pa retorska; u carstvu kasnije zabranjene privatne skole, osnivane visoke skole Grčki utjecaj: grčki jezik za otmjeno društvo, drčka filozofija predmet proučavanja, dolaze grč učitelji..

KVINTILIJAN: 12. Kvintilijan: cilj odgoja i cilj nastave; obiteljski odgoj (roditelji, dojilje, robovi odgojitelji i sluge); učitelj. - cilj odgoja i nastave-govornik-pošten, častan čovjek izuzetnih govorničkih sposobnosti i dobrog karaktera; da učeniku jednog dana ne bude potreban učitelj; dobar stil. -Obiteljski odgoj-roditelji što obrazovaniji ( i očevi i majke), kako bi razvijali rječitost i eleganciju govora djece; moraju odabrati što moralnijeg učitelja; dojilje moralne, pune mudrosti, pravilnog govora ( dijete će najprije njih slušati i njihove riječi imitirati); robovi odgojitelji moralni, mudri, pravilnog govora; robovi odgojitelji temeljito obrazovani ili svjesni kako im nedostaje obrazovanje ( tada nužan vješt poznavalac jezika, koji će ispravljati njihove pogreške). -Učitelji- uzor učenicima, vrlo moralan ( kako bi ih sačuvao od zla), ozbiljan (sprječava obijest); ima znanje i dobrotu ( dobrota vrjednija, jer primjerom i istinom jače utječe); marljivo se priprema za nastavu, jednostavan u poučavanju; ima roditeljske osjećaje, strpljiv, ni prestrog ni preblag; opaža razlike temperamenata učenika, štedi početnike, popravlja sve što treba popraviti, pa i na sebi. 13. Kvintilijan: dječja igra; prirodne sposobnosti djece; učenje prije 7. godine.- Dječja igra je znak dobrog raspoloženja, i ona najbolje pokazuje karakter djeteta. Prve pouke moraju biti u obliku igre, kako dijete ne bi zamrzilo učenje. Igre trebaju biti one koje ''jačaju duh'' učenika, ali previše igre dovodi do besposličarenja. - Pod prirodnim sposobnostima djece se smatraju dobro pamćenje (lako stjecanje i vjerno zadržavanje znanja), te sposobnost oponašanja (znak poučljivog duha). Dobar učitelj bira metode u skladu sa sposobnostima djece i pritom uvažava njihove razlike. Sve sposobnosti se

moraju razvijati vježbanjem. Nadareni učenici ujedno moraju biti i moralni, dok je slaba nadarenost manji nedostatak, a tupoglavi i nepoučljivi su protuprirodne pojave. - učenje prije 7. godine je potrebno, jer tada djeca lako pamte. Prema Kvintilijanu, djeca trebaju biti nečim zaposleni čim budu u stanju govoriti, jer tako stalno napreduju, iako u cijelom tom razdoblju mogu postići jedva toliko koliko kasnije u jednoj godini. U tom razdoblju su nužni najbolji učitelji, te se prve pouke trebaju obavljati u obliku igre. Djetetu treba postavljati pitanja i hvaliti svaki odgovor. Kada učenik nije raspoložen, treba poučavati druge učenike, kako bi ovaj osjetio zavist. Također, dobro je dijete poticati i nagradama, te povremeno organizirati neka natjecanja. 14. Kvintilijan: glavne odlike i pogreške stila; zašto su palestra i pozornica predspreme govornika. Glavne pogreške stila su nepovezanost riječi, barbarizmi ( dodavanje, izostavljanje ili zamjena slova ili slogova u pisanju i govoru riječi,tuđice, greške u rodu i broju, pogrešno naglašavanje slogova), solecizmi ( pogreške protiv gramatičkih pravila). Palestra i pozornica su predsprema govornika jer uči tjelesne kretnje i gestikulaciju koje su sastavni dio vještine izlaganja i kako izlagati, dati savjet, potaknuti srđbu. 15. Kvintilijan: javna nastava te njezin utjecaj na moral učenika; učitelj u početnoj nastavi; učenik; odmor učenika; prirodni talent i teorijska nastava. -Prema Kvintilijanu, svaki bolji učitelj treba težiti tome da ima što veći auditorij, i ne smije smatrati kako je preopterećen prevelikim brojem učenika, jer je teško baviti se cijeli dan samo jednim učenikom, zbog toga što će njegova pozornost s vremenom opasti, umoriti će se jer će cijeli dan gledati samo u učitelja. Također, Kvintilijan kaže da postoji velik broj predmeta koji je bolje predavati velikom broju učenika, jer tako oni stječu prijatelje, uče se društvenim odnosima, te se mogu uspoređivati s drugima – ako ih se pohvali, to im je poticaj za daljnje učenje, a zaostajanje za drugima se smatralo sramotom. Prema Kvintilijanu, učenici poroke donose iz svojih obitelji – oni ovise o prirodnim sklonostima i navikama koje stjeću gledajući poroke i raskalašenost koja se događa u njihovoj kući i obitelji. Isto tako, kaže da i privatni učitelj može biti nemoralan čovjek. - Učitelj u početnoj nastavi trebao bi biti oprezan govornik, te dobar poznavalac nastavnih metoda. Treba se znati spustiti na intelektualni nivo učenika, te treba biti što obrazovaniji i što

savršeniji metodičar. Mora biti najbolji i najspremniji, kako bi učenici već u samom početku mogli usvojiti najbolje nastavne principe. - Učenik bi trebao voljeti svog učitelja i gledati na njega kao na duhovnog roditelja. Također, trebao bi bez poteškoća pratiti nastavu, i postavljati i sam neka pitanja. Uspjeh ga treba veseliti, a svaka pohvala bi mu trebala biti poticaj za daljnje učenje i trud. Ukoliko dođe do neuspjeha ili prijekora, on plače. Na učenje ga tjera osjećaj časti, koji treba poticati. Učenik treba biti umjeren u izražavanju svojih odobravanja i pohvala prema drugim učenicima. Kvintilijan se protivi ustaljenoj praksi učeničkog stajanja i glasnog izvikivanja. - Učenje ovisi o dobroj volji učenika, a svaki učitelj mora biti svjestan toga da nitko ne može izdržati neprestano naprezanje, i da odmoreni učenici unose više energije i ''oštrine odluka'' u svoj rad. - Nastava izgrađuje i razvija talent. Prirodna nadarenost ima veliku vrijednost čak i bez teorijske nastave, ali teorijska nastava bez ikakve nadarenosti učenika neće vrijediti ništa. 16. Kvintilijan: kako poticati na učenje; kako zadavati zadatke učenicima; kako ispravljati pogreške u prvim vježbama u školi retorike; tjelesna kazna. Na učenje treba poticati pohvalama, nagradama, natjecanjima svakih 30 dana. Učenici su podijeljeni u razrede prema njihovim sposobnostima. Najsposobniji održavaju prvi govornu vježbu. Nagrada je unapređenje u viši stupanj. Početnicima treba dati pripremljenu temu u skladu sa sposobnostima.Ponekad ih treba ostaviti same kako se ne bi oslanjali na tuđe radove. Bolje ih je odmah uputiti nego ispravljati. U prvim vježbama u školi retorike pogreške treba ispravljati blago, obazrivo kako ne bi obeshrabrili učenike, treba obrazložiti promjene i nejasnoće. Loše obrađene teme treba ponovo zadati. Metode ispravljanja treba uskladiti sa sposobnostima i dobi djece.

Nitko

ne smije imati neograničenu slobodu nad djecom.Bol i strah od kažnjavanja izazivaju stidljivost koja obeshrabruje.Za oštru kaznu kriv je nemar pedagoga.Ako ukori i opomene ne djeluju, učenik će se naviknuti i na šibanje. 17. Kvintilijan: žurba pri učenju čitanja; učenje na pamet; učenje jezika; nastavni predmeti prije učenja retorike; višepredmetna nastava u dječačkoj dobi; kada učenika prepustiti učitelju retorike. a) žurba pri učenju čitanja- Kvintilijan smatra da je nužno ponavljanje i dugo vježbanje jer čitanje najprije mora biti sigurno, a tek dugotrajnom praksom postiže se brzina. Naglašava da nepotrebna žurba usporava čitanje.

b) učenje na pamet- Treba učiti odabrana mjesta iz govora i povijesnih spisa, jer to vježba i oštri pamćenje bolje nego vlastite misli (nesvjesno će usvojiti takav govorni stil). Poželjno je početi u najranijoj dobi. c) učenje jezika- Kvintilijan preporuča početi s grčkim jer će najprije biti poučavan u grčkim disciplinama, iz kojih su proistekle i rimske. d) nastavni predmeti prije učenja retorike- gramatika, muzika, geometrija. e) višepredmetna nastava u dječačkoj dobi- Protivnici ističu kako zamara i preopterećuje djecu, naglašavaju da je raspoloživo vrijeme prekratko i stvara zbrku. Kvintilijan smatra da je dječja dob najmanje osjetljiva na umor, najlakše prima pouku, ima najviše vremena za učenje, učitelja lakše slijedi ako se sadržaji mijenjaju. f) kada učenika prepustiti učitelju retorike- Prepuštanje ne ovisi o dobi, već o sposobnostima i napretku učenika.

18. Kvintilijan: muzika i obrazovanje govornika; geometrija; astronomija; filozofija; hironomija. Muzika i obrazovanje govornika – Govorništvo pomoću glasa i ritma izražava misli i osjećaje, zbog toga je važno da učenici steknu osnovne principe. Naime, muzika ima pokrete glasa i tijela, ritam i melodiju koji govornicima pomažu u poticanju i stišavanju emocija. Geometrija – Dijeli se na poznavanje brojeva i oblika, traži logičan rd, a u govoru je dokazivanje također glavni cilj. Geometrija potiče i izoštrava um, te ubrzava moć opažanja. Astronomija – Bitna je za razumijevanje pjesnika jer vrijeme često označavaju prema izlasku i zalasku zvijezda. Filozofija – U svakoj pjesmi je velik broj mjesta koja su preuzeta iz najdubljih filozofskih rasprava. Hironomija – Hironomija je zbirka pravila za gestikulaciju. Ta pravila porijeklo vuku iz herojskih vremena. Sokrat i Platon ih uvrštavaju među građanske vrline, a Hrisip u pravila za odgoj djece. Ciceron navodi Krasove riječi, kako pokreti govornika moraju podsjećati na ratničke i atletske vježbe.

19. Srednjevjekovni odgoj: dualizam obrazovanja; septem artes liberales i septem artes probitatis; vrste škola; metode; periodizacija u sustavu viteškog odgoja. Srednji vijek – 12-13st skolastika; 14-kraj16st humanizam i renesansa -septem artes liberales: sedam slobodnih umijeća (gramatika,retorika, dijalektika tj. logika> trivium, priprema za dalje; muzika, aritmetika, geometrija i astronomija> quadrivium)

-septem artes probitatis: sedam viteških vještina-jahanje, plivanje, bacanje koplja, mačevanje, lov, igranje "dame" i pisanje stihova (?) -crkvene škole (samostanske,katedralne,župne) -uči se-nakon savladanog čitanja uče se molitve na lat.,150psalama,čitanje crkvenih knjiga,sveto pismo i račun; najsposobniji uče i trivijum -metode: mehaničko pamćenje (nastava na lat-nema razumjevanja), sricanje, rukom pisane knjige; račun brojevi Casa giocosa; prvi učitelj „novog tipa“, minimalizam, estetika u uređenju pomazu odgoju i učenju; imao 80ak ucenika iz aristokratskog drustva,primao i besplatno darovitu djecu iz siromasnih obitelji no njegova skola ipak sluzila ko aristokratska; umro kao siromah i sahranjen o drustvenom trosku -moralni odgoj, odgoj primjerom, prilagođavao odgoj individualnim osobinama djeteta; klasicni jezici i kultura ali svjesno usvajanje znanja; nove metode u nastavi-čitanje pomocu pokretnih slova, matematicka znanja u igri i zabavi, geometrija-crtanje,mjerenje povrsina,izrada planova; nije bilo kazne; velik utjecaj religije

23. M.Veggio – humanistički ped pisac. „O odgoju djece i njihovim lijepim običajima“ > moralni odgoj i odgoj na primjerima, utjecaj majke na djecu; zalaže se za otvaranje javnih skola, strucno obrazovanje ucitelja, uvazavanje ucenikove licnosti, ukidanje tjelesnih kazni i razvitak samoodređenja

24. J.L.Vives (1492-1540)- odgojen u duhu skolastike, bavio se pravom,teologijom i pedagogijom, prihvaca humanizam pod utjecajem Roterdamskog no vjeran crkvi -zalagao se za reformu odgoja u pravcu vjersko-moralne obnove zivota -djelo „De disciplinic“-protiv skolasticke nastave, u nastavi glavne stvari a ne samo rijeci, indukcija, realni predmeti, pored klas jezika literatura i povijest; bitno mjesto gdje se nalazi skola, ucitelj mora bit moralan i vrlo obrazovan; elementarna skola na narodnom jeziku za sve, nadareni ucenici visa skola; zagovara zornost, samoaktivnost; nakon savladavanja materinskog uce se drugi jezici; pise o odgoju djevojcica ali odvojeno od djecaka…

ERAZMO ROTERDAMSKI: 25. Erazmo Roterdamski: temeljne pedagoške postavke. „Pohvala gluposti“-raskrinkava i šiba skolastičku školu i cjelokupni srednjevjekovni život. od učitelja zahtjeva široko obrazovanje i jezičnu kulturu, ne slaže se sa primjenom tjelesnog kažnjavanja. Zalagao se za učenje atinskog i grčkog jezika od najmlađe dobi. Zalagao se za obrazovanje ženske mladeži. 26. Erazmo Roterdamski: djetinjstvo i mladost; starost a) djetinjstvo i mladost-Erazmo djetinjstvo i mladost smatra najveselijim, naugodnijim životnim razdobljem, kada djeca dražesno blebeću i govore gluposti. Dijete koje govori kao odraslo Erazno smatra strašilom; kad ih škola uputi u svakidašnji život, počinju mudrovati kao starci, gube živahnost i veselost. Po Erazmu izgledom i karakteristikama, mala djeca i starci postaju slični. b) starost- Na starost gleda kao na jedno mrzovoljno razdoblje; spas je "povratak" u djetinjstvo. Starci su slični djeci, samo s više bora na licu i više rođendana.

27.) Erazmo Roterdamski: prijateljstvo; samopoštovanje. - Prijateljstvo treba poštovati iznad svega, ono je toliko vrijedno da ga i filozofi, koji nemaju ili imaju malobrojne prijatelje, ubrajaju u vrhovna dobra. Trebamo prikrivati poroke prijatelja,

biti slijepi za njih, i diviti im se kao da su vrline. za prijateljstvo su važne i dobrodušnost i samoljublje, jer čovjek koji ne voli sebe, ne voli ni druge. - Ljudi koji su po prirodi skloni nezdaovoljstvu onime što imaju i čine, dive se i zavide drugima. Međutim, bez samoljublja i samopoštovanja, ne mogu ni u čemu uspjeti – svatko sebi mora malo laskati, odobravati si i ulizivati, prije nego mu to drugi krenu činiti. Čovjek koji ne voli sebe, koji si je dosadan i težak, ne može se ni slagati s drugima, niti ih voljeti.

28. Erazmo Roterdamski: mudrost; sofisti. smatra da pravilno rasuđivanje leži u iskustvu. Mudraci su beskorisni u svakodnevnom životu.Puni su dosadnih pitanja i posve različiti od naroda,otupjeli za prirodne osjećaje, zaokupljeni samo sobom. Sofisti su izrazito brbljavi, svadljivi, u žestokom pretjerivanju zaboravljaju na istinu, usrećuje ih njihovo samoljublje. 29. Erazmo Roterdamski: učitelji/gramatičari; znanost. a) učitelji/gramatičari- Obično su bijedni, nesretni, smućeni ljudi, mrski i bogovima. su gladni i prljavi; u učionicama utjeruju djeci strah u kosti, tuku ih, bjesne na sve načine, stare u radu, gluhnu od vike, propadaju, a čini im se da su najvažniji na svijetu. Po Erazmu svoje ropstvo zamišljaju kao kraljevstvo i visoko su uvjereni u svoju učenost, djeci u glavu trpaju budalaštine; uživaju u pronalaženju bezvrijednih otkrića i čitanju svojih hladnih, neukusnih pjesmica; uzajamno se hvale i dive, sve isprevrću i ispitaju, zavide svakomu. Zlopamte se gramatikom – više je gramatika nego gramatičara. b) znanost- Erazmo znanost definira kao žeđ za slavom koja potiče. Mudraci su opsjednuti knjigama starih pisaca i naučeni na pretjerano cjepidlačenje; mudrijaši tvrde da je spoznaja znanosti dar čovjeku, pomoću kojeg umom nadoknađuje ono što mu je priroda uskratila. Po Erazmu su najcjenjenije one znanosti koje su najbliže prirodi – sretniji su ljudi koji slijede prirodu kao jedinog vođu, uzdržavaju se od dodira sa svim znanostima– vrijede samo liječnici i pravnici. 30. Erazmo Roterdamski: građansko društvo/država; odgoj u skladu s prirodom. - Roterdamski kaže da je laska udružila surove, divlje i neotesane, te da se narod može voditi i tričarijama. Kandidati za visoke položaje se ulaguju narodu, te kupuju njihovu naklonost pomoću raznih darova. Božanske počasti su iskazivane ljudima koji jedva zaslužuju naziv čovjek, najsvirepijim tiranima. Upravo na takvim ludostima počivaju države, zakoni, sudovi,

čak i vjera. Roterdamski kaže da je sav taj beskrajni vašar ljudi poput roja muha ili komaraca, koji se tuku, svađaju, pljačkaju, igraju i šale. - Prema Roterdamskom, nijedno biće nije nesretno ukoliko živi u svom prirodnom stanju. Tu navodi primjere konja koji nije nesretan jer ne jede kolače, ili ne uči gramatiku, ili vola koji nije nesretan jer je nesposoban za gimnastičke vježbe. Kaže da su najsretnija bića ona kojima je jedina učiteljica priroda, a sve discipline su im strane. Tu za primjer navodi pčele, jer ni arhitekti ne grade bolje kuće, ni filozofi ne stvaraju savršeniju državu. Tu podsjeća na Pitagoru, koji je rekao da nijedna životinja nije nesretnija od čovjeka, koji teži izaći izvan granica prirode. Tu prednost daje siromašnima duhom i neukima, jer oni uživaju u igri, smijehu, zabavi i pjevanju, govore istinu, dok svi ostali, osobito učeni, govore i čine ono za što smatraju da odgovara vremenu i prilikama.

FRANCOIS REBELAIS: 31. Francois Rabelais: temeljne pedagoške postavke. Veliku važnost pridavao raspoloženju učenika-Ponokratov rad s Gargantuom je vrlo ugodan, lak i privlačan, sličniji zabavi i igri. Estetski odgoj-učenje glazbe (Gargantua svira i pjeva). Osnova moralnog odgoja je religija i život ispunjen radom-znanje bez savjesti je duševna smrt. 32. Francois Rabelais: specifičnosti dječjeg razvoja; dijete kao odrastao čovjek u malom. a) specifičnost dječjeg razvoja- Od 3. do 5. godine Gargantua je pio, jeo i spavao, valjao se po blatu, blenuo za muhama, trčao za leptirima, pišao po obući, posvuda gacao, budan sanjao, mislio da su oblaci od pamuka, a snijeg od šećera. Rabelaise dječju maštovitost i logiku opisuje u poglavlju "O Gargantuinim tobožnjim konjima". b) dijete kao odrastao čovjek u malom- Rabelais smatra da dijete kad navrši 1 godinu i 10 mjeseci može biti odjeveno kao odrasli. Gargantua je odjeven u odjeću kakvu je nosio i njegov otac (košulja, prsluk, hlače, nakurnjak, cipele, plašt, pojas, mač, kesa, halja, kapa, perjanica, medaljon na lancu oko vrata, rukavice, prstenjak).

33. Francois Rabelais: srednjovjekovni odgoj i obrazovanje. srednjovjekovni odgoj i obrazovanje- Učitelj Tubal Holoferno Gargantuu je učio slovaricu sprijeda i straga, pisati goticu, prepisivati knjige, čitati razne knjige koje je napamet i unatrag govorio. Gargantua je ustajao između 8 i 9 sati, protezao se i valjao, nije se ni prao ni češljao, bljuvao je, podrigivao se, prdio, zijevao, pljuvao, preobilno jeo i pio, ručao, beskrajno brbljao

molitve, malo učio, kartao, kockao..., odnosno, prema današnjim mjerilima, nije se ponašao pristojno. 34.) Francois Rabelais: Ponokrat i obilježja novog načina poučavanja. - Ponokrat je učitelj novoga doba, koji brine o cjelokupnom odgoju i obrazovanju. On tumači najteže, ponavlja lekcije od prethodnog dana te ih potkrepljuje primjerima iz praktičnog života. Promatra se priroda, raspravlja o svim pitanjima i o pročitanim knjigama, razgovara s učenim ljudima. Aritmetika se uči pomoću karata, astronimija promatranjem neba, geometrija izradom raznih geometrijskih likova, viteške vještine vježbanjem, glazba sviranjem... sve to upućuje na princip aktivnog stjecanaj znanja. 35.) Francois Rabelais: tjelesni odgoj kao dio humanističkog odgojnog ideala i tko ga simbolizira u Gargatui i Pantagruelu. - Tjelesni odgoj u Gargantui i Pantagruelu simbolizira Gymnast, Gargantuin štitonoša, kao dio humanističkog odgojnog ideala. Gmynast uči Gargantuu viteškim vještinama, poput igre loptom, šetnje, jahanja, bacanja koplja, vježbi bojnom sjekirom, mačevanja, lova, hrvanja, trčanja, skakanja, penjanja, plivanja, dizanja utega, te samostrela. 36. Francois Rabelais: zornost; društvo učenih ljudi; putovanja. Traži prakticiranje zornosti u nastavi i spoznavanju promatranjem neba,raspravama o hrani uz objed, učenje o bilju i životinjama, promatra kako se kuje , tka, tiska knjige i izrađuje nakit. Smatra da se u društvu učenih ljudi u razgovoru s njima i natjecanju razvija duh, želja za učenjem i isticanjem. Upoznavanje novih krajeva, zemalja, ljudi i običaja počinje mjesečnim izletima u prirodu( odmor,, glazba, igra , pjesma, ples, lov, lijepi stihovi, prevođenje na francuski jezik).

37. Francois Rabelais: jezici; estetski odgoj; radni odgoj. JEZICI: Rabelais smatra kako svatko mora znati grčki jezik jer bez njega nitko nije učen. Stil je po uzoru na Platona, latinski po uzoru na Cicerona. Zatim smatra važnima još hebrejski, kaldejski i arapski zbog Svetog pisma ESTETSKI ODGOJ: trebao bi se odvijati proučavanjem kiparstva i slikarstva, posjećivanjem zlatara i draguljara, gledanjem lakrdijaša i žonglera zbog njihove ljepote pokreta i govora, govorenjem lijepih stihova, pjevanjem, sviranjem lutnje, spineta, harfe, flaute, vide ili trube, te lijepim odijevanjem.

RADNI ODGOJ: trebao bi se odvijati putem cijepanja drva, vezanjem sijena, mlaćenjem žita, posjeta klesarima, zlatarima, kovačima i drugim obrtnicima kako bi se učili i raspravljali o spretnosti i domišljatosti obrta 38. Francois Rabelais: kojim primjerima u djelu Gargantua i Pantagruel naglašava korištenje metode razgovora, princip aktivnog stjecanja znanja te pravilo biti aktivan svaki dan Traži učenje koje se odvija u svakoj prigodi i na zabavan način. Važnim sredstvom spoznavanja smatra razgovor i izlete.U djelu Gargantua i Pantagruel dolazi do izražaja stjecanje iskustva i biti aktivan cijeli dan što navodi kroz primjere ponašanja Gargantua koji je pio i jeo, spavao, trčao pocijeli dan, posvuda gacao, valjao se po blatu, maštao.

39. Francois Rabelais: skladan razvoj tijela i duha i tko ga simbolizira u Gargatui i Pantagruelu. Rabelais smatra da se odgajanik treba odgajati tjelesno, intelektualno, moralno, radno i estetski. Težnja takvom skladnom odgoju vidljiva je iz Gargantuinog pisma Pantagruelu. Takav odgoj, tj. humanistički odgojni ideal personificira Eudemon – očešljan, očetkan, skladnog držanja i pokreta, skroman, pažljiv, pristojan, lijepog govora i dobrog znanja.

40. Michel Montaigne: temeljne pedagoške postavke Montaigne – francuz, otac ga odgajao uz pomoć novih metoda odgoja (Italija) -Ogledi: 3dijela, 1.razmišljanje o pročitanim djelima, 2.razmišljanje iz promatranja drugih ljudi, 3.razmišljanje iz promatranja samoga sebe; oštra kritika skolastičkog odgoja (škole=tamnice, učenici ne dobivaju znanje pa zamrze skolu, grube metode..), treba primjenjivati metodu razgovora,razvijati kriticki duh; harmonijski odgoj; protivi se kolektivnom obrazovanju; protivi se pretjeranom umnom radu; predavanje zivih jezika… 41. Thomas More: o odgoju i obrazovanju u djelu O najboljem uređenju države i o novom otoku Utopiji Morus - ravnopravnost, obraz žena, nastava na materinskom,bitna realistička znanja odbacuje verbalizam, obrazovanje odraslih; moralni,tjelesni-estetski,intelektualni,radni odgoj

42. Tommaso Campanella: Grad sunca.

Campanella – Grad sunca: država zasnovana na harmonijskoj vladavini razuma,mudrosti,moći i ljubavi; sve je zajedničko stanovnicima (kuće,žene,djeca) zanatima se bave svi no teze zanate obavljaju muski, vise vjestina-visa cijenjenost, izucavanje vojnih vjestina, intelektualni odgoj najbitniji,protiv ucenja napamet…

JAN AMOS KOMENSKY: 43. Jan Amos Komensky: klasik pedagogije : utemeljitelj pedagogije (piše 1. čisto pedagoško djelo – Veliku didaktiku – u kojemu su zastupljene: opća pedagogija, didaktika, metodike, predškolska i obiteljska pedagogija, specijalna pedagogija, andragogija); teoretičar i praktičar odgoja (organizator školstva – školski sat, dan, tjedan, šk. godina, šk. plan, praznici); prosvjetitelj (pansofia); pedagoški optimist, ali realist; ističe psihološke temelje nastave; za opću školsku obavezu; naglašava važnost učitelja; piše o udžbenicima za učitelje i učenike; pacifist (cilj odgoja je carstvo mira); senzualist; razradio didaktičke principe (zornost, postupnost, pravovremenost...). 44. Jan Amos Komensky: utjecaj starijih pedagoga. Sokrata (induktivna metoda, zornost, sistematičnost, učitelj – uzor, uzvišenost učiteljskog poziva, odgoj kao pretpostavka dobrobiti države); Platona (uzvišenost učiteljskog poziva, odgoj u rukama države, odgojem čovjek postaje čovjekom, moral – vrline, princip kratkoće i brzine u nastavi, putovanja na kraju obrazovanja, Akademija, predškolski odgoj); Aristotela (predškolski odgoj, aktivnost djeteta); Kvintilijana (želja za učenjem, uzvišenost učiteljskog poziva i očinsko držanje učitelja, protiv tjelesnih kazni, moralni odgoj najvažniji, odgojni utjecaj roditelja i dojilja, poučjivost i individualne razlike djece, institucionalno javno obrazovanje, elementarna nastava, učenje jezika, odgojprimjerima, principi – zornost, pravovremenost, individualizacija...). 45. Jan Amos Komensky: kome i kako će koristiti didaktika; škola za škole; učitelj. a) kome i kako će koristiti didaktika- Komensky smatra da će didaktika služiti roditeljima (što i kako postići kod djece); učiteljima (metode, umjetnost poučavanja); učenicima (bez teškoće, vike, dodijavanja i batina, gotovo u igri i šali do vrhunca znanosti); školama (ojačati, umnožiti, postati igrališta); državi (odgoj temelj), crkvi i nebu. b) škola za škole- collegium didacticum, opći kolegij, životna radionica ostalim školama. Komensky smatra da bi znanstvenici morali ispitati temelje svih znanosti.

c) učitelj- Po Komenskon je to božansko zvanje. Smatra da povjerenje roditelja treba biti vatra. Učitelji moraju biti primjer učenicima, svjesni svoje uloge u društvu, pedagoški osposobljeni. Trebaju se ugledati u prirodu, biti metodičari.

46) Jan Amos Komensky: tko treba odgoj; odgoj u skladu s prirodom. - Komensky kaže da odgoj trebaju svi, tupi i daroviti, benasti da sa sebe stresu prirođenu ludost, još više daroviti, kako bi se riješili pretjeranih i štetnih misli, bogati, jer su bez mudrosti ''svinje tovljene mlijekom'', siromašni, jer su bez znanja kao magarci osuđeni na tovare, budući poglavari, kako bi moli mudro zapovijedati, i podanici, da se razborito pokoravaju; svi, bez iznimke, trebaju odgoj. - Odgoj bi trebalo provoditi u skladu s prirodom; tu Komensky uspoređuje zakonitosti u odgojnom djelovanju sa zakonitostima u prirodi. Uspoređivanjem prirode i odgoja također izvodi i nastavne principe, postupnost, sistematiziranost i zornost. Također kaže da red koji želimo da postane opći uzor u vještini poučavanja i učenja treba tražiti u prirodi. Kad se on utvrdi, tad će ta vještina napredovati blago i od svoje volje, kao i sve što je priroda stvorila. Ljudski život on dijeli na 4 razdoblja, kao što je godina podijeljana na 4 godišnja doba. Ta razdoblja su dječje, dječačko, mladenačko i muževno. 47. Jan Amos Komensky: tko i kako mora buditi djetetovu želju za učenjem; kako učenike poticati na učenje. Kod djeteta želju za učenjem bude: roditelji (hvaleći znanost, učene ljude i učitelja, potiču na marljivost obečajući knjige); učitelji (pristupačni, ljubazni, očinskog držanja, pohvalama marljivih); škola (ugodna, svijetla, čista, sa slikama, prostorom za igru i šetnju, vrtom za promatranje voća, cvijeća, trave); stvari (prilagođene uzrastu, predaju se jasno, ugodno, s ponekim šaljivim primjerom); metoda (prirodna, ugodna); vlast i školske starješine (dijele pohvale i male nagrade učenicima, na školskim priredbama). Učenike treba poticati na učenje: hvaleći druge, mjesečnim ili tjednim natjecanjima za pohvale, ponekad oštrim riječima i ukorom pred svima. 48. Jan Amos Komensky: četiri vrste škola i trostruka razlika među njima 1. Materinska škola – djetinjstvo do 6. godine (proljeće) – vježbanje osjetila, pravilno uočavanje i razlikovanje predmeta uz majku, materinska škola je svaka obitelj, odnosno roditeljska kuća;

2. Škola materinskog jezika – dječaštvo do 12. godine (ljeto) – vježbanje unutar osjetila, mašta, pamćenje, razvoj ruke i jezika (čitanje, pisanje, računanje, mjerenje, crtanje, pjevanje), mora postojati u svakome mjestu; 3. Latinska škola/gimnazija – mladenaštvo do 18. godine (jesen) – onim što su osjetila primila razvija razumijevanje i moć rasuđivanja (dijalektika, gramatika, retorika, realne znanosti i vještine), mora postojati u svakome gradu; 4. Akademija – momačko doba do 24., 25. godine (zima) – obrazovanje onoga što spada u područje volje (teologijom duša u harmoniji, duh filozofijom, tjelesne funkcije medicinom, zaštita dobara pravom), osniva se u svakoj državi ili većoj pokrajini. Razlike – Isto gradivo se uči na različite načine. U nižim školama sve općenitije i elementarnije, a kasnije posebno i opširnije; u nižim školama (1. i 2.) sva djeca oba spola, u latinskoj školi mladići koji teže obrazovanju višem od zanata, a u akademiji budući učitelji i upravljači. 49. Jan Amos Komensky: o predškolskom odgoju o predškolskom odgoju- Za predškolski odgoj karakterističan je razvoj osjetila, stjecanje predodžbi o svijetu koji ga okružuje, stvaranje naučnih pojmova i učenje govora. Dolazi do razvoja i stjecanja navika, vještina. Potreban je moralni odgoj, umjerenost, čistoća, poštovanje; materinska škola. 50. Jan Amos Komensky: novo uređenje škola i što će ono omogućiti. - Komensky kaže da treba biti škola posvuda, i da trebaju biti za svu djecu, za djecu oba spola i svih staleža. Također, kaže da nastava treba biti opća, temeljni uzroci i ciljevi svih stvari. Svi trebaju svestrano učiti o svemu, i to prije zrelosti. Učiti treba bez sile, udaraca i strogosti, vrlo lako i blago. Smatra da je potrebno popraviti učionice, te nabaviti knjige i učila. Traži podjelu po razredima, te na školske dane i sate, i sve to treba biti prilagođeno dobi i sposobnostima djeteta. Treba se poticati aktivnost djeteta, te razvijati njihove sposobnosti za znanost i umjetnost, te je potrebno i usavršavanje jezika, oplemenjivanje, uzorno ponašanje, te poštivanje Boga. 51. Jan Amos Komensky: pravila za lako poučavanje i učenje; pravila za temeljito obrazovanje Pravila za lako poučavanje i učenje su: početi odgojem prije nego se duh iskvari, počinje kao igra i zabava (priprema, motivacija), od općeg pravila k pojedinačnom (primjer), od lakšeg

težem (postupnost, učiti samo bitne stvari, napor primjeren dobi učenika, ne prisiljavati djecu da uče ono što ih ne zanima (indukcija, postupnost, materinski jezik), metoda demonstracije, istom metodom poučavati sve predmete (dosljednost). Pravila za temeljito obrazovanje su: učiti samo ono i što će biti potrebno za život, svemu udariti čvrste temelje, znanost i predmet moraju se razlikovati, započeto uvijek nadopunjavati i usavršavati, sve što se uči mora se međusobno povezivati, znanje se razvija i umnožava vježbanjem, nužno ponavljanje. 52.) Jan Amos Komensky: moralni odgoj; školska disciplina. - Tu naglašava važnost svih vrlina, a kao najvažnije ističe mudrost, umjerenost, hrabrost, te pravednost. Te vrline treba djelovati djelima, a ne riječima. Uzor bi trebali biti roditelji, dadilje, prijatelji, učitelji – primjerima daju propise i pravila za život, te čuvaju od lošeg društva. Treba stalno raditi, a važno je i da se s moralnim odgojem započne već u najranijem djetinjstvu. - Školska disciplina je potrebna kako prijestupnici ne bi i dalje činili prijestupe. Treba biti bez strasti, mržnje i ljutnje, a nužno je znati cilj, sadržaj i oblik discipline. Učitelj bi trebao postupati iskreno, s poštovanjem i očinski. Potrebna je strža stega, ali ne zbog učenja, nego zbog morala (bezbožnosti, prkosa, oholosti, pakosti, lijenosti, zavisti). Nužni su primjeri, pouke, a ponekad i grdnja. Također, učenike se može poticati tjednim ili mjesečnim natjecanjima, kao i oštrim riječima ili javnim ukorom. Bio je protiv tjelesne kazne, smatrao je da je to ropsko sredstvo, neprilično za slobodne ljude. 53. Jan Amos Komensky: materinski jezik; učenje jezika; putovanja. a) materinski jezik- Za Komenskog je najvažniji jer je osnova za druge jezike-latinski i grčki b) učenje jezika- Smatra da jezike treba učiti usporedo sa stvarima, ne odvojeno od njih; svaki jezik učiti posebno i u određeno vrijeme: prvo se uči materinski (8-10 godina) pa onaj kojim se služi umjesto materinskog, latinski, grčki. Treba učiti upotrebom čitanja, slušanja, prepisivanja (imitirati jezikom i rukom). Trebaju se naučiti gramatička pravila (filozofska ne). Pri učenju novog jezika, norma je već poznati jezik (ukazuje na razlike). Po Komenskom prvo vježbanje u novom jeziku uvijek mora biti na poznatoj građi. c) putovanja- Dopuštena na kraju akademije, jer mlađi nemaju razboritosti.