Povijest Glazbe 3 - skripta L. Demarin

Josip Andreis – Povijest glazbe – Semestar III – ak. god. 2013./2014. – skripta by Luka Demarin

GLAZBENI ROMANTIZAM UVOD U GLAZBU 19. STOLJEĆA 



    

 

glazbeni romantizam – stilsko razdoblje od oko 1760. do početka 20. st. 1. demokratizacija glazbe – pristupačnija svima, ne samo aristokraciji, već i građanstvu zbog Francuske revolucije 2. emocija nadvladava razum – razlika od prosvjetiteljstva (18. st.enciklopedisti, ratio, Rousseau, Diderot…) 3. kult male forme – glazbene minijature kao kratke skladbe malog opsega (solo popijevke i glasovirski komadi)- bure, izljevi emocija u skladbama nastao zbog društvenih promjena kao posljedica francuske revolucije koja nije ostvarila što je obećala (jednakost, bratstvo i slobodu)  lik Napoleona – ljudi su ga vidjeli kao građanina vladara da bi izdao njihovu vjeru proglašivši se kraljem  u građanskom sloju nastalo razočaranje, izdvajaju se osjetljivi umjetnici  bijeg od stvarnosti – utjehu traže u mašti i fantastici, prirodi, egzotičnim dramskim krajevima; ne traže uzore u antici, već ih interesira srednji vijek i njegova mističnost (legende, mitovi)  kult umjetnika – neshvaćen ekscentrik interesantan društvu weltsmertz („svjetska bol“), naglašena emotivnost – bol, tuga, usamljenost; 'u tuzi se pišu dobre skladbe' sturm und drang - pokret koji se javlja u književnosti koji želi prodrmati ustajala razmišljanja (mir, razum) i unijeti strast, uzburkanost i emocije u književna djela larpurlartizam, umjetnost radi umjetnosti maštovitost i individualnost folklor – formiraju se nacionalne škole kroz koje se veliča nacionalni identitet i osjećaj pripadnosti svojoj domovini; u glazbi dominiraju slavenski narodi (Rusija, Češka, Poljska), u Hrvatskoj za vrijeme Preporoda pišu se budnice i davorije, a Lisinski piše prvu operu dominacija instrumentalne glazbe; popularna kućna muziciranja forme  nove forme  solo popijevka 1. strofna – klavirska pratnja, folklorni elementi, sve strofe na istu melodiju 2. varirana strofna – melodija se neznatno mijenja ovisno o metru teksta, klavir ima veću ulogu 3. prokomponirana – klavir prati, ali i oblikuje dramatiku (interludiji, preludiji, postludiji)  klavirska minijatura; etide i preludiji se osamostaljuju; minijature prevladavaju u početku romantizma da bi kasnije prevladali veći oblici (simfonije, opere) koje izvode veliki orkestri  simfonijska pjesma – tvorac Liszt, programno, orkestralno i jednostavačno djelo





stare forme  komorne skladbe, solistički koncert virtuoznog karaktera, sonate, simfonije  česte modifikacije četverostavačnog oblika – proširivanje sheme na više stavaka (npr. Berlioz); nije nužno samo instrumentalno (vokalnost u simfonijama, najčešće zbor – Beethovenova deveta simfonija, Mahler)  opera u romantizmu – Verdi i Wagner u drugoj polovini stoljeća (reforme i novi tretman opere); povijesni sadržaj - domoljublje glazba – neperiodična (širokog luka, asimetrična), raspjevana, podržavana složenim harmonijama  harmonija bitno odudara od klasicističkog baziranog na glavnim stupnjevima  obogaćena disonancama koje se vremenom počinju osamostaljivati  koriste se alteracije, modulacije koje su s vremenom sve brojnije te će na kraju ugroziti tonalnost  proširena tonalnost – izraz koji se javlja za vrijeme kasnog romantizma, a podrazumijeva proširenje osnovnog tonaliteta mnogobrojnim drugim, pa se stoga gubi osjećaj osnovnoga tonaliteta; u dvadesetom će stoljeću dovesti do atonalitetnosti  dinamička nijansiranja od najtišega do najglasnijega uz stalna mijenjanja koja doprinose osjeaćju uzbuđenosti i nemira što i odgovara stilu  izražena ritmika – folklorni i egzotični ritmovi, bogatiji i raznovrsniji  tretman programnosti: cilj je stvoriti izraz osjećaja, a ne preslikati realnost  nova glazbeno izražajna sredstva – efektna, koloristička instrumentacija, uz gudače melodiju znaju voditi i puhači (Beethoven – peta simfonija), limeni puhači dobivaju veću ulogu, orkestar je veći (novi instrumenti poput kontrafagota, tube, pikola); scherzo umjesto menueta (Beethoven – druga simfonija)  kasni romantizam – tristanov akord, brojne kromatike, početak raspada tonaliteta, postepen prijelaz u afunkcionalnu harmoniju; impresionizam

2

LUDWIG VAN BEETHOVEN  



1770, Bonn – 1827, Beč; postepeno napušta klasiku i stvara novi jezik i stil koji obuhvaća značajke klasicizma i romantizma, sintetizira oba razdoblja BIOGRAFIJA o otac (glazbenik i alkoholičar) spoznaje njegovu nadarenost, tjera ga na vježbu o od malena svira klavir, orgulje, violinu, flautu o s 12 g. uči kod Ch. G. Neefea koji mu usađuje ljubav za barokom i Bachom o brine o majci nakon što mu otac umire o 2 puta odlazi u Beč (1787. odlazi studirati s Mozartom, no vraća se zbog bolesne majke, koja kasnije umire; zatim kratko upisuje filozofski faks u Bonnu da bi 1792. ponovno otišao u Beč gdje studira glazbu, uče ga Haydn, Johann Shenk, Salieri, kasnije u Londonu i Albrechtsberger) o uzdržavaju ga tri plemića, prijateljuje s aristokracijom o nastupa kao pijanist i daje lekcije iz glasovira o ne piše po narudžbi – slobodan skladatelj o oglušuje vrlo rano (od oko 26. godine postepeno) o jedno vrijeme provodi u liječilište u Heiligenstadt dok je bio u depresiji (suicidalne misli) nakon čega dolazi preokret kada sve odlučuje posvetiti glazbi o borben duh, republikanac, zanesen demokracijom i Napoleonom kojemu je namijenio posvetu treće simfonije dok se nije okrunio o na pogreb mu došlo preko 30 000 ljudi STVARALAŠTVO o prvenstveno instrumentalni skladatelj o vokalno instrumentalne skladbe: jedna opera Fidelio o 3 stvaralačke faze 1. 1793-1801 – Patetična sonata op. 13, klavirska tria 2. 1801-1815 – Herojski period - Suočavanje s gluhoćom, zaluđenost Giuliettom Guicciardi kojoj posvećuje Mjesečevu sonatu, depresija, liječenje u Heiligenstadtu 3. 1815-1827 – Najplodnija faza: Missa solemnis, deveta simfonija, sonate Aurora/Waldstein, op.101-111 o instrumentacija – u klasici nositelji orkestra bile su violine, violončela i viole prate; Beethoven od 3. simfonije osamostaljuje gudače, violončela imaju veći značaj, afirmacija puhača, uvodi rogove i trublje, u petoj simfoniji i trombone o simfonije 1. C-dur, op. 21, 1789. – menuet/trio nije ABA forme 2. D-dur, op. 36, 1802. – scherzo umjesto menueta 3. Es-dur, op. 55, 1803.-4. – Eroica, prvotno namijenjena Napoleonu; I. st. preko 700 taktova, drugi stavak posmrtni marš, puhači vrlo zastupljeni 4. B-dur, op. 60, 1807. – veselje, folklor, piše ju dok je bio zaručen (Teresa Brunswick) 5. c-mol, op. 67, 1805.-8. – sudbinska, dramatična, vezana uz depresiju, gluhoću i krizu koju je proživljavao, zadnji stavak u C-duru koju je napisao nakon liječenja 6. F-dur, op. 68, 1807.-8. – pet stavaka, svi imaju ime; nov odnos prema programnosti – ne oslikava se stvarnost nego se žele iskazati osjećaji,

3

pastoralna – veza s prirodom, prva tema građena na hrvatskom napjevu 7. A-dur, op. 92, 1811.-12 – apoteoza plesa, energično, ritmično i plesno, kritika odbacuje 8. F-dur, op. 93, 1812. – inspiriran filozofijom smijeha 9. d-mol, op. 125, 1815., dovršena 1824. – uvodi ljudski glas u orkestralno djelo (četiri solista i zbor), sadržaj Schillerova Oda radosti koja pjeva o bratstvu među ljudima o 38 klavirskih sonata (32 obilježene opusom), razne atmosfere, dramatizirana sonatna forma, vješt tematsko-motivski rad, česti lirski, emocionalni, topli odlomci; najpoznatije klavirske sonate:  f-mol, op. 2, 1796.  c-mol, op. 13, Patetična, 1 motiv obuhvaća sve stavke  cis-mol, op. 27, Mjesečeva, posvećena Giulietti Giucciardi  Aurora/Waldstein, op. 53 – prestao povezivati sonate pod isti opus  op. 57, Appassionata, hommage Chopinu  op. 101, 106, 109, 110, 111 (dualizam – dur/mol - svjetlo/tama)– kontrapunktika, orkestralni zvuk, kulminacija klavirskog stvaranja  pretvara sonate u fantazije o gudački kvarteti i komorna glazba  op. 18 – klasicistički gudački kvarteti  1805. 6 „Ruskih“ kvarteta za kneza Razumovskog op. 59  op. 74 iz 1809. Harfenquartett – pizzicato podsjeća na harfu  op. 95 Quartetto serioso  kasniji kvarteti – lirsko-filozofske poeme  gudački kvartet op. 130, šesti stavak je trebao biti Velika fuga koja je objavljena zasebno u op. 133  korištenje varijacija i polifonije o koncerti  5 za klavir i orkestar  1 za violinu i orkestar  trostruki koncert za klavir, violinu i violončelo o ostalo  Missa Solemnis (1822.) o za soliste, zbor i orkestar  jedina opera – Fidelio o o bračnoj vjernosti i ljubavi u vrijeme revolucije o bez tipičnih arija  tri uvertire o Leonora (za Fidelio) o Egmont o Coriolan (rimski patricij)  32 varijacije za klavir  10 sonata za violinu  5 sonata za violončelo (poznat op. 65 u A-duru)  oratorij Krist na Maslinskoj gori  ciklus solo popijevki Dalekoj dragoj (6 popijevki, 1816., op. 96) 4

ROMANTIZAM PRVE POLOVINE 19. STOLJEĆA U NJEMAČKOJ Franz Schubert          

1797.-1828. iz Beča; građanska sredina od malena glazbeni nadaren u mladosti radi kao učitelj, kasnije nezaposlen, ali radi kao samostalni umjetnik prijatelji ga uzdržavaju i pomažu, živi kod njih skroman, sramežljiv, nesnalažljiv, no bogat društveni život iskompleksiran izgledom (nizak i ćelav) s 26 godina dobiva sifilis i umire s 31 godinom Schubertijade – sastanci velikog društva u kući, sviranje Schubertovih djela djela obiluju subjektivnosti i eksplozijama duha



9 simfonija o prvih 6 klasicističke o 4. Tragična u c-molu (1816.) o 5. optimistična i vedra u B-duru (1816.) o 8. Nedovršena u h-molu, dva stavka, nikada je nije čuo izvedenu, napisana za društvo prijatelja glazbe, moguće postojanje trećeg stavka o 9. u C-duru, izveo Mendelssohn 1829. komorna djela o 15 gudačkih kvarteta  d-mol – Smrt i djevojka prema liedu  A-dur – Pastrvin kvintet o dva klavirska tria klavirska djela o 21 sonata (neke nedovršene), impromptus, moments musicaux, plesovi o Wanderer-fantazija op. 15 opere igrokaz (ne jako uspješne), npr. Rosamunda reformator njemačke solo popijevke – lied, napisao 3 ciklusa: o 1. Lijepa mlinarica  folklorni elementi o 2. Zimsko putovanje  sve prokomponirane popijevke; ocrtava prirodu o 3. Labuđi pjev  14 posljednjih prema Heineu, objavljene posthumno o poznate popijevke  Gretchen za vretenom  strofno uz varijacije, Goetheov tekst  Vilinski kralj – balada  Goetheov tekst  tri lika – otac, sin, vilinski kralj  prokomponirana (nova strofa-nova melodija)  Divlja ružica  strofna; jednostavna narodna melodija  Dvojnik  prema Heineu



  

5

Carl Maria von Weber 

 

  

autor prve njemačke nacionalne opere Strijelac vilenjak (Freischütz) o nacionalna opera – sadržaj vezan uz zemlju kojoj pripada; nacionalni jezik  dotadašnji pokušaji: Gluck – nije imao elemente folklora; Mozart – djelomično ostvario u Čarobnoj fruli o sadrži i fantastični sadržaj (vilenjak – njemačka mitologija) o šuma – subjekt, sinonim dobra i zla o nastala na poticaj mladih studenata u Dresdenu koji žele njemačku operu koja će se usprotiviti talijanskoj koja je dominirala o izvedena 1821. u Berlinu; ogromni uspjeh ostale opere: Euryanthe, Oberon (mitološka tema, pisano za londonsko kazalište) djela za klavir (i četveroručna) o obogatio klavirsku tehniku – rastavljeni suzvuci, decimni intervali, glissanda o koristi ruski folkor- Varijacije na rusku temu Lijepa Minka o 4 sonate (rondo Perpetuum mobile iz sonate u C-duru), 2 koncerta o plesna suita Poziv na ples (rondo i valcer), kasnije instumentirao Berlioz o Konzertstück u f-molu (programno, za klavir i orkestar) prvi moderni operni dirigent – pred orkestrom, sa štapićem (ne za čembalom), suradnja s redateljem autor romana „Život umjetnika“ s autobiografskim elementima uvertire za „Strijelca vilenjaka“, „Oberona“, „Jubel-uvertira“ – sjajna instrumentacija, orkestralni efekti, preteča Wagnerove instrumentacije, koristi lajtmotive

Robert Schumann    

  

1810.-1856. htio postati pijanist, koristi naprave za podizanje četvrtoga prsta i ozljeđuje se, pa se više posvetio skladanju publicistička djelatnost o osnivač Novog glazbenog časopisa 1834. o kritizira isprazni virtuozitet koji je sam sebi svrhom potpisuje se pseudonimima u svom časopisu o Florestan – buran, dinamičan, strastven o Eusebius – romantičar, lirik, melankolik o Meister Raro – spaja dvije krajnosti, vođen razumom i iskustvom zaljubio se u Claru, kćerku svog profesora klavira Friedricha Wiecka, bježe jer otac ne dozvoljava vezu sukob s roditeljima – ne žele da se bai glazbom; upisuje pravo zbog majke depresija i slušne halucinacije ga ometaju (ton A), pokušava samoubojstvo na rijeci Rajni, odveden u ludnicu gdje umire dvije godine kasnije u potpunom duševnom rastrojstvu, poremećena uma

6





 







najvažnija djela za klavir o razrađena glasovirska djela, obožava varijacije o Abegg varijacije – prema prezimenu prijateljice Abegg o Simfonijske etide op. 13 – temu napisao otac jedne druge Schumannove ljubavi Ernestine Fricken; klavirska složenost o Papillons (Leptiri) op. 2 – ciklus minijatura  nastao na temelju utisaka Jean-Paulovog romana Godine mladosti gdje su glavni likovi dva blizanca koji su potakli Schumanna da oblikuje ličnosti Eusebius i Florestan o Carnaval – zbirka minijatura; povorka stvarnih i nestvarnih ljudi (Chopin, Paganini, Mendelssohn, Clara Wieck, likovi iz talijanske opere, Kolombina, Harlekin, Eusebius, Florestan); glavni motiv prema gradiću Asch shvaćen kao AEs-C-H ili As-C-H; kraj karnevala – Davidovi saveznici protiv Filistejaca o album za mladež – minijature za djecu o dječji prizori (Kinderszenen)– pisano za starije pijaniste (samo sadržaj dječji) o 3 klavirske sonate o Plesovi: Davidovih sazveznika op. 6, Kreisleriana op. 16 o Fantazija u C-duru op. 17 Lied o nastavlja Schubertov lied, piše uglavnom ljubavne popijevke o uglavnom prokomponirane, počinju klavirskim solom, česte dominacije klavira o zbirke:  Liederkreis op. 24 (Heine)  Myrten op. 25 (stihovi razl. autora)  Liederkreis op. 39 (Eichendorff)  Ljubav i život žene op. 42 (Chamisso)  Dichterliebe op. 48 (Heine) klavirska tria, violinske sonate, oratoriji 4 simfonije o 1. B-dur (proljetna, vedrina) o 2. C-dur (poznati scherzo i adagio) o 3. Es-dur- Rajnska – himna prirodi o 4. d-mol (simfonijska fantazija) koncerti o za klavir u a-molu op. 54 (prozvan i najljepšim romantičnim koncertom) o za violončelo u a-molu veće forme za orkestar o Prizori iz Goetheova Fausta - oratorij o Raj i Peri – oratorij (mitsko biće koje želi u raj) o orkestralno djelo Manfred opera Genoveva, istaknuta uvertira

7

Felix Mendelssohn      

 



   





1809.-1847. skadatelj i dirigent; sklada rano (i prije punoljetnosti) iz bogate židovske obitelji 'klasičar među romantičarima' karakter: lirik, melankolik, romantičar 1843. osnovao konzervatorij u Leipzigu o okupio znamenite pedagoge, npr. Schumanna, violinista Ferdinanda Davida o kasnije će škola postati konzervativna, kočnica novih ideja te će se protiv nje boriti Wagner, Liszt i Novonjemačka škola dirigent koncerata u Gewandhausu (Leipzig) – koncerti postaju čuveni po cijeloj Europi sto godina nakon praizvedbe 1829. izvodi Bachovu Muku po Mateju o početak tzv. Bachove renesanse – Bachovo stvaralaštvo oživjelo o izvedena i Schubertova posljednja, deveta simfonija u C-duru klavirska djela o Pjesme bez riječi  klavirske minijature u osam svezaka (48 komada)  1830.-1845.  pregledne harmonije, jasne i jednostavne o Ozbiljne varijacije op. 54 o Rondo Capriccioso o sonate mnoga komorna djela (gudački kvarteti i kvinteti, klavirska tria i kvarteti, gudački oktet) violinska sonata, dvije sonate za violončelo i klavir koncerti o 2 klavirska (g-mol i d-mol) o koncert za violinu i orkestar, e-mol, op. 64 programne uvertire o zanimljiv orkestralni kolorit o San ljetne noći (za Shakespearovu komediju) o Fingalova spilja (Hebridi) o Priča o lijepoj Melusini 5 simfonija o 1. klasicistička o 2. Pohvalnica – za proslavu izuma tiskarskog stroja (Gutenberg) o 3. Škotska – u a-molu o 4. Talijanska – u A-duru o 5. u d-molu; Reformacijska, tema iz protestantskog korala Ein' feste Burg vokalna djela o jedina opera Gamachov pir o oratoriji Ilija i Pavao

Ostali skladatelji  

Ernst Theodor Amadeus Hoffman, Heinrich Marschner, Otto Nicolai, Ludwig Spohr Kaspar Ett o iz Münchena o obnova gregorijanskih korala i duhovne glazbe 8

FRANCUSKA I TALIJANSKA OPERA PRVE POLOVINE 19. STOLJEĆA Opera u Francuskoj -

mnogi Talijani otišli u Pariz (Spontini, Bellini, Donizetti), veliki razvoj književnosti u Parizu prisutne: o Opera comique  liričnost  Nicolas Dalayrac („Nina ili luda od ljubavi“)  Étienne Nicolas Méhul („Josip u Egiptu“)  Niccoló Isouard o Povijesno-herojska opera  teme  Povijest starih istočnih civilizacija  Veličina rimske imperije  Srednjovjekovne viteške legende  Smjelost i ustrajnost osvajača novih svjetova  Napoleonova slava  François Adrien Boïeldieu  Bagdadski kalif, Crvenkapica  Bijela dama (La dame blanche) na motive romana Waltera Scotta o poznat libretist Eugéne Scribe  Daniel François Auber  Nijema iz Porticija – masovna 'opera spasa' o nijema djevojka, koristi se mimikom i gestama u nastupima  Fra Diavolo, Crni domino, Krunski dijamanti

-

društvo voli virtuozitet, natjecanja i salonsku muziku popularna velika (masovna) opera, poznata kao opera spasa (u sadržaju često netko nekoga spašava) nema interesa za instrumentalnu, komornu glazbu i solo pjesme

-

Jakob Liebmann Beer (Meyerbeer) -

-

-

-

uči kod Clementija, Zeltera i Abbé Voglera velika opera – Majerberska opera – 5 činova  1. čin s baladom (romancom) – zaplet, prvi sukob  2. dvopjev glavnih osoba  3. veliki prizori (zbor, balet, povorka)  4. dvopjev s napetošću i dramatikom  5. rješenje, apoteoza, pouka  najveći predstavnik – opera Robert đavao druga velika opera: Hugenoti o opisuje povijesni događaj Bartolomejsku noć (1572.) o dva junaka – protestant Raoul i katolkinja Valentina - ljubav o arhaični instrumenti opera Prorok opera Afrikanka o dva svijeta – jedan svijet pomorca Vasca da Game, drugi egzotični svijet crnaca, srce puno toplih osjećaja spremno na najveće žrtve nakon njega velika opera ustupa mjesto lirskoj operi koja se piše u drugoj polovini 19. st. 9

Opera u Italiji -

mnogi skladatelji djeluju u Francuskoj (Pariz) Risorgimento – pokret za ujedinjenje Italije snažno domoljublje, opera prigodna za prikaz stanja u društvu opera dominira u Italiji kroz cijelo stoljeće nema interesa za minijature, lied i simfonijske pjesme

Luigi Cherubini -

-

opera Demofont – u stilu Gluckove njemačke tragedije, kompliciran polifoni izraz opera Lodoiska – 1791.; opera spasa (veliko, dekorativno, majerberski tip), dvoje zaljubljenih i sretan završetak opera Dva dana ili Vodonoša – najuspjelije djelo, opera spasa o nema pretjerane dramatizacije; jednostavnost, prirodnost o za razliku od dekadentne opere gdje solist ima glavnu riječ u ovoj su operi solo nastupi minimalizirani o zbor i orkestar zastupljeniji opere Anacréon, Ali-Baba opera Medeja; pokušava uzdići talijansku operu na višu razinu 2 rekvijema (c-mol, d-mol), oratoriji priručnik za kontrapunkt kojim se služi cijela Europa Beethoven i Schumann ga izrazito hvale

Gasparo Spontini -

1774.-1851.; nakon napuljskog konzervatorija seli u Pariz piše brojne opere majerberskog tipa s brojnim dekorativno-efektnim prizorima vrlo zastupljeni zbor i balet primjerice Vestalta, Ferdinand Cortez i Olympia nakon njega se takav tip opere manje koristi, te romantične opere postaju popularnije

Gioacchino Rossini -

-

-

lakoća skladanja (najduže pisao 6 mjeseci – opera Vilim Tell), optimistični karakter studira u Bologni, inspiriran Mozartom i njemačkom glazbom, zvali su ga Il tedeschino opera koju piše kao mlad- Bračna mjenica opera Tancredi – golem uspjeh; Talijanka u Alžiru Elizabeta, engleska kraljica – prvi put označio točan način izvedbe ukrasa u pjevanju Seviljski brijač o napisao u tri tjedna; vrhunac opere buffe (komične); proslavila ga o vedra, neopterećena dramska radnja o profilacija karaktera glazbom (Figaro, Seviljac) Pepeljuga, zatim Kradljiva svraka (opera semiseria – između buffe i serie), Otello prema Shakespeareu; Semiramida William Tell (1829.) o jedina stvorena u Parizu, opera spasa romantičnog stila o masovni prizori; ansambli, dvopjevi, tropjevi o nema solo točaka i arija – zamijenjene baletnim i masovnim točkama duhovno djelo Stabat mater, solo popijevke, klavirska djela uočio prednost recitativa accompagnata, obogatio zborske nastupe utjecaj na Bellinija i Donizettija 10

Vincenzo Bellini -

uz Donizettija predstavnik bel canto stila (isticanje ljepote melodije) velik melodičar, zanemaruje orkestralnu pratnju, bitniji glas opera Norma (poznata arija Casta diva) Gusar, Capuletti i Montecchi, Mjesečarka (La Sonnambula), Puritanci napuljska škola; melankolik, romatnik, melodičar

Gaetano Donizetti -

-

bel canto stil 70+ opera; 28 kantata (duhovni sadržaji), gudački kvarteti 3 poznate opere o Lucia di Lammermoor (opera seria prema Walteru Scottu) o Ljubavni napitak (opera buffa) o Don pasquale (opera buffa) među ostalima poznata i Anna Bolena, Milosnica itd.

11

GLAZBA SLAVENSKIH NARODA DO SREDINE 19. STOLJEĆA Glazba u Rusiji -

-

solo popijevka – utjecaj Puškina – daje građu skladateljima za popijevke, opere i balete najznatniji predstavnici ruske solo pjesme: o Aleksandar Aljabjev - Slavuj o Aleksandar Varlamov – Crveni sarafan o Aleksandar Gurilev – solo pjesme i klavirske skladbe 1815. ravnatelj petrogradske opere Caterino Cavos piše operu Ivan Susanjin ruski muzikolozi: o Vasilij Lenc – postavio teoriju o tri razdoblja Beethovenova stvaralaštva o Vladimir Odojevski – piše rasprave o glazbi Bacha i Beethovena; zalaže se za nacionalni smjer

Mihajlo Glinka -

-

-

skladatelj prve ruske nacionalne opere Ivan Susanjin (1836.), znana kao i Život za cara o himna rodoljublju o elementi pariške i talijanske opere (manje virtuoziteta, važniji zbor) Ruslan i Ljudmila prema Puškinu o orkestralni koloristički efekti (npr. harfa + klavir) o istočnjački folklor s romskim elementima Kamarinskaja ♥ – orkestralna fantazija na dvije ruske pjesme orkestralne skladbe na španjolske teme – Jota Aragonese, Noć u Madridu solo pjesme na Puškinove stihove

Aleksandar Dargomižski -

scenski realizam – želi prikazati život koji ga okružuje; iako u operama ima i fantastike opera Rusalka na Puškina– melodična, raspjevana opera Kameni gost na Puškina o ne koristi podjelu na odlomke; melodijski recitativi solo pjesme o javljanje likova iz građanske okoline; npr. Stari kapral orkestralna djela o Ukrajinski kazačok, Baba Jaga, Čuhonska fantazija ♥

Glazba u Češkoj -

1830. u Pragu osnovan Konzervatorij za glazbu dolazi val romantičkih i rodoljubnih težnji Venceslav Tomášek (poznat rekvijem), Bedrich Kittl (predaje kompoziciju Vatroslavu Lisinskom), Josef Prokš

12

Glazba u Poljskoj Frédéric Chopin ♥ -

prvi veliki poljski kompozitor, najveći klavirski pjesnik romantizma majka iz Poljske, otac Francuz (doselio u Poljsku zbog poslao) rođen u mjestu zvanom Želazowa Wola 1810. konzervatorij u Varšavi pijanistička karijera, skladanje, improvizator djeluje u Beču i Parizu veza s George Sand kojoj ga je približila aristokracija, no on se ne snalazi u tom društvu a ona ga vara povučen, sklon sanjarenju i depresiji uzori: Bach, Mozart, Bellini umire 1849. mlad od upale pluća u Parizu, srce vraćeno u Varšavu nakon smrti

-

STIL piše neprogramnu glazbu ekspresivno i subjektivno; bogate harmonije

-

-

-

STVARALAŠTVO etide (27) o koncertne, nedidaktičke, u dva opusa (op. 10, op. 27) preludiji (24+) o osamostaljeni od fuge i stilizirani (prilagođeni romantizmu), svaki u svom tonalitetu nokturni (19) o sjetna, sanjarska, smirena noćna glazba (*prvi nokturno – Englez John Field) mazurke (56) o poljski narodni plesovi – trodobne, veze sa starim tonalitetima poloneze (13) o poljski viteški ples valceri (15) o također stilizirani balade (4) o g-mol, f-mol, As-dur, F-dur o inspiriran poljskim književnim baladama  socijalno ljubavna tematika s čestim tragičnim završetkom o dramatične i sjetne; duže, tehnički zahtjevne, nisu minijature scherza (4 i 2 u sonatama) o osamostaljuje od klasičnih višestavačnih oblika gdje je bio treći stavak (od Beethovena nadalje) – ne od koncerata jer je tamo treći stavak rondo o nije šaljiv nego dramatičan, virtuozan i lirski impromptu (4) o poznat Fantaisie Impromptu ABA forme koncerti (2) o e-mol, f-mol – za klavir – mladenačka djela nastala u Poljskoj sonate (3) o poznata b –mol s pogrebnim maršem ronda (3)

13

RAZVOJ PROGRAMNE GLAZBE Hector Berlioz -

Pariz u to vrijeme preferira operu, voli virtuozitet i natjecanja, zastupljena je salonska glazba i nema interesa za lied, instrumentalnu glazbu i komornu glazbu

-

odabire glazbu nad medicinom te ga otac više ne financira studira u Parizu, a nakon osvojene nagrade Prix de Rome mora ostati u Rimu, no ostaje samo godinu dana razočaran zastarjelošću i siromaštvom tamošnjeg glazbenog života skladateljski uspjeh u inozemstvu, neprihvaćen u Parizu dirigent, majstor orkestracije, glazbeni kritičar traži svoju srodnu dušu, zaljubljuje se u glumicu neuzvraćena ljubav – nastaje Fantastična simfonija o pet stavaka o programno o nije u klasicističkom stilu o tema je idée fixe - javlja se u svim stavcima uz prilagodbe i mijenjanja raspoloženju bogata, napredna, moderna orkestracija napisao Traktat moderne instrumentacije (kasnije dodan i dio o dirigiranju) ostale simfonije o Romeo i Julija  dramatizacija simfonije - koristi ljudski glas  8 stavaka o Harold u Italiji  prema Byronu (Hodočašće Childea Harolda)  programno orkestralno djelo u 4 slike  opis Haroldovih osjećaja – subjektivno, autorski  Haroldova tema – idée fixe o Velika žalosna i trijumfalna simfonija za srpanjske žrtve iz 1830.  3 stavka: Posmrtna koračnica, Nadgrobno slovo, Apoteoza  pisano za veliki puhački sastav namijenjen izvedbi na otvorenom, kasnije dodani i gudači o orkestralne uvertire: Kralj Lear, Rimski karneval, Gusar duhovna glazba – monumentalnost o Requiem za oko tisuću izvođača o Te Deum o oratorij Kristovo djetinjstvo u 3 slike – komorno tretiranje orkestra koncertna dramatska opera Faustovo prokletstvo na Goethea o u operama dramu prenosi u orkestar o tri glavna lika – Faust, Margareta, Mefisto ostale opere: Benvenuto Cellini, Trojanci, Beatrice i Benedikt

-

-

-

-

-

14

Franz Liszt -

-

-

-

svestran – virtuoz na klaviru, dirigent, skladatelj, pedagog, kritičar iz Mađarske, ali priča njemački služi kod obitelji Esterhazy kao i Haydn školovanje u Beču, podučavaju ga Salieri i Czerny natjecanja u Parizu; upisuje i pariški konzervatorij, no stranac je, teško se snalazi, izbačen, te nastavlja privatne satove; druži se s visokim krugovima Chopin ga upoznaje s groficom d'Agoult s kojom bježi iz Pariza u Švicarsku obtelj s troje djece, jedna od njih je buduća Wagnerova žena Kozima žene lude za njim, putuje, svira po turnejama – ljubav se hladi i prekidaju veza s Karolinom Wittgenstein pijanistička konkurencija: Sigismund Thalberg o Thalberg je prvi pijanist svijeta, ali Liszt je jedini o kasnije Liszt napušta pijanizam i nastavlja komponirati vodi Weimarski koncertni život (koncerti, izvedbe, promocije) 1965. se zaređuje utemeljitelj Novonjemačke škole koja će se protiv konzervativizma koji zagovara leipziški konzervatorij (utemeljio Mendelssohn) o djeluju: Peter Cornelius (opera buffa Bagdadski brijač), Joachim Raff, Hans von Bülow, Alexander Ritter prerade i obrade orkestralnih djela (opere, simfonije, koncerti) za klavir o pisao varijacije na tuđe (često operne) teme o izvadci svih devet Beethovenovih simfonija (!) o obrade narodnih napjeva – 19 mađarskih rapsodija o obradio virtuozne Paganinijeve etide-capriccie za violinu (6)  uzor Paganini, virtuoz na violini  želi prenijeti violinsku tehniku na klavir originalna djela za klavir: o Ljubavni snovi (Liebestraum) o koncertne etide  samostalne po uzoru na Chopina  programni naslovi; nedidaktičke o dvije Legende o ciklus Utjehe (Consolations) o balade o zbirke Godine hodočašća  zbirka tri suite za klavir solo  Kompilacije dojmova po Švicarskoj  Dojmovi iz susreta s talijanskom kultura i književnošću  Odrazi života u Rimu o 2 klavirska koncerta (Es-dur i A-dur sa samo jednim stavkom) o Ples mrtvih (Totentanz)  programno, na temu mise za mrtve Dies Irae o Sonata u h-molu (opsežan prvi stavak sličan simfoniji o Faustu) o 4 Mephisto valcera

15

-

-

-

autor oblika simfonijske pjesme o jednostavačno, programno, orkestralno djelo o napisao ih 12 (Što se čuje u brdima, Torquato Tasso, Preludiji; Orfej – mitološka tema, oživljava Gluckovu operu; Prometej, Mezopa, Hungaria, Hamlet, Ideali…) dvije programne simfonije o Faustu i o Danteu religiozan – duhovna djela o 2 mise – Granska; Mađarska krunidbena; gregorijanski motivi, mađarski napjevi o 2 oratorija – Sveta Elizabeta, Krist (gregorijanske melodije) solo pjesme; prokomponirane, zahtjevne radovi: Chopin, Ciganska glazba u Mađarskoj, Wagnerove glazbene drame, Budućnost crkvene glazbe…

16

WAGNER I REFORMA OPERE Richard Wagner -

-

reforma opere o dotadašnje stanje  dominacija vokala nad sadržajem opere (katkad besmislene radnje)  nema kontinuiteta – opere podijeljene u samostalne brojeve o 1. uveo prizore (zaplet, rasplet) o 2. lajtmotivski rad kao conditio sine qua non  motiv koji se proteže kroz cijelu operu - jedinstvenost, integritet  odlomci povezani jedan s drugim o 3. simfonizacija orkestra  uvodi beskrajnu melodiju u kontinuitetu – prelijeva se iz vokalne u orkestralnu dionicu o 4. dramatizacija orkestra  sudjeluje u dramskoj radnji – nije samo pratnja  uloge orkestra: uvertire, interludiji, preludiji, postludiji  vokalna dionica i orkestar izjednačeni; nema tipičnih arija o djela„Opera i drama“ – 1851., „Umjetničko djelo budućnosti“, „Umjetnost i revolucija“ o gesamt kunst werk – jedinstvo svih umjetnosti o sadržaj: germanski; mitologije, legende o teme  ljubav - uzvišena, idealizirana, završava tragično, smrću jer jedino tako može ostati besmrtna  smrt – oslobođenje, iskupljenje od životnih muka pjevači Wagnerijanci – bučni kako bi se čuli nad bučnim orkestrom veza s Lisztovom kćerkom Kozimom,, napisao joj simfonijsku pjesmu Siegried idila prema njihovom sinu opere o mladenačke: Vile, Izabrana ljubavi o Rienzi – majerberski stil, opera spasa, nakon nje počeo s reformom o Ukleti Holandez  lajtmotivi od predigre do kraja  sadržaj: mitologija, srednjovijekovne legende  sam piše libreto, proučava predloške  lutanje morima (romantičarski motiv)  Senta – zaručena, odriče se ljubavi zbog Holandeza  on ju uočava u društvu bivšeg zaručnika i pomisli da ga vara, odlazi dalje ploviti  ubija se ona, ubija se on, lađa tone, u smrti našao spas  poema oceana – ritam opere ocrtava nemir mora o Tannhauser [tanhojser]  legenda o minnesängeru  suprotstavljeni likovi: Elizabeta predstavlja čistu ljubav, dok Venera predstavlja ovozemaljsku ljubav

17

o Lohengrin  prva usavršena reformirana opera, temeljena na lajtmotivu  tri svijeta  nadljudsko – Lohengrin  sanjarsko – Elza  podlo, opako – Ortruda o tetralogija Prsten Nibelunga  Rajnino zlato, Die Walküre, Siegfried, Sumrak bogova  limeni puhači dominiraju (Wagnerovske tube)  recitativ dominira – deklamatorni stil o Tristan i Izolda  inspirirala ga ljubav prema Matildi  Tristan akord (f, h, dis, gis)  disonance, nagli skokovi, kriza romantičarske harmonije  proširenje tonaliteta – gubi se značaj osnovnog tonaliteta, nema osjećaja tonike o Majstori pjevači (Meistersingeri)  pjevačko natjecanje u Nürnbergu  povratak starom stilu o napravio amfiteatralno kazalište bez loža i balkona o opera Parsifal – traženje duhovnog mira o umire u Italiji od srčanog udara

18

TALIJANSKA I FRANCUSKA OPERA DO PRIJELAZA U 20. STOLJEĆE Talijanska opera Giuseppe Verdi -

-

djeluje u vrijeme razjedinjene Italije nije formalno obrazovan (nije primljen u Milanu, uči privatno) Wagnerova reforma nije previše prihvaćena začetnik realizma – na scenu dovodi obične ili pak neprihvaćene ljude s ruba društva opere o Oberto, conte di san Bonifacio  veliki uspjeh, izvedeno u Milanu, utjecaj Rossinija, Bellinija, Donizettija o Lažni Stanislav (Jedan dan kraljevanja)  vedro, komično, optimistično  neuspjeh jer ju je morao napisati nakon smrti dvoje djece i žene  o Nabucco  bel canto, arijoznost, kantabilnost  zbor zastupljeniji  bogatija instrumentacija  postala simbol talijanske želje za ujedinjenjem o I Lombardi o Ernani  počinje suradnju s velikim libretistom Francesco Maria Piave o Ivana Orleanska, Attila, Macbeth, Gusari, Luisa Miller o prvi operni vrhunac: latinska trilogija  Rigoletto  Trubadur  Traviata o drugi operni vrhunac  Aida (majerberski tip, izvedena na otvorenju Sueskog kanala 1871.) o susreće libretista Arrigo Boito koji mu piše libreta za opere Otello i Falstaff prema Shakespeareu. o u stilu Wagnera  podjela na prizore  simfonizacija orkestra  beskrajna melodija  lajtmotivi  dramski zaplet ostala djela o gudački kvartet u e-molu o I pezzi sacri za zbor (a capella i uz orkestar) o Requiem posvećen književniku Alessandru Manzoniju

Opera poslije Verdija -

veristički pravac (Mascagni, Leoncavallo…) o realistično prikazivanje ljudskih sudbina o pjevna melodija uz isticanje dramskih efekata (udaljavanje od bel canta) o suprotnost Wagneru (mitologija, simbolika, filozofija, epika, legende) – obrađuje svakodnevne teme i ljudske emocije o ljubavne teme s tragičnim završetkom 19

-

Pietro Mascagni – Cavaleria Rusticana Ruggiero Leoncavallo – I pagliacci Amilcare Ponchielli – Gioconda

-

Arrigo Boito – Mefistofele, Nerone Antonio Smareglia o rođen u Puli od majke Hrvatice; Istarska svadba – folklor o dramatični zapleti – ljubav, ljubomora o Italijom se širi praznovjerje da slušanje njegovih djela donosi nesreću o ugovor s izdavačkom kućom Ricordi zagorčao mu život o oslijepio Giacomo Puccini o izuzetno poznate arije o portreti ženskih likova (Mimi iz La Boheme, Madame Butterfly, Liu iz Turandota) o La Bohéme, Tosca, Madame Butterfly (pentatonske i cijelostepenje ljestvice, ugođaj starog istoka), Turandot o tri jednočinke (Triptihon): Plašt, Sestra Angelica, Gianni Schicchi Umberto Giordano – Andrea Chénier Ermanno Wolf Ferrari – komična opera Četiri grubijana

-

-

Francuska opera -

-

-

-

-

Charles Gounod o Faust – u operi razrađen odnos glavnog lika Fausta i Margarete o začetnik opere izmiješanih karaktera – miješa seriu i buffu Léo Delibes – piše opere, poznat po baletu Coppélia Georges Bizet o scenska glazba Arležanka o Carmen – premijera neuspjela, kasnije trijumfira po svijetu – scenski realizam Jules Massenet- Manon, Werther Camille Saint-Saëns o orkestralna suita Karneval životinja o Samson i Dalila (izveo Liszt) o simfonijske pjesme Herkulova mladost, Danse macabre o koncerti: 5 klavirskih, 3 violinska, 2 čelistička Jacques Offenbach o operete  Orfej u podzemlju  Lijepa Jelena, Modrobrad, Pariški život, Fortuniova pjesma o opera Hoffmannove priče Eduardo Lalo, Gustave Charpentier, Charles Lecocq

20

SLAVENSKA GLAZBA DO PRIJELAZA U 20. STOLJEĆE -

druga polovina 19. stoljeća u Rusiji – dva smjera u politici i književnosti: o narodni smjer  glavni predstavnici – članovi skupine Ruska petorica o zapadnjački smjer

Ruska petorica

-

-

-

-

o vođa Petorice – Milij Balakirjev o okupljeni u Petrogradu, žele stvoriti nacionalnu rusku glazbenu školu  uzor – Mihail Glinka – otac ruske glazbe  programne simfonije pjesme  za razliku od njih, Čajkovski djeluje u Moskvi 1. Milij Balakirjev o simfonije o poznata simfonijska pjesma Tamara o obrade ruskih napjeva o sonate i koncerti za klavir o smisao za folklor (naročito istočnjački) 2. Cesar Cui o najpoznatiji po svojim solo popijevkama; piše i opere 3. Aleksandar Borodin o opera Knez Igor – ruski jezik i sadržaj – folklor  poznati Polovjetski plesovi iz opere – istočnjački ugođaj  široka raspjevanost  važnost zborova o 3 simfonije, 2 gudačka kvarteta, solo pjesme 4. Nikolaj Rimsky-Korsakov o opere Pskovičanka, Snjeguročka (opera bajka), Sadko o orkestralna suita Šeherezada  uglazbio četiri priče iz Tisuću i jedne noći – orijentalni ugođaj o uvertira Španjolski capriccio o udžbenik Osnove instrumentacije o učitelj Stravinskog 5. Modest Petrovič Musorgski o najtalentiraniji od petorice o radi najviše na operama i solo popijevkama  opera Boris Godunov - operni realizam  komične opere Hovanščina i Soročinski sajam  zbirke solo pjesama o Dječja soba, Bez sunca, Pjesme i plesovi smrti  poznate solo pjesme Pjesma o buhi, Hopak  orkestralna skladba Noć na pustoj gori (Noć na golom brdu)  Slike s izložbe za klavir o nastale kao asocijacije na izložbu slika prijatelja mu Viktora Hartmanna o niz slika povezanih Promenadom (šetnja) o forma ronda o česte izvedbe u Ravelovoj orkestralnoj verziji  piše u duhu narodne glazbe 21

Petar Ilijič Čajkovski -

za razliku od petorice – obrazovan u Petrogradskom konzervatoriju mecena, bogata udovica Nadežda von Meck ga financira pod uvjetom da ga ne upoznaju homoseksualac – smrtno kažnjivo u to vrijeme smatra da je sreća trenutačna i da sudbina određuje život piše uglavnom klasične oblike o prvi pisac ruskih simfonija – napisao ih šest  posljednje – Patetična u h-molu – „djelo u koje sam unio svu svoju dušu“ o uvertire/simfonijske pjesme  Romeo i Julija, Francesca da Rimini i druge  uvertira o porazu Napoleona u Rusiji  Talijanski Capriccio o koncertantna glazba  za klavir u b-molu  za violinu u D-duru  varijacije na rokoko temu za violončelo u A-duru o klavirske skladbe  Godišnja doba  Dječji album o solo pjesme  folklorni elementi o opere  lirske, intimne drame  utjecaj realizma  Evgenij Onjegin, Pikova Dama o baleti  Ščelkunčik (Orašar), Trnoružica, Labuđe jezero

Predstavnici na prijelazu u 20. stoljeće -

-

Anatolij Ljadov o klavirske skladbe i orkestralna djela o poznate simfonijske slike Baba Jaga, Začarano jezero, Kikimora, Iz apokalipse Aleksandar Glazunov o instrumentalne skladbe – piše za klavir i orkestar; 9 simfonija Sergej Tanjejev o simfonije, popijevke, zborske skladbe Sergej Rahmanjinov o lirski, patetični, tragični i bolni elementi o iskorištavanje zvučnih mogućnosti klavira – bogat i gust slog  preludiji, etide, moments musicaux  Preludij u cis-molu, Polichinelle (lakrdijaš, pajac)  varijacije na Chopinovu i Corellijevu temu, dvije sonate  4 klavirska koncerta (najpopularniji u c-molu)  Rapsodija na Paganinijevu temu za klavir i orkestar o simfonijska pjesma Otok mrtvih o piše i opere, solo popijevke o kantata Zvona za soliste, zbor i orkestar 22

-

Aleksandar Skrjabin o najava dvadesetog stoljeća, osebujne harmonije o uvodi kvartne akorde – korak rušenju tonaliteta o Prometejev akord ili akord vatre – C/Fis/B/E/A/D o simfonijske poeme  Poema ekstaze  Božanstvena poema  Prometej - Poema vatre  uključuje partituru za svjetlosni klavir koji se svira kao i klavir, no projektira obojena svjetla na platno umjesto tonova o drži da glazba dovodi do katarze, povezivanje s božanskim o proučava filozofe, velik mistik o skladatelj i pijanist (neopisiv ton dok svira) o minijature, preludiji, etide, mazurke, valceri, sonate za klavir o koncert za klavir i orkestar u fis-molu

23

ROMANTIZAM U ČEŠKOJ, SLOVAČKOJ, NORVEŠKOJ I FINSKOJ Italija i Njemačka -

nemaju nacionalnih opera u ostalim zemljama se bude nacionalne težnje

Bedrich Smetana -

Češka – djeluje u Pragu nacionalne opere Brandenburžani u Češkoj (majerberski stil), Prodana nevjesta i dr. tragična opera Dalibor preuzeo lajtmotive, orkestraciju i podjelu na činove od Wagnera programne simfonijske pjesme o tri simfonijske pjesme pisane u Švedskoj o ostalih 6 u zbirci „Moja domovina“ („Má vlast“)  Vyšehrad, Vltava, Šárka, Iz čeških lugova i gajeva, Tábor, Blánik  rodoljublje, melodijska invencija  lirski, epski i dramski elementi  češki folkor o klavirske skladbe  romantično-programni komadi  češki plesovi

Antonin Dvořák -

-

-

orkestralna djela: o 9 simfonija (prve četiri nisu numerirane, pa je zadnja peta)  dio života proveo u Americi gdje predaje glazbu i piše zadnju, petu simfoniju Iz novog svijeta s češkim folklorom, ali i američkim (crnci, Indijanci) o Serenada u E-duru op. 22 za orkestar o Slavenski plesovi za orkestar ili klavir četveroručno o Slavenske rapsodije, uvertire o Simfonijske varijacije op. 78 o Scherzo capriccioso o simfonijske pjesme (najpopularnija Podnevna vještica) koncerti o za klavir, za violinu, za violončelo u h-molu brojna komorna djela za klavir o Poetski dojmovi, Humoreske o Legende za klavir četveroručno opere o Rusalka i druge crkvena glazba o Stabat Mater, Requiem, Te Deum, oratorij Sveta Ljudmila solo pjesme o zbirke Ciganske pjesme i Biblijske pjesme

24

Edvard Grieg -

-

Norveška uči u Leipzigu, vraća se u Norvešku i upoznaje pjesnika, rodoljuba koji u njemu pobuđuje nacionalne osjećaje, upoznaje norveške nacionalne plesove i popijevke spoj ranonjemačkog romantizma i nacionalne narodne norveške glazbe djela za klavir o minijature, Norveški plesovi o Koncert za klavir i orkestar u a-molu orkestralno o Peer Gynt – norveški junak o kojem je pisao Ibsen

Jean Sibelius -

Finska, djeluje većinom u 20. st. simfonijska programna djela po uzoru na Richarda Straussa (v. poslije) uglazbio finski ep Kalevala simfonijska pjesma Finlandia – domoljubna kompozicija zabranjena u Rusiji najveći finski simfoničar 20. st., poznata sedma simfonija

Ostali -

Zdenko Fibich – Češka – opera Hedy Ján Levoslav Bella – Slovačka

25

NJEMAČKA GLAZBA DO PRIJELAZA U 20. STOLJEĆE Johannes Brahms -

-

-

-

rođen u Hamburgu (Nijemac), odličan pijanist korepetira mađarske violiniste (npr. Joseph Joachim) i upoznaje njihov folklor prijateljstvo sa Schumannom, nakon njegove smrti prosi Klaru Schumann, no odbija nema obitelj, seli u Beč gdje nema buran život teoretičar romantizma Eduard Hanslick drži da glazba ne može izražavati ništa osim nje same – protiv programnosti – daje Brahmsa za uzor jer ne piše programnu glazbu ni opere, već klasične instrumentalne oblike: orkestralna glazba o 4 simfonije (c-mol, D-dur, F-dur, d-mol) – nema programnosti koncerti o dva klavirska o jedan violinski - prozvan koncertom protiv violine zbog izuzetne težine izvedbe klavirska djela o sonate, rapsodije, intermezzi, balade o Varijacije i fuga na Händelovu temu o varijacije na Paganinijevu i Haydnovu temu o Mađarski plesovi (kasnije orkestrirani) komorna djela vokalna djela o solo pjesme (33 opusa), zborske skladbe, kantate, oratoriji o Njemački rekvijem

Anton Bruckner -

-

-

Austrija veliki uzor mu je Wagner iako ne piše programnu glazbu Eduard Hanslick (v. kod Brahmsa) mu zagorčao život optužujući ga da je wagnerijanac zbog upotrebe tristan-harmonija, tuba i lajtmotiva zbog čega ga osuđuje i cijeli Beč preuzeo Wagnerovu orkestraciju – veliki orkestar, limeni puhači 9 simfonija – prave romantične o u simfonijama nema ljudskih glasova o opsežne - dvostruko duže trajanje od uobičajenih o koristi tri teme o finala – javljaju se teme iz prijašnjih stavaka, katkad ostavljaju dojam nesređenosti religiozan, orguljaš, improvizator – piše djela za orgulje crkvena glazba o 3 mise (najljepša crkvena glazba 19. st.) – d-mol, e-mol, f-mol o Te Deum – izvodi se samostalno ili umjesto četvrtog stavka kojeg nema u devetoj, nedovršenoj simfoniji o 150. psalam – posljednje vokalno djelo

26

Gustav Mahler -

-

djeluje na prijelazu u 20. stoljeće u Austriji ravnatelj bečke opere zbog čega se morao odreći vjere (Židovstvo) – i tada djeluje antisemitizam u Austriji kasnije će to postati najbolja operna kuća u Europi Alma Schindler – brak, dvije kćeri nakon smrti kćerke Mahler pada u očaj – pesimizam, kriza u braku spašava brak nakon obraćanja Sigmundu Freudu, odlazi u Ameriku napuštajući vođenje operne kuće ipak se vraća u Austriju zbog slaba srca, umire u Veneciji devet simfonija o svojevrstan Mahlerov životopis; strah od smrti, pesimizam, teška i mračna glazba, da bi odjednom nastupilo veselje – česta mijenjanja raspoloženja o prva simfonija – Titan  treći stavak je pogrebni marš u stilu satire, ismijavanja i parodije  životinje žalosno ispraćaju lovca a trebale bi biti sretne  tema: Frére Jacques (Bratec Martin) u molu, kanon o inače koristi ljudski glas u simfonijama; 5., 6., i 7. su samo orkestralne o osma simfonija – posvećena Almi – Simfonija tisuće – za oko 1000 ljudi, od čega oko 500 u zboru  megalomanija – tipični kasni romantizam o velik orkestar – limeni puhači, udaraljke, pet harfi ciklusi popijevaka uz orkestar o zbirka Pjesme mrtvoj djeci (Kindertotenlieder) o Pjesma o zemlji – opsežno, stihovi iz starokineske poezije

Max Reger -

borbena narav – suprotstavlja se novonjemačkoj Münchenskoj školi ne obazire se na ukus publike – piše djela ne brinući se hoće li se ikomu svidjeti glavna područja rada: o komorna glazba o orgulje  fantazije na razne korale, fantazija i fuga na ime Bach - najznačajnija djela za orgulje od Bacha do danas  fuge i teme - podsjećaju na Bacha; oživljava se barok i prije pojave neobaroka nakon I. svj. rata  nove, bogate harmonije – romantička značajka o klavir  burleske, sonatine, zbirka Iz mog dnevnika  Introdukcija, passacaglia i fuga u h-molu za dva klavira o orkestralna glazba  suite (npr. Böcklinova suita op. 128 na dojmove slika A. Böcklina, poznat stavak Mrtvi otok) o vokalna glazba (popijevke, zborske skladbe, oratoriji) o majstor varijacija

27

Richard Strauss -

-

-

-

Mahlerov nasljednik na mjestu ravnatelja bečke opere programna glazba – nastavlja s Lisztovim simfonijskim pjesmama dirigent, ima svoj orkestar; mnoge turneje kasnije se povlači u svoju kuću na brdima u Alpama na miru skladajući, katkad se vraćajući u gradsku vrevu tipični kasni romantičar, djeluje u 20. st., naglašena orkestracija simfonijske pjesme: o Don Juan o Don Quijote o Tako je govorio Zaratustra  Zaratustra – perzijski mudrac  po Nietzscheovoj knjižici o Smrt i preobrazba o Vragolije Tilla Eulenspiegela  Till Eulenspiegel – šaljivac programne simfonije: o Sinfonia Domestica o Simfonija s Alpa opere: o Saloma, Electra – mitološke i antičke teme (Rim, Grčka) o Kavalir s ružom – približava se operi realizma o iskustvo pisanja simfonijskih pjesama prenosi u opere o orkestracija u operama slična orkestraciji u simfonijskim pjesmama solo popijevke o po uzoru na Schumanna uz više dramatike o poznate Četiri zadnje pjesme, njegovo zadnje djelo (1946.-1948.)

Hugo Wolf -

-

predstavnik solo popijevki o šest zbirki; svaka zbirka prema stihovima jednog pjesnika o najpoznatija zbirka s Mörikeovim stihovima kritičar, djeluje u Beču pripadnik novonjemačke škole – utjecaj Wagnera i Liszta ne piše programno završio tragično (u ludnici) visokoobrazovan razrađena klavirska pratnja

Opera -

ostali predstavnici opere u kasnom romantizmu: o Carl Goldmark, Engelbert Humperdinck (dječja opera Ivica i Marica), Eugen d'Albert, Max von Schillings, Hans Pfizner, Franz Schreker… o Johann Strauss Jr. (bečki valceri– Na lijepom plavom Dunavu, Priče iz Bečke šume, Proljetni zvuci, Ruže s juga, Vino, žena i pjesma, opereta Šišmiš  *Johann Strauss Sr. – Radetzky marš

28

OBNOVA FRANCUSKE GLAZBE Uvod -

prva polovina 19. st. – u Parizu se malo sklada (poznatiji jedino Hector Berlioz) izvode se opere, javnosti su zanimljivi virtuozi, koncerti, natjecanja i salonska glazba 1871. Camille Saint-Säens osniva Nacionalno društvo za glazbu o svrha: potaknuti stvaranje i izvođenje klasičnih, instrumentalnih i komornih francuskih djela

César Franck -

-

orguljaš i skladatelj; član Društva nov i svjež stil – široke melodije, kromatika, polifonija, bogate harmonije simfonija u d-molu – jedina djela za klavir o simfonijske varijacije za klavir i orkestar o Preludij, koral i fuga za klavir o Preludij, arija i finale za klavir o Sonata za klavir o Sonata za violinu i klavir Tri korala za orgulje i ostala djela za orgulje oratorij Blaženstva

Impresionizam -

-

u slikarstvu: o impresija – trenutačni dojam o slikari se žele suprotstaviti akademskom slikanju o slikanje mrtve prirode ili prema sjećanju o slika se dojam; shvaćaju da se boje mijenjaju pod utjecajem svjetla o boja i obrisi u prvom planu, ne figura o nema miješanja boja – direktno nanosili u književnosti o simbolizam o cilj stvoriti atmosferu (Mallarme, Verlaine)

Claude Debussy -

-

najznačajniji predstavnik impresionizma boja zvuka i akordi u prvom planu, želi stvoriti atmosferu paralelno nizanje akorada, povećani akordi disonance se slobodno tretiraju, doprinose boje (nema priprave, nema rješenja) izbjegavanje dura i mola, traži novi zvuk – ugrozio tonalitet o pentatonika, modusi, cijelostepena ljestvica o uzor: čuo glazbu iz dalekih krajeva (Indonezija, Mussorgski) na svjetskoj izložbi u Parizu BIOGRAFIJA studij na pariškom konzervatoriju natječe se za Prix de Rome, čuvenu rimsku nagradu vraća se u Pariz – boemski život, druženje s umjetnicima, siromašni, težak život suarea – okupljanje umjetnika ili intelektualaca, najčešće u salonima 29

-

-

-

DJELA najočitiji impresionizam u djelima za klavir suptilne harmonije i boje, cjelostepene i pentatonske ljestvice, stari tonaliteti dinamička profinjenost, nevelik zvuk, nevelike razlike u dinamici, nema prevelike buke očituje se ljubav prema prirodi i životu specifični impresionistički način doživljavanja života paleta zvukovnih boja djela za klavir o dvije Arabeske o ciklus Estampes  1. Pagodes  2. Večer u Grenadi  3. Perivoji u kiši o dva sveska preludija  vrhunac impresionističke klavirske glazbe  imaju nazive  slobodna forma  suptilnost, simbolističko poimanje života  npr. Potonula katedrala, Djevojka lanene kose, Koraci u snijegu o Suite bergamasque o Children's Corner – zbirka minijatura o etide komorna djela orkestralna djela o Preludij za poslijepodne jednoga fauna (Faunovo poslijepodne)  Faun – mitološko biće – svira frulu, sanjari, pa drijema  inspiriran Mallarméovom poemom  orkestralni kolorizam o More (La mér) opera o Pelléas et Melisande (Peleas i Melisanda)

Gabriel Faure -

orguljaš, upravitelj pariškog konzervatorija klavirske minijature, solo popijevke Rekvijem za soliste, zbor, orgulje i orkestar sklon modusima, neobične harmonije – impresionizam

Maurice Ravel -

umro nakon eksperimentalne operacije za liječenje disleksije i disgrafije ritmičan, djela u različitim stilovima (ne samo impresionizam) uglavnom je u tonalitetu, ne izbjegava dur i mol klavirska djela o Pavana za preminulu infantkinju o ciklus Ogledala (br. 4 „Alborada del gracioso“) o Gaspar noćnik (impresionistički), Moja majka guska, Couperinov grob o dva koncerta za orkestar (jedan samo za lijevu ruku)

30

-

-

orkestralna djela o uvertira Šeherezada o Bolero o Španjolska rapsodija o orkestrirao Slike s izložbe solo pjesme o Tri Mallarméove pjesme baleti o Daphne i Chloe o Dijete i čarolije

Suvremenici -

-

-

Paul Dukas – balet (koreografska simfonija) La perí; simfonijska pjesma Čarobnjakov učenik ♥ Albert Roussel o trostavačna orkestralna kompozicija Evocassions o Flamanska rapsodija – nizozemski folklor o za klavir  Rustiques – seljački život  Sonatina i suita op. 14 o vokalno  80. psalam (kontrapunktski razrađen) za tenor, zbor i orkestar  solo popijevke Florent Schmitt o romantičar među impresionistima, uglavnom piše u tonalitetu o balet Salomina tragedija o Psalam 56 za soliste, zbor i orkestar o klavirski kvintet Vincent d'Indy – osnovao Scholu cantorum Charles Maria Vidor – orguljaš i skladatelj

31