postrojenja iznad 1 kV.pdf

HRVATSKA KOMORA INŽENJERA ELEKTROTEHNIKE

STRUČNI SEMINAR

ELEKTRIČNA POSTROJENJA NAZIVNIH IZMJENIČNIH NAPONA IZNAD 1 kV

Predavači: Prof. dr. sc. Ivo Uglešić, dipl. ing. Miroslav Křepela, dipl. ing.

2013.

Stručni seminar Hrvaske komore inženjera elektrotehnike:

ELEKTRIČNA POSTROJENJA NAZIVNIH IZMJENIČNIH NAPONA IZNAD 1 kV      

Predavači: Prof.dr.sc. Ivo Uglešić, dipl.ing. Miroslav Křepela, dipl.ing.

Sadržaj:

1. 2.

3.

4. 5. 6.

7.

8.

Uvod Opće odredbe i temeljni zahtjevi 2.1. Način postupanja s neutralnom točkom 2.1.1. Izolirana neutralna točka 2.1.2. Rezonantno uzemljenje neutralne točke 2.1.3. Neutralna točka uzemljena preko velikog otpora 2.1.4. Neutralna točka uzemljena preko male impedancije 2.1.5. Posebni slučaj uzemljenja neutralne točke preko malog otpora 2.1.6. Kruto ili direktno uzemljena neutralna točka 2.2. Nazivne veličine i dimenzioniranje postrojenja 2.2.1. Nazivni naponi i stupnjevi izolacije 2.2.2. Nazivne struje i struje kratkog spoja 2.2.3. Nazivna frekvencija 2.2.4. Korona 2.2.5. Prenaponi 2.2.6. Harmonici 2.2.7. Mehanički zahtjevi 2.2.8. Klimatski uvjeti i uvjeti okoliša Električna izolacija 3.1. Plinoviti dielektrici 3.2. Kruti dielektrici 3.3. Unutarnja parcijalna izbijanja 3.4. Tekući dielektrici 3.5. Koordinacija izolacije 3.5.1. Klasična metoda koordinacije izolacije 3.5.2. Statističko – matematička metoda koordinacije izolacije Električna oprema i proizvodi Elektroenergetska postrojenja Sigurnosne mjere 6.1. Zaštita od izravnog dodira i sigurnost pri radu 6.2. Zaštita od neizravnog dodira 6.3. Zaštita od električnih lukova izazvanih kvarom 6.4. Zaštita od izravnih udara munje 6.5. Zaštita od požara 6.6. Elektromagnetska polja 6.6.1. Pregled i usporedba domaćih i stranih norma i propisa na području elektromagnetskog zračenja 6.6.2. Utjecaj polja na osoblje i opremu 6.6.3. Biofiziološki utjecaj elektromegnetskog polja pogonske frekvencije Sekundarni sustav upravljanja, zaštite i mjerenja te postrojenja pomoćnih napajanja 7.1. Sekundarni sustav upravljanja, zaštite i mjerenje 7.2. Postrojenja pomoćnih napajanja Uzemljivački sustavi 8.1. Specifični otpor tla 8.2. Vrste uzemljivača 8.2.1. Površinski uzemljivač 8.2.2. Štapni uzemljivač 8.2.3. Križni uzemljivač 8.2.4. Temeljni uzemljivač 8.2.5. Prstenasti uzemljivač 8.3. Naponi dodira i koraka 8.3.1. Napon dodira 8.3.2. Napon koraka LITERATURA

2    

 

1. UVOD Elektroenergetska postrojenja nazivnih napona iznad 1 kV projektirana i građena u periodu od 1974. do 2010. godine morala su zadovoljavati zahtjeve propisane Pravilniku o tehničkim normativima za elektroenergetska postrojenja nazivnih napona iznad 1000 V (»Službeni list SFRJ« br. 4/74 i 13/78) [1] i ostalim tada važećim Pravilnicima. Navedeni Pravilnik u osnovi se je oslanjao na njemačku praksu, odnosno njemačke VDE norme i detaljno je obrađivao tehničke zahtjeve za elektroenergetska postrojenja, te definirao osnovne tehničke značajke i veličine potrebne za njihovo projektiranje i dimenzioniranje. U međuvremenu je, 2001. god., temeljem čl. 9. Zakona o normizaciji (»Narodne novine« br. 55/96) [2], Hrvatski zavod za norme (tada Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo, DZNM), usvojio bez ikakvih preinaka europski dokument o usklađivanju Power installations exceeding 1 kV a.c. (HD 637 S1:1999) koja time postaje hrvatska norma Električna postrojenja nazivnih izmjeničnih napona iznad 1 kV (HRN HD 637 S1:2001) [3]. Hrvatski prijevod prvog izdanja ove norme DZNM je objavio ožujka 2002. S obzirom da se je nova hrvatska norma u dijelovima razlikovala od postojećih Pravilnika, isti su i dalje ostali na snazi, uz stav da se pri projektiranju i gradnji alternativno može koristiti nova hrvatska norma, ali ne u kombinaciji sa starim Pravilnicima, dakle ili nova norma ili stari Pravilnici. Novi Pravilnik o tehničkim zahtjevima za elektroenergetska postrojenja nazivnih izmjeničnih napona iznad 1 kV (u daljnjem tekstu Pravilnik) [4], koji se u pravilu oslanja na HRN HD 637 S1:2001 i ostale europske norme, donesen je 27.08.2010., a stupio je na snagu 14.09.2010., odnosno osam dana po objavljivanju u »Narodnim novinama« (čl. 76 Pravilnika). Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestali su važiti (čl. 73): •

Pravilnik o tehničkim normativima za elektroenergetska postrojenja nazivnog napona iznad 1000 V (»Službeni list SFRJ«, br. 4/74 i 13/78, članak 53. Zakona o normizaciji, »Narodne novine« br. 55/96 i članak 39. stavak 1. Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti, »Narodne novine« br. 20/10);

•

Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu elektroenergetskih postrojenja od prenapona (»Službeni list SFRJ«, br. 7/71 i 44/76, članak 53. Zakona o normizaciji – »Narodne novine«, br. 55/96 i članak 39. stavak 1. Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti – »Narodne novine, br. 20/10), u dijelu u kojem se to odnosi na elektroenergetska postrojenja prema odredbama ovoga Pravilnika;

•

Pravilnik o tehničkim mjerama za pogon i održavanje elektroenergetskih (»Službeni list SFRJ«, br. 19/68, članak 53. Zakona o normizaciji – »Narodne 55/96 i članak 39. stavak 1. Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i sukladnosti – »Narodne novine«, br. 20/10), u dijelu u kojem se to elektroenergetska postrojenja prema odredbama ovoga Pravilnika.

postrojenja novine«, br. ocjenjivanju odnosi na

Unutar prijelaznog razdoblja od jedne godine (dakle do 14.09.2011.) od stupanja ovog Pravilnika na snagu, još su se iznimno mogli primjenjivati navedeni propisi stavljeni izvan snage (čl. 73). Važno je reći (čl. 74.) da se prvi redovni periodični pregled, mjerenje i ispitivanje postojećeg elektroenergetskog postrojenja i električne opreme koji su bili izvedeni temeljem gore navedenih, ranije važećih propisa, mora izvršiti u roku od četiri godine od zadnjeg dokumentiranog pregleda, mjerenja i ispitivanja. Pravilnik se u svemu poziva na važeće hrvatske norme (u daljnjem tekstu HRN), odnosno europske norme (u daljnjem tekstu EN i/ili IEC) prihvaćene kao HRN, pri čemu se iste primjenjuju u varijanti važećoj na dan njihove primjene (čl. 75). Popis norma koje se primjenjuju pri projektiranju, izvođenju radova, uporabi, pogonu i održavanju elektroenergetskih postrojenja dat je u Prilogu A Pravilnika, a popis norma koje se primjenjuju na električnu opremu nazivnih izmjeničnih napona iznad 1 kV u Prilogu B Pravilnika.

  3    

2. OPĆE ODREDBE I TEMELJNI TEHNIČKI ZAHTJEVI Pravilnik se primjenjuje pri projektiranju, građenju (izvođenju radova), uporabi, odnosno pogonu i održavanju elektroenergetskih postrojenja namijenjenih za proizvodnju, prijenos, distribuciju, opskrbu odnosno korištenje električne energije, te na njihovu pripadnu električnu opremu, instalacije i procese (čl. 2) i to (čl. 3): •

• •

•

stanice (rasklopna postrojenja) sa sklopnim uređajima, s ili bez transformatora, s pratećim sekundarnim sustavima upravljanja, zaštite, mjerenja i komunikacija, pomoćnim istosmjernim i izmjeničnim niskonaponskim postrojenjima za vlastitu potrošnju, te ostalim pripadnim električnim (sabirnice, uzemljenje, gromobrani i dr.) i građevinskim podsustavima, u zatvorenim i/ili otvorenim pogonskim prostorima u području proizvodnje, prijenosa, distribucije, opskrbe i/ili korištenja električne energije; elektroenergetska postrojenja na stupu – sklopni uređaji i/ili transformatori koji se nalaze izvan zatvorenog električnog pogonskog prostora; elektrane ili više elektrana na istoj lokaciji – elektroenergetsko postrojenje koje obuhvaća generatore i transformatore sa svim pripadajućim sklopnim uređajima i svim pomoćnim električnim sustavima (vidjeti i navedeno pod „stanice“); elektroenergetska postrojenja u industriji, poljoprivredi, trgovačkim i ostalim javnim građevinama, uključivo veze među zatvorenim električnim pogonskim prostorima i stanicama na istoj lokaciji, osim kad su te veze dio prijenosne ili distribucijske mreže.

Pravilnik se primjenjuje i na svu električnu opremu i građevinske dijelove koji su sastavni dio elektroenergetskog postrojenja (čl. 3). Pravilnik se ne primjenjuje na (čl. 4): • • • • • • • • •

nadzemne i kabelske vodove među odvojenim elektroenergetskim postrojenjima koji su dio prijenosne ili distribucijske mreže; sustave električne vuče, osim stanice koje napajaju sustave električne vuče; rudarsku opremu i postrojenja; instalacije za fluorescentna rasvjetna tijela; elektroenergetska postrojenja na brodovima i obalnim postrojenjima; elektrostatsku opremu; ispitna mjesta (ispitne stanice i laboratorije), osim na stanice koje ih napajaju; medicinsku opremu; konstruiranje tvornički izrađenih i tipski ispitanih sklopnih uređaja koji moraju udovoljiti zahtjevima posebnih norma, navedenih u Prilogu B Pravilnika.

Uz ispunjavanje zahtjeva ovog Pravilnika, moraju se ispunjavati i zahtjevi propisani posebnim zakonima i propisima iz područja prostornog uređenja i gradnje, proizvodnje, prijenosa, distribucije, opskrbe odnosno korištenja električne energije, sigurnosti i zdravlja pri radu, zaštite od požara te zahtjevi propisani drugim posebnim propisima u varijanti na dan njihove primjene, kao što su, ali ne isključivo: •

4    

Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/2007, 38/2009, 55/2011, 90/2011, 50/2012) o Pravilnik o kontroli projekata (NN 89/2000) o Pravilnik o nostrifikaciji projekata (NN 98/1999, 29/2003) o Pravilnik o sadržaju izjave projektanta o usklađenosti glavnog odnosno idejnog projekta s odredbama posebnih zakona i drugih propisa (NN98/1999) o Pravilnik o uvjetima i mjerilima za davanje suglasnosti za započinjanje obavljanja djelatnosti građenja (NN 89/2006, 139/2006) o Pravilnik o uvjetima i načinu vođenja građevinskog dnevnika (NN 6/2000) o Pravilnik o tehničkom pregledu građevine (NN 108/2004) o Pravilnik o načinu zatvaranja i označavanja zatvorenog gradilišta (NN 2/2005)

 

Pravilnik o stručnom ispitu te upotpunjavanju i usavršavanju znanja osoba koje obavljaju poslove prostornog uređenja i graditeljstva (NN 24/2008, 141/2009, 23/2011, 129/2011, 109/2012) o Tehnički propis o građevnim proizvodima (NN 33/2010) o Tehnički propis za sustave zaštite od djelovanja munje na građevinama (NN 87/2008, 33/2010) o Tehnički propis za niskonaponske električne instalacije (NN 5/2010) Zakon o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji (NN 152/2008, 49/2011, 25/2013) o Pravilnik o suglasnosti za započinjanje obavljanja djelatnosti građenja (NN 43/2009 o Pravilnik o potrebnim znanjima iz područja upravljanja projektima (NN 45/2009) o Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji (NN 25/2013) Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/2007) o Pravilnik o znaku zaštite okoliša (NN 70/2008, 81/2011) o Pravilnik o mjerama otklanjanja štete u okolišu i sanacijskim programima (NN 145/2008) o Pravilnik o načinu pečaćenja prostorija, prostora i sredstava za rad nadziranih osoba prema propisima o zaštiti okoliša (NN 23/2012) Zakon o zaštiti od požara (NN 92/2010) o Pravilnik o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije (NN 35/1994, 110/2005, 28/2010) o Pravilnik o sadržaju plana zaštite od požara i tehnoloških eksplozija (NN 35/1994, 55/1994) o Pravilnik o sustavima za dojavu požara (NN 56/1999) o Pravilnik o uvjetima za obavljanje ispitivanja stabilnih sustava za dojavu i gašenje požara (NN67/1996, 41/2003) o Pravilnik o stručnim ispitima u području zaštite od požara (NN 141/2011) o Pravilnik o sadržaju elaborata zaštite od požara (NN 51/2012) o Pravilnik o temeljnim zahtjevima za zaštitu od požara elektroenergetskih postrojenja i uređaja (NN 146/2005) o Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 8/2006) o Pravilnik o razvrstavanju građevina, građevinskih dijelova i prostora u kategorije ugroženosti od požara (NN 62/1994, 32/1997) o Pravilnik o građevinama za koje nije potrebno ishoditi posebne uvjete građenja glede zaštite od požara (NN 35/1994) o Pravilnik o zahvatima u prostoru u postupcima donošenje procjene utjecaja zahvata na okoliš i utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša u kojima Ministarstvo unutarnjih poslova odnosno nadležna policijska uprava ne sudjeluje u dijelu koji se odnosi na zaštitu od požara (NN 88/2011) o Pravilnik o održavanju i izboru vatrogasnih aparata (NN 35/1994, 55/1994, 103/1996, 130/2007) o Pravilnik o uvjetima za ispitivanje uvezenih uređaja za gašenje požara (NN 75/1994, 119/2007) o Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/1994, 55/1994, 142/2003) o Pravilnik o mjerama zaštite od požara kod građenja (NN 141/2011) Zakon o zaštiti od buke (NN 30/2009) o Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/2004) o Pravilnik o načinu izrade i sadržaju karata buke i akcijskih planova te o načinu izračuna dopuštenih indikatora buke (NN 75/2009) Zakon o zaštiti od neionizirajućeg zračenja (NN 91/2010) o

•

•

•

•

•

  5    

Pravilnik o zaštiti od elektromagnetskih polja (NN 98/2011) Pravilnik o minimalnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima koji se odnose na izloženost radnika rizicima koji potječu od elektromagnetskih polja (NN 38/2008) Zakon o zaštiti na radu (NN 59/1996, 94/1996, 114/2003, 86/2008, 75/2009, 143/2012) o Pravilnik o zaštiti na radu na privremenim ili pokretnim gradilištima (NN 51/2008) o Pravilnik o sigurnosti i zdravlju pri radu s električnom energijom (NN 88/2012) o Pravilnik o zaštiti radnika od izloženosti buci na radu (NN 46/2008) Zakon o energiji (NN 120/2012) o o

•

• • •

•

• •

•

•

o Opći uvjeti za opskrbu električnom energijom (NN 14/2006) Zakon o tržištu električne energije (22/2013) o Mrežna pravila elektroenergetskog sustava (NN 36/2006) Zakon o elektroničkim komunikacijama (NN 73/2008, 90/2011, 133/2012) o Pravilnik o tehničkim uvjetima za elektroničku komunikacijsku mrežu poslovnih i stambenih zgrada (NN 155/2009) Zakon o hrvatskim željeznicama (NN 53/1994, 162/1998) o Pravilnik o tehničkim uvjetima kojima mora udovoljavati željeznički elektroenergetski infrastrukturni podsustav (NN 129/2010, 23/2011) Zakon o normizaciji (NN 163/2003) Zakon o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti (NN 20/2010) o Pravilnik o električnoj opremi namjenjenoj za uporabu unutar određenih naponskih granica (NN 41/2010) o Popis hrvatskih norma u području niskonaponske opreme 2009-10-01 (NN 123/2009) o Pravilnik o elektromagnetskoj kompatibilnosti (NN 23/2011) o Popis hrvatskih norma iz područja elektromagnetske kompatibilnosti (NN 35/2009, 22/2010) o Pravilnik o ocjenjivanju sukladnosti, ispravama o sukladnosti i označavanju građevnih proizvoda (NN 103/2008, 147/2009, 87/2010, 129/2011) o Pravilnik o obliku, sadržaju i izgledu oznake sukladnosti proizvoda s propisanim tehničkim zahtjevima (NN 46/2008) Zakon o otpadu (NN 178/2004, 153/2005, 111/2006, 60/2008, 87/2009) o Pravilnik o gospodarenju otpadnim električnim i elektroničkim uređajima i opremom (NN 74/2007, 133/2008, 31/2009, 156/2009, 143/2012) ostali, ovdje nenavedeni Zakoni i Propisi čija primjena je obvezna danom ugovaranja projekta elektroenergetskog postrojenja.

Svi navedeni zakoni, pravilnici i ostali podzakonski akti dostupni su na internetskim stranicama Narodnih novina, www.nn.hr. Pored navedene zakonske regulative, elektroenergetska postrojenja u vlasništvu Hrvatske elektroprivrede trebaju zadovoljiti i njezine granske norme, koje moraju biti usklađene s predmetnim Pravilnikom, važeće na dan njihove primjene, kao što su, ali ne isključivo: • • • • • •

6    

Tehničke mjere zaštite elektroenergetskih postrojenja i objekata od malih životinja (Bilten HEP-a br. 55/96) Pravila i mjere sigurnosti pri radu na elektroprijenosnim postrojenjima (Bilten HEP-a br. 180/07) Pravila i mjere sigurnosti pri radu na elektrodistribucijskim postrojenjima (Bilten HEP-a br. 94/01) Tehnički uvjeti za trafostanice 10(20)/0,4 kV, 1×630 kVA - kabelska izvedba (Bilten HEP-a br. 16/92) Tehnički uvjeti o izboru osobnih zaštitnih sredstava i zaštitne opreme za rad na elektroenergetskim postrojenjima distribucije električne energije (Bilten HEP-a br. 83/99) Tehnički uvjeti za TS 10(20)/0,4 kV, 1×250 kVA i 1x630 kVA – kabelska izvedba – vanjsko

 

• • • • • • • •

posluživanje (Bilten HEP-a br.57/97) Tehnički uvjeti za stupnu TS 10(20)/0,4 kV; 50(100) kVA jednostavne izvedbe (Bilten HEP-a br. 72/99) Tehnički uvjeti za distribucijske uljne transformatore snage od 50 kVA do 1000 kVA napona 10/0,42 kV; 20/0,42 kV i 20(10)/0,42 kV (Bilten HEP-a br. 60/97) Tehnički uvjeti za sklopne aparature u metalnom kućištu (RMU) za nazivne napone 12 kV i 24 kV i aparature (Bilten HEP-a br. 138/04) Tehnička pravila za obračunska mjerna mjesta u nadležnosti HEP-Operatora prijenosnog sustava d.o.o. (Bilten HEP-a br. 175/07) Kriteriji za izbor i ugradnju prenaponske zaštite mreža i postrojenja srednjeg napona (Bilten HEP-a br. 90/01) Tehnički uvjeti za izbor i polaganje elektroenergetskih kabela nazivnog napona 1 kV do 35 kV (Bilten HEP-a br. 22/93) Pravilnik o održavanju elektroenergetskih objekata i postrojenja, HEP – ODS d.o.o., Zagreb, siječanj 2008. Uputa za postupanje s otpadom u Hrvatskoj elektroprivredi (Bilten HEP-a br. 95/01)

Svi pojmovi korišteni u Pravilniku istovjetni su onima u Zakonu o energiji i citiranim europskim normama (čl. 5). Smatra se da su postrojenja iili električna oprema u skladu s Pravilnikom ako se pri projektiranju, izvođenju, uporabi, pogonu i održavanju elektroenergetskog postrojenja, te proizvodnji opreme koriste norme na koje upućuje Pravilnik. Pravilnik ostavlja mogućnost primjene drugačijih odnosno posebnih propisa vezano na pojedine zahtjeve ako je to potrebno s obzirom na posebnosti određenih vrsta postrojenja. Zakoni i podzakonski akti obvezni su i njihovo nepridržavanje podliježe kaznenim odredbama. Isto tako obvezna je i primjena svih hrvatskih norma navedenih u zakonima i podzakonskim aktima. U nedostatku hrvatskih norma, dozvoljena je primjena priznatih međunarodnih norma (IEC, VDE, IEEE, NFPA, BS i sl.) uz uvjet da nisu u suprotnosti s hrvatskim normama, te da pružaju istu razinu sigurnosti kao hrvatske norme. Postrojenja i oprema moraju biti projektirani i dimenzionirani tako da podnesu sve električne, mehaničke, klimatske i ostale utjecaje okoliša koji se očekuju na lokaciji.

2.1. Način postupanja s neutralnom točkom Prilikom razmatranja postupanja s neutralnom točkom u širem smislu, možemo govoriti o neuzemljenom i uzemljenom sustavu. Neuzemljeni sustav nema namjernih spojeva sa zemljom. Uzemljeni sustav ima barem jednu neutralnu točku transformatora spojenu na uzemljenje. U praksi poznajemo sljedeće načine postupanja s neutralnom točkom (čl. 10): • • • • •

neuzemljena (izolirana) neutralna točka; rezonantno uzemljenje (uzemljenje preko Petersénove prigušnice); uzemljenje preko velikog otpora; uzemljenje preko male impedancije; kruto ili direktno uzemljenje.

Način postupanja s neutralnom točkom utječe na: • • • • •

veličinu struje kvara i njegovo trajanje; koordinaciju izolacije (izbor stupnja izolacije); značajke prenapona i izbor odvodnika prenapona; izvedbu uzemljenja; koncepciju zaštite, te izbor i podešenje zaštitnih releja.

  7    

Ne postoji jednostavan i univerzalni odgovor na pitanje da li i koji način postupanja s neutralnom točkom primijeniti. Svaki od navedenih načina ima dobre, ali i neke loše strane, međutim u svakom slučaju treba biti omogućeno sigurno i pouzdano otkrivanje mjesta kvara i njegov isklop, odnosno ograničenje. Osnovni kriteriji na kojima se temelji izbor su: • • • • • • •

napon dodira i koraka, odnosno zahtjevi za otklanjanje opasnosti po život; zahtjevi za besprekidnu opskrbu priključene mreže; sprječavanje štete na opremi usljed kratkog spoja; otkrivanje mjesta kvara; selektivni i brzi isklop kvara, odnosno sekcija mreže u kvaru; induktivna interferencija; zahtjevi pogona i održavanja.

Odluka o načinu postupanja s neutralnom točkom složena je zadaća koja zahtijeva dobro poznavanje navedenih kriterija uz ekonomsku evaluaciju gubitaka nastalih zbog kvara, kako bi se donijelo tehnički i ekonomski optimalno rješenje. Zbog toga svaki pojedini slučaj treba temeljito razmotriti prije donošenja konačne odluke, što od projektanta zahtijeva: • • • •

2.1.1.

dobro poznavanje problematike uzemljenja neutralne točke (izbor primarne i sekundarne opreme, proračun uzemljenja, konfiguriranje sustava zaštite, nadzora i signalizacije itd.); poznavanje karakteristika sustava (konfiguracija mreže, kapacitivna struja, impedancije elemenata mreže, snaga kratkog spoja itd.); punu koordinaciju s distributivnim poduzećem, vlasnikom transformatorske stanice (konzultacije vezano na odluku o načinu uzemljenja neutralne točke i izboru opreme); optimiranje izbora uvažavajući tehničke i ekonomske kriterije, uz sigurnost za život i zdravlje ljudi kao prvenstveni kriterij. Izolirana neutralna točka

Sustav s izoliranom neutralnom točkom je onaj u kojem ne postoji namjerni spoj neutralne točke ili ostalih elemenata postrojenja sa zemljom (uz iznimku pogonskih uzemljenja naponskih transformatora, odvodnika prenapona i sl.). Veza s okolnom zemljom u normalnom pogonu je dozemni kapacitet nadzemnih vodova i kabela. Izolirani sustav može se, dakle, smatrati uzemljenim preko distribuiranog kapaciteta spojenog u zvijezdu, s neutralnom točkom na potencijalu zemlje. Izolacija pojedinih faza u normalnom pogonu izložena je naprezanju faznim naponom (slika 2-1).

Slika 2-1 Sustav s izoliranom neutralnom točkom u normalnom pogonu Problemi nastaju u slučaju zemljospoja (spoja faznog vodiča sa zemljom). Direktni zemljospoj jedne faze uzrokuje porast napona na zdravim fazama do iznosa linijskog napona. O ovome treba voditi računa prilikom razmatranja koordinacije izolacije i izbora odvodnika prenapona, čiji nazivni napon treba zadovoljiti relaciju: Ur ≥ 1,25 Uℓ. U slučaju pada vodiča na tlo postoji opasnost po život. Zemljospoj u izoliranoj mreži nije kratki spoj, nego ga možemo smatrati nenormalnim pogonskim

8    

 

stanjem koje omogućuje kontinuirani pogon uz navedeno povećanje napona i opasnosti. Sustav s izoliranom neutralnom točkom i naponske prilike za slučaj zemljospoja u fazi L3 prikazan je na slici 2-2.

Slika 2-2 Sustav s izoliranom neutralnom točkom u pogonu sa zemljospojem u fazi L3 Porast napona zdravih faza, traje li duže vrijeme, može izazvati proboj izolacije slabijih ili starih komponenti, naročito na starim transformatorima, motorima i kabelima. Kapacitivna struja koja se zatvara na mjestu kvara može izazvati znatne prijelazne prenapone vrlo nestabilnog luka, višestruko (6 do 8 puta) veće od nazivnog, pa govorimo o intermitiranom zemljospoju. Probojem izolacije neke od zdravih faza zemljospoj prelazi u dvopolni kratki spoj sa zemljom vrlo velikih struja, što može imati velike hvarijske posljedice. Dobra strana pogona s izoliranom neutralnom točkom je ta da omogućuje nastavak pogona mreže tijekom razumnog vremena, bez nenajavljenog isklopa. To je osobito važno industrijskim potrošačima (npr. industrijska mreža željezare) koji na taj način mogu izbjeći ili znatno ublažiti gubitke i štete usljed nestanka opskrbe električnom energijom. 2.1.2.

Rezonantno uzemljenje neutralne točke

Rezonantnim uzemljenjem neutralne točke (slika 2-3) postiže se kompenzacija kapacitivne struje mreže korištenjem prigušnice za uzemljenje (Petersénove prigušnice) spojene između neutralne točke transformatora i uzemljenja, opremljene otcjepima ili kontinuiranom regulacijom.

Slika 2-3 Sustav s rezonantno uzemljenom neutralnom točkom u normalnom pogonu U slučaju zemljospoja jedne faze, prigušnica će generirati struju induktivnog karaktera kroz transformator prema mjestu kvara. Istovremeno će vodovi generirati kapacitivnu struju zemljospoja. S obzirom na međusobni fazni pomak ovih struja za praktički 180°, u slučaju dobro podešene prigušnice njihova razlika odnosno struja kroz zemlju na mjestu kvara vrlo je mala (≈ 0). Sukladno navedenom, luk struje zemljospoja na mjestu kvara ugasit će se bez ponovnog paljenja.

  9    

Iz navedenog slijedi da je od najveće važnosti čim preciznije podešenje induktiviteta prigušnice, uz odgovarajuće korekcije kod svake promjene u konfiguraciji mreže. Nazivnu struju pigušnice treba izabrati tako da bude jednaka ili veća kapacitivnoj struji zemljospoja, odnosno za točno podešenje reaktancija prigušnice (otcjepa ili stupnja regulacije) treba zadovoljiti relaciju:

XP =

X C0 − X 0 ,   3

gdje je: XC0 X0 -

nulta kapacitivna reaktancija sustava; nulta induktivna reaktancija sustava.

Direktni zemljospoj jedne faze uzrokuje porast napona na zdravim fazama do iznosa linijskog napona, te kao i kod izoliranog sustava nazivni napon odvodnika prenapona treba zadovoljiti relaciju Ur ≥ 1,25 Uℓ. U slučaju pada vodiča na tlo, isto tako postoji opasnost po život. Potraju li ovakva naponska naprezanja duže vrijeme, može doći do proboja izolacije neke od zdravih faza i time do dvopolnog kratkog spoja sa zemljom uz velike havarijske posljedice. Zemljospoj u rezonantno uzemljenoj mreži nije kratki spoj, nego ga možemo smatrati nenormalnim pogonskim stanjem koje omogućuje kontinuirani pogon, ali ga treba ustanoviti i otkloniti unutar najkraćeg mogućeg vremena. Sustav s neutralnom točkom uzemljenom preko Petersenove prigušnice i naponske prilike za slučaj zemljospoja u fazi L3 prikazan je na sl. 2-4.

  Slika 2-4 Sustav s rezonantno uzemljenom neutralnom točkom u pogonu sa zemljospojem u fazi L3 Nazivni napon na prigušnici u slučaju direktnog zemljospoja bit će približno jednak faznom naponu, a struja kroz prigušnicu iznosit će:

IP =

U 3 ⋅ XP

.  

Prednost rezonantnog uzemljenja neutralne točke je u mogućnosti nastavka pogona mreže, bez nenajavljenog isklopa, do otkrivanja i otklanjanja zemljospoja. Nedostatak je, uz potencijalnu opasnost po život, relativno visoka cijena opreme, zavisno o izvedbi prigušnice. 2.1.3.

Neutralna točka uzemljena preko velikog otpora

Uzemljenje neutralne točke transformatora preko velikog otpora, premda u mnogo čemu superiorno u usporedbi s ostalim metodama, uglavnom se prakticira u SAD i Kanadi, te ovdje nije podrobnije razmatrano.

10    

 

2.1.4.

Neutralna točka uzemljena preko male impedancije

Uzemljenje neutralne točke preko male impedancije efikasno je i jednostavno, ekonomski prihvatljivo rješenje. U našoj praksi uobičajeno je uzemljenje neutralne točke preko malog otpora. Svodi se na ugradnju i spajanje otpornika odgovarajućih nazivnih veličina između neutralne točke transformatora i uzemljenja, kako je pojednostavljeno prikazano na sl. 2-5. Dozemni spoj u sustavu s neutralnom točkom uzemljenom preko malog otpora predstavlja jednopolni kratki spoj koji zaštita treba isklopiti unutar podešenog vremena. Otpornici za uzemljenje neutralne točke najčešće su dimenzionirani za nazivne struje 150 – 1000 A, u trajanju 5 s. Budući da struja jednopolnog kvara u nepovoljnim slučajevima (visokootporni kvar) može biti manja od nazivne struje, proračunu proradne struje releja treba pristupiti s najvećom pažnjom kako bi se vod u kvaru isklopio unutar podešenog vremena. Izbor otpornika za uzemljenje općenito, odnosno struje koju treba ograničiti, svodi se na primjenu Ohmovog zakona. Za jednostavan slučaj napajanja transformatora iz jednog izvora, nazivnu struju otpornika za uzemljenje možemo izraziti formulom:

In =

3 ⋅U 2Z1 + jX 0 + 3R n

gdje je: In

-

Z1

-

X0 Rn -

nazivna struja otpornika (struja jednopolnog kvara na mjestu ugradnje kroz otpornik); impedancija direktnog sustava pri jednopolnom kratkom spoju na mjestu ugradnje otpornika; nulta impedancija transformatora; nazivni otpor otpornika za uzemljenje.

Uzemljenje preko malog otpora, uz ekonomsku prihvatljivost rješenja, pruža znatne prednosti u odnosu na izolirani sustav, kao što su: • • • • • •

znatno se smanjuju veličine prijelaznih prenapona; pojednostavljuje se lociranje dozemnog spoja; smanjuju se vrijeme i troškovi pronalaska i otklanjanja kvara; napon faze prema zemlji ostaje nepromijenjen; pojednostavljuje zaštitu opreme; veća sigurnost za zdravlje i život ljudi; • bolja prenaponska zaštita postrojenja i sustava; • smanjenje učestalosti (gustoće) kvarova. Mana ovog načina uzemljenja neutralne točke je isklop voda u kvaru bez prethodne najave, čime mogu nastati znatne ekonomske štete, posebice u industrijskoj proizvodnji. Izborom uzemljenja neutralne točke preko malog otpora postižemo dobru sigurnost za ljude i opremu, dok je besprekidno napajanje potrošača na drugom mjestu. U nadzemnim distributivnim mrežama najčešće se koriste releji s automatskim ponovnim uklopom. Nakon prvog isklopa jednopolnog kratkog spoja slijedi beznaponska pauza, nakon koje dolazi do ponovnog uklopa voda u kojem je ustanovljen kvar. Ukoliko je kvar i dalje prisutan, relej izdaje nalog za trajni isklop. Statistika pokazuje da je 70% kvarova u nadzemnoj distributivnoj mreži prolaznog karaktera, što znači da se nakon ponovnog uklopa uspostavlja normalno pogonsko stanje. Time su veći zastoji u opskrbi potrošača i prekidi u industrijskoj proizvodnji svedeni na minimum.

Slika 2-5 Neutralna točka uzemljena preko malog otpora

 

Za razliku od nadzemnih vodova, kabelski vodovi štite se relejima bez automatskog ponovnog uklopa, s obzirom da je kvar na kabelu uvijek trajnog karaktera i zahtijeva isklop iz mreže.

  11    

Iz navedenog se može zaključiti da odluka o uzemljenju neutralne točke preko malog otpora i njegov izbor podrazumijevaju dobro poznavanje konfiguracije mreže, prilika u mreži i zahtjeva potrošača. 2.1.5.

Posebni slučaj uzemljenja neutralne točke preko malog otpora U distributibutivnim TS 35/10(20) kV uobičajeno se koriste transformatori grupe spoja Dyn5 s izvedenom neutralnom točkom. Rjeđe se koriste druge grupe spojeva, npr. Yd5, kad je potrebno formirati umjetnu neutralnu točku pomoću transformatora za uzemljenje, grupe spoja ZNyn11 (slika 2-6). Transformator za uzemljenje koristi se i u slučaju da energetski transformator nema izvedenu neutralnu točku. Transformator je priključen na sabirnice 10(20) kV postrojenja kako je prikazano na sl. 2-6, a neutralna točka uzemljena mu je preko malog otpora. Transformator za uzemljenje treba spojiti čim bliže stezaljkama energetskog transformatora. Transformator za uzemljenje u slučaju jednopolnog kratkog spoja treba podnijeti ista naprezanja kao i pripadni otpornik. Neutralna točka treba imati puni stupanj izolacije za nazivni fazni napon sustava.

Slika 2-6 Umjetna neutralna točka uzemljena preko malog otpora

Zbog ekonomskih razloga, poželjno je transformator za uzemljenje istovremeno koristiti i kao transformator vlastite potrošnje transformatorske stanice.

U slučaju jednopolnog kratkog spoja transformator za uzemljenje treba predstavljati malu impedanciju strujama nultog sustava koje se od mjesta kvara zatvaraju kroz zemlju, mali otpor za uzemljenje i neutralnu točku transformatora za uzemljenje natrag do izvora napajanja kvara. Navedeno zadovoljavaju transformatori za uzemljenje npr. u cik – cak spoju, kakvi se u praksi najviše i koriste. Ograničenje veličine transformatora za uzemljenje i prolaznih prenapona uslijed dozemnog kvara postiže se uzemljenjem njegove neutralne točke preko otpornika za uzemljenje tako da je zadovoljena relacija R0/X0 ≥ 2, gdje je R0 nulti otpor sustava, a X0 nulta reaktancija namota transformatora za uzemljenje. Struja jednopolnog kratkog spoja 3I0 time je ograničena otpornikom za uzemljenje i malom reaktancijom cik – cak namota transformatora za uzemljenje. Otpornik za uzemljenje treba biti dimenzioniran tako da se veličina struje kvara kreće u granicama 10 ... 25% vrijednosti struje tropolnog kratkog spoja. Manja vrijednost diktirana je zahtjevima za selektivnu proradu zaštite, a veća ekonomskim razlozima, odnosno cijenom otpornika za uzemljenje zbog zahtjeva za povećanom termičkom 2 izdržljivošću (I R). Raspodjela struja kroz namote transformatora za uzemljenje prilikom jednopolnog kratkog spoja jedne od faza prikazana je na slici 2-7. 2.1.6.

Slika 2-7 Raspodjela struja kod jednopolnog kratkog spoja  

Kruto ili direktno uzemljena neutralna točka

Visokonaponske prijenosne mreže napona ≥ 110 kV u pogonu su u pravilu s kruto ili direktno uzemljenom neutralnom točkom, premda se u nekim zemljama (npr. Njemačka) na naponskoj razini 110 kV sve više koristi i rezonantno uzemljenje neutralne točke.

12    

 

U mrežama s vrlo velikim strujama jednopolnih kratkih spojeva ili u postrojenjima uz elektrane, neutralne točke transformatora mogu biti spojene na uzemljenje preko uzemljivača. Time se neutralne točke pojedinih transformatora mogu izolirati kako bi se struja jednopolnog kvara svela unutar prihvatljivih granica.

2.2. Nazivne veličine i dimenzioniranje postrojenja Elektroenergetska postrojenja moraju biti dimenzionirana za nazivne veličine (čl. 11. – 14.) s obzirom na mjesto ugradnje i to: • • • • • •

nazivni pogonski napon industrijske frekvencije odnosno frekvencije sustava (čl. 11); kratkotrajni podnosivi napon industrijske frekvencije (čl. 11); atmosferske i/ili sklopne podnosivi prenapone (čl. 11); nazivnu struju u normalnom pogonu (čl. 12); nazivnu struju kratkog spoja (čl. 13); nazivnu frekvenciju (čl. 14).

2.2.1. Nazivni naponi i stupanj izolacije Starim Pravilnikom o tehničkim normativima za elektroenergetska postrojenja nazivnoga napona iznad 1000 V (SL 4/74) bili su definirani stupnjevi izolacije (Si 3,6 do Si 420 s3) za naponske razine koje su se koristile u bivšoj SFRJ, a i dalje se koriste u Hrvatskoj, sukladno tadašnjoj normi JUS N.B0.031. Novi Pravilnik se temelji na europskim normama (čl. 11) koje pokrivaju znatno šire područje (3 kV do 700 kV). Stari i novi Pravilnik se djelomično razlikuju u vrijednostima podnosivih tjemenih vrijednosti udarnih (atmosferskih odnosno sklopnih) napona izolacije. Na tu činjenicu treba obratiti osobitu pozornost prilikom izbora i preuzimanja opreme, te dimenzioniranja postrojenja. U tablici 2-1 navedene su europskim normama [3] standardizirane vrijednosti za naponske razine koje se koriste u Hrvatskoj, te nazivna distributivna naponska razina 35 (38) kV koja je u širokoj primjeni u Hrvatskoj ali nije standardizirana europskim normama. Tablica 2-1 Nazivni podnosivi naponi koji se primjenjuju u Hrvatskoj (prema HRN HD 637 S1) 1. Naponski opseg A (1 kV < Um < 52 kV) Nazivni napon sustava Un (kV) (efektivna vrijednost)

Najviši pogonski napon opreme Um (kV) (efektivna vrijednost)

Nazivni kratkotrajni podnosivi napon industrijske frekvencije Ud (kV) (efektivma vrijednost)

Nazivni podnosivi atmosferski udarni prenapon Up (kV) valnog oblika 1,2/50 µs (tjemena vrijednost)

3

3,6

10

20 40

6

7,2

20

40 60

10

12

28

60 75

20

24

50

95 125

30

36

70

145 170

35**

38,5

75

155 180 195

  13    

2. Naponski opseg B (52 kV ≤ Um < 300 kV) 110

220

*

123

185 230

450* 550

245

325* 360 395 460

750* 850 950 1050

Napomene: - * vrijednosti se smiju primjenjivati samo u rijetkim posebnim slučajevima - ** napon 35 kV nije obuhvaćen europskom normom – navedene vrijednosti su preuzete iz nacionalnih odredbi za Češku republiku, HRN HD 637 S1, dodatak T (prema starom Pravilniku za ovaj napon je vrijedilo: Um = 38 kV, Ud = 70 kV, Up = 145/170 kV; u nekim zemljama je normirano i Ud = 70/95 kV, Um = 125/150/200 kV) 3. Naponski opseg C (Um ≥ 300 kV) Nazivni napon sustava Un (kV) (efektivna vrijednost)

Najviši pogonski napon opreme Um (kV) (efektivna vrijednost)

Nazivni podnosivi sklopni udarni prenapon faza-zemlja Us (kV), valni oblik 250/2550 µs (tjemena vrijednost)

Nazivni podnosivi sklopni udarni prenapon faza-faza Us (kV), valni oblik 250/2550 µs (tjemena vrijednost)

380 (400)

420

950 1050

1425 1575

2.2.2. Nazivne struje i struje kratkog spoja Elektroenergetska postrojenja s pripadajućom opremom trebaju biti dimenzioniranai tako da struja u normalnom pogonu ne prelazi nazivne struje električne opreme ili dopuštene struje dijelova postrojenja (npr. sabirnica i spojnih vodova). Pri tome treba uvažiti nepovoljne uvjete okoliša kao što je visoka temperatura i utjecaj sunčevog zračenja. n

Standardne vrijednosti struja izražene u [A]×10 , sukladno preuzetim europskim normama, su: • •

1 - 1,25 - 1,6 – 2 - 2,5 - 3,15 – 4 – 5 - 6,3 - 8 uz n = 0 ... 4; 1 - 1,25 - 1,6 - 2 uz n = 5.

U nekim slučajevima, zavisno o potrebama na mjestu ugradnje, umjesto niza 1,6 – 3,15 – 6,3 – 8, n može se pokazati pogodnije koristiti vrijednosti 1,5 – 3 – 6 – 7,5 odnosno njihov umnožak s 10 . Pored trajnog opterećenja nazivnim strujama u normalnom pogonu u uvjetima okoliša, oprema i dijelovi (sabirnice, spojni vodovi, uzemljivač i dr.) elektroenergetskog postrojenja moraju sigurno i pouzdano podnijeti mehanička i toplinska naprezanja strujama kratkog spoja (detaljno obrađeno u HRN IEC 60909). Razlikujemo sljedeće vrste kratkih spojeva (slika 2-8): • • • •

14    

tropolni kratki spoj; dvopolni kratki spoj; dvopolni kratki spoj s dozemnim spojem; dozemni spoj (jednopolni kratki spoj).

 

Slika 2-8 Vrste kratkih spojeva Kao posebni slučaj treba spomenuti i dvostruki dozemni spoj, odnosno istovremeni jednopolni kratki spoj u dvije faze (slika 2-9).

Slika 2-9 Istovremeni jednopolni kratki spoj u dvije faze 2.2.3. Nazivna frekvencija Elektroenergetska postrojenja izmjeničnog napona, odnosno oprema i uređaji koji se u njih ugrađuju moraju biti projektirani i izvedeni za nazivnu frekvenciju elektroenergetskog sustava. Nazivna frekvencija našeg elektroenergetskog sustava, te cjelokupnog europskog elektroenergetskog sustava UCTE dio kojeg je i naša mreža, je 50 Hz. Treba napomenuti da je nazivna frekvencija elektroenergetskog sustava u nekim zemljama svijeta, npr. SAD, 60 Hz. Uz navedene nazivne frekvencije elektroenergetskih sustava, norma HRN IEC 60196 definira nazivne 2 frekvencije izmjeničnih elektrovučnih sustava (kod nas 50 Hz, ali u dijelu zemalja Europe 16 /3 Hz, a u

  15    

nekim izvaneuropskim zemljama 60 Hz), nazivne frekvencije određenih alata (50 Hz ... 10000 Hz), te nazivne frekvencije instalacija na brodovima (50 Hz i 60 Hz) i instalacija u zrakoplovima (400 Hz). 2.2.4. Korona "Korona" doslovno predstavlja svjetlosni disk koji se pojavljuje oko Sunca. Termin su preuzeli fizičari i injženjeri kako bi općenito opisali parcijalna izbijanja koja nastaju u područjima jako koncentriranih električnih polja, na primjer na površini šiljaste ili cilindrične elektrode, koja se nalazi nasuprot i na nekoj udaljenosti od druge elektrode. Ovakav parcijalni proboj zraka se po prirodi prilično razlikuje od totalnog proboja u prostoru zraka između elektroda. Također, to se odnosi i na sve ostale plinove. Korona se javlja na jako zaobljenim (šiljatim) površinama elektroda u plinu. Korona je nepoželjna jer uzrokuju gubitke, ometa bežični prijenos, izaziva kemijske reakcije u plinu (npr. stvaranje ozona u zraku). Zato se kod elektroda u plinu nastoji postići pogodan oblik elektroda kojim se izbjegavaju rubni efekti (npr. snop vodiča kod visokonaponskih vodova). Pri koroni se radi o impulsnim izbijanjima pri vršnim vrijednostima napona, s trajanjem impulsa od 10 ns i nabojem impulsa od oko 100 pC. Korona se razlikuje i od pražnjenja koja nastaju unutar mjehurića plina u čvrstim ili tekućim izolatorima, iako su spomenuti fenomeni pražnjenja u plinovima isti. Korona je popraćena brojnim vidljivim efektima, kao što su vidljivo svjetlo, karakteristični zvuk, električna struja, gubitak energije, radijske smetnje, mehaničke vibracije i kemijske reakcije. Kemijske reakcije stvaraju miris ozona i dušikovih oksida. Efekt korone je parcijalno pražnjenje u zraku do kojeg dolazi kad jakost električnog polja na površini vodiča premaši kritičnu vrijednost. Dozvoljena jakost električnog polja na površini vodiča u otvorenim elektroenergetskim postrojenjima nije propisana, no prihvatljiva vrijednost za nadzemne vodove je do 19 kV/cm, u pojedinim slučajevima do 21 kV/cm. Za postrojenja otvorene izvedbe možemo usvojiti E ≤ 19 kV/cm. Jakost površinskog električnog polja može se izračunati pomoću formule: 𝐸=

𝑈

∙

𝛽

2ℎ 3 𝑟 ∙ ln 𝑎 ∙ ! 𝑟! 4ℎ! + 𝑎 !

gdje su: E U 𝛽= n rL 𝑟! = aT 𝑟! = a h

! !!(!!!)∙ ! !! !

!!

!∙!"#(! !) !

jakost električnog polja na površini vodiča [kV/cm] nazivni napon [kV] faktor snopa (za cijevne vodiče β = 1) broj vodiča u snopu radijus vodiča [cm] radijus snopa [cm]

razmak između simetrala vodiča u snopu [cm] 𝑛 ∙ 𝑟! ∙ 𝑟!!!! ekvivalentni radijus snopa [cm] razmak između simetrala faznih vodiča [cm] visina vodiča iznad tla [cm]

Sukladno Pravilniku i normi HRN HD 637 S1, u svjetlu zahtjeva za zaštitu od utjecaja na okoliš, elektroenergetska postrojenja, odnosno njihova oprema, ne smije izazivati radio smetnje uslijed elektromagnetskih polja iznad razine definirane preporukama (CISPR 18-1, CISPR 18-2 i CISPR 183). Smatra se da elektroenergetsko postrojenje zadovoljava s obzirom na radio smetnje ako ispitivanje pokaže da njihova razina kod 1,1 U/√3 ne prelazi vrijednost od 2500 µV (IEC 62271-1).

16    

 

2.2.5. Prenaponi 2.2.5.1. Klasifikacija prema IEC 60071-1 Naponi i prenaponi klasificirani su prema njihovom obliku i trajanju, te su podijeljeni u sljedeće klase: • •

•

•

Trajni napon pogonske frekvencije: ima stalnu efektivnu vrijednost i trajno je priključen na stezaljke opreme. Privremeni prenapon: je prenapon pogonske frekvencije relativno dugog trajanja. Može biti neprigušen ili slabo prigušen. U nekim slučajevima njegova frekvencija može biti nekoliko puta manja ili veća od pogonske frekvencije. Prijelazni prenapon: je kratkotrajni prenapon trajanja nekoliko milisekundi ili kraći, oscilatoran ili neoscilatoran, obično jako prigušen. Prijelazni prenaponi podijeljeni su na: o Prenapone polaganog porasta čela: To su prijelazni prenaponi obično jednog polariteta s vremenom trajanja čela od 20 µs