Poslovno Pravo Natjecanje

-

--·

~

....0

1\)

:::1-

Ill

3

~ 9

~-

.....

Ill

(f)

.::;-

::::;,

)>

--i

)>

;;,:;;;

m

c._

r:n

c

(/)

I

z

<

0

r

(/)

0

"'U

;;,:;;;

z)>

~

(/)

m

"'U

:::D

m

z ~ zc._

0

(/)

m

c....

z

() )>

c._

?::i m

z

0

<

l>

::D

"tJ

0

< z

0

r

(J)

0

"tJ

..

'-.,_

m 0..

<

o-

:5.

0

::J

Ql

::0

N.

s·

5

:~

::'~

l I '

I

. i

.! >

I

l

~

t. 1: .

I

'~.

!

i

; j

2.4. Pravo suzbijanja nedopustene utakmice 12

1. EKONOMSKE FUNKCIJE DRZAVE

1.2. Dopunska alokacija 1.3. Redistributivna funkcija 1.4. Stabilizacijsko-razvojna funkcija 1.5. Obim drzavne intervencije 1.6. Trzisni nedostaci

64 64 64 €>5 I

6>5 I

65 66

2. DRZAVNA POMOC ...............................................................................167 2.1. Distinkcija izmedu mjera drzavne pomo6i i op6ih mjera ................. 168 2.2. Vrste drzavne pomo6i ......................................................................... 168 2.2.1. Regionalna pomo6 .......................................................................... 168 2.2.2. Sektorska pomo6 68 2.2.3. Horizontalna pomo6 69 2.2.4. Posebne vrste pomo6i 2.2.5. Pomo6 poljoprivredi

69 70 2.3. lnstrumenti pomo6i ............................................................................. 170 3. DRZAVNA POMOC U BOSNI I HERCEGOVINI .................................... 171 X STATUSNE PROMJENE ................................................................... 174

1. VRSTE STATUSNIH PROMJENA 1 .1. Spajanje

1.2. Pripajanje 1.3. Podjela 1.4. Promjena oblika

74 74 75 76 76

XI PRESTANAK POSLOVNIH SUBJEKATA .......................................... 178

1. STECAJ ............,.....................................................................................179 1.1. Historijski razvoj .................................................................................179 1.2. Nacela stecajnog postupka ................................................................ 180 1.3. Stecajni postupak ...............................................................................182 1.3.1. Subjekti stecajnog postupka 82 1.3.2. Razlozi za pokretanje stecajnog postupka 83 1.3.2.1. lnsolventnost 83 1.3.2.2. Prijete6a insolventnost

84

59 13

Poslovno pravo - osnivanje, natjecanje prestanak poslovnih subjekata

Edin Rizvanovic

184 1.3.2.3. Prezaduzenost 1.3.3. Uvjeti 7'=' pokretanje stecajnog postupka ........................................ 184 1.4. Organi stecajnog postupka ................................................................ 185 85 1 .4.1. Stecajni sudija 85 1.4.2. Privremeni stecajni upravnik 1.4.3. Stecajni upravnik 86 1.4.4. Skupstina povjerilaca 87 1 .4.5. Odbor povjerilaca 87 1.5. Stecajna masa 87 1 .6. lsplatni redovi stecajnih povjerilaca 89 1.6.1. lzlucni povjerioci 90 1.6.2. Razlucni povjerioci 90 1.7. Faze stecajnog postupka 91 1.7.1. Prethodni postupak ........................................................................ 191 1.7.2. Otvaranje stecajnog postupka ........................................................ 192 1.7.3: Pravne posljedice otvararja stecajnog postupka ........................... 193 1.7.3.1. Prijenos prava upravljanja i raspolaganja imovinom na stecajnog upravnika ................................................................ 194 1.7.3.2. Dospjelost potrazivanja ................................................................ 194 1.7.3.3. Nenovcana potrazivanjc. 94 1.7.3.4. _Ugovori o radu 94

.!

-;

1.7.3.5. 1.7.3.6. 1.7.3.7. 1.7.3.8.

Razlucno pravo .................................................... ,........................ 195 Posljedice na ispunjenje pravnih poslova 95 Zakup i najam nekretnina

96

Jednostrani pravni poslovi

96 96

1.7.3.9. Razvrgnuce imovinske zajednice 1.7.3.1 0. Gasenje racuna 1.7.3.11. Promjena u firmi drustva

96 97

1.7.3.12. Odgovornost clanova drustva 1.7.3.13. 1.7.3.14. 1.7.3.15. 1.7.3.16. 1.7.3.17.

w:~i t ~

'

t

-~

l 1

1.7.4. Prijavljivanje i ispitivanje trazbina povjerilaca ................................. 199 1.7.5. Unovcenje imovine stecajnog duznika ........................................... 200

. ~

[

I

~

97 Zabrana poste i obaveza suradnje ............................................ 197 Atrakcija nadleznosti ................................................................... 198 Prekid sudskih i arbitraznih postupaka ...................................... 198 Prekid izvrsenja ........................................................................... 198 Kompenzacija ............................................................................. 198

14

1.7.6. Namirenje stecajnih povjerilaca i dioba stecajne mase ................. 201 1.7.7. Zakljucenje stecajnog postupka .....................................................201 1.7.8. Reorganizacija stecajnog duznika ..................................................202 1.8. Pcbijanje pravnih radnji stecajnog duznika ...................................... 205 1.9. Medunarodni stecaj ...........................................................................207 1.9.1. Pojmovno odredenje .......................................................................207 1.9.2. Koncepcije o medunarodnom stecaju ............................................ 208 1.9.3. lzvori medunarodnog stecajnog postupka ..................................... 208 2. LIKVIDACIJA POSLOVNIH SUBJEKATA .............................................. 21 0 XII OBLASTI ZNACAJNE ZA POSLOVNI AMBIJENT ......................... 212

1. HARMONIZACIJA PRAVILA 0 TRGOVACKIM DRUSTVIMA ............... 212 2. INDUSTRIJSKO VLASNISTVO ..............................................................214 2.1. Patent 5 2.2. Zig

6 7

2.4. Geografska oznaka ............................................................................217 2.5. Pro met i zastita prava industrijskog vlasnistva .................................218 3. AUTORSKA PRAVA ................................................................................218 4. JAVNA DOBRA- KONCESIJE ...............................................................220 5. JAVNE NABAVKE ..................................................................................223 6. PREUZIMANJE DIONICKIH DRUSTAVA PO NACIONALNOM PRAVU .... 225 7. KAZNENA ODGOVORNOST PRAVNIH OSOBA ................................... 227 8. PRIVREDNA KAZNENA DJELA .............................................................228 8.1. Povreda ravnopravnosti u vrsenju privredne djelatnosti .................. 229 8.2. Nesavjesno privredno poslovanje .....................................................229 8.3. Prouzrokovanje stecaja .....................................................................229 8.4. Lazni stecaj ........................................................................................230 8.5. Zloupotreba u stecajnom postupku .................................................230 8.6. 8.7. 8.8. 8.9.

mtecenje povjerilaca .. ···························· ......................................... 230 Zloupotreba ovlascenja u privrednom poslovanju ........................... 231 Zloupotreba u postupku privatizacije ...............................................231 lzr3.da laznog bilansa .......................................................................232

8.1 0. Zloupotreba procjene .....................................................................232 8.11. Prevara u privrednom poslovanju ..................................................232 8.12. Sklapanje stetnog ugovora .............................................................232

15

Poslovno pravo - osnivanje, natjecanje, prestanak poslovnih subjekata

Edin Rizvanovic

8.13. Stvaranje monopolistickog polozaja na trzistu .............................. 233 8.14. Odavanje i n::Jovlas6eno pribavljanje poslovne tajne .................... 233 8.15. Povreda pronalazackog prava ....................................................... 233 8.16. Neovlas6eno koris6enje tudeg modela i uzorka ............................ 233 8.17. Neovlas6ena upotreba tude firme

.............................................. ,.234

8.18. Obmana kupaca .............................................................................234 8.19. Nedozvoljena trgovina .................................................................... 234 8.20. Nedozvoljena proizvodnja ...............................................................234 8.21. Pranje novca ..................................................................................234

PREDGOVOR

XIII REFERENTNE INSTITUCIJE ..........................................................236 1. INSTITUT ZA INTELEKTUALNO VLASNISTVO .................................... 236 2. KONKURENCIJSKO VIJECE .................................................................237 3. VIJECE ZA DRZ4VNU POMOC ............................................................. 238 4. AGENCIJA ZA JAVNE NABAVKE ........................................................ 239

5.r AGENCIJA ZA EANKARSTVO FEDERACIJE BiH ................................ 240 6. KOMISIJA ZA VRIJEDNOSNE PAPIRE FEDERACIJE BiH .................... 241 7. AGENCIJA ZA OSIGURANJE U BOSNI I HERCEGOVINI .................. 241 L I T E R A T U R A ....................................................................................243 SPISAK RELEVANTNIH ZAKONA ..............................................................246

Drugi aspekt trodimenzional:1osti tice se prikaza poslovnog lanca, odnosno tri karike poslovnog sistema: osnivanje, natjecanje i prestanak poslovnih subjekata. Ovakav pristup je naznacen u naslovu knjige, a potvrdu je dobio kroz strukturiranje knjige u trinaest poglavlja sa intencijom da se na cjelovit nacin obradi svaka od navedenih karika. Polaznu tacku predstavlja sloboda poslovnog organiziranja, koja je izrazena kroz dominaciju normativnog sistema osnivanja poslovnih subjekata. Pravila trzisnog natjecanja prvenstveno se prate kroz odredbe zakona o konkurenciji i zakona o trgovini, dok se stecaj ,internacionalizira" pra6enjem uporednih iskustava i analizom medunarodnog stecaja. lstovremeno, knjiga je pokusaj da se, preko procesa introdukcije u pravni i poslovni sistem BiH, aktueliziraju pojedini poslovni instituti, odnosno subjekti, pocev od onih koji direktno referiraju na naslov poput malih i srednjih preduze6a, garancijskih fondova, Razvojne banke, drzavne pomo6i, preko onih sa indirektnim utjecajem: javna dobra i koncesije, javne nabavke, intelektualno

1 i

t5~ ' i

i

I

I

~

Ova knjiga predstavlja nastojanje da se prikaze poslovni sistem, jedan od temeljnih segmenata svakcg drustva, pa tako i bosanskohercegovackog, kroz dvostruku trodimenzionaln:::>st. Prve tri dimenzije ticu se onoga sto je bilo, onoga sto jeste i onoga sto bi trebalo da bude. Transformacija vlasnistva je u zavrsnoj fazi. Taj proces je determ:nirao nasu poslovnu, pa onda, znacajnim dijelom, i drustvenu stvarnost. Naravno, centralno mjesto u knjizi pripada bh. stvarnosti koju odlikuje kreiranje novih instituta i institucija. Pri tome se misli na odredenje trgovca, cilj poslovarja (profit), oblike drustava, ,reanimaciju" dionica, drugaciji karakter stecaja, sasvim nova pravila trzisnog nadmetanja, kao i nove institucije u poslovnom ambijentu, pri cemu neke od njih jasno ilustruju raskorak izmedu proslosti i buducnosti. Nasu budu6nost opredjeljuju i integracioni procesi, te u tom smislu krjiga fragmentarno upu6uje na najvaznije medunarodne ,integracione" d-:::>kumente: Sporazum CEFTA 2006. i Privremeni trgovinski sporazum (2008.). Da bi se sagledao znacaj tretiranja poslovnog sistema dovoljno je pogledati oblasti (pravne stecevine) o kojima je susjedna Hrvatska pregovarala sa Evropskom unijom, a od onih zastupljenih u ovoj knjizi treba izdvojiti: pravo trgovackih drustava, trzisno natjecanje, poduzetnistvo, javne nabavke i pravo intelektualnog vlasnistva.

16

17

Edin Rizvanovil:

Poslovno pravo - osnivanje, natjecanje, prestanak poslovnih subjekata

vlasnistvo, pa sve do kazneno:xavne odgovornosti pravnih osoba. Normativna dinamika je jed no ad obiljezja tog uvodenja, ali se ana, u nasem slucaju, mo2:e ocijeniti kao prekomjerna, te stoga i negativno konotirana, jer ne doprinosi ostvarenju nacela pravne sigurnosti. Vjerujem da 6e moja tre6a knjiga na6i put ne samo do onih kojima je prioritetno namijenjena - studentima vee i onih koji se bave (namjeravaju baviti) biznisom, odnosno onih koji u praksi primjenjuju ave norme. Autenticnost i aktuelnost knjige predstavljaju validan temelj za takvo sto. u prilog tome, k3.0 argument, navodim moju prvu knjigu ,Drzavna pomo6 u zemljama Evropske unije- iskustva za Bosnu i Hercegovinu" iz 2005. godine. Aut or Mostar, februar/veljaca 2013.

j

I

RECENZIJA

Knjiga ,Poslovno pravo - osnivanje, natj::Jcanje, prestanak poslovnih subjekata" autora prof. dr. sc. Edina Rizvanovi6a predstavlja rezultat visegodisnjeg istrazivackog rada i predavanja koje je autor odrzao u Mostaru, Biha6u, Tuzli, Sarajevu, Skopju, Beogradu, Castellanzi (ltalija), na dodiplomskom i postdiplomskom studiju, za studente pravnog i akonomskog fakulteta. Navedeno ukljucuje i oblast poslovnog prava Evropske unije. Autor je u radu dao cjelovit prikaz poslovnog sistema Bosne i Hercegovine. Na ovaj nacin omogu6io je studentima, ali i svima onima koji su po bilo kcm osnovu vezani za poslovni sistern, da na jednom mjestu nadu op6e podatke o poslovnom statusnom pravu, koje sagledava kroz analizu pozitivnih nacionalnih i uporednih rjesenja triju karika poslovnog sistema: osnivanje, natjecanje i prestanak poslovnih subjekata. Sadrzaj knjige podijeljen je u trinaest poglavlja koja reflektiraju znacaj osnovnih sastavnica vidljivih iz naslova knjige. Centralni dio rada tice se privrednih drustava, odnosno analize svake od pojedinih kategorija poslovnih subjekata, s:o ukljucuje prezentiranje malih i srednjih preduzeca i garancijskih fondova, ali i aktueliziranje znacaja pojedinih institucija poput Razvojne banke, lnstituta za intelektualno vlasnistvo i sl. Ovome prethodi dio koji tretira osnivanje poslovnih subjekata, elemente za individualizaciju i zastupanje. Drugi segment tice se prava konkurencije koje se posmatra zajedno sa nedavno usvojenim rjesenjima iz oblasti drzavnog intervencionizma (drzavne pomo6i). Nacini prestanka- stecaj i likvidacija, uz tretiranje statusnih promjena, predstavljaju tre6i segment knjige. U ovom dijelu dominiraju stecaj, domicilna rjesenja, ali i nedunarodni aspekt. Na kraju su navedene oblasti znacajne za poslovni ambijent: prava industrijskog vlasnistva, koncesije, javne nabavke, kao i krivicnopravna odgovornost pravnih osoba, cemu su pridodate relevantne institucije, medu kojima je i najmlada - Vije6e za drzavnu pomo6.

I !

;

I

1

Zbirno gledano, rukopis sadrzi sirok obuhvat recentnih teorijskih i zakonodavnih stajalista i instituta koji su potrebni za univerzitetsku knjigu.

18

19

~';[

Edin Rizvanovic

Poslovno pravo- osnivanje, natjecanje, prestanak poslovnih subje-razum CEFTA i Privremeni trgovinski sporazum imaju za domace pcslovne su::>jekte. Knjiga je usaglasena sa nacionalnim pozitivnim pravom. Autor slijedi osnovne postulate pravne nauke, a to znaci kriticki i analiticki pristup, uz prejlaganje rjesenja, sto posebno dolazi do izrazaja kod tretiranja mal h i srednjih preduzeca, drzavne pomoci, konkurencije i garancijskih fondova. Ovome treba dodati 'inkorporiranje u knjigu novih nacionalnih rjesenja iz oblc.sti drzavne pomoci, ali i uporednih rjesenja, iz te i drugih oblasti, poput reorganizacije stecajnog duznika, odgovornosti pravnih osoba i sl. Knjiga maze biti Od koristi ne samo studentima Vee i pravnicima -{Oji Se ba,.te primjenom normi poslovnog prava, kao i poduzetnicima, odnosno cnima koji to namjeravaju postati. Recen:;;:enti preporucuju izdavacu Privredna stampa d.o.o. Sara;evo da O"IU knjigu objavi kao pisano djelo - univerzitetsku knjigu autora.

Recenzenti:

dr. sc. Sefkija Covi6, profesor emeritJs Pravnog fakulteta Univerzitetc. u Saraje"'u dr. sc. Hajro Kofrc, vanredni profes::>r Pravnog fakulteta Univerziteta u Tuzli Sarajevo/Tuzla, februar 2013.

20

I OSNOVNE ODREDNICE POSLOVNOG PRAVA 1. POJAM I PREDMET Poslovno pravo (trgovacko pravo, business law) je grana prava koja obuhvata skup pravnih normi kojima se regulira: nacin osnivanja poslovnih subjekata, oblici njihovog poslovnog organizi-anja (drustva), atributi prepoznavanja na tr:Zistu, unutrasnja struktura, trzisno nadmetanje (slobodna trzisna utakmica, ojnosno nedozvoljeni oblici trzisnog ponasanja), statusne promjene, poslovno p::>vezivanje, kao i prestanak posiO\•nih subjekata. Poslovno pravo se kao zasebna grana prava bavi, prije svega, privatnopravnim odnosima u poslovnim aktivnostima koje se obavljaju profesionalno. Medutim, dio normi ima javnop-avni karakter, te je stoga norme poslovnog prava moguce razvrstati i na sljedeci nacin: norme kojima se regulira pravni status poslovnih subjekata (organizacija, organi upravljanja, stjecanje i raspodjela dobiti, pokrivanje gubitaka ... ), norme koje reguliraju odnos izmedu poslovnih subjekata i drzave (reglementarno pravo), posebno u kontekstu ekonomskih funkcija drzave i na kraju norme koje reguliraju odnos izmedu poslovnih subjekata - pravo privrednog p~ometa, iii poslovno ugovorno pravo Predmet poslovnog ugovornog prava su svi poslovi i odnosi koji nastaju u poslovnom prometu i svi odnosi koji nastaju u toku poslovanja, odnosno koji su s njima u funkcionalnoj vezi. Predmet poslovnog statusnog prava obuhvata navedene kategorije: odredenje trgovca, odnosno poslovnog subjekta, vrste poslovnih subjekata, njihov status i Llogu u poslovnom sistemu zemlje, posmatrano kroz cjelinu poslovnog lanca: registracija - natjecanje - prestanak, njihove medusobne poslovne odnose, kao i odnose poslovnih subjekata i drzave. lzvori poslovnog statusnog prava su: propisi, autonomno poslovno pravo, sudska praksa, pravna nauka, pravni akti pravnih osoba (statut, drustveni ugovor). Pretpostavke suvremenog poslovn::>g prava su: trzisne slobode, pravo konkurencije i pravo zastite potrosaca. U uvodnom dijelu potrebno je napomenuti da je u Bosni i Hercegovini, od stjecanja nezavisnosti, znacajno izmijenjen poslovni sistem. Umjesto ranijih o·ganizacija udruzenog rada, sluzbe drustvenog knjigovodstva i velikih poslovnih sistema, sada imamo nove pravne i poslovne institute poput privrednih drustava, malih i srednjih preduzeea, fondova, drustava za upravljanje fondovima, berzi, garancijskih fondova, dionicarstva, korporativnog upravljanja,

21

q

n;·(

·~~

Edin Rizvanovic

Poslovno pravo - osnivanje, natjecanje, prestanak poslovnih subjekata

-! ~

I

II

zatim promijenjenu poziciju pojedinih poslovnih subjekata poput banaka, privrednih komora, javnih preduzeca, i uz to sasvim novi model trzisnog natjecanja. Osnovni uzrok za ovako velike promjene predstavlja proces transformacije ranijeg drustvenog vlasnistva u privatno vlasnistvo, kao pozeljno dominantan vlasnicki oblik, cime se otvara prostor razvoju poduzetnistva, i time sasvim drugacije poslovne filozofije, ali i znatno drugacijoj ulozi drzave. Glavni eksterni determinirajuCi proces u razvoju domaceg poslovnog statusnog prava predstavlja harmonizacija nacionalnih propisa sa pravon Evropske unije (prihvatanje pravne stecevine), i u tom smislu realiziranj3 zadataka sadrzanih u Sporazumu o stabilizaciji i pridruzivanju, odnosno ..1 Sporazumu o prihvatanju i izmjeni sporazuma CEFTA 2006, koji trenutno Z3 Bosnu i Hercegovinu predstavlja najvazniji ekonomski dokument.

2. ODNOS SA DRUGIM GRANAMA PRAVA 2.1. Poslovno pravo i gradansko pravo

t

l

II i

! '

I

1 I

I

Gradansko pravo je temeljno privatno pravo koje svojim normama regulira imovinske odnose, osobna neimovinska prava, kao i polozaj osoba u navedenim relacijama. Poslovno pravo vuce svoje porijeklo iz gradanskog r:rava (kao sireg), te u tom smislu njihov odnos nalazimo na relaciji posebnog i opceg. Pravila gradanskog prava, dakle, mozemo tretirati kao opca pravila u odnosu na poslovno pravo, pri cemu se posebno misli na opca pravila ugovornog prava: ugovor o osnivanju drustva, sloboda ugovaranja, unosenje uloga u imovinu drustva, odgovornost osnivaca, pravni subjektivitet, odgovornost za obaveze, zastupanje i punomocstvo. Za poslovno statusno pravo poseban znacaj imaju osnovni oblici stvarnog prava: pravo vlasnistva, pravo zaloga i slicno posebno kod uloga osnivaca, kasnije njihovih udjela, i s tim u vezi raspodjele dobiti, pokrivanja gubitaka, raspolaganja udjelima (dionicama), a posredno i obligaciono pravo, prvenstveno zbog nacela slobode ugovaranja. Spona sa nasljednim pravom je vidljiva kod moguceg prestanka drustva usljed smrti clana, iii kod nasljedivanja udjela, odnosno kod eventual nag ,nasljedivanja odgovornosti". U odredenim situacijama taj odnos, u kontekstu primjene pravila jedne i druge grane prava, poprima karakter uporednog.

drustava, odnosno na razne vrste ugovora kojima nastoje realizirati svoje poslovne interese: ugovor o prodaji, ugovori o trgovinskim uslugama, ugovori o prijevozL. i ugovori za koje je predvidena pisana forma: osiguranje, yradenje, licenca. Razlika izmedu poslovnog (trgovackog) prava i privrednog prava.nije terminoloska. Nairne, temelj razlikovanja jeste odredenje dominantnog oblika vlasnistva, odnosno dileme izmedu trzisne privrede i drzavne privrede. Poslovno pravo se temelji na privatnom vlasnistvu, poduzetnickim slobodama i poduzetnickoj inicijativi, uz izrazenu autonomiju stranaka u djelovanju. Poduzetnicka inicijativa maze biti realizirana na vise nacina, bilo kao trgovac pojedinac, kroz partnerstvo (ortakluk) iii kao drustvo (korporacija). Nasuprot tome, privredno pravo je rezultat drzavnog prisustva u privredi, temeljenog na dominaciji drzavnog vlasnistva. Poslovno pravo je dominantno privatno pravo, dok privredno pravo karakterizira prozimanje privatnog i javnog prava. Znacajan dio normi poslovnog (trgovackog) prava su dispozitivnog karaktera. Nasuprot tome, vecina normi privrednog prava jesu kogentnog karaktera. Na kraju, poslovno pravo prvenstveno ureduje odnose izmedu subjekata poslovnog prava, a privredno pravo odnos privrednih subjekata prema drzavi. ~

Poslovno pravo i radno pravo

I pored zasebnosti i jasne distinkcije izmedu ovih dviju grana prava, postoji i niz dodirnih tacaka i time znacajnog prozimanja. Prije svega, osnovno vezivno tkivo jeste ono sto je temelj radnog prava, a to je oblast radnih odnosa. Pa taka, institutima poslovnog prava poput: statusnih promjena, poslovnog povezivanja, i posebno stecaja - njegovih pravnih posljedica, mogucnosti reorganizacije, spasavanja i restrukturiranja, znacajno se utjece na radni odnos radnika. Takoder, dodirne tacke predstavljaju i propisi poslovnog prava o odnosima poduzetnik (poslodavac) - zaposlenik, iii opcenitije odnos: drustvo- preduze6e, zatim o sistemu upravljanja, svojstvu punomocnika po zaposlenju, mogucem stjecanju dionica i sl. Ova prozimanje u novije vrijeme postaje intenzivnije posebno zahvaljujuci evropskim trendovima sve vece participacije radnika u organima upravljanja drustava kapitala. U Bosni i Hercegovini, zbog procesa transformc.cije vlasnistva i marginalne uloge sindikata, navedeni odnos je obiljezen nekomplementarnoscu i disfunkcionalnos6u normi. 2.4. Poslovno pravo i upravno pravo

2.2. Poslovno pravo i privredno pravo

Poslovno statusno pravo je derivativnog karaktera u odnosu na trgovacko pravo, jer je ono nastalo iz njega, odnosno iz privrednog prava, kako se ono zvalo na ovim prostorima u prethodnom periodu. Danas, u odredeniTI sistemima, medu koje spada i bosansKohercegovacki pravni sistem, mozemo govoriti o dualitetu zbog podjele privrednog prava na dva dijela: poslovno statusro pravo (pravo drustava) i trgovacko pravo (poslovno ugovorno pravo), gdje se pod trgovackim pravom misli na modalitete stupanja u pravni odnos privredn1h

22

Uprkos polaznoj razlici po kojoj je poslovno pravo privatno pravo, a upravno • pravo u domenu javnog prava, izmedu ove dvije grane prava postoji i odredena bliskost. Ta bliskost proizlazi prvenstveno iz oblika driavnog intervencionizma, koji p:::>cinje normiranjem, preko konkretnog prisustva drzave koje se tice osnivanja orivrednih drustava (davanje dozvole, tzv. koncesioni sistem, npr. kod banaka- Agencija za bankarstvo), zatim kod poslovanja, sa ve6im iii manjim intenzitetom, ovisno o obliku vlasnistva, nadzorom nad zakonitoscu njihovog

23

~ Poslovno pravo - osnivanje, natjecanje, prestanak poslovnih subjekata rada. Povezanost i pr::J:zimanje je vidljivo i preko ovlas6enja kod emisije vrij9dnosnih papira, antim:mopolskih ovlas6enja, sistema drzavne pomo6i, javnih nabavki, ovlas6enja u vanjskotrgn"inskom poslovanju, i s tim u vezi upravnih postupaka i eventualnih upravnih sporova. 2.5. Poslovno pravo i finansijsko pravo

Finansijsko pravo spada u kategoriju javnog prava i kao takvo, u odredenim segmentima poslovnog sistema, predstavlja njegovu okvirnu determinantu. Veza izmedu poslovrog prava i finansijskog prava je dvostruka, ::ice se segmenta monetarnih i fiskalnih finansija. U tom smislu, kada je rijec o monetarnim finansijama, znacajan je utjecaj monetarne politike i njenih instrumenata, nacina kreiranja novcane mase, kamatne stope, utjecaja na likvidnost privrede. Sve zajedno u znacajnoj mjeri opredjeljuje poslovni ambijent, njegovu atraktivoost za doma6e poduzetnike, ali i za strane investitore. Takoder, veliki znacaj za poslovni sistem imaju monetarne institucije, prije svega centralna banka, ali i poslovne, odnosno komercijalne banke, pitanje vlasnistva nad njima, uloga Razvojne banke, razn::>Vrsnost instrumenata pla6anja, uredenje sistema platnog prorueta i sl. Determinir.aju6i karakter fiskalnog prava na poslovno pravo nije nista manji. pocev od ustroja fiskalnog sistema, vrsta i visine dazbina, vrste poreza (PDV. porez na dobit, ... ), o:::>orezivanja dionica i udjela, stope fiskalnog optere6enja. preko izbjegavanja dvostrukog oporezivanja, finansijskih izvjestaja, efikasnosti revizije, pove6anja i smanjenja kapitala, pa do oblika drzavne pomoci poreznog oslobadanja, poreznih olaksica, iii granta. U ovom posljednjem slucaju rijec je o realizaciji funkcija javnih rashoda. Ta veza je manje iii vise direktna ovisno o navedenim segmentima, a prisutna je, u stimulativnom iii destimulativnom smislu, kod osnivanja poslovnih subjekata, poslovanja (porezi, doprinosi, takse u upravnim postupcima) i eventualnog prestanka (stecaja).

Edin Rizvanovic trenutnog stanja bi doprinijelo i usvajanje posebnih normi u pogledu krivicnopravne odgovornosti pravnih osoba. 2.7. Poslovno pravo i evropsko pravo

Pravo Evropske unije predstavlja novinu za nas pravni sistem, a njegova introdukcija se vezuje za pocetak integracionih procesa u Bosni i Hercegovini, od prije desetak godina. Ti procesi znace opredjeljenje, ali i obavezu prihvatanja pravne stecevine Evropske unije, medu kojima posebno bitnih primarnih izvora (ugovora) i sekundarnih izvora (uredbe, direktive, odluke). Unutar primarnih izvora za doma6e poslovno pravo su znacajne odredbe 0 trzisnim slobodama, ukljucuju6i slobodu poslovnog nastanjivanja, odredbe o konkurenciji i drzavnoj pomo6i, a od sekundarnih izvora to su direktive kojima se vrsi harmonizacija propisa. Na znacaj sto ga evropsko pravo ima za poslovno pravo u BiH upu6uju oblasti iz pregovarackog procesa u kojima dominiraju segmenti koji su direktno iii indirektno vezani za poslovni sistem: pravo privrednih drustava, trzisne slobode, pravo konkurencije. Ono sto je za Bosnu i Hercegovinu u navedenom kontekstu trenutno aktuelno jesu sporazumi kojima se uspostavlja ugovorni odnos sa Unijom i iz kojih proizlaze obaveze koje referiraju na jacanje integracionih procesa: Sporazum o stabilizaciji i pridruzivanju Ouni/lipanj 2008) i Privremeni trgovinski sporazum, kao njegovu pravosnainu ekonomsku izvedenicu, s obzirom nato da stabilizacijski sporazum jos uvijek nije stupio na snagu. U prilog navedenim tvrdnjama je i postupanje naseg zakonodavca koji se u donosenju recentnih propisa (zakona o sistemu drzavne pomoci) poziva na potrebu uskladivanja sa zakonodavstvom Evropske unije. Ovome, svakako, zbog znacaja priblizavanja standardima unutrasnjeg trzista Unije, treba dodati Sporazum CEFTA 2006.

G

IZVORI POSLOVNOG PRAVA

2.6. Poslovno pravo i krivicno pravo

·i;

'i :1

ji ·i,,

li

Postupanje po normama poslovnog prava, postivanje utvrdenog pravila ponasanja, implicira postojanje vezivne, u osnovnom - polaznom dijeiL sk:::>ro nevidljive, niti izmedu ove dvije grane prava. Jedan od izuzetaka, u navedenom kontekstu, jeste neosudivanost kao uvjet za clanstvo u organima upravljanja (upravnim i nadzornim odborima). U slucaju ponasanja koje je suprotno utvrdenim pravilima - nepostivanje normi, nezakonito poslovanj9, ocavanje poslovne tajne i slicn:::>, ova veza postaje vidljiva, na nacin da norne krivicnog prava utvrduju sankcije za takvo nedozvoljeno postupanje. U bosanskohercegovackoj tranzicijskoj stvarnosti se moze uociti odredeni raskorak i nekonzistentnost izmedu navedena dva elementa, te 6e, u tom smislu, titi potrebno poduzeti korektivne mjere. Ova konstatacija je, kod krivicih dje'a iz oblasti privrednog prava, posebno primjetna kod postojanja, odnosno potrebe dokazivanja, (direktnog) urn sljaja kod pocinitelja pojedinih krivicnih djela. Poboljsanju

!I

;·.~'l

II;'·:i ·,~

24

lzvore poslovnog prava sacinjavaju: propisi (ustav, zakoni, podzakonski akti), autonomno poslovno pravo (poslovni obicaji, uzanse), sudska i arbitrazna praksa, pravna nauka, pravni akti pravnih osoba. Preneseno na doma6i ambijent, navedeni izvori poprimaju nesto drugacije znacenje u smislu sirine obuhvata, sadrzine i interaktivnog utjecaja na poslovni sistem. 3.1. Ustav

Ustav je najvisi pravni akt u svakoj drzavi, i osnovni izvor za sve grane prava, izmedu ostalog i za poilovno pravo. Ustavom se putem opcih normi utvrduje drustveno i ekonomsko uredenje zemlje, ustroj drzavne vlasti, kao i temeljne slobode i prava covjeka. Unutar tih prava sadrzana su i osnovna ekonomska prava. Tako, u Ustavu Bosne i Hercegovine, u njegovoj preambuli, stoji: ,U zelji da podstakne opce blagostanje i ekonomski razvoj kroz zastitu privatnog vias-

25

Poslovno pravo - osnivanje, natjecanje, prestanak poslovnih subjekata

nistva i unapredenje trzisne privrede", au Glanu I st. 1. ,Postoji sloboda kretanja sirom Bosne i Hercegovine i entitet Ieee ometati punu slobodu kretanja osoba, roba, usluga i kapitala sirom Bosr1t: i Hercegovine". Naravno, ove odredbe, s obzirom na to da su nacelne prirode, svoju primjenu ostvaruju putem zakona, po pravilu entitetskih zalm:1a. Primjer direktne izvornosti ustava jeste pozivanje zakonodavca na ustavni cs1ov za donosenje Zakona o sistemu drzavne pomoci- clan IV. 4. A) Ustava BiH, po kojem je Parlamertarna skLpstina nadlezna za donosenje zakona, odnosr:J kada je u pitanju nadleznost BiHcl. Ill. 1. B) Ustava BiH: ,Tematika zakona Jsmjerena na reguliranje sistema ko_i treba sprijeciti narusavanje konk•Jrencije i •·anjske trgovine izmedu BiH i drugih zemalja". 3.2. Zakoni

~~

Zakoni predstavljaju osnovni izvor r:·o.s.lovnog prava. Zakonirna se, pojednostavljeno receno, na uopcen nacin reguli-aju imovinskopravni odnosi izmedu poslovnih subjekata. Na drzavnom niVO'J, zbog daytonske ustavne konstrukc'je, postoji samo manji dio zak::>na ko_i barem posredno predstavljaju izvcr posloynog prava iz oblasti: vanjskotr£cvinske politike, carinske politike, meduentitetskog transporta i zracnog p-ometa, formiranja i funkcion.-anja zajednickih telekomunikacija, kao i ustroj sistema drzavne pomo6i. Okvirna izvornost zakona moze se, izmedu ostalih, registrirati kod Zakona o politici direktnih stranih ulaganja u BiH, ;~dje se u preambuli naznacava: .,S obzircm da je BiH ... usvojila otvorenu, slobodnu trzisno vodenu ekonomsku poiitiku, da j3 BiH odlucna u nastojanju da promovira, omoguci i zastiti ulaganja privatnog sektora, da ustavi BiH i entiteta stvaraju uvjete za podsticanje stranih ulaganja, da BiH smatra potrebnim i primjerenirr da utvrdi jasnu, transparentnu, predvidljivu i stabilnu politiku i pravni okvir za obezbjedenje prava povlastica i zastite stranih ulagaca ... " U zakone koji su posebno bitni za poslovni sistem ubrajaju se: zakon o privrednim drustvima, zakon o :Jrivatizaciji, zakon o drustvima za upravljanje fondovima, zakon o registraciji, zakor o stecajnom postupku, o likvidaciji, zakon o konkurenciji, zakon o u1utrasn_oj :rgovini, zakon o bankama, zakon D registru vrijednosnih papira, zakon o obrtu i srodnim djelatnostima, koncesijama, zakon o trzistu vrijednosnih papira, zakoni koji reguliraju poziciju ostalin poslovnih subjekata, posebno ja·,mih predJzeca, zakoni iz oblasti intelektualnO·;J vlasnistva, te nedavno usvojeni zakon o sistemu drzavne pomoci. Zakon :J obligacionim odnosima (ZOO), odnosno .,_egove odredbe, u navedenom kontekstu, ima supsidijarnu primjenu. Zakonske norme iz oblasti poslovnog prava, po pravilu, su dispozitivnog karaktera. To pravilo je, u odnosu na razvijene zemlje, nesto diskretnije izraZ:eno, zbog tranzicjskog procesa kroz koji prolazi Bosna i Hercegovina.

i

i•I: i

m ~·~

tim na njihovu fleksibilnost, te u tom periodu popunjavaju praznine u normativnom okviru. Njihova primjena pociva, prije svega, na njihovoj cjelishodnosti koju valja posmatrati u kontekstu interesa poslovnih subjekata. U pogledu primjene poslovnih obicaja postoji vise shvatanja. Taka, po objektivnoj teoriji, primjena poslovnih obicaja zavisi ad volje subjekata, izuzev u situaciji kad je njihova primjena izricito iskljucenja. Suprotno tome, prema subjektivnoj teoriji poslovni obicaji ce iskljucivo biti primijenjeni same ukoliko pocivaju na izricito izrazenoj volji poslovnih subjekata. Od poslovnih obicaja, u kontekstu njihove primjene, treba razlikovati dobre poslovne obicaje. Nairne, primjena dobrih poslovnih obicaja, koji predstavljaju pravilo poslovne etike poslovnih subjekata, je obavezna, i s njima moraju biti u suglasnosti poslovni obicaji i uzanse. Poslovni obicaji, slijedeci teritorijalni princip, nogu se podijeliti na op6e, regionalne i lckalne. Uzanse se mogu definirati kao sistematizirani pisani poslovni obicaji. lz definicije proizlazi razlika sa poslovnim obicajima koji su nepisana obicajna pravila. Uzanse donose (sakupljaju) privredne kornore, profesionalna udruzenja javnog iii polujavnog karaktera (berze, udrLIZenja industrijalaca) na nacin da se postize ve6a izvjesnost i laksa primjena postojecih poslovnih obicaja. Siste'Tlatizacija obicaja se vrsi u skladu sa potrebama ekonomskog i pravnog pro meta.

i!

~

26

27

Poslovno pravo - osnivanjE, natjecanje, prestanak poslovnih sub;e-o sluzbenoj duznosti, u glasilu entiteta, odnosno u drugom javnom glas lu dostupnom na podrucju ent;~:ta i Bosne i Hercegovine. Svako moze bez dokazivanja pravnog interesa izvrsiti uvid u podatke upisane u glavnu knji~u registra i javne podatke iz zbirke isprava registra, te zahtijevati da mu se izda izvod (prijepis) javnih podataka iz glavne knjige registra. lsprave izdate od javnog registra drustava predstavljaju javne isprave i imaju dokaznt.. snagu, dok se suprotno ne dokaze, cime se referira na pretpostavku istinitosti i tacnosti podataka u registru.

::..t!acelo oficijelnosti upucu.e na obavezu nadleznog registarskog suda da po prijemu prijave postupa po sluzbenoj duznosti, te da, shodno tome, ne maze odbiti uredno podnesenu i dokJmentiranu prijavu.

* Po nacelu istinitosti podaci upisani u registar drustava smatraju se tacnim i istiiiltim. Na temelju navedene pretpostavke svaki savjesni subjekt, koji se pouzdaje u tacnost podataka u registru, ne moze snositi stetne posljedice koje bi iz tog povjerenja mogle nastati. To ujedno znaci da za vrijeme postojanja poslovnog subjekta stvarno stanje se mora podudarati sa onim u registru. Sud iii drugi registracijski organ ce odbiti upis, iii promjenu upisa, odredenih cinjenica, ako ne odgovar3.ju nacelt.. istinitosti, bilo u formalnom iii u materijalnom smislu (npr. odbijanje registarskog organa da izvrsi upis osnivanja u registar zbog nistavosti osnivaC:kog akta drustva). Nepostivanje nacela istinitosti otvara prostor za naknadno brisanje iz registra neosnovanog iii nistavog upisa. * Nacelo jedinstvenosti iii jednoobraznosti kazuje da se registar poslovnih sub]9kata vodi po jedinstvenom propisu, odnosno da se registracija poslovnih subjekata utvrduje jednoobrazno. Ovo implicira postojanje elektronskog nacina abrade podataka u registracijskim organima, kao i njihovu obradu po jedinstvenim standardima. * i=>rema nacelu formalnosti (pismenosti), svi zahtjevi i prilozi za upis moraju biti u pisanoj formi i na propisanim obrascima. To znaci da svi potrebni dokumenti, sto ih priiikom registraci:e prezentiraju zastupnici poslovnih subjekata, a kojima se dokazuju relevantne cinjenice upisa, moraju imati pisani karakter (npr. statu!, statusne promjene, dokazi o uplati udjela, odnosno dionica, promjena obiika). Formalizam se zahtijeva tokom cijelog postupka, sto predstavlja izuzetak kod vanparnicnog postupka. * Shodno nacelu prioriteta (prvenstva) prednost pri upisu ima onaj poslovni su~t (u osnivanju) koji je prvi podnio zahtjev za registraciju. lz vremenske prednosti proizlazi jace pravo (prior tempore potior iure). Ovdje se, prije svega, misli na upis firme drustava ko_i obavljaju istu iii slicnu djelatnost. 5.4. Vrste upisa

Postoje tri vrste upisa u registar drustava: konacni (bezuvjetni), privremeni (uvjetni) i obavjestavaju6i.

49

~

ft

Poslovno pravo - osnivanje, natjecanje, prestanak poslovnih subjekata

5.4.1. Konacni upis

Upis cinjenica koje su se definitivno dogodile, a koje nisu vremenski ogranicene, upucuje na postojanje kcnacnog upisa. Tako npr. u ovu kategoriju upisa spadaju: osnivanje dru8tva, statusne promjene, oblici povezivanja, upis zakonskog zastupnika i prokuriste, prestanak drustva. Konacni up.isi se mogu mijenjati iii brisati samo na temelju pismenog zahtjeva (iii tuzbe) ovlascene osobe, u roku od tri godine od registracije.

!It

Edin Rizvanovic

6. ELEMENT! ZA INDIVIDUALIZACIJU

~

~

~-

Osnovni atributi iii elementi za individualizaciju poslovnih subjekata su: _- firma (tvrtka), , - djelatnost {predmet poslovanja),

~~

~

i

-sjedi~

t;,

- jedinstveni identifikacioni broj,

h

5.4.2. Privremeni upis

~

· - nacionalna pripadnost (drzavljanstvo).

@ c.

Privremeni (uvjetni) upis, i i prednotacija, oznacava upis cinjenica cije je trajanje vremenski ograniceno, tako da se ispunjenjem odredenih uvjeta privremeni upis pretvara u konacni. f'Ja ovaj nacin upisuju se podaci o: otvaranju stecajnog postupka, likvidaciji, U\'odenju mjera zabrane raspolaganja imovinom stecajnog duznika. lspunjenjem uvjeta za konacan upis, iii pak nenastupanjem, u odredenom roku, relevantnih konacnih Cinjenica, registrac;:ijski organ po sluzbenoj duznosti brise privremeni upis.

Navedeni atributi u sluzbi su individualizacije poslovnog subjekta na trzistu, pri cemu se prvenstveno misli na ostvarenje poslovnog interesa, ali i na ostvarenje interesa potrosaca, postizanje pravne sigurnosti na trzistu, kao i na osiguranje sirih drustvenih interesa.

~

:;

6.1. Firma

Firma (tvrtka) je ime pod kojim drustvo posluje. Postoji razlika izmedu drustalia sa personalnom firrnom (drustva lica - drustvo sa neogranicenom soli~ dar1om odgovornoscu, komanditno drustvo, i individualni trgovac), sto implici_r_a navodenje imena jednog iii vise clanova drustva i pravnog oblika drustv.a (npr. Podzi6 i drugi, d.n.o.) i drustva sa realnom firmom, pod kojom posluju drustva kapitala. U ovom slucaju nema imena osnivaca iii clanov.a (dionicara), "a!1 obavezno mora stajati (u firmi) ~naka oblika drustva (d.o.o. iii d.d.). Ukoliko • privredna ..drustVo ima podruznicu (filijalu, pogon), koja ~reds~rganiza­ cioni dio drustva..__onaa se poaruzmca moze u pravnom prometu pojavlnyali samopod punom firmom drustva.

5.4.3. Obavjestavajuci upis

Obavjestavajuci upis (adnotacija) se sastoji u zabiljesci odredenih cinjenica iii stanja u registar kojim se trece osobe, relevantni poslovni ambijent, upoznaju sa cinjenicama vezanirr za poslovanje subjekta upisa, poput: upisa ogranicenja u. poslovanju, zabrane bavljenja odredenom djelatnoscu, upisa privremenih mjera zastite, izrecenih P·:Jslovnom subjektu, odnosno odgovornim osobama. Obavjestavajuci upis ima deklaratorni kara~ter, sto znaci da se ovakvom vrstom upisa ne stvaraju ntti mijenjaju prava subjekta upisa.

6.1.1. Elementi firme dru5tva

5.5. Preddrustvo

''

~~~ ~-~

L I

I

I !!

~

Djelovanje osnivaca drustva prije registracije. odnosno prije stjecanja ~ravnoq subjektiviteta, vezuje se za preddrustyQ.lJaime, osnivaci, iii dio njih, ..E_Oduzimaju odredene pravne radnje koje imaju ucinak ~ro futuro. U biti, radi se o pnvremenoj interesnoj zajednici, obligacionog karaktera, koja ima za cilj osnivanJe drustva. Kao takva ne upisuje se u registar. Preddrustvo nastaje sklapanj.em osnivackifi akata ugovo-, statut}, a prestaje ex lege upisom drustva ~. istar drustava. ~ha postojanja. pre rustva je da stjece prava i preuzima obaveze za drustvo (djelujuci u ime i za racun drustva), koja prelaze na drustvo momentom upisa drustva u registar. Ukoliko neko od osnivaca prije registracije nastupi u ime drustva odgo\·arat 6e za stvorene obaveze cjelokupnom imovinom, odnosno u slucaju takvog nastupa veceg broja osnivaca utvrduje se njihova neogranicena solidarna odgovcrnost.

·.1

Svako privredno drustvo mora u svom nazivu imati neke obavezne elemeote, dok, u isto vrijeme, ne smije sadrzavati odredene elemente. ~ 0vog dvo a mo uce su jos dvije opcije, a to znaci eventualno postojanje fakultativnih, odnosno uvjetno opustenih elemenata..

~

6.1.1.1. Obavezni elementi

.....Zakonski iii obavezni elementi firme drustva su oni elementi koji sva.ki poslovni subjekt mora sadrZa.vati u svojoj firmi, a to su: oznaka kojom se poohze oznacava ime {firma) privrednog drustva (npr Olimpjc turs), oznal:sa koja direktno upucuje na djelatnost privrednog drustva {cementara), oznafui: varje sjedista privrednog_._clruStva (uz dodatak adrese), oznacavanje og@

6.1.1.4. Zabranjeni elementi

~

ti

~ ~

-,·)_: 1 l

!:

}·~

~. f

To su oni elementi (rijeci i oznake) koji su, po clanu 16. ZPD-a FBiH, .pro:ivni -~ zasticeni robni iii usluzni (ziqovil znakovi drugih pravnih i fizickih

osoba, sluzbeni simboli i znakovi. nazivi iii znakovi stranh dr:lava iii medunarodnih organizacija, kao i rijeci i oznake ko'e bi m tvoriti zabunu u o ledu '{!:Ste 1 o tma pos ovanJa iii ovesti do zamjene s firmom iii znakcm druqo_g privrednog drustva iii povrijediti prava dn !Qih osoba. Firma privrednog subjekta obavezno se upisuje u ::udski iii javni registar privrednih drustava. Takoder, sve promjene firme se moraju r3gistrirati. lnstitucija koja vodi registar, po sjedistu firme, (sud iii dr Jga) nece cozvoliti da se u registar upisu dva privredna drustva pod istom iii slicnom firmom, koja obavljaju istu iii slicnu djelatnost. U slucaju kumulacije istih firmi i istih djelatnosti dva drustva u javni registar 6e se upisati ono drustvo koje je prvo podnijelo zahtjev za registraciju po principu ,prvi u vremenu jaci u pravu" (nacelo pioriteta po vremenu). Firma se maze prenijeti na drugog samo zajed1o s drustv:Jm. 6.1.2. Nacela firme drustva

;j

~~I! ,1

ti-

li;

j

Pet je temeljnih nacela koja opredjeljuju karakter firme drustva: nacelo obaveznosti, nacelo posebnosti, nacelo zakonitosti, nacelo istinitos:i i nacelo javnosti. •

* Prema nacelu obaveznosti (obligatornosti) svako privredno drustvo mora J!!lati ftrmu, ko1a~ odredena osnivackim aktom i kao takva upisana u registar. drustava. Drugim rijecima, bez firme nema registracije dru§tva (poslovnog subjekta). RiTna semora koristiti u poslovnom prometu i bit istaknuta- na poslovnim prostorijama.

1,1

* Nacelo iskljucivosti, posebnosti iii distinkcije znaci da se firma jedng_q

1,

!!

~~

~I

52

~!_

~­

~

r

t.

!' t,~

6.1.3. Zastita firme

[,

v

'·

f·; f' t::

,____,._..

-----

Firma drustva uziva visestruku pravnu zastitu: ~ (ex officio), na osnovu opravcjanog poslovnog interesa (putem tuzbe) i krivicnopravnu zastitu. 6.1.3.1. Zakonska zastita

t:

! t

r ~

~r

~

~

53

~

Poslovno pravo - osnivanje, natjecanje, prestanak poslovnih subjekata

6.1.3.2.l\:!:Zba kao instrument zastite_

Zastita firme putem tuzbe je moguca tek nakon okoncanja postupka regis~ · T11zhom drustvo koje je ranije registrirano trazi prestan·ak upotrebe i

brisanje iz registra firme drustva koje je kasnije registrirano. Tuzbu, po pravilu, ..orati zahtjev za naknadu stete. Rok za podnosenje tuzbe je tri god joe ad dana registracije drugog dru~s'im navedenog, tuzba za zastitu firme je moguca i u slucaju nelojalne utakmice, gdje se kao razlog (osnov) za podnosenje tuzbe najcesce pojavljuju slicni nazivi koji mogu izazvati zabunu na trzistu.

t ~

~

~

H

f;

~

j.

t!

t

f.

[;

r ~·.

r:;

Edin Rizvanovic

Klasifikacija djelatnosti, shodno clanu 2. ZKD-a FBiH, obavezan je standard koji se koristi pri evidentiranju, prikupljanju, obradivanju, analiziranju, publiciranju i iskazivanju podataka znacajnih za pracenje stanja i kretanja na ekonomskom, demografskom i socijalnom podrucju, te na podrucju zivotne sredine i Drirodnih resursa u Federaciji BiH. Klasifikacija djelatnosti upotrebljava se za odredivanje djelatnosti, odnosno za razvrstavanje poslovnih i drugih subjekata njihovih dijelova za potrebe razlicitih sluzbenih i drugih administrativnih zbirki :Jodataka (registri, baze podataka, evidencije), a sto je zadatak Federalnog zavoda za statistiku. Federalni zavod vodi jedinstveni registar poslovnih (i :::lrugih) subjekata kao i statisticki poslovni registar. Oba registra sadrze identifikacijske oznake i podatke o razvrstavanju poslovnih subjekata po djelatnostima. Zavod je duzan obavijestiti poslovne i druge subjekte o promjenama podataka u jedinstvenom registru. Po djelatnostima se razvrstavaju: a) pravne i fizicke osobe koje obavljaju djelatnosti sukladno propisima,_ ---b) tijela vlasti na razini drzave, Feder~~-ls.~nto_!!~iu_p~!:l!.§.. gradova i opcina L c) druge domace i strane fizicke i pravne osobe kao i njihovi dijelov_L

...----

6.2. Djelatnost

'- Djelatnost poslovnog subjekta Cine poslovne aktivnosti koje su pravno dopustene. Svaki poslovni su5jgkt, po pravilu, u svom osnivackom aktu, slooodno .utvrduje dj~atnost (predmet poslovanja). lzuzetak je primjena koncesionog sistema (npr. banke, javno zdravl'e, ·avna sigl!~Q.IQ.glja)..kada se zahtijeva pre o o o obrenje nadleznog drzavno or ana. Poslovni subjekt maze zapocet! obav 1anje registrjraoe djeJatnosti_danom upis~ -treba dodati odredbu ZPD-a FBiH (cl. 7. st. 3.): ,Drustvo maze poceti sa obavljanjem djelatnosti danom upisa u registar drustava i kada organu nadleznom za inspekcijski nadzor dostavi obavjestenje o pocetku obavljanja djelatnosti i ispunjavanju uvjeta tehnicke opremljenosti, zastite na radu, zastite i unapredenja zivotne sredine i drugih uvjeta propisanih za obavljanje te iii tih djelatnosti". Obavljanje registrirane djelatnosti za privredna drustva znaci ispoljavanje njihove pravne i poslovne sposobnosti, odnosno zakljucivanje poslova sa trecim osobama radi stjecanja dobiti.19kom poslovanja poslovni subjekti mogu prosiriti iii zamijeniti postojecu djelatnost.

~~~r

!I j!

i!

~!

Osnovni pravni izvor za ovu oblast su drzavni i entitetski zakoni o klasifikaciji djelatnosti. Uz Zakon o klasifikaciji djelatnosti u BiH postoji i Odluka o klasifikaciji djelatnosti, koju donosi Agencija za statistiku BiH. Klasifikacija djelatnosti u BiH je izradena na osnovu Statisticke nomenklature ekonomskih aktivnosti EU - NACE Rev. 1.1. (propis Vijeca EU broj 29/2002) koja je dodatno razradena do nivoa podrazreda, a s ciljem prilagodavanja bh. specificnostima. Takoder, klasifikacija djelatnosti je uporediva sa medunarodnom klasifikacijom djelatnosti Ujedinjenih naroda - Medunarodni standard industrijske klasifikacije (ISIC). Glavni aspekti djelatnosti kod nas su: osobine proizvedenih roba i usluga, narii]ena proizvoda i usluga, in uti, races ( tehnologija ·proizvodn'e. IJa proizvoda po djelatnostima bazirana je na standardu EU CPA 2002 ·· (Statistical Classification of Product by Activity in the EEC).

54

Prema ranijoj anglosaksonskoj teoriji (ultra vires) zakljucenje pravnih poslova sa trecim subjektima mimo registracije nije bilo dozvoljeno. · Takvi pravni poslovi bili su bez pravnog ucinka (nistavi). Po nasem Zakonu o privrednim drustvima, isto kao u pravu Evropske unije, svi pravni poslovi zakljuceni izvan registrirane djelatnosti drustva pravno su valjani za trece osobe, ako su zakljuceni od osoba koje su svojim polozajem, iii na drugi nacin, ovlascene za zastupanje i predstavljanje drustva, a treca osoba je bila savjesna (nije znala, niti je morala znati da su poslovi zakljuceni izvan registrirane djelatnosti drustva). Ova konstatacija dovodi se u kontekst odredbi ZPD-a FBiH (clanovi 7. i 8.) gdje se navodi sljedece "Drustvo maze kao svoju djelatnost obavljati sve poslove, osim onih koji se po zakonu ne rlJQ9!L obavljati kao privredna djela!::., riOst", odnosno: ,Drustvo maze obavljati poslove samo u okviru djelatnosti 'llp~Sane u registar drustva" i dal'e: Druv o moz~obavljati i druge poslove kQji uo 1cajeno obavljaju uz djelatnosti upisane u registar drustva, u obimu i _Qa nacin koji su potrebni za. poslovanje, a ne predstavljaju obavljanje tih poslova ~ao redovne djelatnosti." djelatnosti u nasoj zemlji primjenjuje se u vise oblasti: ..-Klasifikacija pracenju promjena u stanju ekonomije, za donosenje mjera ekonomske i .

.

.

soCIJalne politike, - sluzbenoj statistici, sistemu informiranja, evidencije i planiranju razvoja, - sklapanju ugovora i izvrsavanju medunarodnih obaveza, ~-

-~latnosti u statisticke, administra1ivne i registre posebnih namjena, - platnom prometu, naucnoistrazivackom i analitickom radu i sl.

__.,.

6.3. Sjediste

Prema clanu 10. ZPD-a FBiH, sjediste je mjesto koje je upisano kao sjediste u registar drustava. Sjediste se maze definirat11 kao mjesto odakle se upravlja

55

f'\0' Poslovno pravo - osnivanje, natjecanje, prestanak poslovnih subjekata

I

Edin Rizvanovic

~

.J?Oslovanjem drustva iii mjesto gdje drustvo obavlja registriranu djelatnost. L navedenom konteks:u ostavljena je sloboda u izboru mjesta koje .'~e kao sjediste biti upisano u registar drustava. Sjediste se, po pravilu, ocredu;e osnivackim akt~.__Ql_a_Caj_odredivanja sjedista drustva prvenstvero @~oslovne prirodal ima svoju internu i eksternu dimenziju. Prema sjedistu drustva odredu~ - mjesna nadleznost sudskih i upravnih organa u postupcim3 koji se pred tim~rganima vo,de, - mjesna nadleznost drzavnih organa (u kontroli zakonitosti rc.da), -_mjesto zakyucenja i izvrsenja ugovora.

t

1 i I :f

I

Tome treba dodat znacaj sjedista za ispunjenje fiskalnih obaveza (placanje poreza i drugih dazbina drzavi), kao i za odredivanje mjerodavnog prava u slucaju sporova kod Jgovora sa elementom inozemnosti. Drustvo moz..§....imati podruznice izvan svoga sjedista. Prema C:lanu 11. ZPDa FeiH, ,Podruzni~ su poslovne jedinice koje nemaju svojstvo or3.vne osobe ~~ poslove 11 okviru._dje!atnosti drustva upisane u registar g@vaipnt6riil(stjecati prava i preuzimati obaveze u ime i za racun drustv odruznice se upisuju u registar drustva u registarskom sudu kod kojeg je upisano drustvo. u pogledu poslovanja podruznica maze imati odredenu ~amostalnost u odnosu na drustvo koje ga osniva. Pitanje samcstalnos:i, kao i sva druga pitanja bitna za djelovanje podruznice, mora biti preuideno u osnivackom aktu drustva, odnosno statutu. Privredno drustvo preko pod-uz~ (njene djelatnosti) UC3Stvuje u pravnom prometu, sto, u navedeh:Jm kontek~. ,. iskUuC!Jje pomoJ.inelli pripremne poslove. Ova su osnovna naC:ina prestaQ)sQ podru~nice: kada osnivac danese odluku o njenom prestankt.. i resta · postojanja osnivaca lbrisanjem iz registra . 6.4. Jedinstveni identifikacioni broj

~.

56

7. IMOVINA DRUSTVA Svako drustvo da bi se pojavilo na trzistu (registriralo) mora imati odgovarajucu 1movinu, koja mu, tokom poslovanja, sluzi kao garancija za izmlrenje ~uzetih obaveza. lmovma Je obavezni element pnl1kom reg1stracije, bitciileiement tokom n~upa na trzlstu (i u smislu eventualne raspodjele dobltl, odnos=no pokrivanja gubitaka) i na kraju, u slucaju prestanka, predmet je ~· odnosno diobe. Pocetnl, osnovni iii osnivacki kapital kod drustva kapitala je -llOV[ana vrijednost uloga koji clanovi (osnivaci) moraju uplatiti prilikom osniVa.nja drustva. Prema clanu 38. ZPD-a FBiH, ,Osnovni kapital drustva je iznos ka ita! ·· upisali osnivaci drustva i koji se navod1 u aktima drus· · Osnovni kapital prilikom osnivanja drustva 0 ez J u OZima clanova u Tiovcu, stvanma i pravima. Vn]ednost uloga u stvanma 1 prav1ma morabiti iskazana u novcu, a takv1 ulozi moraju se u cijelosti unijeti pnJe upisa ~a u registar. Vrijednost takvih uloga kod drustava kapitala odreduje se na osnovu procjene rihvacene u ovorom od svih osmvaca. Na temelju uloga osnivaci stjecu pravo na udio u drustvu iii pravo na 1 mcu.

u

,r

Svaki pravni subjekt po zakonu mora, kao porezni obveznik, irtati evidencijsr_~·

:~~ :-?"'~-~ '

'_-.·_. _.•

~ ··. - ._

Clanovi drustva ciji se ulog sastoji u radu i uslugama, po ovom nacelu, nemaju pravo ucesca u dobiti. Za s•takog clana drustva vodi se poseban racun u kome se e\~dentiraju podaci u pagledu visine uloga, isplacene dobiti, ucesca u pokrivanju gubitaka, isplacenih avansa.

- smanjenje osnivackog kapitala za neuplaceni dio i kao posljednja opcija - raskid ugovora o osnivanju drustva sa neogranicenom odgovornoscu. 1.2. Upravljanje dru8tvom, vodenje poslova, zastupanje Drustvom upravljaju clanovi drustva ravnopravno. Clan drustva sa neogranicenom solidarnom odgovornoscu moze svoje pravo upravljanja preni- . jeti na osobu koja nije Clan drustva samo uz suglasnost ostalih clanova. Prema clanu 82. ZPD-a FBiH, ,Ako svi clanovi iii vise clanova imaju pravo upravljati drustvom, svaki od njih ima pravo voditi poslovanje". Poslovodstvo podrazumijeva interne odnose i obuhvata, prije svega, donosenje odluka, ru~:ovadenje pracesom rada, vadenje paslovnih knjiga, paslavnu karespondenciju i sl. Vodenje poslovanja maze biti individualno i skupna. Paslavodstvo je individualna (pajedinacno) kada su svi clanavi drustva (iii neki od njih) ovlasceni da upravljaju drustvom i vode paslovanje crustva, na nacin da je svaki od njih ovlascen sam voditi cjelokupna poslavanje drustva. Za poduzimanje pravnih radnji, odnasno zakljucenje pravnag pasla, kod individualnag paslovodstva, svim ostalim clanovima drustva na raspalaganju stoji pravo protivljenja (veta). Ako i pored protivljenja clan drustva paduzme odredenu pravnu radnju iii zakljuci pravni pasaa, bit ce odgavaran za stetu koju je time prouzrokovao drustvu, zbog cega moze biti i iskljucen iz drustva. Takav pravni pasao (radnja) bit ce, iz razloga pravne sigurnasti, punovazan prema trecim ... · asobama. lzuzetna, protivljenje nije dapusteno kad poduzimanja radnji nuznih · za apstanak imovine drustva, odnasno samag drustva. Kalektivna (skupna) poslovodstvo znaci upravljanje i vadenje poslavanja od svih clan0\'3 drustva, pri cemu je za poduzimanje pravnag posla patrebna suglasnast svih ovlascenih clanova. Bez takve suglasnosti pasaa se ne smije ni zakljuciti riti izvrsiti. Suglasnost data unaprijed za sve buduce poslove je bez pravnog djejstva. lzuzetna, kod kolektivnog poslavadstva, moze se paduzeti pravni pcsao (radnja) i bez prethodne suglasnasti ostalih avlascenih clanova u slucaju docnje drustva u izvrsenju dospjelih obaveza, iii kad drustvu predstoji stvarna steta iii gubitak. lsto vazi i za zastupanje, paduzimanje pravnih radnji u ime i za racun drustva, sta znaci da zastupanje maze biti pojedinacna iii skupno, s tim da se maze odrediti i osaba izvan drustva (prokurist) da zastupa drustvo.

!\

I! !!

1.3. Raspodjela dobiti

~~

:1. fi

~i !l

~

11 -

Clanavi drustva sa neogranicenam odgovarnascu ucestvuju u raspodjeli dobiti i pokrivanju gubitaka, po pravilu, u jednakim iznasima. lzuzeta~: moze biti predviden asnivackim ugovorom. Raspodjelu dabiti maguce je, J svakam slucaju, vrsiti na dva nacina: kapitalnim i persanalnim nacinom, odnasno njihovam kombinacijom. a) Kapitalni nacin p::ldrazumijeva da se dio ukupne dobiti drustva (pravila 1/3) dijeli clanovima srazmjerno njihovim udjelima u kapitalu drustva, iii u jednakam pracentu primijenjenom na sve udjele clanava drustva (npr. 5% na udio).

72

Edin Rizvanovic

b) Personalni nacin raspodjele dobiti podrazumijeva prethodno pokrivanje eventualnih poslavnih gubitaka, pa tek onda podjelu ostatka dobiti na sve clancve drustlia u jednakim iznosima. Po ovom modelu pravo ucesca u raspodjeli dobiti pripada i clanovima ciji se ulazi sastoje u radu i uslugama.

l

!

1.4. Odgovornost za obaveze

~

I ~

1'

r,, !

f

il

it

l f.

Za abaveze drustva prema trecim osobama odgovara drustvo cjelokupnam svojcm imovinom, ali i clanovi, sto znaci da je svaka obaveza ovog drustva istovremeno i obaveza clanova drustva. Dobit drustva dijeli se medu clanavima na je.jnake dijelove, s tim da clanovi podjednako snose i paslovni rizik. Po nasoj legislativi nije propisan minimum asnovnog (osnivackog) kapitala. U pogledu odgovornosti drustva i njegovih clanova znacajno je napomenuti da je adgovornost clanava za obaveze drustva op{;a i da se odnosi na sve abaveze drustva i prema svim povjeriocina. Pravna adgovornost clanova drustva za njegove abaV€ze je akcesoma, sta znaci da se abaveze drustva podjednako odnose i na o::Javeze clanava. Clanstvo u drustvu sa neogranicenom odgovarnoscu je promjenjiva kategorija. Clan koji istupi iz drustva, koje nastavi poslovanje, odgovara samo za obavez3 drustva nastale do dana upisa njegovog istupanja u registar drustva. u pogledu prestanka clanstva, u ovom drustvu, postoje tri osncvna nacina: - dobrovoljno (istupanjem iii atkazom, uz otkazni rok od sest mjeseci), - iskljucenjem clana iz drustva (kriv-ca, nesavjesnost u radu), - smrcu iii gubitkom poslovne sposobnosti fizicke osabe i stecajem pravne osobe. Prestankam clanstva, na jedan od navedenih nacina, clan drustva ima pravo da od drustva zahtijeva: isplatu dobiti koja mu pripada prema godisnjim obracunima, kao i obracun na kraju svake poslovne godine dok se ne zavrse poslovi koji su zakljuceni do njegcvog istuparja, odnosno iskljucenja. 1.5. Prijenos udjela

:'i

Uplatom uloga Clanovi dr Jstva gube pravo vlasnistva. Raspolaganje unesenim ulozima je ograniceno i posmatra se u kontekstu funkcije upravljanja dru~tvom. To znaci da cla'l drustva moze svoj ulog povuci iz imovine drustva, otuditi ga, iii opteretiti, samo uz suglasnost svih clanova drustva. Postoje dvije vrste prijenosa (raspolaganja) udjeli11a: unutrasnji (interni) i vanjski (eksterni) prijenos: Unutrasnji prijenos (1a clan·:-J·.te drustva) je slobodan. Po nasem pravu, slijejeci nacelo jednakosti uloga, vrsi se istovremeni prijenos u jednakim dije!ovima na sve postojece clanove drustva. Vanjski prijenos implicira ukljuci-

73

Edin Rizvanovic

Poslovno pravo - osnivanje, natjecanje, prestanak poslovnih subjekata L

I

Drustvo sa neogranicenom odgovornoscu prestaje odlukom suda u sljedecim slucajevima:

vanje trecih osoba (neclanova). To je razlog za veCi oprez clanova drustva, koji je izra.Zen kroz pravo prece kupovine. Tek ukoliko ne postoji interes clanova drustva moguce je udio, uz suglasnost clanova, prenijeti na osobu izvan drustva.

- ako drustvo duze od dvije godine ne ostvaruje prihode, - ako je drustvu oduzeto odobrenje za obavljanje djelatnosti i - ako ne postoje zakonski uvjeti za daljnje postojanje drustva u obliku u kame je registrirano.

1.6. Zabrana konkurentskog djelovanja

~

·j .

lz sistema odgovornosti clanova drustva proizlaze i osnovne odrednice zabrane konkurencije, koja se kod drustva sa neogranicenom odgovornoscu ispoljava kroz dva aspekta: zabranu clanstva i zabranu djelatnosti. Zabrana clanstva podrazumijeva da clan ovog drustva ne moze biti clan drugog drustva u kojem je ustanovljen isti sistem odgovornosti. To znaci da clan drustva S3. neogranicenom odgovornoscu ne moze, bez suglasnosti ostalih clanova, istovremeno biti clan drugog drustva istog oblika (d.n.o.), niti komplementar .1 komanditnom drustvu, niti obavljati bilo koju djelatnost kao obrtnik. To, medutim, ne znaci dane moze, istovremeno, biti komanditor u komanditnom drustvu, dionicar u dionickom drustvu, clan tajnog drustva (ortakluka) i vlasnik udjela (Clan) u drustvu sa ogranicenom odgovornoscu. U slucaju dionickog drustva i drustva sa ogranicenom odgovornoscu zabrana konkurencije se odnosi na clanstvo u organima upravljanja. Zabrana djelatnosti sadrzi zabranu clanu drustva da ne moze van drustva, bez izricite suglasnosti ostalih clanova drustva, voditi poslove iz registrirane djelatnosti drustva. Prema clanu 89. ZPD-a FBiH, ,Cianovi drustva sa neogranicenom solidarnom odgovornoscu mogu obavljati druge poslove i djelatnosti i time stvarati imovinske obaveze uz suglasnost svih ostalih clanova, ako ugovorom nije drugacije odredeno".

~

~

Jedan od nacina prestanka drustva je i likvidacija. Postupak likvidacije se pokrece kad nastupi neki od opcih razloga za prestanak drustva: protek vremena na koje je drustvo osnovano, odlukom suda o prestanku drustva, odlukom clanova 0 prestanku drustva. lmovina drustva nakon likvidacije dijeli se medu clanovima prvo do iznosa njihovih uplacenih uloga, zatim na jednake dijelove. Ostatak imovine drustva nakon likvidacije koji nije dovoljan za povrat uplacenih uloga dijeli se medu clanovima srazmjerno ulozima, ako ugovorom nije drugacije odredeno. 1.8. Ortacko drustvo

Ortacko drustvo osnivaju dvije iii vise fizickih i/ili pravnih osoba koje u svojstvu ortaka obavljaju odredene djelatnosti pod zajednickim poslovnim imenom. Ortacko drustvo odgovara za svoje obaveze, a clanovi drustva za obaveze drustva neograniceno solidarno cjelokupnom svojom imovinom. Ortakluk maze biti osnovan na odredeno iii na neodredeno vrijeme. Ugovor o ortakluku, koji se, po pravilu, zakljucuje u pisanoj formi, je osnivacki akt kojim se osnivaci (poduzetnici), dvije iii vise osoba, obavezuju da uloze imovinu iii rad u zajednicu osoba i dobara, radi ostvarenja zajednickog cilja.

1.7. Prestanak drustva

Drustvo sa neogranicenom solidarnom odgovornoscu maze prestati na dva nacina: temeljem opcih i posebnih osnova. Po opcoj osnovi drustvo moze prestati: istekom vremena na koje je osnovano, statusnim promjenama, okoncanjem stecajnog postupka, na osnovu odluke suda i odlukom clanova drustva. Posebni osnovi prestanka drustva su: - pismeni zahtjev jednog clana drustva o istupanju iz drustva i raskidu ugovora zakljucenog na neodredeno vrijeme, koji treba biti podnesen najmanje sest mjeseci prije isteka kalendarske godine, - smrt clana drustva (fizicke osobe), osim ako nasljednik postane clan druSt-

I

,.I! II II!,

II

-11.

I

va, - prestanak pravne osobe kao clana drustva, - gubitak iii ogranicenje pravne sposobnosti jednog od clanova drustva, - stecaj jednog od clanova drustva i odluka suda 0 prestanku drustva. Ako drustvo nastavi postojati (clan 94. ZPD-a FBiH), nakon smrti jedncg clana nasljednik moze, najkasnije 30 dana od dana pravosnaznosti odluke 0 nasljedivanju, postaviti pismeni zahtjev da ga naslijedi u drustvu.

74

I

l

II

!

'l t

Il ~

Zajednica nema svojstvo pravne osobe. Ulozi ortaka mogu biti raznovrsni, pored novca, stvari i prava, to maze biti i rad, usluge, odnosno obecanje vrsenja usluga. Ortak koji je ulozio rad ucestvuje u raspodjeli dobiti, ali nema pravo na udio u glavnici (pocetna imovina), osim ako ortaci ne odluce da vrijednost njegovog rada procijene u novcu i kao takvo ukljuce u glavnicu. U prvoj varijanti ovaj ortak ucestvuje u odlucivanju bez prava glasa. Vodenje poslova i pravo zastupanja pripada svim ortacima, s tim sto se navedeni poslovi (ovlasti) mogu prenijeti na nekog od ortaka iii vise njih. Kod zastupanja, za punovaznost zakljucenih pravnih poslova ortaka neophodan je pristanak ostalih ortaka. Pri tome, ortak ne moze prenijeti vodenje poslova na tre6u osobu, niti se tre6a osoba moze primiti za ortaka, te u vezi s tim niti poduzimati poslove s trecim kojim bi se nanijela steta ortakluku, odnosno ugrozilo ostvarenje zajednickog cilja. Jednostavnija procedura osnivanja i s tim u vezi stjecanje statusa ortaka su najve6e prednosti ortakluka, a primjena naistrozijeg oblika odgovornosti, gdje je riziku izlozena cjelokupna imovina ortaka, smatra se najve6im nedostatkom. Na to se nadovezuje ogranicenje u pogledu prijenosa udjela,

75

~-y,:.---

i

i

I

Poslovno pravo - osnivanje, natjecanje, prestanak poslovnih subjekata

Edin Rizvanovic

.~;

j

gdje se zahtijeva, cak i kod prijenosa na najblize srodnike, suglasnost svih oiaka. Nepostojanje takve suglasnosti razlog je za prestanak ortaklu~a. Ostali razlozi prestanka ortakluka su: ispunjenje cilja zbog kojeg je osnovan, nemogucnost ostvarenja cilja, propast imovine ortakluka, sporazumom, iii, u slucaju postojanja dva ortaka, smrcu iii istupanjem jednog clana. odnosno prestankom pravne osobe. Prema clanu 50. Zakona o privrednim drustvima RS, osnivacki ak: ortackog drustva sadrzi: puna ime i prebivaliste svih fizickih lica ortaka i posl:ovno ime i sjediste pravnog lica svakog ortaka, poslovno ime i sjediste drustva, djelatnost i oznacenje vrste i vrijednost uloga ortaka. Pored osnivackog akta, pc clanu 51. istog zakona, ortacko drustvo maze da ima i ugovor ortaka drustva kojim se odreduje narocito poslovanje drustva i upravljanje. Ugovor je u pisanoj formi, potpisuje ga svaki ortak, ali se ne prilaze uz prijavu za registraciju. U slucaju nesklada izmedu osnivackog akta i ugovora ortaka primjenjuje se osnivacki akt drustva. Takoder, po ovom zakonu, ulozi ortaka su jednake vrijednm:ti. Odluke ortaka o pitanjima koja se odnose na redovnu djelatnost drustva donose se vecinom od ukupnog broja glasova ortaka. Odluke o pitanjima izvan redovne djelatnosti, ukljucujuci prijem novog ortaka drustva, donose se suglasnoscu svih clanova drustva. Prijenos udjela medu ortacima maze se vrsili bez bilo kakvih ogranicenja. Za dobit, kao i gubitak, ortackog drustva vaze ista pravila raspodjeljuju se medu ortacima na jednake dijelove. Clana'Tl 75. ZPD-a RS predvideni su nacini prestanka ortackog drustva: a) istekom vremena na koje je drustvo osnovano iii ispunjen.iem p::.stavljenih ciljeva,

2. KOMANDITNO DRUSTVO Komanditno drustvo (tajni ortakluk, mjesoviti ortakluk, specijalno partnerstvo, engl. special partnership, njem. Kommanditgesellschaft, fr. societe en commandite simple, ital. societa in accomandita semplice) je personalno drustvo, sa svojstvom pravne osobe, koje se osniva ugovorom izmedu najmanje dvije osobe (komplementara i komanditora) koje ulaiu svoj kapital (uloge) radi obavljanja registrirane djelatnosti. Nastanak komanditnog drustva 1;ezuje se za srednji vijek i institut (ugovor) commenda. Kod pomorskog prijevoza, gdje je najcesce bio primjenjivan, ugovor je omogucavao realiziranje uzajamnih poslovnih interesa udruzivanjem tajnog clana (commendatora), koji je predavao robu (iii novae) vlasniku broda (iii trgovcu), na temelju cega bi stjecao pravo na ucesce u dobiti ostvarenoj navedenim pomorskim pothvatom, i tractatora, osobe koja je bila poduzetnik, obicno prijevoznik (pomorski) iii trgovac. Riz.,-( bi, u ovom slucaju, bio ogranicen na vrijednost njegovog uloga (robe) u tom pothvatu, a kapital koji bi ulagao commendator omogucavao bi tractatoru da m:tvari svoj poslovni cilj - dobit. Medusobni odnosi bili su regulirani ugovorom. Na ovaj nacin su pojedini slojevi tadasnjeg drustva, sa ogranicenim prostorom za poduzetnistvo (plemstvo, svestenstvo, oficiri), mogli uz manji rizik i diskreciju ostvarivati svoje poslovne interese. Komanditno drustvo sacinjava.u dvije yrste clanova: komplementari, koji upravljaju drustvom i odgovaraju za njegove obaveze neograniceno solidarno cjelokupnom imovinom (unesenom i neunesenom), i komanditori, koji ne odgovaraju za obaveze drustva, niti, po ::>ravilu, ucestvuju u upravljanju drustvom, vee samo snose poslovni rizik do visine unesenog uloga. Komplementari su javni clanovi drustva Gavni ortaci), a komanditori tajni clanovi (ortaci). Clanovi drustva mogu biti fizicke i/ili pravne osobe, domace i strane. Maksimalan broj clanova nije ogranicen.

b) odlukom ortaka o prestanku, c) neobavljanjem poslova neprekidno u periodu od dvije godine,

J ~

ll'I

d) odlukom suda, e) nastupanjem bilo kojeg drugog dogadaja odredenog osnivackim aktom iii ugovorom ortaka drustva koji ima za posljedicu prestanak drustva

h

:I

1:

r'I

il: I!

11:

l 11

JII, I

Odluka suda o prestanku ortackog drustva donosi se po osnovu tuzbe nekog od ortaka. Odluku o prestanku sud donosi kada za to postoj opravdan razlog: aka sud nade da je ortak drustva sa namjerom iii grubom nepaznjom povrijedio svoju duznost koja je od utjecaja na poslovanje drustva, ako je ispunjenje takve duznosti fakticki nemoguce i aka nije moguce da drustvo drugacije nastavi poslovanje koje 6e biti u skladu sa zakonom, osnivackim aktcn iii ugovorom ortaka drustva. Svojstvo ortaka, slijedom istog zakona, u ortackom drustvu prestaje: smrcu ortaka, otvaranjem stecaja nad nekim od ortaka, atkazorn ortaka, donosenjem odluke ortaka u skladu sa osnivackim aktom, ugovorom ortackog drustva i zakonom, kao i u drugim slucajevima predvidenim osnivackim aktom iii ugovorom ortaka drustva.

76

2.1. Osnivanje drustva

t

I

Komanditno drustvo osnivaju dvije iii vise fizickih i/ili pravnih osoba radi obavljanja odredene djelatnosti pod zajednickim poslovnim imenom, od kojih najmanje jedna osoba (komplementar) odgovara neograniceno za njegove obaveze, a najmanje jedna osoba ·:komanditor) odgovara ograniceno do visine svog ugovorenog uloga. Komanditno drustvo se osniva ugovorom koji zakljucuju osnivaci i koji predstavlja konstitutivni akt. Ugovor o osnivanju sacinjava notar i potpisuju ga svi clanovi drustva. Osnivacki ugovor mnra obavezno sadrzavati: - firmu, sjediste i djelatnost drust\•a, - ime i prezime, adresu prebivaliSta clanova (fizickih osoba), odnosno firmu i sjediste pravnih osoba kao clanova, 77

Edin Rizvanovic

Poslovno pravo - osnivanje, natjecanje, prestanak poslovnih subjekata

- individualizaciju clanova po kategoriji - komplementari iii komanditori,

I -I

I-

I

- vrstu i vrijednost ulo:::~ clanova drustva. Pored navedenog osnivacki ugovor treba da sadrzi nacin upravljanja drustvom, modalitete ucesca u raspodjeli dobiti drustva i pokrivanju gubitaka, promet udjelima, prestanak clanstva i prestanak drustva. Prijavu za upis osnivanja komanditnog drustva u registar drustva, kao kod drustva sa neogranicenom solidarnom odgovornoscu, potpisuju svi clanovi drustva. Komanditno drustvo stjece pravni subjektivitet upisom u sudski iii javni registar drustava. lmovina drustva koja se form ira od osnivackih uloga odvojena je od imovine clanova. Osnivacki kapital cine ulozi osnivaca, koji mogu biti u novcu, stvarima i pravima. Visina osnivackog kapitala utvrduje se osnivackim ugovorom. Osnivacki kapital mora biti izrazen u novcanom obliku nacionalne valute. Pravilo je da se komanditno drustvo osniva simultano, a to znaci da osnivaci moraju unijeti svoje uloge prije registracije drustva, a svakako u roku od dva mjeseca nakon registracije drustva. U toku poslovanja drustva njegova imovina se maze povecavati iii s-nanjivati, ali ne ispod ugovorenog minimuma.

I

2.2'. Upravljanje drustvom

!

l I

~~

~

Drustvom upravljaju komplementari, sto implicira donosenje odluka i poduzimanje radnji i aktivnosti u interesu drustva. Upravljanje drustvom maze se, uz suglasnost svih clanova, povjeri1i jednom iii vise komplementara. u tom slucaju, za poduzimanje vanrednih pcslova potrebna je suglasnost svih ostalih komplementara. Pozicija komanditora, u kontekstu prava upravljanja, svodi se na pravo protivljenja ito u slucaju vanrednog poslovanja. Na osnovu ovakve intervencije (protivljenja) komanditora, komplementari bi trebaii da preispitaju svoju odluku. Uz navedeno, komand tori imaju i pravo uvida u poslovne knjige i isprave drustva i godisnji finansijski izvjestaj. Komplementari, po pravilu, nemaju obavezu obavjestavati komanditore o poduzetim radnjama i poslovima, niti im podnositi izvjestaj o poslovanju drustva. Ta obaveza postoji samo :::>rema komplementarima koji nisu ovlasceni upravljati poslovima drustva i to na njihov zahtjev.

;; i

i(

2.3. Raspodjela dobiti i prijenos udjela

[I

j ~I.

_

J

Kod komanditnog drustva svi clanovi imaju pravo na dobit. Godisnjim bilansom utvrduje se dobit (dividenda) iii gubitak drustva, kao i ucesce svakog clana drustva u raspodjeli dobiti iii snosenju gubitka drustva. Dobit komanditnog drustva dijeli se na dva dijela: jejan dio za komplementare, a drugi za komanditore. Dobit se medu komplementarima dijeli na jednake dijelove, a dio dobiti za komanditore dijeli se srazmjErno njihovim (uplacenim) ulozima. lsto pravilo vazi i za pokrice gubitaka. Poslovni gubitak komanditnog drustva pokriva se iii iz dobiti, taka sto se ona umanjLje, iii uopce ne isplacuje, iii smanjenjem uloga i time osnovne glavnice drustva.

78

11terni prijenos udjela, po pravilu, je slobodan, s tim da vise obazrivosti postoji ukoliko se radi o prijenosu udjela sa komplementara na komanditora. Razog je smanjenje broja clanova (komplementara) koji za obaveze drustva odgovaraju neograniceno solidarno cjelokupnom svojom imovinom. Kod eskternog prijenosa postoji ogranicenje na nacin da je za prijenos udjela, obiju kategorija clanova, na trece osobe (izvan drustva) neophodna suglasnost svih clanova drustva. 2.4. Odgovornost za obaveze i zabrana konkurencije U pogledu odgovornosti za obaveze komanditnog drustva, pravilo je da za oba•1eze drustva primarno odgovara drustvo, svojom imovinom, a supsidijarno, solidarno i neograniceno komplementari. Komanditori ne odgovaraju za oba•Jeze drustva, vee samo snose poslovni rizik, i to do visine svog uloga. lzuz3tno, komanditor maze odgovarati za obaveze drustva: ako komanditor nije uplatio u cjelini svoj ulog, ako se u firmu komanditnog drustva, uz njegovu suglasnost, upise ime komanditora, kao i za obaveze nastale iz ugovora koji zakl_uci u ime drustva kao lazni punomocnik iii prokurator, pod uvjetom da je druga strana bila savjesna. Komanditor odgovara i za obaveze nastale iz poslova zakljucenih uz njegovu suglasnost, prije registracije komanditnog drustva u javni registar drustava. Zabrana konkurencije odnosi se, po pravilu, samo na komplementare, i ona po svojim osnovnim odrednicama upucuje na poziciju clamva drustva sa neogranicenom odgovornoscu. 2.5. Prestanak drustva

Razlozi prestanka (opci i posebni) komanditnog drustva, s obzirom nato da se radi o drustvu osoba, i kada je u pitanju promjena statusa komplementara, su sti kao i kod drustva sa neogranicenom soiidarnom odgovornoscu. Mecutim, zbog postojanja komanditora, kao specifikuma ovog drustva, komanditno drustvo ne prestaje u slucaju smrti, gubitka iii ogranicenja pravne sposobnosti iii prinudne prodaje i nap late iz imovine komanditora (61. 106. ZPD~a FBiH). Svi clanovi komanditnog drustva imaju pravo na srazmjeran udio u ostatku imovine drustva nakon likvidacije. Ako je ostatak imovine nakon likvidacije komanditnog drustva nedovoljan za povrat uplacenih uloga, komanditori imajJ pravo prvenstva na povrat uloga. Ostatak imovine nakon povrata uloga dije'i se medu clanovima drustva po omjeru za raspodjelu dobiti, s tim da se ugcuorom maze odrediti drugaciji nacin raspodjele imovine drustva nakon likvidacije. Po nasem pravu komanditno drustvo se maze transformirati u komanditno drustvo na dionice.

79

~.,· . determin ra intenzitet konkurencije.

;,'

Javna preduzeca mogu biti u drzavnom, mjesovitom i privatnom vlasnistvu, s tim sto je imovina javnih preduzeca uvijek odvojenc. od imovine osnivaca. ·Javna preduzeca na dobrima u opcoj upotrebi i prir:::>dnim bogatstvima ne mogu ste6i vlasnicka prava, vee samo pravo koris6enja. U slucaju stecaja ta dobra ne ulaze u stec3.jnu masu. Utjecaj drzave na osnivanje i rad javnih preduzeca ogleda se kroz donosenje propisa koji reguliraju ovu oblast: mogu6nost njihovog osnivanja, subvencioniranje - potporu, upravljanje, utjecaj na biranje clanova organa upra·;ljanja, odobravanje tarifa (cijera), utjecaj na (uvjete) .poslovanje, odobravanje nabavke iii otudenja osnovnih sredstava, davanje suglasnosti na statusne promjene, mogucnost ogranicenja u raspolaganju imovinom i sl. Plan poslovanja predstavlja okvir i temelj poslovnih aktivnosti javnog preduze6a. Kao takav on treba da sadrzi: predvidanje prihoda i rashoda, kapitalne izdatke predlozene za period koji plan obuhvata, izvor finansija za kapitalne izdatke i druge poSIO\'ne Ciljeve, zajmove Cije uzimanje je planirano U periodu koji plan poslovanja obuhvata, garancije za osiguranje kredita, prijedloge za obrazovanje iii kupovinu novih preduzeca iii poslova, iii prodaju bilo kojeg od ovisnih preduzeca, prijedloge za koriscenje viska prihoda, predvidene finansijske izvjestaje, funkcicnalni i glavni budzet sa polugodi~njim analiZ3.ma i budzet obrtnog kapitala. Nakon sto javno preduzece usvoji plan poslovanja direktor odjela za internu reviziju 6e plan dostaviti glavnom revizoru, dok 6e direktor javnog preduzeca plc.n predociti nadleznom resornom ministarstvu, odnosno nadleznom opcinskom organu uprave. Po nasem zakonu organi upravljanja javnog preduzeca su skupstina, nadzorni odbor, uprava i :::>dbor za reviziju. Nadzorni odbor ima najmanje tri clana, koje imenuje i razrjesava skupstina javnog preduze6a. Jedno mjesto u nadzornom odboru pripada kandidatu sa najve6im brojem glasova iz skupstine koji je bio kandidiran od dionicara sa najmanje 5% dicnica sa pravom glasa. Prilikom imenovanja clanova nadzornog odbora primjen)vat 6e se odredbe Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije BiH i odredbe Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti Bosne i Hercegovina. Pored nadleznosti utvrdenih ZPD-om FbiH, nadzorni odbor ima, izmedu ostalog, i sljedece nadleznosti: priprema poslovnike i eticki kodeks i predlaze ih

jedinih aktivnosti (obrt, poljoprivreda, turizam) i pove6anju tra:Znje. I ::>ored pozitivnih stran h iskusta.ta, gdje kreditne garancije predstavljaju redovan institut, i lokalnih okclnosti k::>jE upucuju na potrebu uvodenja (korist), danas jos uvijek ne postoji zahon koji bi, u Federaciji BiH, omogucio osnivanje garancijskog fonda. Dakle, garcncije koje bi trebale biti u sluzbi obaranja kamatnih stopa, i time podsticanja razvoja, jos uvijek su na nivou proklamacija. Republika Srpska je zakonom o garantnom fondu uredila, barem normativno, poziciju garancijskog fonda. Po ovo-n zakonu Fond se osniva radi pruzanja podrske razvoju poduzetnistva kroz olaksavanje pristupa finansijskim sredstvima potreb.nim za obavljanje posl·::>vnih djelatnosti na teritoriji RS, posebno za: pocetne poslovne djelatnosti, ::Joslovne djelatnosti u oblasti poljoprivrede, projekte za zaposljavanje mladih, izvoz1o orijentirane poslovne djelatnosti, proiz-vodno-usluzne dje'atnosti, projekte i poslovne djelatnosti u opcinama koje imajL status nerazvijenih i izrazito nerazvijenih. Djelatnost fonda je izdavanje svih oblika garancija poduzetnicima i finansijskim institucijama sa sjedistem u RS. Ukupna garancijska izlozeoost prema jednom poduzetniku ne moze biti ve6a od 3% od vrijednosti oBnovnog ~:apitala fonda, odnosno prema jednoj finansijskoj instituciji ne veca od 30% vrijednosti osnovnog kapitala fonda, koji je utvrden u iznosu od 30 milicna KM. Fond ne maze izdati garancije za finansiranje trgovinske djelatnosti, ugostiteljske djelatnosti koja se odnosi na iskljucivo iii pretezno tocenje pica, piredivanje igara na srecu, kockarnice, kladionice i finansijsko posredovanje. Zanimljiva su i iskustva susjed•e Srbije, koja je 2003. godine usvojila Zakon o garancijskom fondu. Prema tom zak::>ou cilj osnivanja Garancijskog fonda je podsticanje razvoja malih i srEdnjih preduze6a i preduzetnika u Republic\ Srbiji. Fond ima svojstvo pravne oscbe. Sredstva za osnivanje i pocetak rada fonda obezbjeduju se u drzavnom budzetu. lzvori sredstava za rad su: prihodi fonda, donacije i drugi izvori u skladu sa zakonom. Fond se moze organizirati kao dionicko drustvo, u tom slucaju Fond izdaje Republici Srbiji dionice u visini vrijednosti ulozenog kapitala Republike, s tim da u :akvoj situaciji vrijednost drzavnog kap137

Poslovno pravo - osnivanje, natjecanje, prestanak poslovnih subjeka\3

itala u ukupnom kapitalu fonda ne moze biti manja od 51%. Fond za svoje obaveze odgovara svojom imovinorn Djelatnost fonda je izdavanje garancija i supergarancija na ime osiguranja dijela kredita koje banke i druge finansijske organizacije u Srbiji odobravaju malim i srednjim preduzecima i preduzetnicima. Garancije i supergarancije izdaju se na zahtjev banke (i druge finansijske organizacije). Organi fonda su: upravni odbor, direktor i nadzorni odbor, kao i skupstina, ukoliko se Fond organizira kao dionicko drustvo. Upravni odbor podnosi izvjestaj o poslovanju fonda Vladi svakih sest mjeseci, odnosnc skupstini fonda ukoliko je organiziran kao dionicko drustvo. Vlada podnosi godisnji izvjestaj o poslovanju fonda Narodnoj skupstini Republike Srbije. Nadzc.r nad zakonitoscu rada fonda obavlja ministarstvo nadlezno za poslove privrede.

6. MIKROKREDITNE ORGANIZACIJE Mikrokreditna organizacija je nedepozitna organizaoija, Cija je osnovna djelatnost davanje mikrokredita. Mikrokreditnu organizaoiju mo;:Ju osnovati najmanj~ tri fizicke osobe, doma6e iii strane, iii najmanje jedna pravna osol::a, domaca iii strana. Prema slovu zakona, cilj osnivanja i djelovanja mikrokreditrih organizacija je poboljsanje materijalnog polozaja korisnika mikrakredita, povecanje zaposlenosti, potpora razvoju poduzetnistva. Mikrakreditna organizaoija ima svajstva pravne osobe, a osniva se i pasluje u oblik·J mikrokreditnog drustva iii fondacije. Mikrokreditno drustvo stjece pravni subjektivitet upisam u registar kod nadleznog suda, adnasno u slui:':aju fondaoije u registar fondaci_ia. Mikrokr~ditna organizacija, bez obzira na oblik organiziranja, se osniva po kcncesionom sistemu, uz dozvalu Agencije za bankarstva. Mikrokreditno drustva osniva se i posluje kao privredno drustvo s ogranii:':enom odgovornoscu iii kaa dianii:':ka drustvo. Minimalni osnivai:':ki kapital drustva iznosi 500.000 KM i u cijelosti mora biti uplacen u novcu. Mikrokreditno drustvo maze odobriti mikrokredit do 50.000 KM. Organi mikrokreditnog drustva jesu: s~upstina, nadzarni odbor, u:xava (direktor i izvrsni direktori) i adbor za reviziju. Osnivai:':ki kapital mikrokreditne fondaoije je znatno manji i njegov minimum je utvrden u iznosu od 50.000 KM, uplacenag u novcu Shodno tome, mikrokreditna fondacija moze odobriti mikrokredit na iznos do 10.000 KM. Organi upravljanja mikrokreditne fondacije su: upravni odbor (imenovan od osnivai:':a), direktor, odbor za reviziju (imenovan od upravnog odbora).

7. UDRUZENJA I FONDACIJE Po Zakonu o udruzenjima i fondacijama FBiH udruzerje je ablik dobrovoljnog povezivanja vise fizii:':kih iii pravnih osoba radi unapredenja i astvarivanja nekog zajednii:':kog iii opceg interesa iii oilja, a i:':ija osnavna svrha nije luk-ativna. Udruzenje mogu osnovati najmanje tri fizii:':ke, odnosno pravne osobe, 138

Edin Rizvanovic

drzavljani BiH, iii stranci koji su stalno nastanjeni iii borave duze od jedne godine na teritoriji Federacije. Pored osnivai:':kog akta udruzenje ima i statut. Osnivai:':ki akt sadrzi: ime i prezime i adresu, odnosno naziv i sjediste osnivai:':a, naziv i sjediste i adresu udruzenja, osnovne ciljeve osnivanja udruzenja, ime i prezime ovlascene osobe koja ce obaviti poslove upisa u registar udruzenja, potpise osnivai:':a i matii:':ni broj, ukoliko su osnivai:':i drzavljani BiH. Udruzenje i fondacija mogu radi ostvarivanja svojih statutarnih ciljeva i djelatnosti osnivati subjekte za privrednu i drugu djelatnost pod uvjetima utvrdenim zakonom i statutom. Udruzenje iii fondacija mogu obavljati nesrodne privredne djelatnosti samo preko posebno osnovane pravne osobe. Dobit koju udruzenje iii fondacija ostvari iz nesrodnih privrednih djelatnosti maze se upotrijebiti samo za ostvarivanje ciljeva utvrdenih statutom. Nije dopusteno direktno iii indirektno stjecanje dobiti iii druge materijalne koristi ostvarene iz djelatnosti udruzenja iii fondacije: osnivai:':ima, i:':lanovima udruzenja, i:':lanovima upravljai:':kih tijela, odgovornim osobama, djelatnicima iii donatorima. Registracija udruzenja/fbndacije vrsi se u federal nom, odnosno kantonalnom ministarstvu pravde. Zakonom se maze udruzenju iii fondaciji povjeriti da u akviru svoje djelatnosti vrse javne ovlasti. Udruzenje se maze udruzivati u saveze iii pripojiti, razdvojiti iii transformirati samo u drugo udruzenje iii fondaciju. Savez ima svojstvo pravne osobe. Organ upravljanja je skupstina, osim koje udruzenje maze imati upravni odbor. Skupstinu, po pravilu, cine svi i:':lanovi udruzenja. Skupstina ima pravo da u slui:':aju nepostojanja upravnog odbora imenuje osobu, iii vise njih, sa ovlastima za.zastupanje i predstavljanje udruzenja. Fondacija je pravna osoba koja nema svoje i:':lanstvo, a ciij njenog osnivanja je upravljanje imovinom u opcem iii zajednii:':kom interesu. S obzirom nato da fondaciju mogu osnovati jedna iii vise osoba, fizii:':kih iii pravnih, domacih iii stranih, sukladno tome, osnivai:':ki akt moze biti odluka, ugovor iii drugi akt o kojem se dogovore osnivai:':i. Pored osnivai:':kog akta fondacija ima i statut. Upravni odbor je organ upravljana fondacijom, sai:':injavaju ga najmanje tri i:':lana i odlui:':uje o ostvarenju ciljeva fondacije putem sljedecih ovlasti: upravlja imovinom fondacije, odlui:':uje o statusnim promjenama, imenuje osobu ovlascenu za zastupanje i predstavljanje fondacije, daje suglasnost za pravne radnje poduzete u ime fondacije prije njenog upisa u registar, priprema finansijske i druge izvjestaje, obavlja dopune i izmjene statuta i sl. Fondacija ima svoju imovinu, a prihodi fondacije, uglavnom, se sastoje od donacija. Pored toga, imovinu fondacije mogu i:':initi sredstva dodijeljena iz budzeta, kao i prihodi stei:':eni obavljanjem privredne djelatnosti. Udruzenje iii fondacija prestaje s radom ako nadlezni organ udruzenja iii fondacije donese odluku o prestanku rada iii odluku o statusnim promjenama. Drugi nacin prestanka jeste kada se utvrdi da su udruzenje iii fondacija prestali postojati. Kod udruzenja to je moguce u dva slui:':aja: ako skupstina nije odrzana u statutom predvidenom vremenu, odnosno u dvostruko duzem periodu od predvidenag, i ako se broj i:':lanova smanji ispod osnivai:':kog zakonskog nivaa (tri), a skupstina u raku od tri mjeseca po nastupanju ovih okolnosti ne donese odluku o prijemu novih i:':lanova. 139

lill""";

Poslovno pravo - osnivanje, natjecanje, prestanak poslovnih subjekata

8. EVROPSKO DRUSTVO Nastanak evropskog drustva_vezuje se najprije za pravo poslovrog nastanjivanja, koje se moze prevesti kao pravo fizickih i pravnih osoba da obavljaju poslovne aktivnosti u drugim drzavama clanicama Evropske unije. Pravo (sloboda) poslovnog nastanjivanja regulirano je clanom 43. Ugovora o EZ, odnosno clanom 49. Ugovora o funkcioniranju EU (Lisabo1ski ugovor), i ono podrazumijeva osnivanje drustva kceri (subsidiary), podruznice (branches) iii zastupnistva (agency) u drugoj drzavi clanici, odnosno zaoocinjanje poslovne djelatnosti samozaposlene osobe u drugoj drzavi clanici, uz postivanje nace,a nediskriminacije po osnovu drzavljanstva. lz navedenog proizlazi da se ova pravo odnosi na tzv. samozaposlene (fizicke) osobe, ali i na drustva/fi~me (pravne osobe) osnovana po nacionalnim normama nel!a nad ovisnim drustvom bilo temeljem odredbi drustvenog ugovora ovisnog drustva, bilo na temelju ugovora o vodenju poslova (ergl control contract). Radi se o ugovoru na osnovu kojeg je vladaju6e drustvo cvla56eno davati upute ovisnom drustvu koje se ticu poslovanja i finansiranja tog drustva. Ugovor je u pisanoj formi i mora biti u suglasnosti sa odredbama drustvenog ugovora ovisnog drustva. Pod prevladavaju6im utjecajem se podrazumjeva ovlas6enje vladaju6eg drustva u davanju uputa u odnosu na poslovanje i finansiranje ovisnog drustva, a clanovi upravnog odbora ovisnog druStva su duzni postupati po tim uputama cak i kada su one stetne po ovisno drustvo. U njemackom, hrvatskom i slovenackom pravu postoje posebne odredbe koje ureduju ovlasti i Cidgovornosti vladaju6eg drustva i ovisnih drustava u slucaju postojanja povezanosti privrednih drustava. kao i u pogledu sredstava osiguranja ovisnog drustva, vanjskih dionicara i njihovih povjerilaca, te odredbe o sklapanju, izmjeni i prestanku poduzetnickih ugovora. U ovim zemljama postoji i obaveza obavjestavanja o stjecanju ~:valificiranih udjela u doma6im drustvima kapitala, kao i obaveza izrade izvjestaja o ovisnosti. lskustva u pogledu visine kvalificiranog udjela koji omogL6ava utjecaj na poslovanje ovisnog drustva razlikuju se po uporednom pravu. U HrJatskoj i Sloveniji kvalificirani udio iznosi 25%, cime je omogu6eno vladajueem drustvu da sprijeei donosenje odredenih odluka na glavnoj skupstini ovisnog drustva. U Njemackoj taj udio iznosi 20%, dok je u Francuskoj kvalificirani udio koji omogu6ava utjecaj jednog drustva nad drugim utvrden u izrosu od 10% udjela u temeljnom kapitalu ovisnog drustva.

148

Edin Rizvanovic

2. UGOVORNI OBLICI POVEZIVANJA Najznacajniji ugovorni oblici p::)Vezivanja su: ugovor o kartelu, ugovor o konzorciju, tajno drustvo i poduzetnicki ugovori. Najnovijim izmjenama ZPD-a FBiH naznaceni su sljede6i ugovorni oblici povezivanja: konzorcij, fransizing, zajednica drustava, poslovna unija, poslovni sistem, pul i dr. 2.1. Karteli

Karteli su oblici horizontalnog povezivanja poslovnih subjekata, koji proizvode iste iii slicne proizvode, radi reguliranja zajednickih ekonomskih ciljeva (proizvodnje, prodaje, nastupa na trzistu). Cilj osnivanja kartela je smanjenje medusobne konkurencije i postizanje boljeg polozaja na trzistu. To se obicno cini dogovaranjem cijena, diobom trzista, ogranicavanjem proizvodnje (tzv. kontingentalni karteli), sto pretpostavlja i mogucnost subvencioniranja clanica kartela (karteli za repatrijaciju prihoda). Karteli mogu biti javni i tajni, po pravilu su privremenog karakte·a i ne pretpostavljaju osnivanje posebnog poslovnog subjekta. U izuzetnim slucajevima, na primjer u Njemackoj, kartel se moze formirati kao poseban pravni subjekt (tzv. sindikat).

2.2. Konzorcij Konzorcij je oblik povezivanja vise poslovnih subjekata (istog iii razlicitog oblika), koji u potpunosti zadrzavaju pravni i poslovni subjektivitet. Ovakav oblik povezivanja motiviran je prvenstveno realiziranjem velikih investicionih poduhvata Oavni radovi). S tim u vezi mogu6e je kreirati finansijski konzorcij (banaka), iii npr. konzorcij gradevinskih firmi, iii mjesoviti konzorcij, sastavljen od obje vrste navedenih (iii drugih) poslovnih subjekata. Ugovorom o konzorciju se, po pravilu. predvida punomocnik (pilot drustvo), koji, uz naknadu, zastupa njegove clanice tokom realizacije investicionog poduhvata. Po italijanskom pravu mogu6e je osnovati konzorcij ka::> posebno drustvo. lz istog pravnog sistema potjece i klasifikacija na konzorcij3 sa internom i one sa eksternom djelatnos6u, kao i na dobrovoljne i obavezne konzorcije. Ugovorom o konzorciju se reguliraju medusobni odnosi clanica, s tim da se odgovornost clanica ravna prema vrijednosti njihovih udjela u konzorciju. Ugovor o konzorciju moze biti zatvorenog tipa - kada je ugovorom iskljucena mogu6nost naknadnog pristupa novih clanica, bez prethodne promjene ugovora, i otvorenog tipa - kada je ugovorom utvrdena mogu6nost naknadnog pristupa novih clanica, za sto je potrebna suglasnost postoje6ih clanica. Prema narucitelju radova clanice konzorcija odgovaraju solidarno.

2.3. Tajno drustvo

u pitanju je oblik ugovornog povezivanja izmedu tajnog clana koji ulaze svoj kapital (neku imovinsku vrijednost) i postoje6eg poslovnog subjekta, registrira149

Edin Rizvanovic

Poslovno pravo - osnivanje, natjeca1jE, prestanak poslovnih subjekata

' i!\!

nog za vrsenje odredene djelatnosti. Na temelju ulozenog kapitala tajni clan, osoba koja: '3 kapital, ali nije skl::>na riziku, stjece pravo uces6a u dobiti, ali i obavezu pokrivanja gubitaka javnog clana, koji uve6ava svoju imovinu i time poboljsava poziciju na trzistu. Ulozi tajnog clana mogu biti u novcu, stvarima i pravima. Ugovor o tajnom drustv.J po pravilu, se zakljucuje u pisanoj formi. Tajno drustvo se ne upisuje u jE.vni registar, sto znaci da ovim oblikom povezivanja ne nastaje novo privredno deustvo. Ono, dakle, nema pravni subjektivitet, a to znaci, izmedu ostalog, ni zasebnu firmu. Prema tre6ima, u pravnom prometu, istupa samo javni clan (podJzemik). To ujedno stvara i obavezu za javnog clana da posluje profesionalno, kao dobar privrednik. Poduzetnik Uavni clan) je duzan koristiti se ulogom tajnog clana namjenski, a to znaci na nacin predviden ugovorom. On, takoder, ne smije otuditi niti smanjiti kapital svog drustva bez suglasnosti tajnog clana. lstovrerr,Eno, tajni clan ne moze prenijeti svoj ulog na tre6u osobu (izvan drustva) bez suglasnosti javnog clan a. Odgovornost drustva prema tre6im osobama identicla je odgovornosti javnog clana (poduzetnika) prema povjeriocima. Tajno drustvo moze prestati: otvaranjem stecajnog postupka, protekom vremena na -oslenosti. Propisima antimonopolskog prava svaka drzava nastoji osujetiti i sankcionirati ovakvo ponasanje.

Radi se o statusnoj promjeni kojom se jedno iii vise privrednih drustava pripaja drugom drustvu, pri cemu pripojeno drustvo prestaje postojati kao sam:)stalni poslovni subjekt, a drustvo kome se pripojilo postaje njegov (njihov) pravni sljednik, pri cemu ne nastaje novo drustvo. Pripajanje se vrsi prijenosom cjelokupne imovine drustva koje se pripaja drugom drustvu, koje u zamjenu za dionice pripojenog drustva emitira svoje dionice iii udjele. Pripojeno drustvo prestaje postojati bez provodenje postupka likvidacije. Sukcesor na ovaj nacin ne mijenja svoj pravni status, ali koncentracijom kapitala postaje jaci. Drustvo s ogran cenom odgovornos6u moze se spojiti s drugim drustvom sa ogrc.niCenom odgovornos6u iii dionickim drustvom, iii se pripojiti jednom od njih, ali ne prije isteka dvije godine od dana upisa u sudski registar. Otvoreno dionic:Ja prestaju postojati bez provodenja postupka likividacije. Novo drustvo je pravni sljednik (univerzalni sukcesor) spojenih drustava po samom zakonu (ex lege), jer preuzima prava i obaveze tih drustava. Kod spajanja obavezno se donosi plan reorganizacije, koji je osnov donosenja odluke 0 spajanju i kojim se reguliraju pitanja zastite clanova drustva (dionicara) i povjerilaca. Odluku o odobrenju spajanja dionickog druStva donosi Komisija za vrijednosne papire ukoliko dionicko drustvo sa drugim druStvima sa kojima se spaja: zakljuci ugovor o spajanju, koji utvrduje prestanak spojenih drustava na dan konstituiranja drustva sljednika, zatim pripremi statut drustva sljednika i ako izabere organe drustva sljednika ve6inom glasova svih dionica s pravom glasa. Osim toga, UVaZavaju6i potrebu zastite interesa povjerilaca utvrduje se obaveza odvojenog upravljanja imovinom spojenih drustava sve do namirenja povjerilaca, iii barem njihovog obezbjedenja.

- troju i klasi dionica iii udjela koje drustvo sljednik emitira u zamjenu za dionice il: udjele pripojenih i spojenih drustava, - datumu pocetka koris6enja prava sadrzanih u dionicama iii udjelima drustva sljedn;ka, - v~emenu i nacinu emisije dionica iii udjela drustva sljednika, - coplati za dionice, iii udjele drustva sljednika, iii isplatama dionicarima, iii clano·Jima pripojenih i spojenih drustava od drustva sljednika, - catumu pripreme bilansa stanja i bilansa uspjeha na osnovu kojih se vrsi pri(:ajan)e iii spajanje, - catumu podnosenja Komisiji zahtjeva za odobrenje pripajanja iii spajanja.

,--.....

C)

175 ~~~

~; ~

Poslovno pravo - osnivanje, natjecanje, prestanak poslovnih subjekata Povecanje osnovnog kapitala drustva sljednika moze se vrsiti samo emisijom novih dionica iii udjela. II

!jl ' : I

!I

I' ;!

Ii I~

i

l

j I

1I

.. I -f·

~i ;

i~! l ;! :~.; l ;•:r:)

1.3. Podjela

Podjela kao statusna promjena implicira provodenje postupka podjele jednog drustva na dva iii vise novih drustava, tako da ono prestaje postojati kao samostalni subjekt i bez provodenja postupka likvidacije. Po :":lanu 62. ZPD-a FBiH: ,Drustvo se moze podijeliti prijenosom imovine i ob3veza bez provodenja likvidacije na dva iii vise drustava, koja postaju njegovi pravni sljednici, solidarno odgovorni za njegove obaveze na jedan od sljedecih nacina: pripajanjem, kada drustvo koje se dijeli prenese na dva iii vise postojecih drustava ukupnu imovinu i obaveze, iii, osnivanjem novih drustava, kadadrustvo koje se dijeli prenese na dva iii vise novih drustava ukupnu imovinu i obaveze". Prema istom clanu ZPD-a: ,U slucajevima spajanja, pripajanja iii podjele drustva, dionicari iii vlasnici udjela spojenog, pripojenog iH podijeljenog drustva dobijaju dionice {udjele) drustva sljednika, uz mogucnost isplate u novcu do 1 0% ukupne nominalne vrijednosti dionica {udjela) koje drustva sljednici emitiraju po tom osnovu". Pravno je moguce podijeliti svaki oblik drustva na dva iii vise novih drustava, u istom i drugom obliku. Za obaveze podijeljenog drustva, prema trecim osobama, solidarno i neograniceno odgovaraju novonastala drustva. 1.4. Promjena oblika

Promjena oblika ne nosi sa sobom mogucnost sukcesije, jer ovom statusnom promjenom ne dolazi do prestanka drustva. Poslije promjene oblika ostaju isti clanovi drustva, s tim da se mijenja obim prava i otaveza clanova drustva, kao i njihov odnos prema drustvu. Obaveze prema tre:Sim osobama (povjeriocima) ostaju iste. Po nasem pravu svako drustvo. izuzev drustva sa neogranicenom solidarnom odgovornoscu i otvoreno~:; dionickog drustva, moze promijeniti oblik. Otvoreno dionicko drustvo moze se, u kontekstu recenog, podijeliti pripajanjem sa dva iii vise postojecih otvorenih dionickih drustava iii podjelom na dva iii vise novih otvorenih dioni&ih crustava. Drustvo sa ogranicenom odgovornoscu moze promijeniti oblik u dionicko drustvo. Osim odluke skupstine drustva, donesene dvotrecinskom ve6inom glasova svih clanova drustva, za ovu promjenu je potrebno i odobrenje Komisije za vrijednosne papire. Medutim, drustvo sa ogranicenom odgovornoscu koje ispunjava kriterije za otvoreno dionicko drustvo duzno je promijeniti oblik u dionicko drustvo i izvrsiti upis u registar emitenata i kod nadleznog suda. U slucaju da drustvo (d.o.o.) ne postupi po navedenoj odredbi sud ce donijeti odluku o prestanku drustva. Zatvoreno dionicko drustvo moze promijeniti oblik u drustvo sa ogranicenom odgovornoscu i obrnuto. U ovom prvom slucaju to se cini ra temelju odluke skupstine donesene dvotrecinskom vecinom zastupljenih dioni176

Edin Rizvanovic

ca :; pravom glasa, sto omogucava dionicarima da steknu udio u drustvu sa ogr3nicenom odgo·,,ornoscu koji je srazmjeran njihovom ucescu u kapitalu dionickog drustva. Dionicko drustvo podnosi Komisiji za vrijednosne papire zahtje·1 za odobrenje promjene otlika koji je potpisan od clanova nadzornog odbora koji SU glasali za prijedloge C·dluka 0 promjeni oblika i clanova uprave koji SL predlozili plan reorganizacije i odluku o promjeni oblika. Upis promjene ob'ika dionickog drustva u registar drustava vrsi se na temelju odluke Komisije o odobrenju promjene oblika. Po ZPD-u FBiH-a odluku o spajanju, pripajanju, podjeli i promjeni oblika drustva donose clanovi drustva sa neogranicenom solidarnom odgovornoscu, komanditnog druStva, odnosno skupstina drustva kod drustava kapitala (d.d. i d.o.o.), kako je tc utvrdeno osnivackim aktom iii statutom. lstovjetnu odluku moraju donijeti svi sudionici {drustva) spajanja, odnosno pripajanja. Clanovi druStva, odnosno cl3novi nadzornog odbora, gdje on postoji, potpisuju zapisnik -:oji sadrzi odluku o statusnim promjenama. Odluci o statusnim promjenama orethodi plan reorganizacije koji se mora pripremiti 30 dana prije donosenja O·Jilike o statusnim promjenama. Plan reorganizacije, prema clanu 65. ZPDa FE!iH, obavezno sadrzi: - oblik, firmu i sjediste drustava ucesnika i drustava sljednika, - vlasnicka prava dionicara iii clanova drustava prethodnika u drustvu sljednika, - opis, procjenu i raspodjelu imovire i obaveza drustava prethodnika, koji se prenose na sukcesora, sa izvjestajem revizora, -datum od kojeg ce vlasnici dionica iii udjela drustva sljednika moCi ucestvovati u dobiti i uvjete koji utjecu nato pravo, - datum od kojeg ce se poslovi drustva prethodnika racunovodstveno iskazivati za drustvo sljednika. fduzima mjere osiguranja pojedinacne imovinske vrijednosti, uvjetovanje ·asoolaganja imovinom, postavljanje privremenog stei':ajnog upravnika. Ako procijeni da je potrebno, stecajni sudija maze narediti opcu zabranu raspolaganja imovinom. Na taj nacin pravo upravljanja i raspolaganja imovinom u cijelosti prelazi na privremenog stecajnog upravnika, sto se, zbog svoj znacaja, mora unijeti u registar drustava. lzlucna i razlucna prava ne mogu se ostvarivati u pretho-jnom postupku. U ovoj fazi, pravne radnje stecajnog duznika 6e imati pravno djejstvo samo uz prethodnu suglasnost privremenog stecajnog upravnika. Za vrijeme privremene uprave privremeni stecajni upravnik je ovlas6en uci u prostcrije stecajnog duznika, s ciljem poduzimanja radnji koje se odnose na poslovodstvo i upravljanje imovinom. lsto taka, u tom periodu, ugovorni partner stecajlog duznika ne moze otkazati trajni obligacioni odnos. Privremeni stecajni up·m•nik duzan je namiriti trazbine zaposlenika, a doprinose zaposlenika samo J slucaju ako su zaposlenici zadr:Zali radni odnos. Prro/remeni stecajni upravnik ima i sljedece obaveze: - da osigura imovinu stecajnog duznika,

- da utvrdi da li je imovina stecajnog duznika dovoljna za pokrivanje stecajnog postupka i da li postoje razlozi za otvaranje stecajnog postupka, - da izvrsi procjenu sposobnosti za nastavak poslovanja stecajnog duznika. Pr~Jremeni stecajni upravnik mora podmiriti potrazivanja koja je on zasnovao, odnosno potra:Zivanja koja je, uz njegovu suglasnost, zasnovao stecajni duznk U toku prethodnog postupka ne postoji obaveza izmirenja fiskalnih

191

Edin Rizvanovic

Poslovno pravo - osnivanje; natjecanje, prestanak poslovnih subjekata

obaveza (placanja poreza). Pravilo je da otvaranjem stecajnog postupka za stecajnog u;.. J.Vnika bude imenovana ista osoba koja je obavljala poslove privremenog stecajnog upravnika. U svakom slucaju, otvaranjem stecajnog postupka prava i obaveze privremenog stecajnog upravnika prelaze na stecajnog upravnika, a promjena osobe bi znacila obavezu izvrsenja primopredaje duznosti. Clan 2. Zakona o izmjenama i dopunama zakona o stecajnom postupku, koji unosi novinu u odnosu na ranije odredbe zakona (dopuna clana 69. ZoSP-a FBiH iz 2003.), predvida: ,Prije otvaranja procedure stecajnog postupka potrebno je prethodno uraditi kontrolu poslovanja, kao i kontrolu izvrsene privatizacije za preduzeca koja su privatizirana iii su u procesu privatizacije". 1.7.2. Otvaranje stecajnog postupka

Stecajni sudija nakon prijema izvjestaja privremenog stecajnog upravnika zakazuje rociste radi utvrdivanja postojanja uvjeta za otvaranje stecajnog postupka. Na rociste sud poziva stecajnog duznika, predlagaca (za otvaranje stecajnog postupka), privremenog stecajnog upravnika i eventualno vjestaka. Stecajni sud, u roku od tri dana od odrzanog rocista, donosi odluku o otvaranju stecajnog postupka, iii odluku o odbijanju prijedloga. Otvaranjem stecajnog postupka pocinje nova poslovna godina za koju se izraduje zavrsni racun, koji podlijeze ocjeni revizora. Stecajni sudija uz suglasnost stecajnog duznika odreduje revizora. Do otvaranja stecajnog postupka ce doCi ako je prijedlog dopusten (podnesen od· ovlascene osobe), ako postoji stecajni razlog (insolventnost) i ukoliko je imovina stecajnog duznika dovoljna za pokrice troskova stecajnog postupka. lzuzetno, stecajni sudija moze bez prethodnog postupka i ispitivanja razloga za otvaranje stecajnog postupka donijeti odluku o otvaranju stecajnog postupka u dva slucaja: ako je prijedlog za otvaranje postupka podnio likvidator, te ako je prijedlog podnio povjerilac koji ima pravomocno rjesenje za prinudnu naplatu potraZivanja od duznika i prinudna naplata nije se mogla provesti u roku od 60 dana. Ovdje je rijec o tzv. neposrednom otvaranju stecajnog postupka. Ako stecajni sudija udovolji prijedlogu o otvaranju stecajnog postupka, on istovremeno imenuje stecajnog upravnika. Rjesenje obavezno sadrzi firrnu i sjediste, odnosno prebivaliste, poslovnog subjekta, osobne podatke o stecajnom upravniku, datum i sat otvaranja stecajnog postupka. Ukoliko u rjesenju nije navedeno tacna vrijeme otvaranja stecajnog postupka, pretpostavlja se da je rjesenje doneseno u 12 sati, sto ujedno predstavlja vrijeme otvaranja stecajnog postupka. Trenutak otvaranja stecajnog postupka je bitan iz razloga sto tim momentom nastupaju pravne posljedice sa pravnim djejstvom prema svim ucesnicima u postupku.

jrog uoravnika koja prava osiguranja ~raze na imovini stecajnog duznika. Uz to, rj3senje sadrzi i poziv duznicima koji imaju obaveze/dugovanja prema stecajrom duzniku da ih izvrse. Rjesenjem o otvaranju stecajnog postupka stecajni sudija odreduje rociste za: - za skupstinu povjerilaca (rociste za ispitivanje) na kojoj se ispituju prijavljena potrazivanja povjerilaca, - odrzavanje skupstine povjerilaca (izvjestajno rociste) na kojoj stecajni upravnik podnosi izvjestaj o daljem toku stecajnog postupka. Ovo rociste se, po Z:::>SP-u FBiH, odrzava poslije rocista za ispitivanje potrazivanja, aline kasnije od 15 dana od navedenog rocista. Donosenje rjesenja treba posmatrati u kontekstu nacela javnosti, sto implicira obavezu stecajnog suda da rjesenje objavi na oglasnoj tabli suda kao i u sluzbenom entitetskom glasilu. Stecajni duznik, duznikovi duznici, podnosilac prijedloga i povjerioci dobivaju primjerak rjesenja. Kopija rjesenja, pored povjerilaca, dostavlja se i nadleznom tuziteljstvu i to i u slucaju kada se stecajni postupak obustavlja zbog nedostatka stecajne mase. 1.7.3. Pravne posljedice otvaranja stecajnog postupka

Pravne posljedice otvaranja stecajnog postupka nastupaju ex lege na dan kada je rjesenje o otvaranju stecajnog postupka istaknuto na oglasnoj ploci suda. lz ovoga proizlazi da su te odredbe kogentne naravi, sto znaci da su sve ugovorne cidredbe kojima se njihova primjena ogranicava iii iskljucuje bez pravnog ucinka. Otvaranjem stecajnog postupka nastupaju odredene pravne posljedice koje se mogu klasificirati kao materijalnopravne i procesnopravne. lmzetno, pravne posljedice mogu nastupiti i prije otvaranja stecajnog postupka, u'tvaranja stecajnog postupka, uz istovremeno odredivanje drugih osoba cvlas•5enih za raspolaganje sredstvima. Na ovaj nacin zele se sprijeciti eventualne zloupotrebe u isplatama sa stecajnog racuna po nalozima osoba koje su ranije bile ovlascene da raspolazu tim sredstvima. 1. 7 .3.11. Promjena u firmi drustva

U firmu i naziv dru3tva (stecajnog duznika) upisuje se oznaka ,u stecaju", uz navodenje ovih promjena i u registru drustava. Time se, sukladno nacelu pravne sigurnosti, obavje8tavaju sve trece osobe, prvenstveno poslovni partneri, ukljucuju6i poten:;ija ne, o novonastaloj situaciji u stecajnom duzniku.

!j-:1•

~~H

m!

1.7.3.8. Jednostrani pravni poslovi

Otvaranje stecajnog postupka proizvodi pravne posljedice i na jednostrane pravne poslove, prije svega, na sudbinu naloga i ponuda. Nalog koji je izdao stecajni duznik {spediteru, zastupniku, posredniku, komisionaru ... ). koji se odnosi na imovinu ko_a ulazi u stecajnu masu prestaje otvaranjem stecajnog postupka, izuzev u slucaju da stecajni upravnik ne odluci drugacije. Potra:Zivanja nalogoprimca nastala (izvrsenjem naloga) nakon otvara.nja stecajnog postupka namiruju se kao potrazivanja povjerilaca steeajne mase. Ponude koje je ucinio stecajni duznik prestaju da vaze ako nisu prihvacene do dana otvaranja stecajnog postupka, izuzev ako stecajni upravnik '1e odluci drugacije. 1.7 .3.9. Razvrgnuce imovinske zajednice

Razvrgnuce imovinske zajednice (suvlasnistvo, zajednic.-rnost clanova drustva tice se otvaranja stecaja nad duznikom pojedincem (-maceg suda pomo6 u vezi sa stecajnim postupkom koji se vodi u stranoj drzavi, .- kada strana drzava zatrazi pomo6 u vezi sa stecajnim postupkom koji se vodi pred doma6im sudom temeijem praviia o skijubvoj nadleznosti.

I

Hl!

2. LIKVIDACIJA POSLOVNIH SUBJEKATA Prema Zakonu o likvidacionom postupku Federacije BiH (2003.;, lik>Jidacicni postupak se provodi nad pravnim osobama, s Giljem namirenja svih povjerilaca pravne osobe unovcenjem njene imovine. Likvidacija se provodi nad imovincm solventne pravne osobe, sto znaci da se iz njene imovine, po pravilu, mogu namiriti svi povjerioci, a ostatak imovinske vrijednosti dijeli se clanovima drustva srazmjerno njihovim ulozima. Likvidacioni postupak provod sud koji je prema ZoSP-u nadlezan za provodenje stecajrog postupka.

Edin Rizvanovic

svojst\·u zastupnika, i time predlagaca otvaranja postupka, osobno odgovaraju za svaku Stetu koja tre6im osobama nastane zbog kasnjenja u podnosenju prijedloga. Organi iikvidacionog postupka su likvidacioni sudija i likvidator. Za likvidatora se maze postaviti samo fizicka osoba, a to je, po pravilu, clan dotadasnjeg organa za zastupanje pravne osobe. Osncvne obaveze likvidatora su: - da ude u posjed imovine pravne osote u likvidaciji, - da izvrsi popis njegove imovine, - da izvrsi popis povjerilaca i obaveza i da to, bez odlaganja, dostavi likvidacionon sud;ji. Pravni :lolozaj likvidatora je siican pravnom poiozaju stecajnog upravnika. Nakon izvrsenja navedenih radnji likvidator je duzan unovciti imovinu, a to cini prvenstveno javnom licitacijom, a izuzetno prikupljanjem ponuda, iii neposrednon pogcdbom. Likvidator osobno odgovara za skrivljenu povredu obaveze unovcenja imovine na najbolji mogu6i nacin, te u pogiedu ravnomjerne raspodjele taka p·ikup jene imovine. lz likvidacione mase likvidator podmiruje obaveze slje::lecim redoslijedom: - prvo se ispla6uju troskovi likvidacije, sudski troskovi i troskovi likvidacione uprave, - potrazivanja povjerilaca srazmjerno visini njihovih udjela u potraiivanjima, - potrazh:anja povjerilaca koja nemaju iz•1rsni naslov spora. Ako likvidator u postupku unovcenja i-novine pravne osobe u likvidaciji ustanovi da su ispunjeni uvjeti za stecaj zbog insoiventnosti iii prijete6e insolventnosti, ·::>bavezan je po sluzbenoj duznosti (u roku od 15 dana) podnijeti prijedlog o pokretanju stecajnog postupka steeajnom sudu. Likvidator je duzan da, na trazenje suda, najkasnije sa okoncanjem postupka diobe, polo:Zi racun o svom radu. Sud ce nakon dostave dokaza o potpunoj diobi movine razrijesiti likvidatora i zakljuciti postupak. Po pravosnainosti zakljucenja postupka sud odreduje brisanje pravne osobe u svim javnim registrima. Prema clanu 73. ZPD-a FBiH, uk:lliko ukupna imovina po prestanku drustva ni_e presla na pravnog sljednika, provodi se likvidacija u skladu sa posebnim zakonom, aka zakonom nije drugacije odredeno.

Likvidacioni postupak se provodi u nekoliko slucajeva: a) kada je pravnoj osobi rjesenjem nadleznog drzavnog organa izrecena mjera trajne zabrane daljnjeg obavljanja djelatnosti, pri cemu prijedlog za otvaranje likvidacionog postupka podnosi zastupnik nadleznog organa, b) kada je pravosnainim ~esenjem suda utvrdena nistavost u::>isa u sudski registar iii nistavost osnivanja pravne osobe, kada sud ex officio pokre6e likvidacioni postupak, kao i c) u slucajevima kada se po ZPD-u mora provest likvidacioni post.Jpak. U ovom posljednjem slucaju zastupnik (osnivac iii organ) je obavezan pocnijeti prijedlog za pokretanje likvidacionog postupka. Osobe koje nastupaju u

210

211

--·

.·,l···-·?"'·' ' Edin Rizvanovic

Poslovno pravo - osnivanje, natjecanje, prestanak poslovnih subjekata

I

Ce-:vrta direktiva, takoder iz 1978. godine, regulira finansijski aspekt poslovanja drustava (kapi:ala: personalnih drustava). Pri tome se misli na: sadrzinu i objavljivanje zavrsnih racuna, odgovornost rukovodecih organa i metode ocjene finansijskog poslovanja drustava. Sesta direktiva - iz 1982. godine odnosi se na statusnu promjenu podjele dionickih drustava unutar jedne drzave clanice, predvidajuci dva nacina podjele: putem stjecanja i formiranjem novih drustava unutar iste drzave clanice.

XII OBLASTI ZNACAJNE ZA POSLOVNI AMBIJENT 1. HARMONIZACIJA PRAVILA 0 TRGOVACKIM DRUSTVIMA S obzirom na to da je oblast poslovnog prava uredena :-~acionalnim nor:nama drzava clanica, to se, u kontekstu razlicitosti rjesenja, ov' propisi nastoje uskladiti na supranacionalnom nivou. Osnovni instrument za harmonizaciju jesu direkt1ve. One su obavezujuceg karaktera, ali za razliku od uredbi, drzave clanice su slobodne da izaberu nacin njihove primjene, te da ih L. tom s:nislu prilagode nacionalnom pravnom sistemu, postujuci svakako cilj koji je u njima naznacen. Proces harmonizacije poslovnog prava je zapoceo krajem 60-ih god ina proslog stoljeca i do sada nije dao znacajnije rezultate zbog nespremrosti drzava clanica da se odreknu dodatnog dijela nacionalnog (ekonomskog) suvereniteta. U prilog ovome, inter alia, i iznos nacionalnih sre::lstava koji se izdvaja u korriunitarni budzet. Proces harmonizacije se odvijao na sljedeci nacin. Prva direktiva - usvojena 1968. godine (na snazi od 1972.) tretira pitanje zastite interesa dionicara, kao i trecih osoba trgovackih drustava. o:rektiva je strukturirana u tri dijela: podaci koji moraju biti dostupni javnosti. uvjeti za pravnu valjanost poslova sa trecim osoba i nistavost upisa kompanije. Primjenjuje se na dionicka drustva, komanditna drustva na dionice i ::lrustva sa ogranicenom odgovornoscu. Jedan od principa iz ove direktive tice se valjanosti poslova zakljucenih izvan djelatnosti drustva, te tako drustvo obavezuju i one radnje (i ,akti) poduzete izvan djelatnosti drustva, sto je znacilo, skoro potpuna, napustanje teorije ultra vires. Razlozi za ponistenje upisa kompanije u registar su: nepostojanje osnivackog akta, nepostojanje osnovnih elemenata u osnivackom aktu, nezakoniti predmet poslovanja, neuplacivanje propisanog minimuma osnivackog kapitala, ako osnivaci nemaju poirebnu spcsobn::Jst i ako se broj osnivaca smanji ispod potrebnog. Druga direktiva- iz 1976. godine regulira osnivanje dionickih drustava, bitne elemente statuta, kao i odrzavanje i izmjenu osnivackog kapitala. Minimum osnivackog kapitala kod dionickih drustava, ovom direktivom, utvrde• je u iznosu od 25.000 eura. Treca direktiva - iz 1978. godine odnosi se na dionicka drustva, p-.,enstveno statusnu promjenu spajanja (putem pripajanja i osnivanja novog drustva), Kao i zastitu dionicara i trecih osoba. 212

Sedma direktiva iz 1983. godine, poput cetvrte direktive, prvenstveno ima finansijski aspekt, kao takva tretira pitanje konsolidiranih racuna, apostrofirajuci potreoo koordinacije propisa drzava clanica. Ova direktiva se primjenjuje na drustva koja se nalaze u odnosima ovisnosti - dionicko drustvo, drustvo sa ograni3enom odgovornoscu, komanditno drustvo na dionice. Osma direktiva, koja je usvojena 1984. godine, predstavlja logican slijed, istovre:neno i dopunu prethodne direktive, jer predvida uvjete za imenovanje revizora koji su odgovorni za zakonsku kontrolu godisnjih i konsolidiranih racuna. Deseta direktiva je imala duzi put usvajanja. Nairne, ovu direktivu je 1985. godine, u formi prijedloga, iznijela Komisija, a njeno usvajanje je doslo dvadeset godina kasnije - 2005. godine. Direktiva regulira pitanje prekogranicnog spajanja drustava sa ogranicenom odgovornoscu na nacin da se spajanja u svakoj drzavi clanici reguliraju principima i pravilima koja se primjenjuju u nacionalnim okvirima (na domaca spajanja). Jedanaesta direktiva, iz 1989. godine, upucuje na oblast sekundarnog nastanjivanja, jer tretira poziciju filijala, odnosno segment podataka koje mora objaviti filijala osnovana na teritoriji Zajednice, bez obzira na to da li su osnivaci iz Zajeo:Jnice iii izvan njenog podrucja. Dvanaestom direktivom (1989.) regulirano je pitanje osnivanja i rada drustva jedne osobe. Ova direktiva obavezuje drustva sa ogranicenom odgovornoscu, uz mogu6nost da se, ukoliko to predvida pravo driava clanica, primjenjuje i na dionicka drustva. Ovo posljednje u situaciji kada jedna osoba otkupi sve dionice. Na kraju, trinaesta direktiva, usvojena od Evropskog parlamenta i Vijeca EU 2004. godine, odnosi se na ponude za preuzimanje, i ima, prije svega, za cilj zastitu interesa clanova drustva i trecih osoba. Ostvarenje cilja bazira se na utvrdenim principima: - imatelji vrijednosnih papira ponudene kompanije moraju imati dovoljno vremena i informacija kako bi mogli donijeti adekvatnu odluku, - uprava ponudene kompanije mora raditi u interesu kompanije kao cjeline, - ponuditelj mora objaviti ponudu tek nakon sto osigura da moze u potpunosti isplatiti svaku naknadu u gotovini i - zabrana formiranja laznih trzista vrijednosnih papira s ciljem vjestackog odredivanja cijena.

213

Poslovno pravo - osnivanje, natjec3.nje, prest3.nak poslovnih subjekc;ta

2. INDUSTRIJSKO VLASNISTVO

: ii:,

·•

Ustanovljenje i zastita prava industrijskog vlasnistva ima izuzetan znacaj za poslovni sistem svake zemlje_ Na medunarodnom planu taj znacaj je vidljiv po vremenu nastanka relevantn h do·a>menata, njihovom sadrzaju, stepenu zastite, broju zemalja potpisnica, i na kraju njihovoj 3ktuelnosti. Parisku konvenciju 0 zastiti prava industrijskog ·.·la~n stva, iz 1883. godine, u navedenom kontekstu, svakako, treba posebno izdvojiti. Komencija je u svom izvornom obliku u prava industrijskog vlasnistva ubrajala: pat€mte, korisne modele, industrijske uzorke, tvornicke ziga\'e, us .Jzne zigove, trgovacka imena i oznake. Pariska konvencija, ratificirana od preko 85 zerr.alja, deponirana je pri Medunarodnom uredu Svjetske organ Z3cije za in:elektualno vlas'listvo (WIPO - World Intellectual Property Organizat on) sa sjedistem u Zenevi. Ova konvencija normira i oblast suzbijanj3 nelojalne utakmice. Naredni dokument, recentnijeg k3.raktera, koji u globalnom smislu trenutno dominira, jeste Sporazum o trgovi~~:im a~pektina intelektualnog vlasnistva, tzv. TRIPS (Trade Related Aspects o~ Intellectual Property), zakljucen unutar GATT-a (Urugvajske runde pregovora). TRIPS sporazum utvrduje razre aspekte zastite prava industrijskog vlasn;stva uktjucujuCi pravne lijekove zastite u unutrasnjem i medunarodnom prometu · Za nasu zemlju, u poglecu medunarodn h izvora iz ave oblasti, ad znacaja su Sporazum CEFTA 2006. i Privremooi trgovinski sporazum. Sporazum o izmjeni i pristupanju Centralno evropskom sporazumu o slobodnoj trgovini CEFTA 2006. u poglavlju VI - Nova trgovin~k3. pitanja tretira i oblast zastite intelektualnog vlasnistva. U clanu 37. GEFTA-e stoji: ,.Za potrebe ovog Sporazuma prava intelektualnog vlasnistva r;odrazLmijevaju prava industrijskog vlasnistva (patente, zastitne znakove, industrijske dizajne i £eagrafske oznake), autorska i srodna prava, topografije integriranih kola, kao i zastitu od nelojalne konkurencije, prema clanu 1Obis Pariske konvencije za zastitu industrijskog vlasnistva, te zastitu neotkrivenih informacija, kao S:c je navedeno u clanu 39. Sporazuma o trgovinskim aspektima prava intelektL3Inog vlasniStva (TRIPS)". Prema clanu 38. st. 1. CEFTA-e, .,Strane 6e odobriti i osigurati adekvatnu i efikasnu zastitu prava intelektualnog '/lasnistva u skladu sa medunarodnim standardima, a posebno TRIPS-om, ukljucuju6i efikasne nacine provodenja takvih prava predvidenih u medunarodnim konvencijama i ugovorima." Clan 38. Privremenog trgovinskog sp:>razuma PTS-a (clan 73. SSP-a) propisuje: , ... Strane potvrduju vainost koju pr daju osiguranju adekvatne i djelotvorne zastite i primjene prava intelektualmg, industrijskog i trgovinskog vlasnistva". Radi ostvarenja navedenog cilja strc.ne ce medusobno druStvima i drzavljanima druge strane osigurati tretman koji nij€ manje pm;oljan ad tretmana kakav daju bilo kojoj tre6oj zemlji na o~novu bilateraln h spcrazuma. lstovremeno, BiH se obavezuje da 6e poduzeti sve neophodne mjere kako bi, najkasnije pet godina od stupanja na snagu ovog sporazunc., ga·antirala nivo zastite prava intelektualnog i industrijskog vlasnistva, sliean :marne koji postoji u Zajednici. 214

Edin Rizvanovic

Kod nas je osnovni pravni izvor za ovu o:>last do 2010. godine bio Zakon o industrijskom vlasnistvu u BiH. Polovinom 2010. godine usvojeni su posebni drzavni zakoni 0 patentu, zigu, industrijskom dizajnu i 0 zastiti oznaka geografskog porijekla, koji su na detaljniji nacin regulirali svako ad navedenih prava industrijskog vlasnistva. Registracijom prava industrijskog vlasnistva nositelji stjecu m3terijalna i moralna prava. Materijalna prava obuhvataju iskljuciva prava privrednog iskoristavanja i raspolaganja. Moraine pravo pronalazaca, odnosno autora industrijskog dizajna je da bude naznacen u prijavi i svim ispravama koje se odnose na patent, odnosno industrijski dizajn.

2.1. Patent Zakonom o patentu (201 0.) ureduje se pravna zastita izuma patentom i konsenzualnim patentom, odnosno postupak za priznanje patenta i dodjelu konsenzualnog patenta. Patent je pravo kojirr se stiti pronalazak iz bilo kojeg podrucja tehnike, koji je nov, koji ima inventivnu razinu i koji se maze industrijski primijeniti. Pronalazacem se smatra osoba koja je prva podnijela prijavu, osim aka iz prijave ne proizlazi drugacije, iii aka odlukom suda nije odredena druga osoba kao pronalazac. Postupak priznanja patenta pokre6e se podnosenjem prijave za priznanje patenta koja treba da sadrzi sljede6e: zahtjev za priznanje patenta, opis pronalaska, patentni zahtjev Oedan iii vise), crteze i SaZetak {kratak sadrzaj sustine pronalaskat. Patent nositelju prava garantira iskljuciva prava, pa taka: - aka je predmet patenta proizvod - zabranu trecim osobama da bez njegove dozvole izraduju, upotrebljavaju, nude na prodaju, prodaju iii za te namjene uvoze zasticeni proizvod; - aka je predmet patenta postupak - da zabrani tre6im osobama da bez njegove dozvole upotrebljavaju postupak, nude na prodaju, prodaju iii za te namjene uvoze ta~av proizvod koji je dobiven direktno tim postupkom. Prava iz patenta u ovom slucaju ad nose se i na proizvode neposredno dobijene tim postupkom. Dodjela konsenzualnog patenta implicira odgodu provodenja postupka potpunog ispitivanja prijave patenta. Patent se stjece na osnovu rjesenja o priznanju i upisom u odgovaraju6i registar. Patent traje 20 godina racunajuci od datuma podnosenja prijave, dok je period zastite konsenzualnog patenta kra6i i iznosi 10 godina. Po uporednom iskustvu postoje dvije vrste patentnih sistema: sistem registracije i sistem ispitivanja. Prvi sistem postoji (npr. u Francuskoj) po kojem se patent s:jece poslije njegove registracije, do koje dolazi poslije predaje relevantne cokumentacije i placanja odgovarajucih taksi, i to bez ispitivanja da li pronalazak ispunjava uvjete da bude registriran kao patent. Drugi sistem, usvojen, izmedu ostalog, u SAD-u, predvida, u kontekstu nacela pravne sigurnosti, registraciju patenta, a time i njegovu zastitu, samo aka su ispunjeni zakonski uvjeti po kojima ce se izum tretirati kao patent. U tom smislu, prije registracije patenta objavljuje se javni oglas koji sadrzi poziv svim osobama koje mogu (argumentirano) osporiti pronalazak da se jave patentnom uredu.

215

'r·

l"'lTJI

!lniJ i ~· :; ::i !

I

Poslovno pravo - osnivanje, natjecanje, prestanak poslovn h subj3kata

;;,

Edin Rizvanovic

t

;:

:)'

U pogledu navedenog potrebno je spomenuti i Evropsku konvenciju a patentima (1973.), na terTelju koje evropski patentri ureci u Minhenu i Hagu mogu izdavati uvjerenja o patentu koja vrijede na terito·iji svih zemalja potpisnica konvencije. ZahvaljLjuci konvenciji ustanovljena je Evropska patentna organizacija, unutar koje djeluju Evropski patentni zavod i Upravni odbor.

2.2. Zig Zigom se, po slovu zakona, stiti znak koji se maze !;raficki prikazati i koji je podoban za razlikovanje roba, odnosno usluga jednog u(:esnika u privrednom prometu od istih iii slicnih ~oba, odnosno usluga drugog ucesnika u privrednom prometu. Pod znakovima koji se zigom mogu stititi prvenstveno se misli na: rijeci, slova, brojeve, slogane, kratice, graficke prikaze, kombinacije boja, trodimenzionalne oblike, ambalazu za proizvode i sl. Prema zakonu o zigu (201 0.), postoje: individualni zig, kolektivni zig i zig garancije. Kolektivnim zigom stit se znak udruzenja proiz·;odaca roba iii preduzeca koja se bave pruzanjem usluga u privrednom prometu koji sluzi za razlikovanje roba, ,odnosno usluga clanova udruzenja od roba, odnosno usluga istih iii slicnih preduzeca. Zig garancije je zig koji koristi vise osoba pod nadzorom nositelja ziga, koji sluzi kao garancija kvaliteta, geografskog porijekla, nacina proizvodnje iii drugih zajednickih obiljezja robe iii usluga th osoba. Prijava za priznanje ziga treba da sadrzi: zahtjev za :xiznanje ziga, ime i prezime, iii trgovacki nazi•; podnosioca, adresu, prebivaliste, odnosno sjediste, u slucaju pra"vne osobe, izgled znaka koji se zeli zaS:ititi zigom, popis roba, ognosn8 usluga za koje je zatrazena zastita znaka u skladu sa Nicanskim aranzmanom o medunarodnoj klasifikaciji roba i usiJga, kao i naznacenje boja (odnosno kombinacija boja) ako se trazi zastita znaka u boji. Nositelj ziga ima iskljucivo pravo na obiljezavanje zig om roba/usluga za koje je priznat i iskljucivo pravo upotrebe ziga u p·ivrednom prometu za te robe/usluge. Ova pravo pripada i podnositelju prijave od datum podnosenja prjave. Navedeno pravo obuhvata i upotrebu ziga na sred:;tvima za pakiranje, katalozima, prospektima, fa~:turama i sl. Zig se stjece na isti :Jacin kao patent - na osnovu rjesenja o priznarju i upisom u registar zigova. Zig va:Zi od datuma podnosenja prijave. Period trajanja zig a je 10 god ina raeu1ajuci od dana podnosenja prijave, uz naznaku da se njegovo vazenje moze produzavati neogranicen broj puta. Od medunarodnih pravnih izvora koji referiraju zna-dine.

6. KOMISIJA ZA VRIJEDNOSNE PAPIRE FEDERACIJE BiH Nastanak Komisije za vrijednosne papire i introdukcija u pravni sistem Bosne i rercegovine vezu.e se, p-ije s·Je~a. za privatizacijski proces i ,sistemski" pc•Jratak korporacionih vrijednosnih papira (dionica). Slijedom takvih procesa osnovana je komi:::ija kao neovisc.n pravni subjekt, s ciljem uredivanja i nadzirarja izdavanja ; "!rgovanja vrijednosnim papirima. Ovlas6enja kcmisije su: - reguliranje uvjeia i nacina izdav.::.nja i prometa vrijednosnih papira, - odobravanje izdavanja dionica i drugih vrijednosnih papira preduze6a i banaka (fondova, drustava za upravijanje fondovima), - reguliranje uvje1a i naCina izdave.nja obveznica kantona i opCina, - zastita interesa investitora,

Agencija za bankarstvo Federacije BiH se osniva radi unc.predenja sigurnosti, kvaliteta i zakonskog poslovanja trzisno orijentiranog stabilnog bankarskog·i mikrokreditnog sistema u Federaciji BiH. Osnovni zadaci Agencije su: - izdavanje dozvole za osnivanje i rad banaka i mikrokreditnih organizacija, - nadziranje poslovanja banaka i mikrokreditnih organizacija, - ukidanje dozvole za rad istim institucijama/organizacijama, - upravljanje iii nadzor nad postupkom sanacije iii likvidac je ban aka, te - pokretanje stecaja nad bankama. U obavljanju poslova iz svog djelokruga Agencija je, po :::lovu zakona, potpuna samostalna i neovisna. Agencija suraduje sa Centralnom bankom BiH ukljucuju6i i obavezu podnosenja mjesecnih izvjestaja o svojoj djelatnosti i o djelatnosti finansijskih institucija iz nadleznosti agencije. Ta suradnja obuhvata i ostvarivanje medunarodnih kontakata posebno u vezi sa izdavanjem dozvola za rad banaka i mikrokreditnih organizacija, kao i nadzorom nad njihovim radom. Organ upravljanja agencijom je Upravni odbor, koji broji :Jet clanova, koje, na period od pet godina, imenuje Parlament Federacije BiH na prijedlog Vlade Federacije BiH. Odbor vrsi op6i nadzor poslovanja agencije, u tom kontekstu, izmedu ostalog, donosi statut, usvaja finansijski plan i finansijske izvjestaje agencije. Za svoj rad Upravni odbor odgovara parlamentu. fa.gencijom rukovodi direktor kojem u radu pomaze zamjenik direktora. Agencija je duzna dostavi240

- propisivanje i 1adzor primjen::J standarda upravljanja dionickim drustvima, - propisivanje uvjeta i dava:-tje :::>dobrenja za rad profesionalnih posrednika, - davanje dozvole za emisiju vrijednosnih papira, - propisivanje u•1jeta i standarda vodenja registra vrijednosnih papira depozitara vrijednosnih papira i nadziranje njihovog rada, - propisivanje s:andarda zastite dionicara i upravljanja dionickim drustvom, - nadziranje posl·:::>vnih knjiga, finansijskih izvjestaja emitenata i profesionalnir posrednika u r::rometu vrijednosnih papira. Komisiju cine r:;redsjednik, zamje1ik predsjednika i tri clana koje imenuje i raz:rjesava predsjednik Federacije BiH. Mandat komisije traje pet godina. Komisija odlucuje ve6inom glasova ukupnog broja clanova medu kojima je obavezno predsjednik iii zamjenik predsjednika komisije. Statutom se ureduju temeljna pitanja organiziranja i fun-n o prenosu sredstava iz drustvene u drzavnu svojinu, ,Siuzbeni glasnik RBir". broj 4/93

- Zakon o utemeljenju izvozno-kreditne agencije, ,Siuzbeni glasnik BiH", broj 62/04

- Ok-.·irni zakon o privatizaciji preduzeca i banaka u BiH, ,Siuzbeni glasnik BiH", br. 14/98 i 18/00

- Zakon o vanjskotrgovinskoj komori BiH, ,Siuzbeni glasnik BiH". broj 30/01 - Zakon o koncesijama BiH, ,Siuzbeni glasnik BiH", broj 32,'02 - Zakon o carinskoj politici BiH, ,Siuzbeni glasnik BiH", broj :;?/04

- Zakon o privatizaciji preduzeca u Federaciji BiH, ,Siuzbene novine FBiH", br. 27/97, 8/99, 32/00, 45/00, 54/00, 61/01, 27/02, 33/02, 28/04, 44/04, 42/06 i 4/09

- Zakon o slobodnim zonama u BiH, ,Siuzbeni glasnik BiH", broj 3/02 - Zakon o porezu na dodanu vrijednost, ,Siuzbeni glasnik 5iH", br. 09/05 i 35/05 - Okvirni zakon o registraciji poslovnih subjekata u BiH, ,Siuzbe'li glasnik BiH", broj 42/04 - Zakon o javnim nabavkama, ,Siuzbeni glasnik BiH", broj 49'04 - Zakon o osnivanju lnstituta za standarde, mjeriteljstvo i imEiektualno vlasnistvo BiH, ,Siuzbeni glasnik BiH", broj 29/00 - Zakon o osnivanju lnstituta za intelektualno vlasnistvo BiH nik BiH", broj 43/04

~Siuzbeni

glas-

- Zakon o industrijskom vlasnistvu u BiH, ,Siuzbeni glasnik BH", broj 22/02 - Zakon o patentu, ,Siuzbeni glasnik BiH", broj 53/10 - Zakon o zigu, ,Siuzbeni glasnik BiH", broj 53/10 - Zakon o industrijskom dizajnu, ,Siuzbeni glasnik BiH", broj 53/10 - Zakon o zastiti oznaka geografskog porijekla, ,Siuzbeni glasnik Bil-", broj 53/10 - Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima u BiH, ,Siuzbeni glasnik BiH", broj 7/02 - Zakon o konkurenciji BiH, ,Siuzbeni glasnik BiH", broj 48/)5 246

- Zakon o postupku medijacije, ,Siuzbeni glasnik BiH", broj 37/04 - Zakon o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH, ,Siuzbeni glasnik BiH", broj 13/02

- Za~:on o pretvorbi drustvenog u drzavno vlasnistvo, ,Siuzbeni list FBiH", broj 33/94 - Zakon o pretvorbi drustvene svojine, ,Siuzbeni glasnik Republike Srpske", broj 04/93 - Za~:on o privatizaciji drzavnog kapitala u preduzecima, ,Siuzbeni glasnik Republi.::e Srpske", broj 51/06 - Za~:on o drustvima za upravljanje fondovima i o investicionim fondovima, ,Siuzbene novine FBiH", broj 39/98 - Zakon o Agenciji za privatizaciju, ,Siuzbene novine FBiH", br. 18/96, 2102 i no112 - Za~on o privrednim drustvima, ,Siuzbene novine FBiH", br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/D2, 29/03, 68/05, 71/07 i 63/10 - Zakon o privrednim drustvima, ,Siuzbeni glasnik Republike Srpske", br. 127/08, 58/09 i 100/11 - Za.::on o preduzecima, ,Siuzbeni glasnik Republike Srpske", br. 24/98, 62/02, 66/02, 38/03, 97/04 i 34/06 - Za~:on o registraciji poslovnih subjekata u FBiH, ,Siuzbene novine FBiH", br. 27/05 i 43/09 247

Poslovno pravo - osnivanje, natjecanje, prestanak poslovnih sutjel