Poslovne Finansije- Teorija i Prakticna Primjena

Prof. Njuhovic dr. Zijad vv Sain mr Zeljko .. POSLOVNE FINANSIJE TEORIJA IPRAKTICNA PRIMJENA Sarajevo, 2003.

Naziv djela: "POSLOVNE FINANSIJE TEORIJA I PRAKTICNA PRIMJENA" Autori: Prof. dr Zijad Njuhovic Mr. Zeljko Sain Izdavac: Ekonornski fakultet Univerziteta u Sarajevu -Izdavacka djelatnost Fakulteta Glavni i odgovorni urednik: Prof. dr Milos Trifkovic Urednik: Prof. dr Hasan Muratovic Recenzenti: Prof. dr Mirko Puljic Prof. dr Dragoljub Stojanov Lektor: Olivera Jokic Stampa: "Stamparija Fojnica" d.o.o. Fojnica r-::~...... ----.. Odgoverno lice stamparije: Sehzija Buljina Tlraz: 500 prirnjeraka eIP -Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo 336.647/.648:658.I4J (075.8) NJUHOVIC, Zijad Poslovne finansije ; teorija i prakticna primjena / Zijad Njuhovic, Zeljko Sain. -Sarajevo : Ekonomski fakultet, 2003. -553 str, ; 30 sm Bibliografija: str. 549-553 ; bibliografske i druge biljeske uz tekst

ISBN 9958-605-48-1 I. Sain Zeljko eOBISS.jBiH-ID 12202246 Misljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta broj: 04 -15-22642/03 od 15.07.2003. godine, knjiga "POSLOVNE FINANSIJE TEORIJAI PRAKTICNAPRIMJENA", autora: prof. dr Zijada Njuhovica i mr. Zeljka Sain, proizvod je iz clana 18. ta cka 10. Zakona 0 porezu na promet proizvoda i usluga na ciji se promet ne placa porez na promet proizvoda. ~

...~ SADRZAJ Predgovor 13 Uvodne napomene 15 PRVIDIO FINANSUSKO PLANlRANJE 17 1. Definisanje relevantnih pojmova ............................... 17 2. Podloge za finansijsko planiranje 21 2.1. Planski bilans uspjeha 22 2.2. Planski bilans stanja 23 2.3. Rezultati analiza tokova finansijskog polovanja preduzeca .25 2A. Latentne opasnosti koje se kriju u neadekvatno planiranom izboru, metoda za ocjenu efikasnosti investiranja 26 2.5. Latentne opasnosti koje se mogu pojaviti zbog nerealnog planiranja finansijskih odluka 34 3. Planiranje finansijskog leveridza 35 4. Planiranje investicionih odluka 39 5. Planiranje ostalih finansijskih odluka Al 6. Planiranje dugorocnih ulaganja i dugorocnih izvora A2 6.1. Planiranje dugorocnih ulaganja A3 6.2. Planiranje dugorocnih ulaganja u obrtne namjene A7 6.3. Planiranje dugorocnih ulaganja u finansijskom obliku 53 6A. Planiranje dugorocnih ulaganja u robnom obliku 54 7. Planiranje optimalnih dugorocnih izvora sredstava 54 8. Planiranje kratkorocnih ulaganja i kratkoroenih izvora sredstava 56

8.1. Planiranje kratkorocnih ulaganja 56 8.2. Planiranje kratkorocnih izvora 57 8.3. Planiranje finansijskih tokova 57 8A. Planiranje priliva i odliva gotovine 58 9. Ostala planiranja 59 9.1.Planiranje neto obrtnog fonda 59 9.2. Planiranje finansijskih restrukturiranja 59 9.3. Funkcije finansijskog planiranja 60 10. Metode finansijskog planiranja 61 11. Vrste finansijskih planova 62 DRUGIDIO FINANSUSKE ODLUKE 65 1. Uvodna razmatranja ,65 2. Definisanje strateskih finansijskih opredjeljenja i finansijskih odluka 69 3. Pripreme za donosenje finansijskih strateskih opredjeljenja i finansijskih odluka 70 3.1. Vremenska cijena novca 70 3.2. Stvarna, konformna, efektivna i diskontna kamatna stopa 72 3.3. Specificnosti pojedinih preduzeca kao najbitniji elementi u pripremanju finansijskih odluka 73 3

4.Vrstefinansijskihodluka ........................................77 4.1. Odluke 0 investiranju 77 4.1.1. Definiranje problema 77 4.1.2. Razmatranje realno mogucih varijantnih rjesenja 79 4.1.3. Vrednovanje varijantnih ulaganja 80 4.1.3.1. Metoda prosjecne stope povrata 80 4.1.3.2. Metoda razdoblja povrata 81 4.1.3.3. Metoda interne stope povrata 82 4.1.3.4. Metoda neto sadasnje vrijednosti 82 4.1.4. Donosenje konacne odluke 0 investiranju 83 4.2. Odluke 0 finansiranju 90 4.2.1. Podloge za donosenje odluka 0 finansiranju 90 4.2.2. Bitna svojstva finansiranja 91 4.2.3. Elementi optimalnosti finansiranja 96 4.2.3.1. Pravila finansiranja 97 4.2.3.2. Podvarijantna pravila finansiranja .105 4.2.3.3. Rezervna varijanta rjesenja kao specificna pravila finansiranja " .105 4.2.3.4. Principi finansiranja .110 4.2.3.5. Metode finansiranja 111 4.2.3.6. Nacini finansiranja 112 4.2.3.7. Kombinacija izvora finansiranja 114 4.3. Odluke 0 dividendi 120 5. Zakljucna razmatranja 124 TREel DIO FINANSIJSKI ASPEKTI UPRAVLjANjA SREDSTVIMA ( Vdk zadovoljavajuca kada je trzisna vrijednost raspolozivih likvidnih sredstava jedn aka ili neznatno veca od ukupne trzisne vrijednosti kratkorocnih dugova, tj. kada je VI >Vdk i nezadovoljavajuca kada je trzisna vrijednost procijenjenih raspolozivih likvidni h sredstava manja nego sto je trzisna vrijednost kratkorocnih dugova, tj. kadaje VI Vld znaci da ce zbog nelikvidnosti, neplacanja tog p rivrednog subjekta brzo izaci na povrsinu ta skrivana nesolventnost. Ako uporedimo pojmove kratkorocne nelikvidnosti nastale zbog cinjenice da je VldVti, mozemo zapaziti da se sustinska razlika svodi na to da se kod kra tkorocne likvidnosti racuna sa bitnom velicinom kratkorocno likvidnih sredstava (Vlk), od nosno kod dugorocne likvidnosti s vrijednoscu ukupnih likvidnih sredstava (Vld), ada se ko d zaduzenosti kao bitna velicina uzima trzisna vrijednost imovine (Vti). Sto se tice tretmana dugova i kod dugorocne likvidnosti i kod ispitivanja zaduzenosti, on je isti. 13Ing. Roko Braut uizborniku radova "Poslovne finansije", redaktora R. Tepslea, Informator 1974.god" str. 130. 14J. Rodic: "Poslovne finansije", Beograd, 1991.god., str. 248.

Da Ii stepen zaduzenosti utice ili ne utice na visinu trzisne vrijednosti preduz eca, to je posebno specificno i teoretski aktuelna problematika. Dvojica svjetskih afirmisa nih teoreticara (Miller i Modillani) smatraju da ne utice". Za nas je ovdje bitno istaci da veca zaduzenost, i pored svih pretpostavki i obrazlozenja koje daju Miller i Modillani, ipak pove cava finansijski rizik posebno u koliko se radi 0 pojacanom zaduzivanju preduzeca. Ove okolnosti su za razmatranje problematike upravljanja likvidnoscu znacajne, jer zbog prevel ike zaduzenosti preduzece ostvaruje manji neto dobitak, sto se na direktan i indirektan nacin re flektira na finansijske tokove priliva i odliva sredstava. Ukoliko nelikvidnost preduzeca proizilazi iz njegove stvarne nesolventnosti, kre ditori ce morati pokrenuti stecajni postupak i likvidaciju tog preduzeca, jer ce to biti j edini nacin da eventualno podmire svoja potrazivanja iz stecajne rnase, s obzirom na to da to n isu mogli iIi nece ostvariti iz likvidne mase sredstava (Vlk i Vld). Sve dok je Kz< 1 ti v jerovnici imaju realnih sansi da naplate svoja potrazivanja iz stecajne, odnosno likvidacione ma se. Mjere pokrica predstavlja specifican finansijski pokazatelj koncipiran s ciljem da ukaze na sposobnost preduzeca za podmirivanje svojih finansijskih troskova. Ovaj finan sijski pojam, zajedno s pojmom zaduzenosti, pokazuje sposobnost preduzeca za izmirivanje njego vih obaveza. Evidentnaje sve sira njegova primjena ispoljena u raznovrsnosti omjera pokrica. Od mnogih tih omjera zadrzat cerno se sarno na nekim koji se najcesce primjenjuj u i koji su u osnovi tradicionalni. U tom smislu se i stopa pokrica kamata zasniva na sta vljanju u odnos zarada prije odbitka kamata i poreza za odredeno razdoblje prema iznosu ka matnih troskova za to razdoblje. Primjenjuju se razne metode za izracunavanje te stope pokrica kamata, a smatra se da je najobjektivnija, ali ne i najcesca upotrebljavana metoda preth odnih oduzimanja." Po ovoj metodi, prvo oduzimamo kamate na glavne obveznice od prosjecne zarade, p a dobiveni rezultat dijelimo kamatom na sporedne obveznice. Ipak, najvise koristen a metoda je metoda kumulativnog oduzimanja. Na slijedecem primjeru cemo pokusati objasniti jednu i drugu metodu. Pretpostavi mo da je prosjecna zarada prije odbitaka kamata i poreza 2.000.000 KM a kamate na "gla vne 12 posta obveznice" 400.000 KM, razlika 1.600.000 KM kamate na "sporedne 14 posto o bveznice" 160.000 KM.

Po prvoj metodi proizilazi da sporedne obveznice daju vecu sigurnost od glavnih obveznica, jer je pokrice na sporedne dionice daleko vece i iznosi 10 puta (1.600.000 /160. 000), dok po drugoj metodi pokrice glavnih dionica iznosi pet puta (2.000.0001400.000) , a pokrice sporednih dionica iznosi 3,57 puta (2.000.000/560.000). Nedostatak ovog omjera je u tome sto se sposobnost preduzeca da otplacuje dug st avlja u odnos prema otplati i kamate i glavnice. Stopa pokrica toka novca se ogleda u sposobnosti preduzeca da pokrije sve trosko ve fiksne prirode u odnosu prema toku novca. Pored kamate, glavnice, dividende na prefenci ja 15aovoj problematici zainteresovani mogu vise procitati uknjizi redaktora P. Jur kovica "Finansijski menagement upraksi" autora Ivana Sutaka, Masmedia, Zagreb, sr. 158-160. 16James C. van Horne: "Finansijsko upravljanje i politika", IXizdanje, 1993.god. , str. 777.

lne dioniee ukljucuje se i placanje najrna i veci izdaei na kapital. Nairne, uzi rnaju se kao bitni faktori pri odredivanju sposobnosti preduzeca da izvrsava svoje dugorocne obavez e." Neosporno da se ovakvirn sirim obuhvatanjern finansijskih troskova dobiva daleko realnija oejena 0 sposobnosti preduzeca za izvrsavanje njegovih dugorocnih obaveza, nego sto je slucaj kada se uzirna odnos pokrica sarno karnata po jedinstvenorn ornjeru. Solventnost preduzeca je jedno od najznacajnijih pitanja poslovanja preduzeca, j er se sustinsko pitanje solventnosti svodi na kvalitetno proejenjivanje rizika plat ezne sposobnosti preduzeca. To kvalitetno proejenjivanje moze da obuhvati sve bitne a ktivnosti koje su direktni ili indirektno vezane za likvidnost poslovanja preduzeca, pocev od kreiranja politike finansiranja po pitanju vlasnicke strukture kapitala do ko nacnog opredjeljivanja da li i koliko zadrzati ostvarene neto dobiti iii ici na njenu i splatu u vidu dividende. Za utvrdivanje platezne sposobnosti preduzece koristi se vise tzv. koefieijenata pokrivenosti (Kp), a najcesce upotrebljavani je onaj koji narn pokazuje odnos izrnedu ukupne zarade (Ebit) i karnata koje treba platiti godisnje. Ukoliko se ovaj koefieijent pokriv enosti prosiri na taj nacin da se stavi u odnos zarada ne sarno prema kamatama vee i prerna otp lati glavniee i promjenarna u obrtnom kapitalu koji utice na novcane tokove, tada se ovaj koefieijent pokrivenosti moze smatrati kao realni pokazatelj platezne sposobnosti preduzeca iz tih osnova, nairne da je : EBIT Kp(Koefieijent pokr.) =------------------kamate+ otplate+promjene u obrtnirn sred. Kao sto smo istakli, solventnost je jedno od kljucnih pitanja i opstanka preduze ca, Nesolventnost sigurno vodi u stecaj i u likvidaeiju i da se pri odredivanju visine zajrnovnog kapitala preduzeca mora sto strucnije i realnije proeijeniti buduca sposobnost preduzeca u smislu koliko ce uspjesno moci servisirati svoje fiksne obaveze koje proizilaze prvenstveno iz placanja glavniee i karnata po zajrnovirna i kreditirna, otplatama zakupnina i isplate dividendi na povlastene dioniee. Zbog realno prisutnog finansijskog rizika, neophodne su i dodatne analize 0 spos obnosti toka novea ne sarno prerna iznosu stanja duga vee i prerna finansijskim troskovi ma,

Ovi i rnnogi drugi ornjeri pokrica su na odredeni nacin dopunski finansijski pok azatelji, koji zajedno s rnjerenjem likvidnosti, solventnosti, zaduzenosti treba da daju s to potpuniju sliku 0 sposobnosti preduzeca za izvrsenje njegovih finansijskih obaveza. 17James C. van Horne: "Finansijsko upravljanje i politika", IXizdanje, 1993., st r. 778.

3. Oplimalnosl likvidnosli sredslava kao rezullal uspjesnog upravljanja radnim kapilalom privrednog subiekla Ovakav pristup zahtijeva sustinsko razlikovanje Iikvidnosti sredstava od Iikvidn osti posiovanja. Pod likvidnoscu sredstava podrazumijevamo svojstva sredstava od kojih zavisi nji hovo pretvaranje iz nenovcanog u novcani obIik. Tu se radi 0 sustinskim svojstvima je dnog sredstva koja ga u datom ambijentu cini manje ili vise unovcivim, To svojstvo ni je tehnickog karaktera, nije trajno, vee zavisi od relativnih faktora ambijenta u kome se to sredstvo stavlja u funkciju da ispolji svoja svojstva. Primjera radi, unovcivost jednog t eretnog kamiona, koji je jos upotrebljiv, ali za preduzece nefunkcionalan, zavisi od faktora koji su jako promjenjivi, prvenstveno od trenutne potrosnje, Pri ocjeni Iikvidnosti jednog ne novcanog sredstva bitno je imati u vidu (l) da li se to sredstvo realno moze staviti da b ude predmet razmatranja unovcivosti, tj. da li su ispunjeni uslovi za to (moze li se desiti da ce njegovom eventualnom prodajom biti ugrozeno tekuce i razvojno plansko poslovanje iIi je p reduzece vee u situaciji da se nalazi u stecajnom, likvidacionom postupku), (2) koliko je vremena potrebno da se to sredstvo pripremi za prodaju (demontaze, popravke i sl.), (3) koliki je stepen njegove utrzivosti, tj. konvertibilnosti u smislu koliko ce proci vremena da se isto proda, (4) kakva se trzisna cijena moze postici ako se urgentno gotovinski prodaje iIi bez zurbe, (5) kakva se cijena moze postici ako se prodaje na kredit itd. Problematika nenovcanih sredstava koja se realno mogu konvertovati u gotovinu u teoriji je relativno nedovoljno obradena. Logicno je da najveci dio sredstava ne moze bi ti predmet upravljanja elementima Iikvidnosti u smislu mogu Ii se i pod kojim uslovima unov citi, zbog njihove funkcije koju imaju u preduzecu. Ima sredstava cije bi povlacenje i malo negativnog utjecaja na redovno izvrsavanje planskih zadataka preduzeca, tako da pitanje uno vcivosti takvih sredstava dolazi u obzir sarno onda kada je preduzece u situaciji da se priblizava stecaju iIi je u "fazi" Iikvidacije, znaci i obustavljanja poslovanja . Nefunkcionalna nenovcana sredstva treba, u interesu efikasnijeg organizovanja i uspjesnog upravljanja elementima Iikvidnosti, grupisati u odredene skupine zavisno prvenst veno od vremena potrebnog da se konvertuju u gotovinu. Primjera radi: Iikvidna sredstva prvog stepena (gotovina, neoroceni depoziti), Iikvidna sredstva drugog stepena unovcivosti do npr. 10 dana (depoziti roceni do

10 dana, vrijednosni papiri koji dospijevaju za placanje za 10 dana iIi koji se mogu i prije diskontovati) itd. Ovakvo grupisanje ima visestruko znacenje za upravljanje elementima Iikvidnosti u trzisnim uslovima poslovanja, sto cemo pokusati objasniti, a i za druge svrhe, posebno ka da treba procjenjivati da li se preduzece nalazi u situaciji da li ce moci ili ne u redno izvrsavati svoje buduce obaveze i da li se mora zaduzivati da bi uredno izvrsavalo obaveze koje dospijevaju. Da bismo mogli sprovoditi bilo koju prethodnu aktivnost vezanu za npr. grupisanj e nefunkcionalnih nenovcanih sredstava, moramo prvo izvrsiti utvrdivanje sredstava koja se mogu konvertovati, znaci definisati ukupnu mogucu masu nenovcanih sredstava koja moze biti predmet unovcavanja. To nije trzisna vrijednost imovine preduzeca (prethodn o oznacena kao "Vln"), niti je to vrijednost Iikvidnih sredstava (VI), niti vrijednost krat korocnih Iikvidnih sredstava (Vlk).

Zavisno od toga pod kojim uslovima se oni mogu pretvoriti u noveani oblik, kada je u pitanju likvidnost sredstava, moramo razlikovati dvije bitne dimenzije vezane za to transformisanje i to vrijeme potrebno da se izvrsi konvertovanje nenovcanih sredstava u novcani oblik i sigurnost ostvarivanja eijene tog konvertovanja. Kada je u pitanju likvidnost sredstava potrebno je imati stalno u vidu da se to radi gotovo iskljucivo 0 razmatranju tzv. stecenih svojstava pojedinih sredstava, znaci ne o nih koja su sadrzana u njihovoj sustini, biti vee u svojstvu koje to sredstvo dobija kada se dovede u odredeni ambijent. Zavisno od vremena koje je potrebno da se neko novcano sredst vo transformise u novae, ta nenovcana sredstva se mogu svrstati u vise grupa. To nije zavisno sa rno od potrebnog vremena za to transformisanje vee i od svrsishodnosti koje se zele postici tim grupisanjem. Shodno tome, grupisanje nenovcanih sredstava, koja se zele konv ertovati u novae, moze biti prema: mogucnosti unovcavanja nenovcanih sredstava u novae radi obezbjedivanja gotovog novea potrebnog za placanje dospjelih dugova, tj. za obezbjedivanje likvidnih sredstava za uredno izvrsavanje plativih obaveza i mogucnosti unovcavanja nenovcanih sredstava u novae zbog okoncavanja stecajnog postupka i podmirivanja povjerilaea iz tog postupka. Prvenstveno nas interesira prva grupa razloga, odnosno namjera. Rukovodeci se na mjerom tog moguceg konvertovanja, tj. da se stvore uslovi za izmirivanje obaveza koje d ospijevaju za placanje, pristup proucavanja ove problematike mora se zasnivati na pretposta vei da predmet konvertovanja nenovcanih sredstava u novae mogu biti same ona nenovca na sredstva cije povlacenje i pretvaranje u novae ne bi dovelo u pitanje normal no odvijanje tekuceg poslovanja preduzeca. Znaci da nas interesira maksimalno moguce izvlacenje na "p ovrsinu" svih nenovcanih sredstava bez kojih se moze odvijati planirano poslovanje. Tako dobiveni pregled maksimalno mogucih nenovcanih sredstava, koja se mogu konvertov ati u novae, predstavljalo bi i ukupan poteneijalni zbir nenovcanih sredstava za konve rtovanje. Adekvatnim trzisno-vrijednosnim proejenama tih nenovcanih sredstava treba utvrdi ti trzisnu vrijednost tih nenovcanih sredstava zeljenog datuma. Cilj nam je da utvrdimo ukupni likvidni poteneijal preduzeca (Lp), koji bi se sa stojao od trzisne vrijednosti ukupnog nelikvidnog poteneijala (VIp) i trenutnog likvidnog poteneijala (Vlk), tj. Lup =Vlp+Vlk, sto bi predstavljalo jedan od bitnih elemenata za uspje sno vodenje politike likvidnosti preduzeca, U kontekstu razmatranja upravljanja elementima l ikvidnosti te

velicine (VI, odnosno VIp) predstavljaju bitne komponente na kojima ce se zasniv ati to upravljanje i od kojih ce zavisiti njegova uspjesnost, Znacaj tih komponenti za uspjesnost t og upravljanja je time veca ako proucimo sadrzajnost vrijednosti ukupnog likvidnog poteneijala. Tada mozemo zapaziti da se znacajan dio te sadrzajnosti odnosi na tzv. latentne inter ne rezerve likvidnosti koje mogu da odigraju kljucnu ulogu ne same u odrzavanju likvidnosti novih zaduz enja vee i u izvrsavanju finansijskih zadataka kroz raeionalniji rad s postojecim sre dstvima. Zamisao je da se vrijednost ukupno moguceg likvidnog poteneijala preduzeca (Lpu) obezbij edi iz: likvidne mase datog trenutka (Vlk), koja bi obuhvatila gotovinu, potrazivanja ko ja dospijevaju, neorocene depozite i vrijednosne papire koji se mogu odmah unovciti (utrzivi vrijednosni papiri) i iz likvidne mase dobijene proejenom moguce unovcivosti nenovcanih sredstava (VIp), koja bi se dalje sastojala od:

o ostalih vrijednosnih papira koji mogu biti predmet konvertovanja u gotovinu, pot razivanja od kupca koja su realno naplativa i koja se, po potrebi, mogu svrstati u vise grupa (npr.potrazivanja koja se mogu zeljenog datuma naplatiti prije dospij eca uz diskont,ili odredene manje ustupke, stimulanse i s1.), o naplata ostalih potrazivanja (iz osnova finansijskih i robnih plasmana), koja se mogu svrstati prema mogucnostima prijevremena naplate, o vrijednosti koje se mogu ostvariti prodajom zaliha gotovih proizvoda po povoljni m cijenama za kupce i s1. mjerama, o vrijednosti koje bi se mogle postici prodajom stalno prisutnog veceg salda sirov ina, materijala i s1. nego sto je neminovno potrebno za tekuce poslovanje, o vrijednosti od prodaje odredenih manje funkcionalnih osnovnih sredstava (adminis trativnih prostorija, opreme is1.) itd. Te mogucnosti postoje u svakom preduzecu. Kao odredena varijanta rjesenja mogu s e pojaviti i vrijednosti likvidnih sredstava iz predvidanja mogucnosti prodaje odredenih sr edstava koja ce izazvati manje smanjivanje tekuceg poslovanja. I takve mogucnosti korisn o je predvidjeti, koje mogu biti presudne u efikasnosti upravljanja elementima likvid nosti u sprecavanju poduzimanja sanacionih mjera i stecaja preduzeca. Treba imati u vidu i sustinsku razliku npr. "VIp" kao vrijednosti ukupno procije njenih nenovcanih sredstava koja se realno mogu unovciti bez znacajnijeg obustavljanja poslovanja od "VIm" kao vrijednosti, ne likvidne vee likvidacione rnase, znaci vrijednosti koja pretpostavlja prekid poslovanja i koja kao takva za upravljanje elementima likvidnosti nije bi tna. To isto se odnosi i na vrijednost preduzeca kao cijene koju oznacavamo ovdje kao "Vp", jer zavisi od niza drugih faktora a i od VIm i obaveza, sto sve nije predm et direktnog razmatranja problematike upravljanja elementima likvidnosti. Razmotrit cemo neke tipicne stavke poslovanja, i njihov odnos prema gotovini i k oliko gotovine stvara poslovanje jednog trzisno konkurentnog preduzeca. To nije bitno sarno kao element upravljanja likvidnosti, vee su za nju zainteresirani menadzeri i bankar i i ulagaci, a vazno je za velike i za male poslove. Kada su u pitanju troskovi poslovanja treba znati da se najveci dio troskova pla ca gotovinom u kratkom roku. Ovi troskovi su u direktnoj srazmjeri s gotovinom. Veci troskovi

zahtijevaju vecu gotovinu i obratno. Medutim, odredeni troskovi, kao amortizacija, kao trosa k sredstava, ne zahtijevaju gotovinu da bi se isplatila kako raste. To isto mozemo reci i za odredene poreze cije placanje drzava moze odgoditi, a obaveza se realizira obicn o znatno kasnije od priliva iz kojih se placa, Smanjivanje materijalnih troskova stvara g otovinu isto sto i njihovo povecanje zahtijeva povecanu gotovinu. Sto se tice raznih pozajmica, ulaganja vlasnika i s1. poslovnih aktivnosti, ona dovode do povecanja gotovine. Svako povecanje obaveza, isplativosti po prispjelim racunima, stvara i povecanje gotovine, jer se time posuduju sredstava i, obratno, njihovo smanjivanje smanjuje gotovinu jer dolazi do placanja obaveza. Prodajom bilo kojeg sredstva dolazi do pristizanja gotovine na naplative racune, Samim aktom prodaje dolazi do smanjenja nenovcanih sredstava, ali i do povecanja gotov ine.

Povecanjem naplativih racuna i materijalnih sredstava dolazi do povecanja potreb a za gotovinom. Svako odgadanje izgradnje novih objekata, kupovine masine, opreme i dr. kapitaln ih izdataka koji predstavljaju investicije u sredstvu, pozitivno se odrazava sarno na gotovinu u smislu odgadanja placanja, Smanjivanje kredita ima isti tretman kao smanjivanje obaveza, jer se ostvaruje isplatom gotovine, tj. dovodi do smanjivanja gotovine. Ostvarivanje veceg neto dobitka stvara realne pretpostavke i za povecanje gotovi ne. Koliko ce to povecanje neto dobitka utjecati na povecanje gotovine, zavisi od politike usmjeravanja raspodjele neto dobitka. Uzeli smo u razmatranje gotovinu iz razloga sto njena visina zavisi od relativno najveceg broja faktora u odnosu na bilo koji drugi elemenat, faktor upravljanja Iikvidnos cu, a i izbog toga sto se bez gotovine ne moze poceti sa poslovanjem (kupovina masina, o preme, placanje najamnine), niti se moze odrzavati poslovanje bez gotovine koja treba z a placanje prispjelih racuna, materijalnih troskova, placanje raznih obaveza (poreza i s1.) . Jednom rijecju, i zbog toga sto je praksa pokazala da poslovanje preduzeca ima vise problema zbo g nedostataka gotovine nego zbog nedostataka dobitka. Likvidnost je vise poslovna, a manje finansijska kategorija, sto nam najbolje uk azuje i ovaj primjer 0 vecoj zavisnosti poslovanja od kretanja gotovine nego od nedostat ka dobitka. Pri upravljanju likvidnim sredstvima poentira se sustinska zavisnost uspjesnosti upravljanja elementima likvidnosti i od ovih nenovcanih sredstava, a ne sarno i od stepena r azvijenosti finansijskog trzista, tj. 0 cinjenici sto je to finansijsko trziste manje razvij eno, savrseno, da su potrebe za drzanjem likvidnih sredstava u odredenoj srazmjeri vece, S obzirom na to da nas konvertovanje nenovcanih sredstava u gotovinu interesira radi stvaranja uslo va za optimaliziranje likvidnih sredstava u sklopu optimaliziranja obrtnih sredstava, a time i upravlj anja likvidnoscu, nismo se bavili pitanjima vezanim za konvertovanje nenovcanih sreds tava u gotovinu koji se vrsi s namjerom udovoljavanja zahtjeva stecajnog postupka, u smislu konvertovanja kompletne nenovcane imovine preduzeca, a ne sarno one nenovcane imovine cije "odsustvo" nece ugroziti redovno izvrsavanje planskog poslovanja preduzeca. Primjera radi, aktivnosti na ispitivanju stepena unovcivosti postrojenja koja su u funkci ji iii vrijednosti nedovrsene proizvodnje, imaju svoje opravdanje samo onda kada je preduzece vee insolventno, odnosno u stecaju, a ne u situaciji kada se upravljanjem elementima

likvidnosti zeli izbjeci dolazenje u insolventno stecajnu situaciju. Sigurno da i pojedina s redstva u funkciji npr. sirovine mogu biti predmet robnog kalkuliranja u smislu njihovog k onvertovanja u likvidna sredstva, ali u sarno kriticnim situacijama za likvidnost preduzeca, tj. kada ta nelikvidnost moze prouzrokovati insolventnost preduzeca i pokretanje stecaja od kreditora. U tim slucajevima svaki pokusaj kompariranja da li se vise dobiva odgadanjem ins olventnosti iii se vise gubi eventualnim cak i privremenim zastojem u proizvodnji, u poslova nju, smatramo da su takvi i pokusaji i takva razmisljanja, a i obrazlozenja, od sekun darnog znacaja u uporedenju sa svim posljedicama koje za preduzece nastaju ako ono dode u insol ventnu situaciju, odnosno u stecaj. Tu se ne radi sarno 0 novim troskovima koje prati i nsolventnost, odnosno stecaj, kao sto su zatezne kamate, sudski troskovi, troskovi aktiviranja garancija, pokretanje ralizacije pokretnih zaloga, izvrsavanja hipoteke 0 preuzetim dugoroc nim kreditima i s1. vee i 0 takvim poremecajima u odnosima sa poslovnim partnerima, da i radanje same ideje 0 sumnji u insolventnost i mogucnost nastanka stecaja tesko mogu zaustaviti obezvredivanje i imovine i poslovnog ugleda. Pocetak gubljenja poslovnog ugleda

zbog nelikvidnosti, prouzrokovane nemogucnoscu obezbjedenja neophodnih likvidnih sredstava, a ne nelikvidnosti prouzrokovane politikom upravljanja Iikvidnoscu, cak i u situ aciji kada preduzece i dalje normalno obavlja svoje poslovanje, moze, a cesto jeste ne zaustavljiv implicitan proces cije su posljedice nenadoknadive. Tih posljedica mora biti svjestan prije svih najodgovorniji rukovodilac finansij skih poslova, stirn da mora istovremeno znati da se rjescnja ne mogu traziti jednostrano sarno u upravljanju likvidnim sredstvima, npr. u drzanju nenormalno visokih zaliha gotov og novca, vee da se nalaze i da se mogu naci u vjesto strucnom vodenju finansijskog upravl janja, elementima likvidnosti, po pitanju uskladivanja iznosa i rokova priliva i odliva sredstava i zadovoljavanja zahtijeva rentabilnosti. Optimalnost obrtnih sredstava, s gledista upravljanja elementima likvidnosti, interesantna je po pitanju optimaliziranja gotovine, zal iha vrijednosnih papira i potrazivanja od kupaca, jer su to obrtna sredstva na kojima se, uz pret hodno dobro normiranje i uz racionalno koristenje, mogu ostvariti i najveci efekti po pitanju dolazenja do likvidnih sredstava. Optimaliziranje obrtnih sredstava nije sarno utvrdivanje m minimalne visine potrebnih obrtnih sredstava vee i njihovo optimaliziranje s gledista kako te velicine obrtnih sredstava uticu na vrijednost preduzeca. Pri iznalazenju tog op timalnog iznosa mora se voditi racuna 0 svim bitnim faktorima koji kroz likvidnost utjecu na vrijednost preduzeca, To znaci da je utvrdivanje visine obrtnih sredstava, potrebnih za ost varivanje planiranog obima poslovanja, sarno jedan od faktora koji utjece na tu optimalnos t i da visina tih obrtnih sredstava pri njihovom upravljanju, predstavlja sarno jedan o d "usputnih proizvoda" kao uzgredni proizvod. Od tih bitnih elemenata optimaliziranje obrtnih sredstava, do kojih se dolazi i upravljanjem tim sredstvima, spomenut cemo sarno najbitnije, a to je koliko je optimalno utvr dena visina obrtnih sredstava u funkciji zadovoljavanja cilja preduzeca i njegove finansijsk e funkcije u smislu ostvarivanja maksimalnog povrata sredstava i zadovoljavajuce likvidnosti. Ostvarivanjem tih ciljeva ostvaruju se i materijalne pretpostavke za zadovoljavanje i tri klju cna interesa sudionika u raspodjeli dobitka: poslovodstva preduzeca u jacanju materijalne osn ove preduzeca, dionicara u visini dividende i radnika u licnim dohocima i poboljsanju uslova zi vota. 4. OplimalnoSI obaveza kao rezullal uspjesnog upravljanja dugovima privrednog subjekla U posebnom materijalu ove knjige, koji se odnosi na upravljanje kratkorocnim kre

ditirna, detaljnije se proucava i ova problematika. Ovdje cemo se zadrzati sarno na neoph odnom razmatranju koje zahtijeva ovo poglavlje. Kako sto kavalitetnije procijeniti dinamiku, kretanje ukupnih dugova (ukljucujuc i i pasivnu kamatu, jer se kod optimalizacije gotovine racuna i na naplacenu amortizaciju), s ciljem da dodemo do takve optimalne dinamike dugova koja bi prvenstveno zadovoljila int erese i zahtjeve koji proizilaze iz koncepta upravljanja elementima likvidnosti je izuze tno aktuelno pitanje. U tom smislu optimalna dinamika dugova mora da bude jedna od najbitniji h komponenti upravljanja elementima likvidnosti. Za optimalnost dinamike dugovaje bitniji iznos duga i vrijeme njegovog dospijeca , a manje iznalazenje najbolje kombinacije pozajmljenih izvora, jer je to problematika sam og akta

upravljanja likvidnoscu. To je ako mozemo reci, posebna faza upravljanja likvidn oscu u sirem smislu, koja se odnosi na ostvarivanje i profitabilnosti poslovanja. Treba imati u vidu da su tu bitne dvije komponente, na primjer, kod kratkorocnih obaveza: tzv. pasivna komponenta kratkorocnih obaveza i tzv. aktivna komponenta kratkorocnih obaveza. Pasivna komponenta kratkorocnih obaveza se tice vise problematike unutarnjeg fin ansiranja, a odnosi se na obaveze koje su zavisne od obima poslovanja i kao takve su manje interesantne za poIitiku likvidnosti nego sto su obaveza aktivne komponente. Aktivne komponen te kratkorocnih obaveza se zasnivaju na odredenim finansijskim odlukama koje se odn ose na determiniranje strukture dospjelosti ostalih obaveza, vrste dugova i na defin isanje drugih bitnih uslova obaveza, vrstu obezbjedenja, stepen konvertibilnosti vrijednosnih papira. Aktivne komponente kratkorocnih obaveza su bitne za optimaliziranje obaveza, a t ime i za upravljanje elementima likvidnosti. Upravljanje dugovima predstavlja drugi bitni aspekt upravljanja elementima likvi dnosti. Sustinsko pitanje se odnosi na upravljanje s novim dugovima, s novim zaduzenjima prvenstveno kratkorocnog karaktera. Tu se radi i 0 upravljanju s postojecim, preuzetim kratk orocnirn obavezama, stvorenim npr. emitovanjem i prodavanjem kratkorocnih vrijednosnih papira (komercijalni zapisi i sl.). Kako moze preduzece kao duznik upravljati s dugovima i sto je cilj tog upravljanja? Kada se radi 0 novim, kao potencijalnim dugovima, preduzece u ulozi duznika je u mogucnosti da bira optimalno zaduzenje, tj. ono koje mu najvise odgovara s gledista njegovi h konkretnih potreba, s gledista povoljnosti cijena dugova i dr. uslova koji se po stavljaju pri tom zaduzivanju (obezbjedenje vracanja kredita itd.). Kada su u pitanju vee stvoreni, postojeci dugovi, te mogucnosti za manevarski pr ostor su znacajno ogranicenije, sto ne znaci da se i tada ne mogu uciniti aktivnosti koje ce biti korisne za upravljanje elementima likvidnosti. To se, prije svega, odnosi na aktivnosti da se izvrsi odredeno konvertovanje kratkorocnih kredita u dugorocne, pretvaranje klas icnih kratkorocnih kredita u tzv. revolving kredite, vracanje nepovoljnih zaduzenja preuzimanjem novih povoljnijih, prolongiranjem placanja kamata iii vracanje glavnice kredita, stavljanje kredita u stanje mirovanja i dr. slicnim aktivnostima.

Osnovni cilj upravljanje dugovima svodi se na: izbjegavanje dodatnih zaduzenja prije nego se detaljno prouce interne mogucnosti , kao sto su u unovcavanju nefunkcionalnih nenovcanih sredstava i sl. prilagodavanje visine zaduzivanja odnosu stope prinosa na ukupna poslovana sreds tva i prosjecne kamate na pozajmljena sredstva, prilagodvanje visine dugova obirna kratkorocno ulozenih sredstava, u smislu da s e ne angaziraju novi izvori ako za to stvarno ne postoje opravdani razlozi, kao st o je cinjenica da je povecani obim poslovanja pracen i adekvatnim ucescem novih dugor ocnih izvora, posebno vlastitih, obezbjedivanje maksimalno mogucih nizih rashoda finansiranja po osnovu povoljnij e kamate i sl. za kratkorocne finansijske obaveze. Tu se misli na to da se

utvrduje stvarna kamata ako je obracun kamate anticipativan, ili ako smo se zadu zili ili nam se nudi zaduzivanje sa bezkamatnim deponovanjem gotovine kod davaoca kredita, ili ako se primjenjuje tzv. relativna kamatna stopa. Ako je obracun kamata dekurzivan, dozvoljeno je uzeti nominalnu kamatnu stopu. Preporucljivo je kod kratkorocnih finansijskih kredita opredjeljivati za kredite s najnizom st vamom kamatnom stopom. izbjegavanje dodatnih rashoda finansiranja u uslovima inflacije. Sustina se svod i na uporedivanje kamatne stope i stope inflacije, na izbjegavanje primjenjivanja relativne kamatne stope koja pruzrokuje prakticno povecanje ugovorene godisnje nominalne kamatne stope. To dovodi do dodatnih rashoda i oni su veci sto je cesee obracunavanje kamata u toku godine. Taj dodatni rashod se moze izbjegavati i primjenom tzv. konformne kamatne stope, zatim nastojanjem da se ugovara realna kamatna stopa koja ce se dodavati na stopu inflacije i izbjegavan jem zaduzivanja u stabilnoj valuti. Kada je domaca stopa inflacije veca od stope inflacije u zemlji porijekla valute, teziti da se zaduzujerno u valuti podloznoj vecern obezvrjedivanju. primjenjivanje optimalne konstrukcije u finansiranju tekuceg i razvojnog poslova nja. 5. Znacaj linansijskog izvjestavanja za uspjesnu politiku likvidnosti Za uspjesno vodenje finansijskog upravljanja likvidnosti znacajno je postojanje odgovarajuceg suvremenog informacionog poslovnog sistema u preduzecu i odgovarajuce osposoblje nosti onih koji rukuju s njim, kao i obucenosti onih koji treba da donose odluke na os novu podataka tog informacionog sistema. Privremena pa cak i suvremena tehnologija ra cunara je skupa, pa je finansijska sluzba preduzeca duzna podrzavati sarno efikasna i r acionaIna rjesenja koja se mogu ostvarivati kroz: podrzavanje rjesenja koja se zasnivaju na dugorocnoj saradnji sa drugim preduzec ima, bankama, institucijama koje vee imaju osposobljenu informacionu tehnologiju, a neiskoristene kapacitete ili su tek u fazi uvodenja takvih informacionih tehno logija, i podrzavati rjesenja koja nude tzv. adaptibilnu i komunikativnu opremu, davanje organizovanog otpora rjesenjima koja se zasnivaju na uvodenju neracional nih posebih finansijskih evidencija specijalno namijenjenih potrebama pracenja likvi dnosti, evidencija koja ce biti izvan integralnog informacionog sistema koji su podrzavani automatskom obradom podataka. Nairne, potrebe za proucavanje likvidno sti treba da se rjesavaju putem dobra pripremljenih dizajniranih kompletnih baza podataka gdje se pod odredenim pravilima i definicijama i definisanim siframa garantira mogucnost ocjene buduce likvidnosti putem podsistema koji ce se bazira ti

na prihvatanju izvomih, tacnih podataka iz jedinstvene baze podataka, jer ovaj nacin moze biti relativno racionalan pristup u automatsko-programskom oblikovanj u priprema i dostavljanju informacija do neposrednih korisnika putem telekomunikac ionih uredaja, insistiranje i zalaganje da se uvedu sto jednostavniji i suvremeniji postupci u radu, koji ce omoguciti primjenu efikasnijeg sistema upravljanja finansijama, npr. po pitanju primjene odredenih kvantitativnih matematskih metoda za pracenje novcanih tokova i donosenje adekvatnih odluka na bazi tog pracenja, primjenu sistematike na pravjeru finansijskih odluka, rad na racunarima, kibemetike, informatike i s1.

Bitno je obezbijediti suvremeno, tacno azurno i racionalno inforrnisanje 0 stanj u promjena koje se desavaju u novcanim tokovima, 0 efektima donesenih odredenih finansijski h i investicionih odluka i s1. jer bez takvog inforrnisanja ne moze se ni zamislit i uspjesno vodenje finansijske politike u cijelosti, uspjesno upravljanje u trzisnom vodenju finans ijske politike u cijelosti. Svaki privredni subjekat u trzisnim uslovima poslovanja upucen je da samostalno donosi finansijske i druge odluke pO svim relevantnim pitanjima poslovanja preduzeca, Stoga je u svakom preduzecu neophodno obezbijediti: suvremene, tacne, relevantne inforrnacije 0 svim bitnim pitanjima za vodenje politike i likvidnost i racionalne. Znajuci da je politika likvidnosti, u stvari, upravljanje elementima likvidnosti zavisna od mnogih intemih i ekstemih promjena i faktora, to se mora obezbijediti efikasno i nforrnisanje 0 svim takvim promjenama i faktorima pocev od njihovog kreiranja do konacne real izacije. To informisanje mora imati sistematski i tzv. kiberneticki pristup, sto znaci ne sarno dijelove preduzeca vee da obuhvati i finansijsku situaciju svih osnivaca, suosni vaca i znacajnih poslovnih partnera. Bez sustinskog poznavanja i odredenih dugogodisnjih iskustava dobrih i losih pre duzeca u vodenju politike likvidnosti u trzisnim uslovima poslovanja, uslovima razvijen og finansijskog tdista i dobrog poznavanja finansijsko-ekonomske teorije, koja se zasniva na tim iskustvima, ne moze se realno ocekivati uspjesno vodenje upravljanja elementima likvidnosti. To se posebno odnosi na: opasnosti koje sa sobom nose nepredvidivi trzisni trendovi. Te cinjenice treba d a primoraju najodgovornije za finansijsko poslovanje u preduzecu da se maksimalno angazuju da na vrijeme sprijece nerazumne ekspanzionisticke namjere ostalog ruko vodstva koje su specificne u razdobljima visoke konjunkture. Takve namjere, odnosno odluke obicno su prouzrokovale mnoge probleme, a najcesce vezane za nelikvidnost, tj. za nemogucnosti obezbjedenja likvidnih sredstava za kratkorocn o dospjece obaveza. Ti su problemi prouzrokovali "bolesti" i u najzdravijim preduz

ecima, Takva neprostudirana i neosnovana ekspanzija, obicno zasnovana na kratkorocnim kreditima koji se lakse i dobijaju, jeste bolesna ekspanzija." Finansijsko rukovodstvo preduzeca treba da se zalaze da se tekuce odluke donose u okviru raz radene i usvojene dugorocne poslovne politike, a da uskrate donosenje tekucih odluka rukovodeni sumnjivim, spekulantnim trendovima na trzistu i opasnosti koje proisticu iz davanja prednosti drugim aktivnostima naustrb tretma na likvidnosti. Ogromna je odgovomost svih radnika koji rade na finansijskim poslov ima, posebno na poslovima likvidnosti, jer je likvidnost jedan od najvitalnijih "zivih" privrednih problema u preduzecu, koji je dinamican i kao takav iziskuje perrnanentno proucavanje ogromnog broja relativnih ekstemih i intemih faktora od kojih zavisi ta likvidnost. I ti su faktori promjenjivih svojstava. Rijetko je k oja kategorija poslovanja u preduzecu izlozena tolikim tesko predvidivim rizicima i 18 R. Iepsic; "Poslovne finansije", Zbornik radova, Zagreb 1974., str. 131.

nesigumostima, koje nosi sa sobom vrijeme, kao sto je Iikvidnost. Pored toga, ko risno je potencirati i neke faktore koji opredjeljuju likvidnost preduzeca i neke razl oge koji najcesce prouzrokuju nelikvidnost. Faktore koje opredje1juju likvidnost preduzeca" mozemo podijeliti u cetiri faze, a oni mogu doprinijeti unapredenju upravljanja elementima likvidnosti, ito: U fazi priprema procesa poslovanja su: da Ii je racionalno i efikasno sinhronizi rana dinamika angazovanja gotovine sa stvamim potrebama za angazovanje te gotovine, da Ii se odredeno angazovanje gotovine moze reducirati iIi izbjeci, U fazi procesa poslovanja: jesu Ii racionalno angazovana finansijska sredstva u poluproizvodima, nedovrsenoj proizvodnji i s1. U fazi realizacije gotovih proizvoda da Ii mozemo traziti od odredenih kupaca da avansiraju kupnju (da Ii nam pozicija poboljsanja na trzistu to omogucava, proizvodimo Ii k vaIitetne i deficitame proizvode), je li prodajna cijena realna, da Ii uslove koje smo dav aIi kupcima (kasa skonto i dr.) i dalje treba zadrzavati, je li neophodno izvrsiti temeljitu selekciju kupaca po osnovi njihove platezne sposobnosti, urednosti izvrsavanja obaveza, vo dimo Ii efikasnu politiku u naplati potrazivanja (primjenjuju Ii se svi suvremeni nacini za ubrzanje te naplate), kakvi su nam instrumenti objezbjedenja placanja (treba Ii zaostriti uslove obezbjedenja, osiguranja naplate iIi ublaziti uslove naplate i time omoguciti ekspanziju proda je, ne traziti npr. dva ziranta vee jednog), da Ii nam vise odgovara prodaja robe pr eko potrosackog kredita koje ce davati preduzece iIi u organizaciji odredene poslovne banke dire ktno korisnicima potrosackih kredita (npr. ukoliko cijenimo da smo manje konjunktumi, tada nam vise odgovara da odredene bancine potencijale preuzimamo mi i da mi dajemo p otrosacke kredite), da Ii nam vise ogovara prodaja robe na komercijalni ili robni kredit. U fazi upotrebe novcanih sredstava treba ispitati da Ii preduzece maksimalno ang azira sva moguca sredstva za rjesavanje problema likvidnosti. Treba ispitati postoje I i mogucnosti da se i odredeni namjenski usmjereni potencijali privremeno koriste za rjesavanj e problema likvidnosti, pa i odredena dugorocna usmjeravanja uz predvidanje rezervnih aktiv nosti da se eventualni problemi tog nenamjenskog angazovanja sto uspjesnije savladaju. Najcesci uzroci nelikvidnosti preduzeca jesu: razlozi koji proizilaze iz funkcionisanja finansijskog trzista, posebno finansij skog

tdista u nestabilnim i poremecenim uslovima poslovanja, razlozi koji proizilaze iz povecanja dugorocno angazovanih sredstava bez srazmje mog povecanja dugorocnih raspolozivih izvora sredstava, odnosno razlozi koji proizil aze iz nepridrzavanja bitne finansijske strateske opredijeljenosti gotovo svih dobri h privrednih subjekata. Ti poremecaji mogu biti u slucajevima kada dugorocni izvori sredstava ne pokrivaju potrebe za normalnim opsegom poslovanja, karla dugorocni izvori sre dstava ne zadovoljavaju kolicinsko povecanje zaliha i potraZivanja u slucajevima kada je neprornijenjen obim poslovanja, kada dugorocni izvori sredstava nisu dovoljni za povecanje obrtnih sredstava koje je prouzrokovano povecanjem vrednovane kolicine nepromjen jenih zaliha, karla dugorocni izvori sredstava nisu dovoljni za povecanje osnovnih sredstava, kada dugorocni izvori sredstava nedostaju za povecanje obima poslovan ja vee se to povecanje finansira iz kratkorocnih izvora sredstava, 19Istiautor, isto djelo, str. 117.

razlozi koji proizilaze iz osnova smanjenja jedne vrste dugorocnih izvora sredst ava bez adekvatnog povecanja druge vrste dugorocnih izvora, primjera radi kao sto je slucaj kada se vrati dio dugorocnog kredita (rata) bez adekvatne naknade iz d rugog dugorocnog izvora, uz napomenu da se to vracanje npr. nije moglo izvrsiti u cijelosti iz sredstava amortizacije, a da se pri raspodjeli dobitka nije vodilo racuna da se obezbijedi izdvajanje u trajne vlastite izvore pri raspodjeli tog dobitka, sto neminovno mora dovesti preduzece u finansijske teskoce i u nelikvidnost, razlozi koji su nastali iz promjena koje su dovele do smanjenja sredstava bez ad ekvatnog korigiranja izvora sredstava, primjera radi najtipicniji slucaj ovog smanjenja imamo kada nastupi gubitak koji se nije pokrio sanacionim kreditima vee je taj gubitak smanjio obim obrtnih sredstava koja su neophodna za normalan nivo poslov anja preduzeca, sto je moralo dovoditi do pojava nelikvidnosti jer su obaveze ostale iste. Odredene svojstvenosti likvidnosti se mogu smatrati kao bitne za uspjesno vodenj e upravljanja elementima likvidnosti. Stoga treba pristupiti potpunijem proucavanju bitnih ele menata tog upravljanja likvidnosti tzv. internog i eksternog okruzenja. Ta ispitivanja mogu se odnositi na sve relevantne faktore likvidnosti iz internog i eksternog finansijs kog ambijenta, a mogu se usmjeriti i na preduzirnanje odredenih tzv. dopunskih istrazivanja odr edenih bitnih elemenata tog okruzenja. Svakako, preduzece ce, na osnovu svojih konkretnih, specificnih uslova i potreba , cijeniti i odredivati koja su to njegova sredstva, odnosno izvori koji su najinteresantni ji za njihova proucavanje i pracenje s gledista upravljanja elementima likvidnosti. Neko ce pr eduzece posvetiti posebnu paznju pitanju gotovine, tzv. potencijalne gotovine, koliko se ona moze povecati po osnovu ocekivanog priliva, svojstva tih priliva u smislu defini sanja razvrstanosti tih priliva na prilive koji se mogu smatrati kao najsigurniji, prilivi koji su r ealno ostvarljivi, prilivi cije ostvarenje zavisi od razrjesavanja odredenih uslova, p rilivi sumnjivog karaktera, prilivi iz osnova spornih potrazivanja. Za pobjedu ili poraz u sahu zasluge, odnosno krivicu snosi sahista. U igri za ur edno odrzavanje likvidnosti, za obezbjedivanje likvidnih sredstava ili nelikvidnosti zasluge, odnosno krivicu treba da snose odgovorna lica za likvidnost. Za poraz u sahu ne moze se traziti krivica u svojstvu pojedinih figura npr. skak aca zasto ima svojstvo kretanja u obliku slova "L", laufera da se krece dijagonalno, vee u rasporedu

figura u igri s protivnikom. Iz cjelokupnog prethodnog razmatranja mozemo zakljuciti: prvo, da je likvidnost poslovanja privredno-pravnog subjekta prevenstveno poslov na i vise upravljacka kategorija, a manje finansijska kategorija sto je svojstveno so lventnoscu, te je to bio i opredejeljujuci razlog da smo razmatranju ove materije dali naziv upravljanje likvidnoscu poslovanja, a ne upravljenje solventnoscu poslovan ja. To dalje znaci da je likvidnost rezultat rada covjeka, upravljaca, a ne svojstva sredstava, jer pojedina svojstva sredstava dolaze do izrazaja zavisno od upravlj anja njima. drugo, da u sustini nema uspjesnog upravljanja likvidnoscu poslovanja bez dobrog orga

niziranog upravljanja sredstvima (posebno finansijskim sredstvima) i upravljanja dugovima (posebni iz osnova kratkorocnih kredita) i da se upravljanje likvidnosc u prakticno i zasniva na upravljanju sredstvima i dugovima i trece, za upravljanje likvidnoscu poslovanja od jednake su vaznosti i upravljanje finan sijskim sredstvima i finansijskim tokovima, s obzirom na to da od upravljanja finansijsk ih sredstava zavisi, pored ostalog, koliko ce finansijskih sredstava biti usmjereno za pojedine namjene sto se direktno iIi indirektno odrazava na vise novcanih (likvidnih) sredstava, a od upravljanja novcanim tokovima zavisi prakticna reali zaeija dinamike priliva i odliva sredstava, sto neposredno utice na visinu i dinamiku neto gotovinskih tokova. 6. Uskladivanje likvidnih sredslava i dospjelih obaveza (raspolozivih izvora sredslava) Ovo je, u sustini, materija koja se odnosi na upravljanje novcanim tokovima 0 ko joj smo pisali u posebnom dijelu ove knjige. S obzirom na to da se ovdje radi 0 specificnom nov canom toku likvidnih sredstava i obaveza, to cemo detaljnije razmatrati sarno ovaj dio problematike. Koneept finansijskog upravljanja u ejelini zavisi od eiljeva poslovanja preduzec a, koji su i eiljevi finansijske funkeije. Upravljanje elementima likvidnosti treba posm atrati u sklopu tog zajednickog eilja. Proizilazi da se on sastoji u tome da se upravljan jem elernentima likvidnosti postigne uredno izvrsavanje dospjelih obaveza, uz istovremeno drzanj e sto manjih likvidnih sredstava van funkeije i neometano izvrsavanje tekucih plan skih zadataka u poslovanju. Bitan element upravljanja likvidnoscu predstavlja i spisak, popis izvora za nado knadivanje nepredvidenih odliva novea. Taj popis bi obuhvatio lepezu poteneijalnih izvora k oji se mogu realno upotrijebiti u slucaju potreba za odrzavanje likvidnosti. Popis moze da sadrzi slijedece izvore: trenutne rezerve (visak novea, neiskoristena kreditna linija), negoeijabilne rezerve (dodatni bankarski krediti bez i uz garaneiju, dodatni dug orocni krediti). Treba spomenuti i smanjivanje planiranog odliva i likvidaeiju sredstava. Iz osnova smanjenja planiranog odliva spominjemo:

smanjenje u kvantitativnom smislu (izmjene planirane proizvodnje poslovanja), promjene predvidenih mjera (marketinski program, potreban kapital za istrazivanj e i razvoj, administrativni izdaci, kapitalna ulaganja), izmjene iz osnova pojedinih vrijednosti (isplata dividendi). Sto se tice likvidaeije sredstava, mozemo spomenuti mjere koje se poduzimaju po pitanju prodaje nefunkcionalnih sredstava, zatvaranje pojedinih pogona, zatvaranje poslo vnih jedinica i sl. Kljucna svojstva tih uskladivanja i upravljanja dalje zavise od razvojnih strate skih opredje1jenja preduzeca, specificnih uslova u preduzecu, organiziranosti relevantnog poslovanj a

i finansijskih okruzenja (razvijenosti finansijskih trzista, banaka, stednje, in vesticionih drustava, uzajamnih fondova, brokera, dilera, osiguravajucih drustava). Finansijsko upravljanje mora obezbjedivati kratkorocnu i dugorocnu finansijsku p olitiku po svim segmentima i aktivnih i pasivnih bilansnih pozicija, jer bez sinhronizac ije nema ni mogucnosti ostvarivanja zajednickog cilja finansijske funkcije definisane u maks imiranju neto dobitka i odrzavanju zadovoljavajuce likvidnosti u preduzecu, Uspjesan razv oj preduzeca, jacanje njegove konkurentnosti, materijalne osnove, poslovnog ugleda preduzeca, brzo prilagodavanje i efikasno izvlacenje iz situacije koje " mirisu" na stecaj i s1. , moze se daleko efikasnije i lakse ostvariti u situaciji obezbijedenih uslova za kvalitetno spro vodenje upravljanja elementima likvidnosti. S obzirom na to da se i likvidnost odnosi na sposobnost preduzeca da uredno izvr sava svoje kratkorocne obaveze, to se upravljanje likvidnoscu prvenstveno odnosi na u pravljanje s relevantnim elementima, faktorima tog upravljanja koji su kratkorocnog karakte ra, bilo da se odnosi na sredstva ili obaveze. To dalje znaci da se ne moze govoriti 0 optim alnom upravljanju likvidnoscu ako se posmatra sarno jedna strana te likvidnosti, tj. likvidna sred stva, a da se zanemari posmatranje i druge strane te likvidnosti, a to su obaveze. U t om smislu i ukupan apsolutni iznos raspolozivih likvidnih sredstava ne predstavlja nam gotov o nikakvu valicinu na osnovu koje bismo mogli zakljuciti da li je ta visina likvidnih sred stava rezultat dobrog upravljanja stirn elementom likvidnoscu ili loseg. Sarno u sklopu permane ntnog uporednog, kompariranja likvidnih sredstava i obaveza, moguce je vrednovati bilo likvidna sredstva bilo obaveze koje bi se trebale podmirivati iz tih likvidnih sredstava. Te cinjenice namecu potrebu da se upravljanje elementima likvidnosti, uze gledano, posmatra s arno kroz upravljanje obrtnim sredstvima i upravljanje obavezama. Prethodno smo istakli da je jedan od bitnih aspekata, posebno upravljanja gotovi nom i upravljnja kratkorocnim finansijskim plasmanima, odrzavanje zadovoljavajuce likv idnosti. Odrzavanje takve likvidnosti je definisano ne sarno u zadacima finansijske funkc ije vee i u nacelu finansijske stabilnosti zasnovanom na obezbjedivanju pune zavisnosti izme du rokova vezivanja sredstava i rokova raspolozivosti obaveza (izvora). U namjeri da damo odredeno cjelovitije oblasnjenje zamisljenog koncepta upravlja nje elementima likvidnosti, sto u raspolozivoj i koristenoj literaturi nismo mogli n

aci, pokusat cemo jednim specificnim postupkom predociti sve najrelevantnije elemente i uslov e vezane za uspjesno vodenje likvidnosti, posmatrane kao akt ispoljavanja, manifes tiranja da li preduzece izvrsava ili ne svoje dospjele obaveze. To znaci da likvidnost p osmatramo relativno "povrsinski", onako kako se ispolji u javnosti, a ne kao solventnost, "dubinski" kroz detaljno proucavanje stvarnog odnosa izmedu moguce likvidne raspolozive imovine i obaveza. Politika likvidnosti poslovanja je opterecena velikim brojem zahtjeva koji se pr ed nju postavljaju, i koji reflektiraju da budu rijeseni jednim uspjesnim upravljanjem elementima li kvidnosti, s jedne strane, i mnogim teskocama, uslovima od kojih zavisi realizovanja takvog upravljanja s druge. Ti uslovi su i eksterni i interni i oni su promjenljivi i c esto tesko predvidljivi. Jedan od tih tipicnih ogranicavajucih eksternih faktora odnosi se na inflatorna kretanja u zemlji i u zemlji posjedovane valute na kojoj zasnivamo svoje obaveze, i na ne savrsenost i nepostovanje propisa. Zbog nejasnog definisanja propisa, preduzece ne zna da I i

ce se neplacanje dospjele obaveze zavrsiti sarno na obracunavanju zateznih karna ta ili ce to irnati za posIjedicu placanje odredenih sankcija, sto moze prouzrokovati gubijen je posIovnog ugleda, prekid posiovanja stirn partenerorn iIi kao krajnju soIuciju pokretanja postupka sanacije i Iikvidacije. Te i druge okoinosti i realne mogucnosti namecu potrebu da se unaprijed koncipiraju odredeni usiovi upravijanja elernentirna Iikvidnosti. Velika je umjesnost znati cemu dati prednost u tom koncipiranju, da li npr: obezbjedivanju potune sigurnosti u odrazavanju Iikvidnosti u srnisiu preferiranj a likvidnosti da se drze staino Iikvidna sredstva veca od ocekivanih obaveza, i to u gotovini iIi potpuno utrzivim konvertibiinirn kratkorocnim nenovcanim obIicirna. Ovakav pristup obavezno prozrokuje neracionaino koristenje gotovine, sto se nega tivno odrazava na rentabilnost posiovanja. Medutirn, ovakvo koncipiranje moze da bude i opravdano, da bude preventivna rnjera da se ne ude u neIikvidnost ida se tako izbjegnu nepozeljne obavezne sankcije zbog neurednog izvrsavanja dospjelih obaveza. Opravdanje za odrzavanje vecih likvidnih sredstava nego sto su dospjele obaveze moze se naci i u uslovirna opcih restrikcija, stagnacije poslovanja i iz razito stabiinirn usiovirna privredivanja. U takvirn okoinostirna drzanje vecih Iikvidn ih rezervi nece prouzrokovati srnanjenje njihove kupovne moci niti ce preduzece tim e biti uskraceno da znacajnije poveca irnovinu, upravijanju koje preferira rentabilnost, sto je potpuno suprotan pristup prethod norn kocipiranju. U ovorn slucaju zamislja se da se upravijanje elernentirna Iikvidno sti realizira bez postojanja neophodnih rezervi likvidnosti, cak se i dozvoljava da likvidne rezerve budu rayne nuli. Realne su mogucnosti u ovakvorn koncipiranju da preduzece dode u situaciju neIikvidnosti, sto se srnatra rnanje znacajnim u upor edenju sa mogucnostima koje se pruzaju u efektirna rentabilnog posiovanja s rezervarna Iikvodnosti. Ovakva priIika moze biti relativno opravdana sarno onda ako postoje sigurne mogucnosti dobijanja povoljnih i efikasnih novih kredita i kada su sankcije za neIikvidnost beznacajne, Ovakvu politiku opravdano je voditi i u usl ovirna visoke inflacije, kada se svako zeli rijesiti novca, koji svako zeli pretvoriti u nenovcane oblike. Preduzece tada nerna interes da izrniruje obaveze, prernda su one znacajno obezvrijedene, jer ocekuje njihovo daIjnje obezvredivanje, shodno procjenarna 0 daIjnjoj progresivnoj stopi inflacije. Opravdanost za angazovanje likvidnih sredstava za izrnirivanje obaveza je prihvatljivo onda kada se ocijeni zaustavij anje iIi pad inflacije, kornprornisno vodenje politike Iikvidnosti iIi tzv. urnjereni kurs vodenja polit

ike likvidnosti se zasniva na iznalazenju upravijanja elernentirna Iikvidnosti koja ce biti izrnedu dvije prethodne krajnosti, stihijno upravijanje likvidnoscu, koje je prisutno u preduzecima koja ne prirnje njuju kvalitetno unaprijed konciprano upravijanje elernentirna Iikvidnosti, jer se sve prepusta slucaju, Ovakav pristup ne sarno sto obavezno dovodi preduzece u nelikvidnost nego obicno takva preduzeca zavrsavaju u postupku sanacije i stecaj a. Ovo je neposiovan pristup i nije svojstven nijednorn preduzecu sa zavidnirn rezultatirna posiovanja. Norrnaino da je preporucljivo gajiti upravijanje elernentirna Iikvidnosti koje ce se zasnivati na vjestini rnaksirnainog koristen ja unutrasnjih rezervi Iikvidnosti (ukljucujuci i potencijaIne) i na udovoIjavanju zahtjeva Iikvidnosti i zahtjeva rentabilnosti. U tom srnisiu cemo pokusati usrnj eriti i nasa razrnatranja. Finansijski rukovodilac ce obezbijediti uredno pracenje svih prornjena koje utje cu na trzisnu vrijednost potencijaine likvidne rnase. Na takav pristup ga sili interes koji proizilazi iz posIjedica koje nastaju kada povjerioci ocjene da trenutno neizvrsavanje odre

denih dospjelih obaveza nije rezultat upravljanja elementima Iikvidnosti, vee st varne nesposobnosti preduzeca za placanje svojih obaveza, tj. nepostojanja likvidnih s redstava za ta placanja. Kada kreditori oeijene da je preduzece insolventno, nesposobno za placanje svoji h racuna, oni ce odmah pristupiti reaIizovanju pojedinih sredstava preduzeca od koga potra zuju, likvidiranju pojedinih dijelova preduzeca iIi pogona iIi ce preuzeti upravljanje preduzecem u svoje ruke. Ti povjerioei mogu pokrenuti i reorganizaeiju poslovanja tog predu zeca prije nego sto pokrenu stecaj tog preduzeca, Situaeija koja nastaje za preduzece poslije bilo koje od ovih mjera koje pokrecu njegovi kreditori, posebno pokretanje stecaja, stvaraju za preduzece niz dodatnih teskoc a i troskova. Svjesni toga, finansijski i drugi rukovodioei preduzeca ce vjestim upravljanjem elementima likvidnosti pokusati odgoditi nastupanje insolventnosti. Utvrdivanje i azurno pr acenje ukupnih likvidnih sredstava omogucava finansijskom rukovodioeu da u svakom momen tu moze efikasno upravljati elementima likvidnosti, posebno kada je u pitanju jedna od spomenutih kljucnih dimenzija likvidnosti koja se odnosi na vrijeme potrebno da se izvrsi konvertovanje nelikvidnih sredstava u novae. Taj uvid mu ornogucava pravovremeno poduzimanje neophodnih radnji i mjera, da zajedno sa vee raspolozivom gotovinom upravlja lik vidnim sredstvima u interesu odrzavanja likvidnosti preduzeca. Pri ovome nijednog momen ta ne smijemo zanemariti da se optimaliziranje upravljanja elementima likvidnosti n e moze postici sarno na osnovu upravljanja likvidnim sredstvima, tj. na optimaliza ciji istih bez upravljanja dugovima, 0 cemu je vee bilo rijeci, Raspolaganje s podacima 0 p otencijaIno mogucim raspolozivim likvidnim i drugim sredstvima koja se u svakom momentu mogu realizirati, a time i aktivirati, ornogucava finansijskom direktoru da iznalazi i najbolja rjesenja u datom momentu. Mozemo vidjeti mogucnost upravljanja elementima likvidnosti u uslovima nesavrsen og finansijskog trzista iz primjera koji se zasniva na prikazivanju kretanja trosko va stecaja od povecanja, odnosno smanjenja sredstava koja se mogu namijeniti za izmirivanje ob aveza, tj. za odrzavanje likvidnosti. Tu je i druga bitna dimenzija likvidnosti sredstava, tj. sigurnost ostvarivanja eijene sredstava." Pretpostavimo pocetnu vjerojatnost solventnosti i troskova stecaja kako je to da

to u gornjem dijelu naredne tabele. Ukoliko nastupi insolventnost, kreditori ce inieirati ste cajni postupak i likvidirati preduzece, Kao posljediea toga nastat ce stecajni troskovi. Pretpo stavljamo da sve troskove steeaja snose vlasniei trajnog kapitala. Gornji dio tabliee prik azuje vjerojatnost insolventnosti za razdoblje 1. i 2. zajedno sa sadasnjom vrijednoscu troskova st ecaja, pod pretpostavkom da ne postoji likvidna masa. Napominjemo da u razdoblju 1. pos toje dva stanja kod kojih nastupa insolventnost, svaka s razlicitom sadasnjom vrijedn oscu troskova stecaja. Ocekivana sadasnja vrijednost troskova stecaja za situaeiju be z likvidnih sredstava je 330$, a za nivo likvidnosti od 20.000$ ti troskovi stecaja iznose 2 25$, dok su za visinu inieijalne Iikvidnosti od 40.000$ ti troskovi stecaja 201$. Prikazom sljedeceg primjera, u stvari, interpretaeijom zadataka i njegovog rjese nja, pokusat cemo ukazati kako preduzece odrzavanjem likvidnosti moze smanjiti opasnost od st ecaja." 20James C. van Horne: "Finansijsko upravljanje i politika", 1993.god., IXizdanie , str. 393. 21 James C. van Horne: "Finansijsko upravljanje i politika", 1993.god., IXizdani e, str. 400, 401 i 403.

Preduzece "A" karakterizira ciklicno i rizicno poslovanje. Odrzavanjem likvidnos ti preduzece smanjuje mogucnost stecaja. Procijenjeno je da bi u slucaju stecaja postojao man jak od 100.000$ sadasnje vrijednosti od onog sto bi dobavljaci kapitala realizirali iz vrijednosti sredstava utvrdenih uz pretpostavljeno trajno poslovanje. Ti "troskovi" stecaja pripisuju se zakonskim troskovima i prodaji sredstava po nepovoljnim cijenama. Odrzavanjem slijedecih visina likvidnosti, vjerovatnost nastanka stecaja su: VISINA UKVIDNIH SREDSTAVA VJEROJATNOST STECAJA 25.000 50.000 75.000 100.000 125.000 150.000 200.000 225.000 250.000 0,30 0,20 0,15 0,12 0,10 0,08 1,05 0,04 0,03 Likvidna sredstva se povecavaju posudivanjem, a drze se u obliku utrzivih vrijed nosnih papira. Prinos utrzivih vrijednosnih papira manji je od kamatne stope koju predu zece mora placati na posudena sredstva. Razlika u sadasnjim vrijednostima 1.500$ za svaki posudeni 25.000$. Ukoliko pretpostavimo da nema poreza niti drugih inpIicitnih iii ekspli citnih troskova u vezi s dugim pitanjem je koja je optimalna visina likvidnosti? Rjesenje zadatka: VISINA UKVIDNIH VJEROJATNOST OCEKIVANI PROMJENA SREDSTAVA STECAJA TROSKOVI STECAJA 25.000 0.30 30.000 50.000 0.20 20.000 -10.000 75.000 0.15 15.000 -5.000 100.000 0.12 12.000 -3.000 125.000 0.10 10.000 -2.000 150.000 1.08 8.000 -2.000 175.000 0.06 6.000 -2.000 200.000 0.05 5.000 -1.000 225.000 0.04 4.000 -1.000 250.000 0.03 3.000 -1.000 Imajuci u vidu daje granicna sadasnja vrijednost troskova 1.500$ za svakih 25.00 0$ povecanja

likvidnih sredstava, to je optimalna visina Iikvidnosti kod 175.000$. Na toj vis ini vjerojatnost nastanka stecaja iznosi 6 posto. Prezentacijom prikazanih osnova za upravljanje elementima likvidnosti, uz ovakve ili s1. primjere, finansijski rukovodilac ima opravdanja da moze pokrenuti nedovoljn o zainte

resirane, vlasnike trajnog kapitala, za aktueliziranje mjera koje mogu ublaziti nelikvidnost preduzeca u smislu iznalazenja zadovoljavajucih likvidnih sredstava i ukuljuciva nje tih vlasnika da se vise i oni angazuju u iznalazenju tih sredstava, odnosno u rjesav anju pitanja likvidnosti. Istieanje ovih mogucnosti je bitno kada se zna da vlasnici, investitori mogu lak se razrjesavati probleme likvidnosti pomocu upravljanja portfoliom obicnih dioniea i dr. sredstv ima, a i obavezama na nacin koji bi zadovoljio i njihove interese za likvidnost u usl ovima razvijenog, savrsenijeg i potpunijeg trfista kapitala. Indiferentnost kod investitora za odr zavanje likvidnosti proizilazi otuda sto su oni uvjerenja da preduzece, kao pravni subje ktivitet, u kojem oni imaju svoje dioniee i gdje su vlasnici, ne moze gotovo nista znacajno uradit i sto oni ne bi mogli sami uraditi, sto nije tacno. Nairne, preduzece moze smanjiti opasno sti nastanka stecaja, odgoditi ga putem odrzavanja likvidnosti zahvaljujuci umjesnosti u vode nju upravljanja elementima likvidnosti, kao sto smo prikazali u prethodnim primjerima. Osim toga , i pozicija vlasnika kod kreditora je bolja. Opravdano je sto vlasnici insistiraj u da probleme likvidnosti iskljucivo treba da rjesavaju poslovodne strukture svojom poslovnosc u, jer to zaostrava i njhovu odgovornost i na tom sektoru rada. Prikazujuci samo jedan aspekt upravl janja elementima likvidnosti sredstava, to ne smije da bude povod za zanemarivanje i n iz drugih mogucnosti tog upravljanja, kao sto su posudivanje novea uz kamatnu stopu koja j e jednaka ili manja od kamatne stope po kojoj posudujemo sredstva drugim, sto je bitno pri razvijenom finansijskom trzistu kada utvrdujemo troskove odrzavanja likvidnosti, zatim mogu cnosti koristenja tzv. eskontnih izvora finansiranja kao eksternih izvora finansiranja. U novije vrijeme razvili su se sofistieirani modeli za upravljanje posebno noveem, potraz ivanjima i zalihama. Tim modelima se utvrduje balansiranje izmedu korisnih efekata koji p oticu iz odredenog obima likvidnih sredstava i troskova korigiranim za rizike koji nastaj u oko odrzavanja likvidnosti preduzeca. Kombiniranje s obavezama koja se ticu upravljaja dugova, kao bitne komponente upravljanja likvidnoscu, odnosi se na uskladivanje vee stvoreni h obaveza u sklopu iznalazenja optimalnih rjesenja interesantnih i s gledista odrzavanja l ikvidnosti. Nas ne interesira iznalazenje optimalne kombinaeije izvora sredstava koja bi slu zila kao osnov za donosenje finansijskih odluka po pitanju finansiranja, tj. s gledista o bezbjedivanja

najprihvatljivijih izvora sredstava u sklopu opste problematike finansiranja, je r je to predmet upravljanja dugovima. Primjera radi, nakon sto smo sagledali maksimalno moguca potencijalna likvidna sredstva, obrazlozena u sklopu konvertovanja nenovcanih sr edstava u gotovinu, pristupa se ispitivanju mogucnosti iznalazenja rjesavanja likvidnosti kroz aktivnosti da se prvenstveno vee dospjele obaveze (potencijalni odlivi) ili obaveze koje ub rzo dospijevaju pokusaju rijesiti odredenom nagodbom sa povjerioeima tih nasih obave za (isporukom robe koja je interesantna za tog kreditora, odgodom samo dospjelog duga, rate, izmjenom dinamike svih buducih rata, prolongiranjem svih rokova i s1.). Znaci, r adi se 0 veestvorenim obavezama, a ne 0 iznalazenju najpovoljnijih novih. Utvrdivanje maksimalno mogucih novcanih sredstava za konvertovanje u novae daje samo osnovu za poduzima nje daljnih aktivnosti na upravljanju elementima likvidnosti. Tako dobivena nenovcan a sredstva nisu i optimalna likvidna sredstva, te iz tih razloga mogu posluziti samo kao od redena bitna polazna osnova za upravljanje likvidnoscu, zajedno sa prethodno razmatranim pita njirna optimalnosti obrtnih sredstava i optimalnosti postojecih dugova, a sve s namjero m da se upravljanje likvidnosscu obezbijedi tzv. dovoljna likvidnost." 22James C. van Horne: "Finansijsko upravljanje i politika", 1993.god., IXizdanje , str. 431.

Pojam ove tzv. dovoljne likvidnosti nam ukazuje na to da postoji neko koji odluc uje koje ce se obaveze likvidirati, a koje ce obaveze biti ostavljene za kasnija vremena. Ta j neko je najodgovornije rukovodstvo privrednog subjekta, medu kojima je i rukovodilac finansijske funkci je. Ti rukovodioci odlucuju, kada ocijene opravdanost placanja neke obaveze, da li c e dati prednost finansijskom nacelu sigurnosti ili finansijskom nacelu rentabilnosti. P ri tom odlucivanju oni procjenjuju ne sarno rizike i troskove transformacije pojedinih sredstava u kruznom toku reprodukcije, procesa poslovanja i mogucnosti profitabilnog ulaganja neanga zovanih sredstava za izmirivanje obaveza koje se odgadaju vee i sve poslovne posljedice koje moze izazvati neizvrsavanje obaveza koje su dospjele za placanje. Rukovodstvo ko je odlucuje 0 tretmanu dovoljne likvidnosti ima pred sobom dva azurirana kompletna pregleda:

azuriran pregled svih podataka, aktivnosti i mjera koje se odnose na utvrdivanje nenovcanih sredstava i utvrdivanje optimalnih obrtnih sredstava i azururani pregled svih podataka, aktivnosti i mjera koje se odnose na optimalnos t postojecih obaveza. Stvar je poslovno-finansijskih odluka najviseg rukovodstva preduzeca, ukljucujuc i i rukovodioce pojedinih poslovnih funkcija u preduzecu, da li ce se donijeti odluka da se ne izvrsi placanje neke dospjele obaveze u situaciji kada preduzece ima dovoljno li kvidnih sredstava za izvrsavanje takvih obaveza. Drugim rijecima, donosenje odluka 0 likvidnim sre dstvima koja ce se moci upotrijebiti za izmirivanje dospjelih obaveza nije u nadleznosti sarno rukovodioca finansijske funkcije, pa i problemi koji su vezani za likvidnost i p osljedice koje nastaju odnose se na poslovno rukovodstvo. U tom smislu treba cijeniti i ma su likvidnih sredstava koja je opcenito predmet razmatranja za koje ce namjere biti usmjerena . Nairne, visina tih likvidnih sredstava Lpu kao zbir Vlk i VIp, koja zavisi i od poslovan ja svih funkcija u preduzecu, posebno od nabavne, prodajne i finansijske funkcije. Odgov ornost finansijske funkcije za visinu tih likvidnih sredstava je time veca u koliko nije poduzela a dekvatne mjere da se novcani kapital neracionalno veze u nenovcanom obliku. Iz ovih razlo ga se smatra da je likvidnost prvenstveno poslovna odluka, a ne finansijska. Pri donosenju odluka 0 usmjeravanju likvidnih sredstava rukovodstvo preduzeca mo ze imati u vidu vise razloga. Primjera radi, kada imaju odgovorni rukovodioci pred sobom povjerioca

cije bi obaveze trebalo platiti, ali je on u takvoj poslovnoj sprezi s ovim pred uzecern da on realno nece poduzeti nikakve aktivnosti koje bi mogle narusiti poslovni ug led peduzeca kod drugih poslovnih partnera (poslovna sprega u smislu pune njegove zavisnosti ili u smislu dugogodisnje saradnje), ili kada se radi i poslovnom partneru cija su p otrazivanja dospjela, ali je taj isti poslovni partner u proslosti cesto kasnio sa izvrsavan jem svojih obaveza prema ovom preduzecu i da protiv njega nisu poduzimane nikakve nepozeljne mjere. Ukoliko najodgovornije rukovodstvo, na osnovu dva pregleda 0 optimalnim likvidni m sredstvima (gotovini, utrzivim vrijednosnim papirima i potrazivanjima) i optimal nim obavezama, ocijeni da se nalazi u situaciji da nece moci izvrsiti neku obavezu cije neizvrs avanje moze izazvati niz nepozeljnosti za preduzece, pa cak i dovodenje preduzeca u sit uaciju insolventnosti ili stecaja, tada ce pokusati problem rijesiti i koristenjem tzv. finansijske poluge koju imaju investitori, vlasnici preduzeca u okvirima upravljanja portfolija obi cnih dionica ili tamo gdje investitori mogu izvrsiti posudivanje sredstava u svoje ime ili pr odavanjem dijela svojih posjeda ili diversifikacijom sredstava u smislu da ih investitori mijenjaju u skladu s nastalim aktuelnim problemima likvidnosti preduzeca.

Iskustva preduzeca u trzisnim privredama, koja su dolazila u situaciju da budu n esolventna zbog nedostatka likvidnih sredstava za izmirivanje dospjelih obaveza, su gorka i upozoravajuca. Stoga likvidnosti treba dati daleko vecu paznju i znacaj nego sto je to i u teor iji i u praksi, posebno kada se izvrsi analiziranje iskustva preduzeca koja su ostva rivala dobre i zavidne rezultate u svom poslovanju. Ovdje ne mislimo da ispitivanju profitabi lnosti preduzeca i izvlacenju odredenih dobrih zapazanja iz tog ispitivanja i da mu tre ba dati jos veci znacaj nego sto mu se daje ili to komparirati u smislu cemu dati prednost, da li losim (negativnim posljedicama) ili iskustvima koja su dovela do izvanrednih rezultata vee u smislu da se ispitivanju iskustva nelikvidnih preduzeca, posljedicama s kojima su se on a susretala, mora dati prvorazredan znacaj. Kreiranje upravljanja likvidnoscu mora da bude jedan od prioritetnih zadataka fi nansijske politike preduzeca, stirn da ni jednog momenta ne treba to shvatiti da se insist ira na zanemarivanju znacaja npr. rentabilnosti poslovanja preduzeca. Na takav tretman nas primorava suvremena praksa. Daleko je bolje i dramatizirati pitanje likvidnosti, drzati st alne tenzije, napetosti, iscekivanja nego potcijeniti pitanje likvidnosti. Dramatizir anjem problematike likvidnosti cerno stvarati uslove da pravovremenije uocimo odredene probleme koj e je u ranom otkrivanju, kao i najteze bolesti, daleko lakse rijesiti, Strucno oda biranje bitnih elemenata koje treba permanentno pratiti, od kojih zavisi rano otkrivanje buduci h, neizvjesnih problema nelikvidnosti je jedno od najdelikatnijih. Od mnogih posljedica koje ne minovno prate gubitak likvidnosti, spomenut cerno sarno jednu koji obavezno prati neured nog platisu, a to je gubljenje prednosti koje ima uredan platisa kod banaka, pocev o d dobijanja povoljnijih uslova kredita (bez posebnih obezbjedenja, bez super-garancija, bez dugog cekanja na odobravanje, bez posebnih uslova u udovoljavanju zahtjeva za izmjenu dinamike koristenja odobrenih kredita, pretransiranje) do prekida svakog daljeg kreditira nja, sto neminovno vodi ka gasenju preduzeca, Pri razmatranju upravljanja elementima likvidnosti neophodno je imati u vidu da smo razmatranju likvidnosti sredstava optimalnih obrtnih sredstava, optimalnosti i upravljanju obavezama, posvetili prioritetnu paznju, iz razloga sto su to preduslovi za uspj esno kompletno poimanje tog upravljanja. Pod pojmom likvidnost moze se smatrati, kao sto smo naveli, sposobnost privredno g subjekta

da u roku dospjelosti obaveze obezbijedi likvidna sredstva za njeno izvrsenje, s cim se slaze vecina eminentnih teoreticara, Kada su u pitanju suvremena teoretska ra zmatranja, interesantno je da se pojam likvidnosti preduzeca odnosi i na to da preduzece ob ezbjedivanjem dovoljnih likvidnih sredstava za izvrsavanje svojih dospjelih obaveza ne dovode u pitanje kontinuitet odvijanja svog tekuceg planskog poslovanja. Prema tome, kada se kaze da je neko preduzece likvidno, to znaci da ono uredno izvrsava svoje poslovne obave ze, tj. da obezbjeduje i da ima obezbijedena likvidna sredstva za izvrsavanje svojih dospje lih obaveza uz neometano odvijanje svog tekuceg planskog poslovanja. Rijetko je koji ekonomsko-finansijski pojam iz oblasti poslovanja preduzeca tako dugo aktueliziran kao likvidnost kako u situaciji stabilnih uslova poslovanja preduze ca, tako i u promjenjivim, a i poremecenim privrednim uslovima kakvi su kod nas. Mogucnosti z a uspjesno rjesavanje problema likvidnosti se sustinski razlikuju kad je u pitanju tretman uslova poslovanja. Dok u postojanim, norrnalnim uslovima trZisnog privredivanja za rjesavanje problematike likvidnosti postoje sve neophodne pretpostavke da se ona stvamo i uspjesno rjesava, pocev od liberaliziranih uslova poslovanja zemlje do slobodnog trZista no

vea i kapitala, dotle je u poremecenim uslovima direktno opterecena i diktirana nenormalnim uslovima poslovanja. Losa iskustva pojedinih preduzeca pri konvertovanju pojedinih vrijednosnih papir a namecu potrebu da se prouce uzroei nastanka tih losih iskustava. Sigurno da ce svako pr eduzece zavisno od svojih specificnosti to uciniti za sebe. Pokusat cemo obrazloziti sus tinu tih propusta koji su prouzrokovali nezeljene posljediee. Prema ucestalosti to su sig urnost, dospjelost, utrzivost i izbor vrste vrijednosnog papira. Premda svi predstavljaju jednu ejel ovitost, ipak cemo dati osvrt na pojedine razloge. Sigurnost vrijednosnih papira. Cesti su problemi u neblagovremenom povratu uloze nih sredstava (glavniei) i naplati kamata koje se odnose na te vrijednosne papire. R azlozi su se nalazili u neadekvatnoj obezbijedenosti odredenih vrijednosnih papira, jer su ih izdavali subjekti nezadovoljavajuceg boniteta, ili su vrijednosni papiri bili bez odgovarajucih dr ugih obezbjedenja, tako da se nisu mogli naplatiti u zeljenom vremenu. Bez dovoljno p roucavanja realnosti naplate tih vrijednosnih papira, cesto su kupovani vrijednosni papiri koji su obecavali formalno visoke kamate. Zanemarivala se poznata poslovna cinjenica da su vrijednosni papiri koji nude relativno visok povrat cesto i veoma rizicni. Pri izboru vrijednosnih papira s gledista likvidnosti na prvom mjestu treba stav iti njihovu sigurnost da ce ulozena visina glavniee, pa tek onda naplata kamata koje su veza ne za taj vrijednosni papir biti naplacene na vrijeme. Ukoliko se ne poznaje dovoljno bonitet izdavaoea vrijednosnog papira, odnosno garanta po tom vrijednosnom papiru, moze se doci u situaeiju ne sarno da se ne plati na vrijeme glavniea i kamata vee i da ce se vrijednosni papir morati prodati s nizom eijenom od nominalne, pa cak i da ne bude uopce nap lativ. Ne sarno iz razloga likvidnosti, ali prvenstveno iz tih razloga, pri izboru vrijedn osnih papira pitanje njihove sigurnosti, u smislu da ce pravovremeno biti naplacena ulozena glavnica i definisani interes, jedno je od prioriteta pri ulaganju gotovine u vrijednosne papire. Dospjelost vrijednosnih papira. Rijec je 0 vrijednosnim papirima koji se kupuju na relativno kratko vrijeme. U zelji da se ostvari veci povrat, cesto se zanemaruje cinjenica da se s povecanjern vremena na koje dospijeva vrijednosni papir povecava i odredena ri zicnost koju nosi dugorocnije vrijeme, prvenstveno zbog toga sto su u tom duzem vremenu vrijednosni papiri vise izlozeni fluktuiranju i vrijednosti i kamate. S obzirom na svrsishod

nost privremenog ulaganja gotovine u vrijednosne papire, pri ulaganju gotovine u te p apire, treba dati prednost vrijednosnim papirima koje posebno karakterizira kraci rok dospjel osti. Utrzivost vrijednosnih papira. Slicno kao i kod sigurnosti vrijednosnih papira p roblemi su se javljali zbog olakog prihvatanja, kupovine naizgled primamljivih vrijednos nih papira koji su nudili visoke kamate. I kod ovih slucajeva cesto se zanemarivalo iskustv o da visoki prinosi nose i vece rizike. Odgovorni rukovodioei finansijskih funkeija moraju p ri privremenom ulaganju gotovine u vrijednosne papire eijeniti da li se taj vrijednosni papir m oze brzo, bez ikakvih problema, unovciti i pri tome ostvariti vrijednosti bez gubita ka na eijeni, jer je takvo unovcavanje vrijednosnih papira neophodno za likvidnost. Vrsta vrijednosnih papira. Praksa je pokazala da je najveci stepen i sigurnosti i utrzivosti pruzaju vrijednosni papir vladinog trezora, kao vladine trezorske obvezniee i vr ijednosni papiri banaka. Pravilan izbor vrste vrijednosnih papira ima specifican znacaj za likvidnost. Nije bitno sarno da Ii ce neki vrijednosni papir biti naplacen zajedno sa kama

tom koju nosi na vrijeme kada dospijeva vee i to da li ce se taj vrijednosni pap ir moci unovciti i prije, u svakom momentu kada se za to ukaze potreba i to bez gubitka ulozene gotovine u vrijednosni papir i uz napaltu kamate u odredenoj srazmjeri s vremeno m angazovanja sredstava. Takve povoljnosti najefikasnije se mogu realizirati privremenim ulaganjem gotovi ne u vrijednosne papire (certifikate) odredenih banaka, posebno tzv. komercijalnih ba naka. Proizilazi da se odluka 0 privremenom ulaganja gotovine u vrijednosne papire mor a donijeti uz velike predostroznosti i prethodne strucne pripreme. Premda je rijec 0 relati vno kratkom vremenu na koji se gotovina ulaze, preduzece se ne moze odreci potenijal nih prinosa koji se realno mogu ostvariti iz privremenog angazovanja gotovine, likvidnih sre dstava u vrijednosne papire. To proizilazi ne sarno iz razloga sto se radi 0 principije lno suvremenom postupku da je neposlovno i jedan dan drzati umrtvljena sredstva, bez oplodavanj a, vee radi interesa koji se moze postici, koji cesto nije za potcjenjivanje. Ako j e to tako, a jeste, preostaje gotovo svakom preduzecu, tj. njegovoj finansijskoj funkciji da se maks imalno angazira da se gotovina u visini tzv. radnog gotovinskog salda sto je moguce vis e oploduje uz puno obezbjedenje pravovremenog povrata ulozenih sredstava i naplate ocekivan og oplodavanja u vidu kamata. Naveli smo tzv. neophodni radni gotovinski saldo koji pretezan broj firmi mora imati ako se zeli zastititi od promjenljivosti, oscilacija na tr zistu, a i zbog toga da spremno doceka i iskoristi povoljnosti koje to trziste nosi (sezonske ko njunkture i s1.). Visak likvidnih sredstava (gotovine) je neophodan i da se preduzece zastit i od vanrednih i nepredvidivih odliva sredstava (placanja). Taj visak likvidnih sredstava defin ise se i kao tzv. saldo predostroznosti, Za radno gotovinski saldo, kao i za saldo predostroznosti moze se reci da su to na odredeni nacin likvidne rezerve koje preduzeca moraju drzati, Visak gotovine koji se mora predvidjeti u definitivnom planu likvidnosti, bez ra zlike da li se radilo za godinu dana, kvartal, mjesec, dekadu ili za sedmicu, mora sadrza vati i minimalni iznos viska gotovine u visini tzv. likvidne rezerve. To ne znaci da i svako preduzece mora imati visak gotovine u visini likvidne rez erye. Finansijski rukovodilac za potrebe obezbjedivanja tzv. radno gotovinskog salda i

za potrebe obezbjedivanja salda predostroznosti moze u dogovoru sa svojom poslov nom bankom precizirati da mu ona "uskace" s kratkorocnim pozajmnicama za rjesavanje potreba koje i diktiraju formiranje prethodnog salda. Takve dogovore je moguce postici s bankama s kojim preduzece ima dobre poslovne odnose, jer takva banka p reuzima garanciju da ce obezbijediti kratkorocnu pozajmicu za sve slucajeve koji bi se f inansirali iz drzanog viska gotovine, tj. likvidne rezerve. Ukoliko finansijski direktor ne moze dobiti sigurne garancije da ce se nedostatak drzanja likvidnih rezervi" pok riti" bancinim kratkorocnim pozajmicama, tada se mora odluciti za drzanje tih likvidni h rezervi i portofolija utrzivih vrijednosnih papira u smislu i vrsti vrijednosnog papira u koje ce se uloziti visak gotovine. Povoljnosti koje pruza poslovanje po tekucem racunu treba da se maksimalno koris ti jer pruzaju garanciju preduzeca da visak likvidnih sredstava polozi na taj racun koji mu daje i zadovoljavajuce oplodavanje, a da, po potrebi, povlaci sredstva do visine odobre

nja. Uskladivanje sredstava i izvora sredstava podrazumijeva i mijenjanje prvobi tno predvidne npr. strukture kratkorocnih sredstava u smislu odnosa izmedu iznosa u gotovini i iznosa, koji ce biti u kratkorocnim vrijednosnim papirima. Koji su sustinski raz lozi za aktueliziranje problematike? Na prvom mjestu ih treba traziti u tezini posljedie a koje proisticu iz neblagovremenog izvrsavanja obaveza preduzeca, Te posljediee su evidentne cak i da se pojavi sumnja kod poslovnih partnera da preduzece nece moci odgovoriti s vojim dospjelim obavezama. Te okolnosti namecu potrebu svakom preduzecu da se sto deta ljnije prouci problematika vezana za sigurnost konverzije svakog posebnog kratkorocnog obrtnog kapitala angaziranog u pojedine vrste sredstava, a posebno angaziranog u vrijednosne papire. Losa iskustava u dosadasnjoj konverziji pojedinih vrijednosnih papira mo gu da budu poucna. Moraju se prouciti i realne mogucnosti obezbjedivanja viskova li kvidnih sredstava u minimumu likvidnih rezervi, jer to diktira osnovni eilj finansijske politike opcenito u preduzecu, koji se sastoji u ostvarivanju maksimalnog povrata sredsta va i odrzavanja likvidnosti. Pri odrzavanju visine likvidnih sredstava mora se voditi racuna i 0 njihovoj raeionalnosti sto diktira nacelo finansijske politike sadrzano u rentab ilnosti poslovanja. Sustina se svodi na obezbjedivanje tzv. optimalne likvidnosti, pod kojom podrazu mijevamo ostvarivanje uslova da preduzece bude sposobno za placanje tj. da ima dovoljno likvidnih sredstava i da tu sposobnost placanja odrzava na najraeionalnijoj osno vi i da se obezbjedivanje likvidnosti preduzeca ne vrsi naustrb urednog odvijanja tekuceg i razvojnog poslovanja preduzeca, Ovakvo ispitivanje je svojstveno za relativno stabilne uslove poslovanja, kada s tvarno funkcionise i trziste nove a i tdiste kapitala. Upravljanje elementima likvidnos ti jednog trzisno orijentiranog, trzisno koneipiranog privrednog subjekta, npr. u nestabil nim uslovirna poslovanja tesko je, gotovo nernoguce. Odrzati se likvidan u takvim uslovima je moguce sarno uz znacajno zanemarivanje zahtjeva koji proizilaze iz rentabilnosti poslovanja, jer moramo, zbog nesigurnosti u poslovanju, nespremnosti i banaka da preuzimaju viskove likvidnih sredstava, drzati nenormalno visoke iznose gotovine. Nairne, nesigurno st u poslovanju, proizasla iz nestabilnosti u eijeloj privredi primorava banke, a i druge privredne subjekte, da ne idu u dugorocne plasmane, vee da se prvenstveno orijentisu na kr atkorocnije koji ne odgovaraju mnogim preduzecima zbog njihovog nesklada sa eiklusom njihovo g privrednog poslovanja.

Banke su primorane da se odricu i najatraktivnijih bancinih poslova, karakterist icne za normalne uslove bankarskog rada, kao sto su mjenjacki portfelji koji su eijenjen i isto kao i gotov novae i sredstva na ziro-racunima s gledista likvidnosti, jer se moze la ko unovciti. Zbog nemotivisanosti banaka za preuzimanje i izdavanje kratkorocnih vrijednosnih papira, zbog toga sto privreda manje trazi kratkorcne pozajmiee, preduzece koje ce imati viskove likvidnih sredstava ce se nalaziti u delikatnoj situaeiji. Takva privredna nesta bilnost vodi do poremecaja na trzistu nove a, na berzi kratkorocnih vrijednosnih papira. Vrijednosni papir postaje nemobilan i ne moze da odigra znacajnu ulogu u upravljanju element ima likvidnosti. Za vodenje kompletnog finansijskog upravljanja elementima likvidnosti bitno je u naprijed utvrdivati i odredene proracune koji se mogu nazivati i specificnim finansijskim pokazateljima likvidnosti. Ti proracuni, specificni finansijski pokazatelji se na odredeni nac in i orijentaeioni normativi interesantni za politiku likvidnosti, posebno u uslovima nedovoljno razvijenog tdiSta novea i kapitala.

7. Orijenlacioni linansijski normalivi likvidnosli ani mogu biti interesantni za likvidnost preduzeca, u stvari za upravljanje elem entima likvidnosti. Nedostatak adekvatnih jedinstvenih finansijskih standarda, posebno u sferi sire problematike likvidnosti, primoravaju preduzeca da pokusavaju s odredenim uopsta vanjima doci do odgovarajucih kvalitetnih pokazatelja likvidnosti koji bi im sluzili prv enstveno za unapredivanje upravljanja elementima likvidnosti i kao pokazatelji za odreden a strucna usmjeravanja operativnih aktivnosti a i kao probna osnova za vrednovanje ostvarenih rezultata kroz uporedivanje stvarnog stanja sa tim normativima. Zbog toga sto se ovi normativi utvrduju unaprijed, to smo ih i nazvali orijentacionim finansij skim normativima. U praksi postoji veliki broj finansijskih pokazatelja kao odredenih mjera "racio " brojeva koji se upotrebljavaju i kod iskazivanja i pracenja sire problematike li kvidnosti. Pokusat cemo dati jedan kompletniji pristup ovoj materiji i izvrsiti adekvatno s vrsishodno selektivno grupisanje odredenih finansijskih omjera koji su po bilo kojem releva ntnom osnovu interesantni za likvidnost. Ne smijemo zanemariti i zadatke finansijske f unkcije na utvrdivanju finansijskih normativa. Prvo cemo dati kratak osvrt na koeficijente, stope likvidnosti, pa tek onda na t zv. koeficijente rizicnosti konvertovanja nenovcanih sredstava u gotovinu i na ostale finansijske pokazatelje" koji se vee djelimicno upotrebljavaju ili bi se mogli vise upotrebljavati za dob ivanje sto potpunije i kvalitetnije procjene sposobnosti privrednog subjekta za placanj e. 7.1. Koeficijenti Iikvidnosti U ovu grupu koeficijenata likvidnosti smo ukljucili ne sarno tzv. tradicionalne koeficijente likvidnosti poslovanja vee i koeficijente likvidnosti sredstava, nazvali smo ih koeficijentima rizicnosti konvertovanja nenovcanih srestava u gotovinu, kao i finansijske pokaz atelje koji su relevantni za likvidnost. Koeficijenti likvidnosti poslovanja preduzeca, Ovi koeficijenti se zasnivaju na posmatranju odnosa izmedu likvidnih sredstava i obaveza koje dospijevaju za placanje. Realno st je daleko veca ako se uporedivanje podataka likvidnosti vrse na funkcionalnom princ ipu (granski) i teritorijalnim agregatima. Ove koeficijente poslovanja dijelimo na: koeficijente trenutne likvidnosti i planske koeficijente likvidnosti.

Planske koeficijente likvidnosti dalje dijelimo, zavisno od toga za koje se vrij eme zeli mjeriti likvidnost ina kojim podacima, na: planske koeficijente redovne likvidnosti i planske koeficijente optimalne likvidnosti poslovanja. Koeficijent trenutne likvidnosti. avo je tradicionalni koeficijent likvidnosti k oji se 23 James C. van Horne: "Hnanslisko upravljanje i politika", 1993.god., IXizdanje , str. 770.

zasniva na odnosu izmedu likvidnih sredstava (u koja su ukljuceni: gotovina, utr zivi vrijednosni papiri, kratkorocna potrazivanja i vrijednost zaliha) i kratkorocnih obaveza poz nat kao tekuci odnos, kao koeficijent tekuce likvidnosti iIi "current ratio". Ovakvo izracunavanje koeficijenta likvidnosti prakticno se nije moglo upotrebljavati, premda se ovaj koeficijent u teoriji i dalje cesto spominje. Razlozi njegovog neupotrebljavanja su u tome s to on ne daje stvamo stanje 0 likvidnosti niti se moze upotrijebiti za bilo kakvo sire ko mpariranje s drugim sl. preduzecima, posebno u smislu vrednovanja tog koeficijenta. Struktura likvidnih sredstava preduzeca je razlicita, pa nije isto da Ii se pri ocjeni sposobnosti p reduzeca za izmirivanje njegovih dospjelih obaveza uzimaju sarno novae ili i konvertni vrije dnosni papiri, iIi se u tu likvidnu masu ukljucuju i potrazivanja, Nerealnost tog koeficijenta je time veca kada se zna da se u tu masu ukljucuje i vrijednost zaliha. Taj koeficijent likvidnosti kao takav je korigiran u smislu da bi se dobio koeficijent trenutne likvidnosti u ci jem brojniku nema vrijednosti zaliha. S ciljem da se otklone nerealnosti koeficijenta likvidnosti koji se zasniva na u kljucivanju vrijednosti zaliha dobio se koeficijent likvidnosti koji odrazava trenutnu likvi dnost preduzeca (Klto), poznat kao "quic ratio", a jos i kao "acid test" (opori test), te kao ko eficijent ubrzane likvidnosti. likvidna sredstva Klto = kratkorocne obaveze Finansijski pokazatelj trenutne likvidnosti je detaljnije razradio dr. J. Rodic" koji navodi da je: G+D+Vp+Pt -ee Klto = ---------,gdje je Oto G = gotovina u blagajni, D = depoziti po videnju, VP= vrijednosni papiri koji se istog dana mogu unovciti iIi indosamentom prenijeti povjeriocu,

Pt= vrijednost potrazivanja koja dospijevaju 0= obaveze dospjele za placanje. U tom smislu autor konsatira "ako je koeficijent trenutne likvidnosti jedan, pre duzece je na dan mjerenje likvidnosti likvidno, moze isplatiti obaveze dospjele za placanj e, pri cemu se raspolaze likvidnom rezervom. Ako je koeficijent trenutne likvidnosti trenutn o veci od jedan, preduzece je na dan mjerenja likvidnosti takode likvidno, a uz to raspola ze likvidnom rezervom utoliko vecom ako je koeficijent veci od jedan. U apsolutnom iznosu lik vidna rezerva je ravna razlici izmedu likvidnih sredstava prvog stepena i dospjelih obaveza za placanje, ali to opet ne garantira da ce preduzece biti likvidno i sutra, odnosno narednih dana. Naravno, ako je koeficijent trenutne likvidnosti manji od jedan, preduzece je ne likvidno na dan mjerenja likvidnosti jer ne moze isplatiti obaveze dospjele za placanje." 24 J. Rodit: "Poslovne finansije", 1991.god., Beograd, str. 69. 25 J. Rodit: Isto dielo i sve ostalo.

Koeficijent planirane buduce likvidnosti poslovanja preduzeca su, u stvari, koef icijenti koji treba da ocijene kakva ce biti likvidnost u nekom buducem "t" (time) vremen u. To buduce vrijeme (n) moze biti sedmica,dekada,15 dana, 30 dana itd. Ukoliko je to vrijeme krace, to je i koeficijent buduce likvidnosti tacniji. Ovdje ubrajamo i tzv. dugorocnu likvidnost, u smislu posmatranja da li je preduz ece perspektivno likvidno, tj. da li mu je ukupno moguca likvidna imovina definisana prethodno kao maksimalno moguca vrijednost likvidnih sredstava koji se mogu dobiti iz post ojece gotovine i svih nenovcanih sredstava koji se mogu konvertovati u gotovinu a da se time ne ugrozi normalno odvijanje zavrsavanja planiranih zadataka preduzeca. U suprotnom , ako mu je takva likvidna masa manja od ukupnih potojecih i procijenjenih obaveza koj e ce trebati dugorocno platiti, tadaje preduzece insolventno, tj. ono je u situaciji da povje rioci mogu pokrenuti stecajni postupak i njegovu likvidaciju. Koeficijent planirane likvidn osti poslovanja preduzeca (Klto) predstavlja i odredeni koeficijent solventnosti preduzeca u smi slu odnosa VIp prema Vduo Koeficijent planirane buduce likvidnosti poslovanja preduzeca u vremenu, koji mo zerno nazvati i koeficijentom projektovane likvidnosti u vremenu "tn", jednak je: likvidna sredstva "tn" perioda Kltn =----------------, sto dalje znaci ukupne obaveze "tn" perioda G+D+Vp+Pt daje Kltn =----------,gdje je Otn Kltn =koeficijent planiranih likvidnosti u vremenskom periodu "tn" G = gotovina u blagajni, razlike izmedu svih gotovinskih priliva i isplata u "tn " periodu D =depoziti po videnju i oroceni depoziti na period od "tn" dana Vp =vrijednosni papiri unovcivi u periodu od "tn" dana Pt =potrazivanja u roku naplate od "tn" dana i Otn = obaveze sa dospijecem u roku od "tn" dana. Ukoliko je Kltn jednako ili vece od jedan, ocjena je da ce preduzece biti likvid no u tom narednom periodu, uz pretpostavku da preduzece nema sezonskih razlika, jer se ti me ispunjava jedan od kljucnih uslova za likvidnost koje postavlja zlatno bilansno pravilo u sirem smislu i pravilo finansijske stabilnosti, a to je da su dugorocno vezana sredstv a jednaka dugorocnim (sopstvenim i pozajmljenim) izvorima sredstava. Sto je taj koeficijent Yeti, to su

i mogucnosti, a i sigurnost za odrzavanje likvidnosti vece. Polazimo od cinjenic e da se sezonske zalihe, u principu, i trebaju i u praksi da finansiraju iz kratkorocnih izvora s redstava. To su razlozi sto se moze s velikom sigurnoscu pretpostaviti da ce likvidnost bi ti odrzavana u periodu "tn". Sigurno da se ne moze utvrditi da ce preduzece koje ima ovaj koe ficijent jedan ili veci od jedan biti i likvidno u tom periodu i da nece dolaziti u tesko ce zbog nelikvidnosti, jer taj koeficijent pokazuje sarno to da ce u globalu preduzece i mati dovoljno likvidnih sredstava za izvrsavanje obaveza u "tn" periodu, a ne i po svakom dosp ijecu

pojedinacne obaveze. Podaci za izracunavanje ovog koeficijenta se uzimaju iz pla na likvidnosti tzv. varijante dva, odnosno iz plana bilansa stanja ako preduzece ne radi posebn e planove likvidnosti. Planirani koeficijent optimalne likvidnosti poslovanja preduzeca (KOLp) se primj enjuje upravo s ciljem da se ocijeni sto realnija likvidnost u datom buducem periodu, i da se provjeri realnost planiranog koeficijenta likvidnosti (KItn), prvenstveno da se uoce odredene nerealnosti i pokusaju otkloniti ili smanjiti. Koeficijenti optimalne likvidnost i preduzeca su se pokazali u praksi prilicno realni ukoliko se ta planirana optimalna likvid nost utvrduje za krace razdoblje, u principu manje od 20 dana. Planirani optimalni ko eficijent likvidnosti npr. za 15 dana KOL 15 se razlikuje od planskog koeficijenta likvidn osti (KIt 15) zbog toga sto su kod KOLp 15 uzeti u racun i rizici unovcenja (npr. vrijedno snih papira i rizici naplate potrazivanja do 15 dana). Nairne, za iznos tih rizika se umanju je brojnik KItn. To znaci da je: planirana likvidna sredstva za 15 dana -rizici KOLp15 = obaveze koje dospijevaju za 15 dana Ako je preduzece prema planu likvidnosti, tj. planu priliva gotovine za 15 dana predvidjelo da ce mu likvidna sredstva iznositi 1.080 KM, a prema tom istom planu likvidnost i odlivi izmirenja obaveza 900 KM, tada cemu biti 1.080 KL15 = =1,2 900 medutim, nakon detaljnijeg proucavanja rizika unovcenja ocekivanih likvidnih sre dstava u tom periodu, doslo se do zakljucka da se pomenuti iznos odliva nece moci ostva riti zbog neIikvidnosti duznika vrijednosnih papira i moguceg eskonta po istim u iznosu od 50 KM, i da ce zbog rizika u naplati potrazivanja, proizaslog iz ocjene da ce neki kupc i iskoristiti kasa-skonto, ta likvidna sredstva biti manja za 40 KM, i da ce obaveze ostati ne promijenjene. Na osnovu takvih proracuna proizilazi da ce planirani koeficijent optimalne likv idnosti poslovanja u narednih 15 dana biti 1.080-90 990 KOL15=------x=----=1,1

900 900 Planirani koeficijent optimalne likvidnosti poslovanja preduzeca, koji mi ovde r azmatramo (KOLp), sustinski se razlikuje od npr. KOL (koeficijent optimalne Iikvidnosti) k ojeg navodi J. Redic," jer mi smatramo da koeficijent optimalne likvidnosti sredstava treba da predstavlja koeficijent rizika konvertovanja nenovcanih sredstava u gotovinu, a ne koeficije nt optimalne likvidnosti poslovanja preduzeca, jer isti autor na istoj strani navod i: "Kad je koeficijent buduce likvidnosti jednak koeficijentu optimalne likvidnosti, smatra se da ce li kvidnost u razdoblju za koje je mjereno biti odrzano". Ta konstatacija nije u skladu s pr etho 26J. Hodic: "Poslovne finansije", 1991.god., Beograd, str. 71.

dnom iz dva razloga. Prvo, preduzece moze biti likvidno u datom razdoblju kao cj elini, a ne u svakom danu, kao sto je i autor konstatirao, drugo sto koeficijent planiran e likvidnosti moze biti isto kao optimalni, tj. da su oba ispodjedan, sto znaci daje koeficije nt planske likvidnosti vee bio manji od jedan. Sustina je u tome sto se koeficijent planske likvidnosti koji prikazuje pomenuti autor odnosi na likvidnost poslovanja preduzeca, a koeficijent opimalne likvidnosti s kojim autor uporeduje taj koeficijent likvidnosti na likvidnost sredstava. Svaki koeficijent likvidnosti poslovanja preduzeca smatramo da mora biti odnos nekih sredstava i obaveza. Koef icijent optimalne likvidnosti (pomenuti autor) ne obuhvata nikakve obaveze, pa on i nije koeficijent likvidnosti poslovanja preduzeca, Konkretno, preduzece moze imati koeficijent op timalne likvidnosti maksimalno moguce povoljan, tj. da bude prakticno nelikvidno. Pomenu ti koeficijenti, kako ih autor kvalificira i prikazuje, ne mogu se uporedivati, jer se radi 0 sasvim dva razlicita kvaliteta likvidnosti, jedan se odnosi na likvidnost poslovanja (k oji obuhvata i obaveze), a drugi na likvidnost sredstava (bez obaveza). Koeficijent rizika konvertovanja. Ovaj koeficijent se moze nazvati i planirani k oeficijent optimalne likvidnosti (KOLs), s tim da se on zasniva na proucavanju rizika konve rzije nenovcanih sredstava u gotovinu. Planirani koeficijent optimalne likvidnosti sredstava je pokazatelj likvidnosti sredstava koji ce biti rezultat strucnog procjenjivanja priliva sredstava s namjerom da se dobije sto realnija visina likvidnih sredstava koja se mogu dobiti i upotrijebiti za izmirivanje oce kivanih obaveza. S obzirom na to da na njegovoj izradi rade strucnjaci koji kriticki cij ene sve bitne okolnosti koje utjecu na to konvertovanje, on je na odredeni nacin i jedan speci fican normativ likvidnosti sredstava i kao takav moze da sluzi ne sarno kao putokaz za strucno vodenje tih poslova likvidnosti vee i kao solidna osnova za ocjenjivanje zalaganja i dop rinosa odgovornih za ostvarivanje likvidnosti. Moze se utvrditi sto je stvarni koeficijent likvidn osti sredstava blizi broju jedan, da je to za preduzece bolje. U praksi su ucinjeni veci napori da se ostvari optimalnost u radu na poslovima vezanim za likvidnost sredstava. Da bi planirani koeficijent optimalne likvidnosti sredstava mogao posluziti npr. namjeni da bude osnova za nagradivanje radnika koji rade na ovim poslovima, moramo tada taj planski koeficijent optimalne likvidnosti (KOLs) uporediti sa stvarnim rezultatima koji

se postignu po pitanju smanjenja predvidenog rizika, nairne, umjesto 100 KOLs= 100-%planskih rizika unovcenja imat cemo da je koeficijent stvarne likvidnosti sredstava (KLs) 100 KIs = 100-%ostvarenih rizika Mozemo realno tvrditi da je veci doprinos odgovornih radnika na smanjenju rizika ako je stvarni koeficijent likvidnosti sredstava (KLs) manji od planiranog koeficije nta optimalne likvidnosti (KOLs).

Na slijedecem primjeru pokusat cemo pojasniti sustinu ovog koeficijenta likvidno sti sredstava. Na osnovu empirijskih iskustava rizici zbog eskonta vrijednosnih papira, rizici zbog nemogucnosti naplate ocekivanih potrazivanja (nelikvidnost duznika, iskoristavan je kasaskonta od kupaca isl.) procjenjuju se da ce iznositi 10 posto od nominalnih vrijednosti vrijednosnih papira i potrazivanja. Nakon isteka posmatranog planskog perioda utvrdeno je da su isti ovi rizici ostvareni u iznosu od pet posto. Prema tome: 100 KOLs =-------= 1,11,a 100-10 100 Kls =--------= 1,05 100-5 S obzirom na to da se likvidnost poslovanja najcesce u praksi posmatra kao stati cka iii bilansna likvidnost i kao dinamicka likvidnost, to se i dokumentaciona osnova na bazi koje se utvrduje ova likvidnost mora prilagoditi nacinu iskazivanja te likvidnosti. Za staticko iskazivanje likvidnosti poslovanja kao dokumentaciona osnova prvenst veno sluzi: bilans stanja rasclanjen na analiticke bilanse u kojima su bilansne pozicije raz vrstane po skupinama i podskupinama osnovnih kategorija sredstava i izvora sredstava i bilans likvidnosti koji se izraduje na temelju analitickih bilansa stanja stirn da se sve pojedinacne analiticke grupacije razvrstaju po stepenu unovcivosti sredstava i dospjelosti izvora sredstava. Na osnovu izvrsenih razvrstavanja sredstava po stepenu unovcenosti i izvora sred stava po dospjelosti, moze se pristupiti utvrdivanju tzv.statickog bilansa i bilansa likv idnosti. Za najcesce prisutna dva oblika" koeficijenta likvidnosti poslovanja uzimaju se bilo koeficijent likvidnosti I stupnja, kao odnos gotovine i brzo unovcivih potrazivanja prema kr atkorocno dospjelim obavezama (ovaj koeficijent likvidnosti poznat je jos i kao koeficijen t trenutne likvidnosti), ili koeficijent likvidnosti II stupnja, kao odnos obrtnih sredstava prerna kratkorocnim obavezama. Staticko izracunavanje koeficijenta likvidnosti nema ono g znacaja kojeg ima tzv. dinamicko pracenje likvidnosti. Kao dokumentaciona osnova za dimanicku likvidnost, uglavnom, sluze:

planovi likvidnosti po varijantama 0 kojima je prethodno bilo rijeci, plan bilansa stanja, plan bilansa uspjeha, kvalitetno razradene operativne finansijske evidencije, pouzdana tekuca infonnisanja. Nije suvisno ponoviti jer se cesto pogresno interpretiraju ovi pojmovi i za likv idnost po 27 R. Tepsic: "Poslovne finansije", str. 130.

slovanja bitno je uporedivati tekuca likvidna sredstva i dospjele obaveze, a sol ventnost ukupna likvidna sredstva i ukupne obaveze, a za zaduzenost trzisnu vrijednost imovine i trzisnu vrijednost ukupnih dugova. 7.2. Ostali finansijski pokazatelji likvidnosti To bi bili odredeni, da ih nazovemo, preventivno-dopunski orijentacioni finansij ski normativi relevantni za efikasno i kavlitetno upravljanje elementima likvidnosti preduzeca . U nedostatku odredenih kako opce prihvacenih, tako i specificnih finansijskih st andarda, preduzeca su primorana da pronalaze odredene specificne kvantifikacije do kojih dolaze induktivnim metodama. Svrha ovakvih orijentacionih normativa jeste unapredivanje kvaliteta rada na poslovima likvidnosti. Ni u teoriji jos nisu unifinirani finansijski sta ndardi u sirern smislu koji su interesantni za likvidnost. Iz tih razloga i utvrdivanje maksimalno mogucih strucnih orijentacionih normativa za planiranje i vodenje politike likvi dnosti i upravljanje elementima likvidnosti moze da bude od koristi i za buduce definitiv no oblikovanje odredenih finansijskih standarda likvidnosti. Nairne, i kod postojanja odredenih finansijskih, da ih nazovemo, standarda javljaju se potrebe da se takvi standard i prilagode odredenim specificnim uslovima preduzeca. Ovdje cerno pokusti ocijeniti prihvatl jivost nekih od njih sire gledano sa aspekta prvenstveno odredenog interesa likvidnosti poslovanja preduzeca za te normative. Finansiiski pokazatelii dugorocne finansijske ravnoteze kao odnosa izrnedu vlastitih i pozajrnljenih dugorocnih izvora sredstava, s jedne strane, i dugoroc nih vezanih sredstava, s druge. Ovaj odnos pokazuje u kojoj srazmjeri su pokriveni, a dugorocno vezana sredstva s dugorocnim izvorima sredstava, te se ovaj finansijsk i pokazatelj moze tretirati, a i nazvati, kao i odredena preventivna mjera normati vnog karaktera definisana s namjerom obezbjedivanja veceg stepena finansijske stabiln osti preduzeca i usjesnijeg vodenja politike likvidnosti. Odredeni teoreticari pridaj u ogroman znacaj ovom odnosu i idu cak dotle da tvrde da se preduzece ne moze susr etati s ozbiljnim problemima u likvidnosti ako ima veci iznos vlastitih i dugorocno pozajmljenih sredstava nego sto je iznos dugorocno vezanih sredstava. Tacno je da ce preduzece koje ima vecu pokrivenost dugorocno vezanih sredstava s a dugorocnim izvorima imati manje problema s likvidnoscu nego preduzece koje ima m anju tu pokrivenost, svakako, uz zanemarivanje ostalih specificnosti. Istovremeno se moze

sa sigurnoscu tvrditi da preduzeca ne mogu biti trajno likvidna cak i kada ispun java ove uslove, tj. da niko ne moze tvrditi da ce neko preduzece koje ispunjava te u slove biti i svakog trenutka likvidno. Uzroka za to moze biti i vise. I pored obezbjedenja pune jednakosti ovog odnosa (l:1) preduzece cesto dode u nelikvidnost zbog nepostojan ja likvidnih sredstava, zbog nelikvidnosti duznika koji nije izvrsio svoju obavezu u roku iz kog osnova se racunalo obezbjedivanje likvidnih sredstava, cime je taj duznik us porio mobilizaciju kratkorocno vezanih sredstava i preduzece doveo u nelikvidnost. Finansijski pokazatelj optirnalnog odnosa izrnedu dugorocnih i kratkorocnih izvora sredstava moze da se dobije i pomocu iznalazenja kratkorocnih izvora sred stava (KIS) ciju visinu treba da limitiraju visina dugorocnih izvora sredstava (DIS), koje je relativno daleko teze obezbijediti, i koeficijent optimalne likvi dnosti sredstava (KOLs), koji je unaprijed proracunat, Te optimalne kratkorocne izvore (KISopt) sredstava bi utvrdili pomocu formule:

DIS KlS opt =-----KOLs-l Premda ovaj finansijski pokazatelj ne predstavlja optimalni donos niti je potpun o realan odnos izmedu KIS i DIS, moze da posluzi kao odredeni okvirni pokazatelj za reguI isanje izvora finansiranja, posebno kada se radi 0 uslovima prakticne ekspanzije preduz eca, tj. kada preduzece cesto olako preuzima KIS bez adekvatnog povecanja DIS. Primjera radi, preduzece se nalazi u situaciji da reaIizira dobar posao i pred dilemom je kako, a da ne d ode u situaciju da poremeti svoju finansijsku stabilnost. Poslije ekspanzije ekspanzije Stanje prije OPIS Varijanta II (povec.iz KIS) Varijanta I (povec.po formuli) Ukupna obrtna sredstva 400 600 600 DIS 114 175 KIS 114 486 286 425 KL(stv.) 400:286=cca 600:486=1.23 600:425=cca1.4

100 KOLs cca = =14 100-%riz I DIS 175 175 KlS opt =-----=------=-----= 425 iii KOLs-l 1.4-1 0.4 obrtna sredstva 600 KlS =---------=-----=425 KOLs 1.4 DIS = 600-425 = 175, sto znaci da bi se potrebe za novim obrtnim sredstvima od 200 KM trebale podmiriti iz kratkorocnih izvora sredstava u iznosu od 139 KM (42 5286) i iz DIS u iznosu od 61 KM (175-114) ako se zeli zadrzati postojeca finansijska stabilnost u poslovanju, ali sarno iz osnova rizika naplate potrazivanja, Ovaj primjer je zasnovan na pretpostavci da preduzece ne moze dobiti tzv. revolv ing kredit i daje obezbijedilo novih sarno 61 KM iz DIS. Nairne, daje moglo obezbijediti re volving kredit, to bi mu bilo povoljnije nego da uzima dugorocne kredite po kojima mora vracati ne sarno kamatu vee i glavnicu. Ukoliko bi preduzece realizovalo ovaj posao po v arijanti

I, ono bi poremetilo svoju postojecu strukturu rocnosti sredstava, sto bi u budu cem radu moglo da dovede do nepozeljnih posljedica na njegovu likvidnost. Pokazatelj odnosa vlastitih izvora sredstava prema pozajrnljenim izvorima sredst ava moze da igra znacajnu ulogu u odrzavanju finansijske stabilnosti preduzeca, a time i likvidnosti. Ukoliko je vece ucesce vlastitih izvora u ukupnim izvorima , utoliko je finansijska stabilnost preduzeca veca, a time i uslovi za odrzavanje likvidno sti povoljniji. Ovakva konstatacija je potpuno tacna u situaciji nerazvijenog finans ijskog trzista. Ukoliko je finansijsko trziste razvijeno i blize tzv. savrsenom i potpu nom trzistu, utoliko je i takva konstatacija manje znacajna i tacna, jer su mogucnos ti zaduzivanja na takvim tdistima realne. Tada su i neizvjesnosti za odrzavanje lik vidnosti manje, sto je s gledista ovog naseg proucavanja i najbitnije. Ovaj odnos ima posebnu vaznost kada je u pitanju sigumost povjerilaca, jer su kreditori sigumij i da ce preduzece koje ima vece ucesce vlastitih izvora biti u mogucnosti da ce mu u najgorem slucaju iz likvidacione mase platiti sredstva koja mu namjerava pozajmiti. Jedan od racionalnih finansijskih pokazatelja pomocu kojeg mozemo cijeniti kako ce se odvijati politika likvidnosti jednog preduzeca je odnos izmedu ukupnih obrtnih sredstava i kratkorocnih izvora sredstava. Sto je veci ovaj koeficijent, to je i ucasce kratkorocnih izvora u ukupnim obrtnim sredstvima manje. Smatra se da je odnos 2:1, tj. kada je ucesce kratkorocnih izvora u ukupnim obrtnim sredst virna 50 posto, racionalan. Finansijski pokazatelj odnosa vlastitih izvora prema stabilnim sredstvima, pri cemu pod stabilnim sredstvima podrazumijevamo stalna sredstva, tj. sredstva koja su unovciva u roku duzem od jedne godine. Ovaj pokazatelj moze da predstavalja i odredeni znacaj za politiku likvidnosti i sto je taj odnos veci, to je i znaca j ovog pokazate1ja veci. Ukoliko je taj odnos 1:1, u tom slucaju su dugorocni plasmani upotpunosti finansirani iz vlastitih izvora, ako je npr. taj odnos 1:9, tada je ucesce vlastitih izvora 10 posto u finansiranju ukupnih dugorocnih sredstava i tada taj pokazatelj nema bitnog znacaja za buducu likvidnost, jer su ostali izvori dominantni iIi obratno, u slucaju da vlastiti izvori ucastvuju sa 90 posto u ukupnom finans iranju dugorocnih vezanih sredstava, tada ovaj pokazatelj moze da bude jedan od kljucnih pokazatelja buduce likvidnosti preduzeca, Odnos izmedu likvidnih sredstava i likvidne rezerve je pokazate1j koji moze u odredenim situacijama da ukaze na sigumost u vodenju politike likvidnosti preduz eca. Problematicno je reci sto je taj odnos povoljniji u korist likvidnih sredstava do je sigumost obezbjedenja likvidnosti veca, jer preduzece raspolaze vecim likv

idnim sredstvima nego sto je potrebna likvidna rezerve. Ovaj nacin odrzavanja likvidno sti je neracionalan jer preduzece drzi van oplodivanja vise sredstava nego sto je normativno predvideno. Likvidna struktura sredstava moze znacajno da utjece na odrzavanje likvidnosti, u stvari da politika likvidnosti znacajno zavisi od te strukture. Sto preduzece ima povoljniju likvidnu strukturu, to je i problem vodenja likvidnosti manji. Np r. sto je ucesce gotovine i utrzivih vrijednosti papira u ukupnim likvidnim sredstv irna vece, to je i preduzece manje izlozeno opasnosti da bude nelikvidno. Ukoliko u toj strukturi dominira ucesce gotovine, to je i preduzece u povoljnijoj situac iji da spremnije doceka dospje1e obaveze. Osnovni smisao utvrdivanja odredene likvidne strukture jeste da se pronade tzv. optimalni odnos ucesca pojedinih likvidnih sr edstava u ukupnim likvidnim sredsvima za konkretno preduzece,

Odnos vlatitih izvora sredstava prema ukupnim izvorima sredstava. Sto je taj odnos yeti, tj. sto je vece ucesce vlastitih izvora u ukupnim izvorima sredstava , to je i likvidnost preduzeca stabilnija. U tom slucaju likvidnost je manje izlozena brojnim utjecajima koji proizilaze iz angazovanja ostalih izvora sredstava. Bez poznavan ja vremena vezanosti sredstava i rocnosti ostalih izvora tesko je parcijalno cijeni ti kakva ce biti buduca likvidnost. Tu ocjenu je tim teze dati bez potpunog poznava nja stepena razvijenosti i funkcionisanja finansijskog trzista. U nestabilnim uslovima finansijskog trzista cak i 80 posto ucesca vlastitih izvora u ukupnim i zvorima moze da stvara vecu nesigurnost u likvidnosti nego kad preduzece koje ima npr. sarno 30 posta ucesca vlastitih izvora u ukupnim izvorima, ali ako posluje u stabilnim uslovima finansijskog trzista, Ucesce dUl:orocnih izvora obrtnih sredstava u ukupnim izvorima obrtnih sredstava pokazuje koliko je zastupljena dugorocna komponenta u finansiranju obrtnih potreba. Sto je ucesce povoljnije, tj. vece u korist dugorocnih izvora obrtnih sredstava, to su i procjene likvidnosti povoljnije. Ovaj finansijski pokazatelj je sarno jedan parcijalni pokazatelj finansijske stabilnosti preduzeca, jer se iza njega mogu da kriju i odredene nepoznanice. Primjera radi da su dugorocni izvori obrtn ih sredstava upotrijebljeni za finansiranje osnovnih sredstava iIi da se jedan dio kratkorocnih izvora upotrebljava i za finansiranje osnovnih sredstava. Ukoliko s e kratkorocni izvori sredstava upotrebljavaju i za finansiranje osnovnih sredstava , tada je problem odrzavanja Iikvidnosti jos neizvjesniji. Procenat ucesca dUl:orocnih izvora u finansiranju trajnih obrtnih sredstava CTOS). Neosporno je da vece ucesce dugorocnih izvora u finansiranju TOS-a stvara vecu finansijsku stabilnost preduzeca, a time i vecu sigurnost za vodenje politi ke likvidnosti. Pri ocjeni znacaja ovog finansijskog pokazatelja za likvidnost pred uzeca, kao i kada se cijeni znacaj prethodno razmatrane strukture likvidnih sredstava, mora se uzeti u obzir razvijenost i funkcionalnost finansijskog trzista, Ako se utvrdilo da preduzece npr. u strukturi likvidnih sredstava treba da ima 20 po sta gotovine, to bi na odredeni nacin moglo i znaciti da bi preduzece u trajanju od pet dana moglo izvrsiti svoje kratkorocne obaveze, sto se ne moze protumaciti da ce preduzece time moci i izvrsiti svoje obaveze bez ozbiljnih posljedica, jer to is to preduzece uz sarno ucesce od 10 posta gotovine u ukupnim likvidnim sredstvima u uslovima funkcionalnog finansijskog trzista moze da lakse rjesava probleme lik vidnosti nego sa 20 posta tog ueesca ako je finansijsko trziste nefunkcionalno. Koliko se ovako logiciranje moze primijeniti i na funkcionalnu vezu visine neto obrtnog fonda i likvidnosti poslovanja preduzeca, U literaturi se nerijetko spom inje

visina neto obrtnog fonda kao indikatora likvidnosti. Dovodenje u direktnu zavisnost likvidnosti poslovanja preduzeca od visine neto o brtnog fonda proizilazi prevashodno iz neuskladivanja novcanih tokova u preduzecu. Svak a bilansna aktivna pozicija ima razlicit stepen unovcivosti uz istovremenu cinjenicu da i k ratkorocne obaveze imaju razlicitie rokove dospjelosti, sto stvara velike probleme u usklad ivanju tih velicina. Sto je veci iznos obrtnih sredstava koja se finansiraju iz dugoroc nih izvora, tj. sto je veci neto obrtni fond, to su i mogucnosti unovcenja nenovcanih obrtnih sr edstava u gotovinu vece i pribliznije potrebama placanja dospjelih obaveza koje su dugoroc nijeg karaktera. Iz takvih postavki izvlaci se zakljucak da veci obrtni fond automatski obezbjedu je srazmjerno visi stepen likvidnosti poslovanja preduzeca. Za politiku likvidnosti preduzeca nije toliko relevantan faktor odnosa cak i opt imalnih velicina pozajmljenih i vlastitih izvora sredstava. To mozemo reci i za odnos du gorocnih

izvora sredstava (DIS) prema kratkorocnim izvorima sredstava (KlS). Ti odnosi im aju odredenog znacaja u kontekstu kompariranja sa iznosima vezanosti sredstava. Kada je u pita nju odnos tzv. neto obrtnog fonda prema kratkorocnim obavezama, to za politiku likvi dnosti ovaj finansijski pokazatelj nema onu svrsishodnost koja se dobije na prvi pogled , kada se moze zakljuciti da veci odnos daje povoljniji uslov za odrzavanje likvidnosti. R azlog toj nesvrsishodnosti je u cinjenici sto od finansijske konstrukcije, sredstava, a ne pozicija bilansa stanja, zavisi sigurnost dolazenja do vece potencijalne mase likvidnih sredstava za rjesavanje likvidnosti poslovanja. Einjenica je da veca pokrivenost ukupnih obrtnih sredsta va sa dugorocnim izvorima daje i odredenu sansu da ce odredena obrtna sredstva biti la kse konvertovana u gotovinu. Okolnost da se s vecom tom pokrivenoscu stvara i veca mogucnost pretvaranja obrt nih sredstava u gotovinu, a time i obezbjedivanje placanja dospjelih obaveza, je utj ecala na to da se pretpostavlja da preduzeca koja imaju veci neto obrtni fond, uz isti koefi cijent pretvaranja zaliha i potrazivanja u gotovinu i uz iste ostale uslove koji determinisu nivo n eto obrtnog fonda, automatski obezbjeduje srazmjerno visi stepen likvidnosti sredsta va. Ako je u pitanju ocjena tekuce likvidnosti, koja se vrsi na bazi bilansnih informacija, ova pretpostavka je manje tacna, za razliku kada je u pitanju ocjena likvidnosti u buducnosti, ko ju u velikoj mjeri odreduje nivo neto obrtnog fonda, kao dio obrtnih sredstava koji j e finansiran iz dugorocnih izvora. Osim toga, kretanje nivoa neto obrtnog fonda i stepena likvidnosti obrtnih sreds tava mogu biti i razliciti, u smislu da neto obrtni fond raste, a da se u isto vrijeme niv o likvidnosti obrtnih sredstava smanjuje, kao i obrnuto. Do ovakvih kretanja dolazi zbog razli citog sastava obrtnih sredstava. Povoljnija likvidna struktura obrtnih sredstava, tj. struktur a sa vecim ucescem gotovine nema nikakvog utjecaja na visinu obrtnog fonda. Obrtna sredstva imaju razlicitu relativnu svoju likvidnost, te zbog toga i dolazi da razlicita struktu ra ukupnih obrtnih sredstava, odnosno to je i razlog da i pored toga sto nivo neto obrtnog fonda mo ze rasti, stepen likvidnosti obrtnih sredstava moze i opadati. Ove konstatacije nam ukazuju na to da nas sarno posmatranje neto obrtnog fonda u funkciji i likvidnosti moze navesti na pogresne zakljucke, te iz tih razloga bolje je izn os neto obrtnog fonda, odnosno likvidnosti dovoditi u vezu sa strukturom obrtnih sredsta

va. Veci nivo neto obrtnog fonda moze biti osnova sarno za grubu pretpostavku da se i stepen likvidnosti povecava. Potpuno tacnu konstataciju 0 kretanju likvidnosti je nemog uce dati sarno na osnovu visine neto obrtnog fonda, bez dublje analize elemenata koj i tu visinu i uslovljavaju. Tokovi neto obrtnog fonda ne daju podatke niti 0 stvarnim, a niti 0 monetarnim t okovirna u preduzecu, A stvarni tokovi u preduzecu (tokovi materijala, robe i usluga) i s njima vezani novcani tokovi dovode do promjena u finansijskoj strukturi. Dati nivo net o obrtnog fonda je rezultanta ranije nastalih stvarnih i monetarnih tokova i promjena zali ha, odnosno strukture aktive i strukture obaveza na kraju odredenog perioda. Znaci, pretvara nje zaliha i potrazivanja u likvidna sredstva puni blagajnu, odnosno dovodi do povecavanja go tovine, a dospijece obaveza i njihovo placanje do smanjenja gotovine. Preduzeca cije se zalihe i potrazivanja odrzavaju na relativno niskom nivou zbog visokog koeficijenta obrta, a imaju znatne iznose obaveza koje im tolerisu dobavljaci, m ogu

raspolagati dovoljnim iznosom gotovine da obezbijede svoju likvidnost i pored to ga sto im je neto obrtni fond jednak nuli. Ako se slobodna noveana sredstva u blagajni ili na racunu kod banke odrzavaju ko nstantno na visokom nivou, preduzece moze sasvim slobodno i bez bojazni po svoju likvidno st da dio novcanih sredstava investira u imobilizaeije. Posebno kod trgovackih pred uzeca, koja imaju visok koefieijent obrta zaliha, koja prodaju vrse za gotov novae, a n abavku od dobavljaca na kredit, odnosno uz placanje obaveza prema dobavljacima sa odlgadan jem od 60 do 90 dana. Ovakva situaeija nije rijetkost. Sarna cinjenica da im je neto ob rtni fond na nuli ne sprecava ih da budu likvidni. -. Odnos gotovine prema kratkorocnim obavezama predstavlja pareijalni finansijski pokazatelj na osnovu kojeg mozemo donijeti odredene relevantne zakljucke vezane za racionalnost vodenja politike likvidnosti. Za potpunije vrednovanje ov og pokazatelja u politiei likvidnosti neophodno je poznavati i ostala likvidna sred stva. Ako se utvrdi da je odnos 1:5, tj. da su kratkorocne obaveze pokrivene sa 20 pos to, to bi znacili, a da to preduzece u roku pet dana izvrsava svoje dugove i da nera cionalno koristi svoja likvidna sredstva u gotovini. Ne smijemo zanemariti i cinjenieu da vrednovanje ovog odnosa zavisi i od efikasnosti funkeionisanja finansijskog trzista. ..". Odnos vrijednosti kupaca prema robnim obrtnim sredstvima. Ovaj pokazatelj moze da ima odredene vrijednosti za proucavanje likvidnosti nekog preduzeca sarn o ako se posmatra u odredenoj dinamiei, jer je njegova univerzalnost daleko od prakticnosti, posebno u smislu komparaeije sa drugim preduzecima. Zato postoji niz ozbiljnih razloga, koji se svode na specificnosti poslovanja pojedinih predu zeea. Za neka preduzeca je normalno ako je taj odnos 1:1, za druga 1:2, a za treca 3:1.Ovakverazlike poticu izosnovasto neka preduzeca imaju eikluse proizvodnje, poslovanja (velike vrijednosti robnih obrtnih sredstava) i konjunkturnu proizvod nju, poslovanja koje ne zahtijeva kreditiranje kupaea, vee, naprotiv, omogucava i trazenje avansa od kupaea. Odnos vrijednosti kupaca prema vrijednosti dobavljaca. Najveci dio onog sto je receno za odnos vrijednosti kupaea prema robnim sredstvima odnosi se i na ova j odnos posmatran u fufnkeiji likvidnosti . ./. Mjerenje28 vremenskog razmaka izmedu protieanja likvidnih sredstava i izmirenja obaveza. U namjeri da se dode do sto objektivnijeg oejenjivanja uslova izvrsavanja obaveza, ovaj finansijski pokazatelj, koji predstavlja prosje cnu duzinu vremena u kome se mogu platiti ukupne obaveze preduzeca, zamisljen

je da da odedeni doprinos tom proucavanju. S obzirom na to da se njegova primjenjivost zasniva na odredenim pretpostavkama, koje su cesto u praksi tesko ostvarljive, to i znacaj ovog finansijskog pokazatelja za likvidnost preduzeca treba posmatrati u zavisnosti od njih. Pretpostavka je da se prikazana sadasnja kratkorocna potrazivanja, gotovina i dr. likvidna sredstva permanentno ponavljaju svakog dana u iznosima koji su sluzili i prvom mjerenju ve1icine ovog vremenskog razmaka. 28J. Rodic: "Poslovne finansije", str. 82.

Prethodno smo razmotrili vise tzv. orijentaeionih finansijskih normativa likvidn osti i dr. finansijskih pokazatelja od kojih se mnogi i upotrebljavaju, ne s eiljem koliko oni mogu sluziti kao odredeni kriteriji likvidnosti (ne kao bilansne relaeije vee kao stalna stru kturalna harmonija izmedu priliva i odIiva sredstava) na osnovu kojih ce se dolaziti do r elevantnih konstataeija da Ii je preduzece finansijski stabilno iIi nije, vee prvenstveno s eiljem da ukazemo na to da mogu posluziti i kao odredena, sire gledana, dopunska npr. pravila pri vodenju poIitike likvidnosti i upravljanja elementima Iikvidnosti. Sigurni smo da vecina od tih finansijskih normativa Iikvidnosti, odnosno finansijskih pokazatelja moze da bud e i znacajna za finansijskog rukovodioea preduzeca, koji je duzan obezbijediti raeionalnu upo trebu finansijskih sredstava i unapredivati rad pri rjesavanju problematike likvidnost i. Dalje, pojedini ovi normativi i finansijski pokazatelji mogu da sluze i kao odredeni putokaz u r adu finansijske funkeije u doticnom preduzecu, stirn da rijetko koji posmatran poseb no moze posluziti za oejenu da li ce preduzece biti iIi ne likvidno. Osnovni smisao njih ovog nabrajanja i obrazlaganja jeste u tome da se dobije sto potpunija predstava koliko se njiho vim utvrdivanjem i sprovodenjem i pracenjem moze unaprijediti kompletna materija vez ana za upravljanje elementima Iikvidnosti, posebno materija vezana za priliv i odliv go tovine u uslovima nepostojanja efikasnog finansijskog trzista, kako se njihovim usavrsava njem moze dolaziti i do specificnih finansijskih standarda koji mogu biti od vaznosti za p reduzece. Svakako da ne smijeno zanemariti mogucnost odredenih procjenjivanja kretanja spo sobnosti preduzeca za izvrsavanje buducih obaveza pomocu tih orijentaeionih pokazatelja, posebno ako se ti finansijski normativi posmatraju u odredenoj dinamici u konkretnom pre duzecu. Do slicnih zakljucaka mozemo dolaziti i bez dinamicnog posmatranja njihovog poje dinacnog kretanja, tj. na bazi grupnog, a ne pojedinacnog posmatranja odredenih finansijs kih pokazatelja, orijentacionih normativa dobijenih uporedivanjem aktivnih i pasivni h bilansnih pozicija, temeljitim proracunima utjecaja bitnih grupnih stavki na likvidnost do kraja planskog perioda i procjenama kakva ce biti sposobnost placanja preduzeca na kraju posmat ranog planskog perioda. Ove procjene se ne odnose na to da se dokazuje da li ce preduz ece biti u svakom momentu likvidno ili ne, vee sarno na to da pokazu hoce Ii preduze ce imati dovoljno Iikvidnih sredstava za pokrivanje svih obaveza posmatranog planskog per

ioda. Pouzdaniji proracuni buduce likvidnosti, u stvari pouzdanije prognoze se mogu do biti ako se odredeni adekvatni, prethodno prikazani i drugi finansijski pokazatelji svrst avaju u odgovarajuce srodne grupe, kao sto je grupa tzv. aktivnih finansijskih pokazatelja, koja bi o buhvatila sve karakteristicne finansijske pokazatelje koji se odnose na potvrdivanje odnos a u okviru aktive, zatim grupa tzv. pasivnih finansijskih pokazatelja koja bi obuhva tila sve karakteristicne finansijske pokazatelje koji utvrduju odredene odnose u okviru pasive i grupa tzv. aktivno-pasivnih finansijskih pokazatelja koji se odnose na utvrdivanje odn osa izmedu aktivnih i pasivnih pozieija. Najpouzdanije oejenjivanje buduce likvidnosti u di namiei moze se dobiti na osnovu plana priliva i odliva gotovine, pri cemu ne treba zanemarit i ni elektronski novae kao novo sredstvo placanja.

OESErl DID ORGANIZACIONI ASPEKTI FINANSIJSKOG MENAOZMENTA I UPRAVLJANJA FINANSIJAMA UPRAKSI 1. Uvodna razmalranja Da se ne bi pojavila ni najmanja sumnja u to sto ce sve obuhvatiti ovaj dio razm atranja ili pojavila ma kakva neizvjesnost u koncipiranju sustine organizacionih aspekata fi nansijskog menadzmenta u praksi u smislu da li ce se posvetiti odredena paznja materiji vez anoj za tzv. organizacijski menadzment, zelimo odmah istaci da ce se cjelokupno razmatranje o dnositi na sira pitanja vezana za konkretno organizovanje poslova u privredno -pravnog subj ekta preko kojih ce se ostvariti i osnovne zamisli finansijskog menadzmenta u tom subjektu. Novi drustveno-ekonomski odnosi kojima tezimo preferiraju trzista i njihove zakonitos ti. Postojece stanje je jos optereceno odredenim elementima dohodovne ekonomije u smislu da se predvidanja i organizacija poslovanja odvijaju po unaprijed smisljenim scenarijima. Trzisno opredjeljivanje stvara permanentnu nesigurnost koja u pocetnim fazama prelaska n a trzisnu privredu stvara i odredenu nesnalazljivost, pa i vapaj za starim odnosima po cij enu sporijeg ali sigurnijeg razvoja. Uzroke takvim pojavama i takvim nesnalazenjima treba tra ziti ne samo u tome koliko su stvorene odredene pretpostavke za primjenu trzisnih, prakticno dokazanih opravdanih zakonitosti, kao sto su i definiranje titulara vlasnistva, trzisno vr ednovanje postojecih preduzeca i uspostavljanje neophodnog ambijenta definisanog u slobodn oj trzisnoj ekonomiji i u pluralnoj demokratiji vee i u neprilagodenoj organizaciji poslovan ja koja bi bila sprernna rjesavati i postojece i nove probleme s kojima se vee preduzeca uveliko susrecu. To su prije svega problemi viska radne snage, nedostatak trzisno orijentiranog k adra, nepostojanje stimulativne raspodjele, motivacije za rad, uskladivanja regionalnih razvoja, ne dovoljno znanje 0 trzisnoj privredi i njenim zakonitostima i sl. Zadrzacemo se samo na nekim osnovnim karakteristikama savremenog menadzmenta koje proizilaze iz brojnih ekonomsko-finansijskih, socijalnih, politickih i tehn oloskih promjena kao sto su: sustinske promjene koje su nastale u svjetskim trzisnim privredama, uz sve vecu primjenu informacionih procesa i robotizacije, permanentno rapidno povecavanje znanja, u svim oblastima rada, evidentno prisutna stalna potreba za planiranjem, kvalitetom tehnoloskog rasta i

razvoja

sve vece prisustvo tzv. " intelektualne tehnologije " koju hrane i podsticu maso vne pojave informacionih sistema i sl. Pri tome cerno se zadrzati na nekim aktuelnim pitanjima i problemima koji su pos ebno interesantni za organizaciju finansijskog menadzmenta. To se prije svega odnosi na problematiku koja se tice likvidnosti poslovanja pre duzeca, nedostatak kvaIitetnih izvora finansiranja, probleme vezane za trzisno vrednovan je preduzeca, problematiku aktivnog ucesca u prcesu privatizacije (gdje i da Ii se pojaviti ka o strateski investitor i sl.) i reprivatizaciju, problematiku vezanu za poslovanje vrijednos nim papirima. Da bi se takvi vee aktuelni problemi za mnoga preduzeca mogli uspjesno rjesavati , neophodno je vrsiti odredene promjene u postojecoj organizaciji. Prije bilo kakv ih znacajnih promjena u postojecoj organizaciji, mora se razraditi jasan koncept buduceg razv oja poslovnog drustva. Taj koncept razvoja rade zajednicki preduzetnici i menadzeri, a glavni pokretac organizacionih promjena je, u principu, menadzer, Te promjene mogu biti kadrovske, tehnoloske i strukturne, promjene pravnih obIika i mogu imati karakter reoorgani zacije, restruktuiranja, transfonnacije ili organizacijskog reinzinjeringa. Ova sustinsk a promjena u novom pristupu organizacije se ogleda u tome da se ne moze prvo raditi unaprij ed definisana nova organizacija kao u slicnom poslovnom drustvu pa tek onda program i razvoja i ostalog poslovanja, vee se prvo moraju razraditi razvojni planovi preduzeca pa tek onda koncept organizovanja. Nairne, organizacija se radi u principu zadnja, jer ona t reba da bude uradena tako da odgovori na pitanje -da li je takav i takav izbor organizacije o dredena bitna pretpostavka da ce konkretno planiranje biti uspjesno reaIizirano. Znaci d a je organizacija bitna pretpostavka za odvijanje novo komponiranog procesa poslovanja koje pocinj e na osnovu vee zavrsenog planiranja, jer u fazi planiranja treba dati odgovor na pitanje izbora dok se u fazi razmatranja organizacije pronalaze konkretni nacini obavljanja izb ora, Najjednostavnije receno, organizacija u jednom poslovnom drustvu treba da bude prilagodena realnoj mogucnosti ostvarenja specificnog plana razvoja preduzeca a ne da bude n ekakva uopstena tvorevina dostignuca drugih preduzeca, U tom kontekstu organizaciju fin ansijskog menadzmenta moramo posmatrati kroz koncept razradenog finansijskog planiranja u smislu da razradimo takvu organizaciju koja ce biti kao odredeni garant uspjesnom ostva rivanju preduslova za realizaciju koncipiranog finansijskog planiranja.

Pridrzavajuci se takvog jednog strucno opravdanog pristupa, mi cemo problematiku organizovanja u poslovnom drustvu u ovoj knjizi staviti kao posljednje poglavlje, svjesni da t ime pravimo odredene presedane, a problematika finansijskog planiranja kao prvo pogl avlje. 2. Organizovanje linansijskog menadzmenla uposlovnom druslVu Da bismo bolje razumjeli odredena sustinska pitanja vezana za problematiku kako konkretno koncipirati organizaciju finansijskog menadzmenta u jednom preduzecu, jednom poslovnom drustvu, prikazacemo neke dileme koje se realno mogu pojaviti i koje s e vee pojavljuju. Te dileme mogu biti: da li poslove finansijskog menadzmenta u preduzecu organizovati kao nekakvo novo odjeljenje ili sektor ; da li te poslove organizirati u sastavu vee postojeceg organiziranog sektora fin ansijske funkcije u preduzecu ;

da li poslove finansijskog menadzmenta organizirati da se vode, shodno njihovom karakteru, u vise sektora, jedan dio u sektoru finansijske funkcije, jedan dio u okviru racunovodstvene funkcije a jedan dio u okviru komercijalne funkcije ; da li organizovanje poslova finansijskog menadzmenta ne organizovati kao nekakay poseban organizacioni dio, vee to poslovanje sarno jasno definirati kao zadatke koji ne moraju sprovoditi u preduzecu i slicna pitanja i dileme. Kada bismo odgovorili na ova i druga pitanja, mi bismo se time priklonili koncep tu organizovanja koji nije u duhu zahtjeva savremenih trzisnih zakonitosti, jer bismo bili prista lice da se unaprijed radi organizacija prema nekakvim uopstenim kriterijima, a ne prema specificnim uslovima i potrebama konkretnog preduzeca koje su definisane u finansijskom plan iranju. Da bismo bar djelimicno opravdali ovakav nas pristup, posluzit cemo se jednim pr imjerom koji nam na indirektan nacin moze dati opravdanje ove tvrdnje. Posmatrajmo kako se reflektira uzimanje istog iznosa novog kredita s istim uslovima na dva preduzeca koja imaju razlicitu postojecu vlasnicku strukturu izvora sredstava: "A" "B" 1. pozajmljeni kapital 5.000 15.000 2. sopstveni kapital 15.000 5.000 3. ukupan kapital 20.000 20.000 4. poslovni dobitak 1.920 1.920 5. rashodi kamata 360 1.080 6. bruto fin.dobitak (4-5) 1.560 840 7. 40 % porez na rezultat 624 336 8. neto dobitak (6-7) 936 504 9. prosj.kam.stopa 7,2% 7,2 % 10. stopa prinosa na sopstveni 6,24 % 10,08 % kapital (~ . 100) 2 Preduzece " A " ce imati manju stopu prinosa na sopstveni kapital za 3,84 % prem da imaju istu prosjecnu kamatnu stopu od 7,2 % sarno zbog toga sto imaju razlicitu postojecu vlasnicku strukturu izvora sredstava.

Pouka, da se organizacija, finansijskog menadzmenta ne moze u praksi uopstavati vee da se za svako poslovno drustvo mora pojedinacno iznalaziti i prilagodavati specifi cnim uslovirna. U nasem prethodnom primjeru vlasnicka struktura je ta koja ce zahtijevati i spec ificno organizovanje u preduzece "A " u odnosu na preduzece " B ", jer taj specifican u slov u preduzecu " A " njemu omogucava povoljniju stopu prinosa na vlastiti kapital za 3,84 %. Be z namjere da umanjujemo znacaj specificnosti svakog preduzeca u koncipiranju organ izovanja finansijskog menadzmenta u njegovom poslovanju, isticemo da je praksa pokazala d a se u najvecem broju preduzeca trzisne privrede rjesenja trazila u tome da se okosnica tog organizovanja vezala za postojece organizacione dijelove finansijske funkcije u preduzecima, Rukovodeci se time, mi cemo u narednom izlaganju posvetiti vise paznje organizov anju finansijske funkcije u preduzecima trzisne privrede. Razmatranja ove problematik e ima opravdanja i iz razloga sto je aktuelnost organizovanja te funkcije za nasa pred uzeca koja

se nalaze u tranziciji ka trzisnoj privredi opcenito aktuelna, tako da je svrsih odnost ovog proucavanja time i potpunija. Nalazimo se na pocetnom putu uvodenja finansijskih trzista, novih instrumenata finansiranja, potreba za formiranjem novih finansijskih insti tucija, neophodnosti primjenjivanja i nove filozofije u finansijskom poslovanju posebno po pitanju tretmana finansijskih sredstava, njihovog utvrdivanja, pribavljanja i usmjeravan ja. U sklopu te sire problematike koja proizilazi iz cinjenica da vlasnike firmi, njene dioni care, prvenstveno interesira vrijednost firme, dakle cijena njenih dionica -dividenda, problematik a finansijskog menadzmenta u firmi je sastavni dio te sire problematike poslovnih finansija, a poseban njen dio koji se odnosi na upravljanje finansijskim sredstvima i obave zama. 3. Mjeslo, uloga i zadaci finansijskog menadzmenla ukonceplu poslovnih finansiia kao posebne nauGne discipline Posebno materija koja se tice finansijskog odlucivanja i koja sustinski prozima i finansijski menadzrnent, stalno se mijenja, s novim zamislima i tehnikama. Te promjene imaju karakter kontinuiranog razvoja finansijske teorije i prakse i ucvrscuju ulogu fi nansijskog menadzmenta. Ta uloga je prolazila iz prihvatanja mijenjanja okruzenja od finans ijskih menadzera, posebno po pitanju prihvatanja cilja i iz pozitivnog djelovanja znans tvenika finansijske teorije poslovnih finansija i njihovog pozitivnog i kreativnog utjecaja na pravo vremeno upoznavanje, pa i usmjeravanje razvoja odredenih bitnih okruzenja. To se posebno donosi na: stalno unapredivanje vrednovanja preduzeca, racionalnije i efikasnije koristenje sredstava unapredivanjem njihovog upravljanja i kvalitetnijeg ispitivanja opravd anosti namjeravane upotrebe kapitala, uravnotezavanje razlicitih potrazivanja ulagaca, uskladivanje tekuce i razvojne politike s promjenama odgovarajucih propisa i zakona 0 oporezi vanju i na pravovremeno prilagodavanje finansijske politike mnogim drugim relevantnim internim i eksternim okruzenjima. Neosporno je da se, sa sadasnjeg stanovnista, moze zakljuciti da su sustinska pi tanja finansijskog menadzrnenta: donosenje odluka 0 investiranju, odluka 0 finansiranj u i odluka 0 dividendi, u stvari, proucavanje kako se svaka od tih odluka reflektira na cilj preduzeca, U sirem kontekstu ovog razmatranja, s obzirom na to da su sve te fina nsijske odluke medusobno povezane, najbitnije je pronaci optimalnu kombinaciju triju odluka koje ce maksimizirati vrijednost preduzeca i time utvrditi njegov zajedni cki ucinak na trzisnu cijenu preduzeca, tj. na trzisnu cijenu trajnog kapitala preduzeca. D a bi sto kompleksnije obuhvatili problematiku koju treba da proucavaju poslovne finan

sije, a time i shvatili siri predmet pojmova njenog proucavanja, prikazat cemo sarno n eka pitanja koja intenzivno izucavaju finansijski znanstvenici i s kojima se svakodnevno hva taju ukostac i finansijski menadzeri, To su, prije svega, slijedeca aktuelna vise eks terna pitanja, problemi, kao sto su: usavrsavanje finansijskih odnosa i finansijskog poslovanja, obogacivanje finansijskih saznanja 0 neizvjesnostima i rizicima, proucavanje oscilacionih kretanja, inflatornih stopa, proucavanje kretanja cijena kapitala, proucavanje sve ostrije konkurencije izmedu dobavljaca kapitala i onih kojih pru zaju finansijske usluge, procavanje promjena poreskih propisa i zakona i kako ce oni utjecati na finansij ske instrumente,

izucavanje vanjskih i domacih dugova koji su posebno eskalirali u posljednjih dv adesetak godina kroz nesigurnu kreditnu ekspanziju, upoznavanje s nizom spekulativnih finansijskih poslova i sl. Sva takva i druga eksterna okruzenja se moraju strogo analizirati i pronalaziti najprikladnija rjesenja kako bi preduzece bilo optimalno posluzeno. Poslovne finansije kao zasebna naucna metodoloska disciplina pretenduju da se sv i poslovi finansijske funkcije preduzeca proucavaju u okviru ove discipline. Poslovi finan sijske funkcije predstavljaju jednu cjelinu koju, u osnovi, karakteriziraju aktivnosti koje su v ezane za privredivanje s novcanim sredstvima i regulisanje finansijskih odnosa i za donosenje poslovno -finansijskih odluka. Zbog obimnosti i slozenosti materije koja je vezana za pripremne radnje donosenja takvih odluka, posebno cinjenice da je ona relativno nova naucna disciplina koja se tek sredinom ovog vijeka pocela potpunije i izucavati kao akademski predmet i da biljezi kons tantan progresivan razvoj od tada, opravdano je insistiranje da se ista proucava i u po ddisciplinama. Da li ja dijeliti na dio koji se odnosi na tzv. osnove poslovnih finansija i dio ko ji se odnosi na vise faza upravljanja s finansijama (u formi finansijskog menadzmenta) iIi imati i tr eci dio koji ce se odnositi na kreativni dio poslovnih finansija, to je stvar 0 kojoj se moze i tre ba raspravljati. Drugim rijecirna, osnovi poslovnih finansija mogu da se izucavaju i kao predmet pod nazivom poslovne finansije i koji bi bio obavezan za sve studente ekonomskog fakulteta, a drugi dio mogao bi biti prilagoden odredenom usmjeravanju studenata i odnosio bi se na daljnju razradu poslovnih finansija potpunijeg proucavanja najsuvremenijih i najslozenij ih metoda koje se prvenstveno odnose na finansijski menadzrnent, suvremeno upravlja nje sredstvima, izvorima i poslovno -finansijskim transakcijama. Taj dio bi se mogao proucavati i kao predmet pod nazivom poslovne finansije II. Proizilazi da bi poslovne finansije kao naucna disciplina, kao poseban akademski predmet, proucavale cjelokupnu materiju koja se tice finansijske funkcije preduzeca neovi sno kako je organizirano njeno prakticno sprovodenje u preduzecima, nairne, neovisno od toga sto se u okviru jednog optimalnog oblika organizovanja finansijske funkcije u pr eduzecu (bilo kao finansijskog odjeljenja, sluzbe ili sektora) mogu obavljati sarno odre deni poslovi finansijske funkcije, a ne svi, tj. sarno oni za koje se ocijeni da ce se efikas no, kvalitetno i racionalno obavljati ako su u posebnom organizacionom finansijskom obliku.

Pri procavanju materije finansijskog menadzmenta u praksi i u ovoj knjizi tezist e cemo usmjeriti na pitanja koja se mogu podvesti pod predmet poslovnih finansija, u st vari i kao osnovi finansijskog menadzmenta u praksi. 3.1. Nastanak i razvoj poslovnih finansija Za bolje razumijevanje ove problematike smatramo da je korisno dati kratak osvrt na njen nastanak. Nastanak poslovnih finansija,' kao posebnog odvojenog naucnog polja iz ucavanja u okviru ekonomskih nauka, u direktnoj je zavisnosti od razvoja proizvodnih snag a drustva. Znacajnija otkrica proslog vijeka, narocito pronalasci parnih masina i elektrike , stvorili su bitne preduslove za nagli razvoj infrastrukture (zeljeznica, telefonija, gradnja elekt ricnih 1Frederich i Vera Lutz, The Theory ofinvestment ofthe Firm, 1950. Princenton Uni versity Press.

centrala), kao i razvoj robno -novcane proizvodnje. Te gradnje zahtijevale su og romna ulaganja novcanih sredstava, sto je automatski povlacilo javljanje velikog broja banaka k oje su se pojavljivale kao posrednici izmedu onih kojima trebaju sredstva za ulaganja i onih koji imaju slobodna noveana sredstva. Iz tog perioda datiraju prvi znacajniji organiz ovaniji oblici finansijskog trzista. Sve te pojave se manifestiraju i na potenciranju potreba z a teoretskim proucavanjern odredenih finansijskih problema i pojava s kojima se prvi put susr ecu imaoci slobodnih novcanih sredstava i onih koji trebaju ta sredstva, kao i onih koji su u funkciji posrednika (banke). Od mnogih problema, spomenut cemo sarno nemogucnost banaka da uredno odgovore obavezama prema onim od kojih su uzeli ta sredstva, prvenstveno zbog na glih prekida npr. gradnje zeljeznica i cestih teskoca s kojima su se susretali gradit elji (obustava radova izazvana oruzanim napadima na graditelje i s1.). Ti prekidi onemogucavaju pravovremeni zavrsetak kreditirane zeljeznice, te tako dolazi do njenog odgodenog aktiviranja . U tim slucajevima ulagace slobodnih sredstava hvata panika, traze svi nazad uloge. Ban ke to ne mogu udovoljiti i dolazi do serije bankrotiranja banaka u tom periodu. Iz tih ra zloga, prvenstveno, traze se naucnici koji ce dati odredena teoretska i uopstena zakonita kretanja o vih finansijskih poremecaja. Izgubilo se povjerenje u banke, imaoei slobodnoh novcan ih sredstava traze savjete gdje uloziti slobodni novae. Ovaj period se naziva i kao prvi peri od, kao prva faza naucnog razvoja poslovnih finansija. Tu fazu karakterizira izrazita zainter esiranost korisnika i drzave za rezultate naucnog rada. U sustini, ovo je faza tzv. eksternog finans iranja,' koja se zasniva na proucavanju eksternih pojava i to posebno onih koje se desava ju van privrednog subjekta, a ticu se ekspanzije u poslovanju, tako da se ova faza naucnog izucava nja naziva i ekstenzivnom naucnom fazom, cija se sustina sastoji u tome kako doci do velikih nedostajucih sredstava i kako ulaganja koja su predmet tog finansiranja uciniti atraktivnim z a imaoee slobodnih novcanih sredstava. Pojavio se problem kako odrzati povjerenje u banke koje posreduju pri prikupljanju sredstava. Ovaj period traje od druge polovine proslo ga vijeka i do dvadesetih godina ovog. Poslovne finansije u tom periodu pretezno proucavaju likvidnost finansiranja preduzeca i poslova vezane za emitovanje vrijednosti papira (obavez niee, dioniee itd).' S razvojem konkureneije i predmet proucavanja naucnika koje se bave poslo vnim finansijama sve se vise usmjerava od ekstenzivnog ka intenzivnom proucavanju. Drugim rijecim a, to znaci da se i uspjeh preduzeca sve vise mjeri njegovom sposobnoscu da bude ko nkurentno

na trzistu prvenstveno s nizom eijenom. Ova faza je i nazvana fazom tzv. vnog upravljanja, u stvari, fazom naucnog ispitivanja elemenata intenzivnosti vanju s finansijskim sredstvima. Ona traje sve do drugog svjetskog rata. Tokom krize od 1930. finansijsko poslovanje se usmjerava ka iznalazenju odbrambenih vidova prezivljavanja sti od likvidaeije, reorganizaeije).

intenzi u poslo godine (opasno

Treci period naucnog razvoja poslovnih finansija karakterizira njeno prilagodava nje potrebama brze obnove privrede pracene stvaranjem dva velika politicka bloka, tzv. zapadno g i istocnog bloka. Dolazi do stvaranja ogromnih regionalnih podjela rada, razvoja velikih medunarodnih koneerna, internaeionalizacije institucija. Teziste proucavanja je na planiranju kapitala, kontroli novcanih tokova. Ta faza traje sve do polovine sezdesetih god ina ovog vijeka. Istovremeno, s ovakvim naglim razvojem u zapadnom bloku, u istocnom blok u je gotovo u potpunosti zanemareno i proucavanje i prakticna primjena poslovnih fina nsija. Za cetvrtu fazu se stvarno moze reci da predstavlja vrhunac afirmacije naucnog p roucavanja poslovnih finansija. Ovu fazu karakterizira ukidanje blokovskih podjela, pojava ko 2 Artur Stonea Dewing: Financijal Policy of Corporation 3 James C.van Horne: Finansijsko upravljanje i politika,1991.1X izdanje, Mate, Z gb, str.2

mpjutera, proucavanje kibernetskog sistema upravljanja poslovnim finansijama, iz ucavanje finansijskog planiranja, vjestine vodenja poslovnih finansija, izucavanje strate skih poslova finansijske politike, a sve s eiljem ostvarivanja maksimalne neto dobiti, poveca nja imovine, ostvarivanja finansijske sposobnosti placanja, sposobnosti finansiranja , sposobnosti investiranja. Period savremenih poslovnih finansija karakteriziraju razvijeni modeli proejenji vanja finansijskih kretanja poslovnih partnera, modeli proejene dividende, modeli proe jene vrijednosti preduzeca, razvoj teorije portfolija i njena primjena u finansijskom menadzrnent u, razvijeni modeli proejene rizika, proejenjivanje vrijednosti finansijskih potraz ivanja (kroz model odredivanja eijene opeija), iznalazenje preeiznih rjesenja za umanje ni interes investitora za odredenim vrstama vrijednosnih papira kroz jacanje uloge trgovanj a sa speeijalnim vrstama finansijskih porrazivanja, zatim poteneiranje znacaja finans ijskog signaliziranja (u smislu izbora pokazatelja na osnovu kojih bi se moglo kvalitetno zakljucivati i na sonovu tretmana indikativnih pojava koje mogu zamjeniti stvarne podatke). P oslovne finansije postaju u ovom periodu stvarno kreativna snaga u preduzecu, snaga koja igra strategijsku ulogu u njegovom razvoju i snaga koja stvara nove vrijednosti za preduzece (inovaeije i s1.), tako da su danas poslovne finansije, u pravom smislu rijeci, doprinijele da finansijsku funkeiju u preduzecu tretiraju kao pravu poslovnu funkeiju i jedn u od kljucnih funkeija za preduzece. Savremena teorija poslovnih finansija je zainteresirana da pronade sto prihvatlj ivija, optimalna rjesenja u uskladivanju odnosa izmedu odluka 0 investiranju, odluka 0 finansiranju i odluka 0 dividendi i da u sistemu signaliziranja na odredena dogadanja pronade sto univerzalnije i objektivnije osnove za donosenje odredenih finansijskih odlu ka. Znacaj ovih proucavanja bit ce jasniji za sve one koji znaju da je efikasnost ra da finansijske funkeije preduzeca jedno od njenih najbitnijih svojstava, koje je, pored privred ivanja, i cine da bude jedna od tri kljucne poslovne funkeije u preduzecu, Finansijske a nalize i finansijsko izvjestavanje, a time i pomenuta finansijska signalizaeija, u prin eipu se zasnivaju na odredenim indikaeijama, a ne na povjerenim cinjenicama. Jednom rije cju, savremenu teoriju poslovnih finansija najvise karakterizira proucavanje razvoja teorije finansijskog menadzmenta, Implementacija teoretskih prucavanja materija poslovni

h finansija prakticno se realizira: organizacijom finansijske funkcije u preduzecu i organizacijom drugih funkcija u preduzecu Sto je u drustvu razvijenija trzisna privreda i razvijenije trziste novea i kapi tala, to je i finansijska funkeija u preduzecu bolje organizirana. U takvim opstim uslovima poslovanja najcesce se realizira u organizaciji finansijske funkeije u preduzecu, Generalno gledajuci, ima oejena da se bolji rezutati u implementaciji materije poslovnih finansija mo gu postizati i da se postizu ako se isti sprovode kroz organizaeiju finansijske funkcije u pr eduzecu, s tim da treba imati u vidu, sto je i praksa pokazala, da je raeionalnije obavljat i neke aktivnosti poslovnih finansija u organizaeiji nekih drugih, dobro organiziranih funkcija u preduzecu. U mnogim zemljama koje se nalaze u tzv. tranzieiji, medu koje spada i nasa, prim jenjivanje materije koja se proucava u savremenim poslovnim finansijama, situaeija je razli cita. Necemo mnogo pogrijesiti ako, na bazi nekih licnih oejena i saznanja, situaeiju u zemljama koje tete trZisnom sistemu privredivanja podijelimo na:

zemlje koje su prakticno u intenzivnim aktivnostima da se implementiraju sve bitne odrednice savremenih poslovnih finansija u preduzecima, zemlje koje se nalaze u fazi odredenih pripremanja za organizovaniji rad 0 tom pitanju i zemlje koje jos nisu stvorile realne ambijente za ikakvo sprovodenje u djelo sav remenih teoretskih saznanja iz oblasti poslovnih finansija. Nasa se zemlja u nekim dijelovima vee nalazi u drugoj grupi, au nekim dijelovima je jos na starim principima poslovanja u preduzecu, U prakticnoj realizaciji materije k oja je predmet suvremenog proucavanja poslovnih finansija, posebno mjesto zauzima umjesnost rea liziranja odredenih proucavanih pitanja poslovnih finansija, a to je finansijski menadzmen t. Kao i svaki drugi tako se i finansijski menadzment, u principu, zasniva na vjest ini koja se primjenjuje na podrucju: odlucivanja, planiranja, organizacije, kontrole i ko municiranja prilikom ostvarivanja proucavane materije poslovnih finansija. 3.2. Definisanje finansijske funkcije Kazati da je finansijska funkcija ona funkcija u preduzecu s kojom otpocinje i k ojom se zavrsava privredno poslovanje, time smo sarno djelimicno zadovoljili sustinu poj ma obuhvatnosti poslovanja finansijske funkcije. Takvu istu ocjenu mozemo dati za misljenja koja pod pojmom finansijske funkcije podrazumijevaju pribavljanje i usmjeravanje novc anih sredstava, pa i za ona koja tome dodaju i vodenje brige a njihovom pravovremenom vracanju. Da se stvarno radi 0 djelimicnom zadovoljavanju pravog znacenja finansijske funk cije, to mozemo vidjeti iz slijedeceg grubog pregleda znacajnih poslova finansijske fu nkcije preduzeca koje ona stvarno i obavlja, a to su: planiranje strateskih finansijskih opredjeljenja preduzeca, planiranje pravila finansiranja preduzeca, planiranje bitnih finansijskih ravnoteza, utvrdivanje potrebnog novca i kapitala i oblikovanje njegove strukture, kreiranje finansijske politike i unapredivanje finansijskog upravljanja, upravljanje obrtnim sredstvima, upravljanje novcem i utrzivim vrijednosnim papirima, upravljanje likvidnoscu i likvidnim sredstvima, upravljanje potrazivanjima i obavezama,

poslovi pracenja finansijskih trzista, poslovi emisije vrijednosnih papira, pripremne radnje za donosenje investicionih odluka, obezbjedivanje efikasnih i kvalitetnih osnova za donosenje finansijskih odluka, pripremanje prijedloga za donosenje odluka 0 dividendi, ulaganje finansijskih sredstava i izbor optimalne varijante za ulaganje, predlaganje i primjenjivanje najefikasnijih instrumenata obezbjedenja placanja, predlaganje mjera za obezbjedivanje maksimalne ubrzanosti cirkulacije sredstava, racionalnijeg poslovanja, planiranje i pracenje novcanih tokova, kreiranje i sprovodenje kratkorocne i dugorocne finansijske politike, kreiranje i sprovodenje finansijske taktike i strategije po svim bitnim pozicija ma aktive i pasive, ostvarivanje finansijske snage preduzeca,

naplata potrazivanja i prodaja potrazivanja,

prodaja i kupovina dionica, otkup dugova i placanje obaveza, prodaja i kupovina deviza, pracenje kretanja kamata, kurseva i valuta, disponiranje novca, osiguranja imovine, finansijske analize, finansijsko izvjestavanje, finansijska kontrola dokumenata i finansijskog poslovanja. Iz pregleda poslova, koji su istovremeno i najcesce primjenjivani poslovi u fina nsijskoj funkciji jednog preduzeca trzisne privrede, evidentno je da se pojam finansijske funkcije odnosi i na privredivanje s novcanim sredstvima, njihovo trasformiranje , uredivanje finansijskih odnosa, pracenje i obezbjedivanje likvidnosti preduzeca, njegove sposobnosti finansiranja, povecanja imovine, 0 brizi za zadovoljenje zahtjeva ur ednog izvrsavanja planskih zadataka u poslovanju, zadovoljavanju zahtjeva preduzeca, p oslovnih struktura, zaposlenih, povjerilaca i duznika. Pod pojmom finansijske funkcije se moze smatrati da se radi 0 fukciji u preduzecu koji ima fundamentalni znacaj, da je to jedna od osnovnih funkcija u preduzecu bez koje se ne mogu obavljati ostale f ukcije. Ona je poslovna funkcija, jer mnogi od prikazanih poslova koji se obavljaju u fi nansijskoj funkciji imaju karakter privredivanja, te kao takvi finansijsku funkciju cine poslovnom funkcijom. --Organizacija finansijske funkcije zavisi od vrste preduzeca i ciljeva njihovog poslovanja. Profil i sadrzaj finansijske funkcije jednog preduzeca prevashodno determinira p redmet rada i ciljeve poslovanja preduzeca. Da ne bi bilo dileme, kada navodimo ciljeve preduzeca, tada ne mislimo na sustinsku opredijeljenost svakog preduzeca trzisne privrede da im je jedinstven cilj, a to je maksimiziranje profita uz odrzavanje zadovolja vajuce sposobnosti placanja, sposobnosti finansiranja i sposobnosti investiranja, vee m islimo na jedan sveobuhvatniji cilj preduzeca, a to je maksimiziranje bogatstva dionicara. Ako bismo se zadrzali sarno na prvom objasnjenom cilju (maksimiziranje profita), tada se u pre duzecu ne bi pokretalo kao posebno pitanje rizika i neizvjesnosti predvidivog to ka zarade, jer bi se rizicnost svodila sarno na ovisnost 0 iznosu duga u odnosu na vlastitu strukturu kapitala. Zanemarivala bi se i rizicnost primjenjivanja vrste divedende koju pre duzece moze isplatiti, a i organiziranost u konkretizaciji primjenjivanja razlike izmed u cilja maksimiziranja zarada po dionici i maksimiziranja trzisne cijene dionice, kao sp ecificno

podrucje rada finansijske funkcije u preduzecu. Zanemarivanje tih aktivnosti u f inansijskoj funkciji preduzeca moglo bi realno usmjeriti rad preduzeca ka pogresnom, jednost ranom i dosta rizicnom cilju, a to je da se ide sarno na povecavanje ukupnog profita n eovisno iz kog osnova se postize, sto bi prouzrokovalo zanemarivanje zarade po dionici. Npr. pri takvom definisanju cilja (maksimiziranje ukupnog profita) ukupan profit bi se olako mogao povecati i izdavanjem dionica i ostvarivanjem prihoda tih dionica ul aganjem u kupovinu drugih vrijednosnih papira (konvertibilnih utrzivih vrijednosnih papi ra kao sto su obaveznice drzavnih organa). Svi interesi, a time i ciljevi svih subjekat a koji stupaju u ugovorene odnose u jednom preduzecu se ne mogu jednoznacno definirati, tako da se i 0 tome mora voditi racuna, Razlicitost interesa je prisutna i izmedu pojedi nih struktura u preduzecu (struktura s gledista vlasnistva i rukovodenja), postoje razliciti i nteresi i izmedu pojednih isporucilaca kapitala (dionicara, kupaca, obaveznica, kreditora) . Taj cilj mora voditi racuna i 0 tzv. drustvenom interesu.

Svako preduzece ima svoje specificnosti koje opcenito najvise zavise od njegovog "zivotnog" eiklusa. Nairne, proizvodi i usluge zajedno sa opremom s kojom se proizvode prol aze kroz odredene faze rada," kao sto su inieijalna faza uzleta, faza brzog rasta, f aza zasicenja i faz definitivnog nastanka sa trzista (bilo zbog pojavljivanja novih konkurentn ih proizvoda, novih tehnologija, neprofitabilnog rada). Svaka od ovih faza rada zahtijeva i dr ugaciji rad finansijske funkeije u preduzecu, a time i specificnu organizaeiju te funkei je. Tako pocetnu fazu karakterizira potreba za obezbjedivanjem znacajnih novih ulaganja, prodor na trziste, zelja za brzom afirmaeijom i slicno, sto sve povlaci i specifican rad f inansijske funkeije preduzeca koja mora pojacati aktivnosti na pribavljanju novih sredstava. Najcesc i oblik preduzeca, posebno u pocetnoj fazi, jesu mala privatna preduzeca, Primjera radi, u SAD oko 80 posto preduzeca' je organizirano kao mala privatna preduzeca, eea 10 posta kao ortacka drustva i eea 10 posta kao korporaeije. Ova mala privatna preduzeca karakterizira i natprosjecna potreba za kapitalom i cesto i drzavna politika postice rad ovih preduzeca poreskim olaksicama. Ortacka drustva po brojnosti su daleko iza malih privatnih preduzeca. Njihova osnovna karakteristika je u neogranicenorn jemstvu, ogranicenom vremensk om trajanju i osnivanju od grupe ljudi vlastitim kapitalom. Taj vlastiti kapital or tackog drustva u ekspanziji postaje ogranicavajuci faktor njihovog daljnjeg razvoja zbo g cega se moraju pojaviti na trzistu kapitala. Taj prvi cin njihovog pojavljivanja na trzi stu znaci i njihovu registraeiju, cime oni prestaju biti ortacka drustva i postaju preduzeca koja ka rakterizira javnost u radu (obicno dionicarska drustva). Treca vrsta preduzeca, koja su po b rojnosti kao i ortacka, ali sa daleko najvecim kapitalom koji dostize i 80 posta ukupnog kapitala svih preduzeca, jesu korporaeije. Za primjenjivost suvremenih proucavanja poslov nih finansija kroz finansijsku funkeiju, korporaeije su najinteresantniji i najznacajniji obli k organizovanja. Taj znacaj nije sarno zbog cinjenice da je tu oko 4/5 ukupnih kapitala preduzeca vee i zbog toga sto su se ove korporaeije pokazale kao jedna od najrealnijih osn ova preko kojih se mogu realizirati i sva savremena naucna i teoretska razmatranja i sazna nja u poslovnim finansijama. Osnovna karakteristika ovih korporaeija jeste ujedinjav anje sitnih i drugih kapitala (putem dioniea), s motivaeijom da ce tako ostvariti vec i dohodovni ucinak nego kada bi ti kapitali funkeionirali odvojeno. Ove korporaeije su vee p okazale te i mnoge druge prednosti: ograniceno jemstvo za poslovanje preduzeca smanjuje riz

ike, sto dovodi i do povecavanja vrijednosti sredstava preduzeca, lakse dolazenje do novi h kapitala, ostvarivanje veceg stepena likvidnosti aktive korporaeije (npr. prodajom dioniea na sekundarnom trzistu) i u cinjenici sto su vlade zemalja u kojima su registrirane te korporac ije relativno vise zainteresirane za rad ovako velikih privrednih asoeijaeija i sves tranije pomazu kroz poresku i drugu politiku zemlje, a posebno se podrzavaju u oblasti istraziv anja, Realno je ocekivati da ce kod nas doci do odredenih promjena pravnih oblika zbog promjena vlasnistva, institueionalnih uslova, zakonskih i dr., sto ce se neminovno odrazi ti i na promjene u organizaeionim oblieima u preduzecima u smislu promjena organizaeioni h struktura i do novih restruktuiranja: "portfolio", organizaeijskog, operativnog a posebno finansijskog prestrukturiranja. To ocekivano restrukturiranje u oblasti finansijske funkeije tice se posebno rekapitualizaeije, upravljanja gotovinom, smanjenja dugova i struktur e vlasnistva, Finansijska funkeija treba da bude jedna od osnovnih funkeija preduzeca, iz cega mozemo zakljuciti da je njeno mjesto medu cetiri kljucne vodece funkeije u preduzecu: n abavne, proizvodne i prodajne. Bez njih se ne moze ni u kom vidu odvijati poslovanje pre duzeca kada je u pitanju proees prizvodnje, a ukoliko se radi 0 neprizvodnim preduzecim a, ta 4 Pero Jurkovic, redaktor «Finansijski menadzment u praksi», Mas Medija, Zgb.,1994., str.14. 5 P.Jurkovic:lsto djelo,str.14,

da je njeno mjesto izmedu nabavne i prodajne funkcije. U praksi, formalno gledaj uci, njeno mjesto i uloga zavise cesto i od njenog statusnog regulisanja u preduzecu, sto j e apsurd svoje vrste za trzisnu privredu. Nairne, u trzisnoj privredi poslovi koje treba da obavlja finansijska funkcija u preduzecu imperativno namecu i statusno ragulisanje, a ne obratno da od statusnog regulisanja zavisi kakva ce biti njena uloga u preduzecu, sto je re zultat netrzisnog rezonovanja u preduzecu. U trzisnom preduzecu tesko je zamisliti da se mogu, pri mjera radi, obavljati slijedeci poslovi bez ucesca finansijske funkcije: izrada i ostvarivanje kratkorocnih i dugorocnih finansijskih planova poslovanja i finansijske politike, s ciljem da se kroz njeno pravovremeno ucesce obezbijedi kvalitetna konkretizacija finansijskih pravila finansiranja, finansijskih nacela i optimaln o upravljanje sredstvima i izvorima sredstava, i tako smisljeno da maksimalni doprinos povecanja neto dobiti preduzeca. Pokazalo se da finansijska funkcija mo ze dati znacajan doprinos u povecanju neto dobiti preduzeca, odrzavanju poslovnog ugleda preduzeca planiranjem likvidnosti i brigom 0 sposobnosti finansiranja. Zatim u koristenju povoljnijih kretanja na trzistu novca i kapitala, zastiti od nepovoljnih trendova i monetarnih porernecaja, minimiziranju finansijskog rizika u poslovanju. Ostvarivanje tih efekata i slicno je u direktnoj zavisnosti od uslov a rada finansijske funkcije; regulisanje finansijskih odnosa u okviru preduzeca kako izmedu organizacionih di jelova, tako i pojedinaca; planiranje, pracenje finansijskih tokova i rukovodenje stirn tokovima, s novcem i kapitalom, rukovodenje s kupcima i dobavljacima pri plasiranju privremenog viska likvidnih sredstava u utrzive kratkorocne vrijednosne papire iIi u neke druge at raktivne, a sigurne kratkorocne namjene, plasiranje finansijskih sredstava u kupovinu dugorocnih vrijednosnih papira (dionica, obaveznica); regulisanje svih finansijskih odnosa sa svim pravnim i fizickim licima u zemlji i vani, izmedu preduzeca udruzenih u holding kompaniju; regulisanje odnosa s bankama posebno po pitanju pozamljivanja novca od banaka kao specificnih preduzeca, Banke koje posluju u uslovima trzisnih ekonomija kao samostalna preduzeca nude odredene specificne finansijske poslove, kao sto su de pozitni poslovi, kreditni poslovi, devizni poslovi i niz finansijskih usluga; regulisanje finansijskih odnosa, placanje i pracenje obaveza prema drzavnim i od redenim drzavnim institucijama posebno po pitanju placanja carina, taksi, poreza, kupovine obveznica od drzave;

regulisanje finansijskih odnosa sa gradanima posredstvom banaka ili specificnih organizacija (po pitanju prodaje dionica, obveznica, komercijalnih zapisa, kredi tiranja potrosaca i s1.); svakodnevni odnosi sa trzistem novca kao organiziranom institucijom i neorganizi ranim trzistem novca po pitanju obezbjedenja nedostajucih sredstava (prodajom vlastitih kratkorocnih vrijednosnih papira ili emitovanjem vlastitih ); poslovi vezani za trziste kapitala, posebno po pitanju prezentiranja posjedovani h dugorocnih vrijednosnih papira na prodaju ili kupovinu, novih, kao i po pitanju emitovanja vlastitih vrijednosnih papira; kratkorocno i dugorocno ulaganje i upravljanje portfoliom ulaganja sredstava; stvaranje i vodenje kreditne politike preduzeca koja moze pomoci povecanju plasm ana i profita; kreiranje finansijske politike na svim sektorima, posebno po pitanju odrzavanja du

gorocne stabilnosti i odrzavanju optimalnog stepena likvidnosti u poslovanju; permanentno efikasno pracenje koristenja finansijskih sredstava (racionalnosti i njihove profitabilnosti); preduzimanje efikasnih adekvatnih mjera po pitanju inflacionih kretanja s ciljem ocuvanja supstance imovine; poslovi koji se ticu opcenito finansijskog upravljanja, posebno po pitanju uprav ljanja i finansijskim plasmanima; poslovi vezani za finansijske analize, posebno one koje se odnose na analiziranj e realnosti unovcivosti sredstava, kvaliteta pojedinih vrijednosnih papira, analiz e optimalnosti koristenih pojedinih sredstava itd. Finansijska funkcija preduzeca je jedan od kreatora poslova koji se odnose na sv akodnevna domaca i inostrana placanja, kupovinu i prodaju deviza, preduzimanje preventivni h mjera obezbjedenja od rizika, ispitivanje i pracenje boniteta poslovnih partnera , tako da je nerazumno organizirati da se ti poslovi obavljaju izvan finansijske funkcije, je r je praksa dobrih preduzeca trzisne privrede pokazala da se takvi poslovi najuspjesnije mogu obavl jati u organizaciji finansijske funkcije. Rezimirajuci mjesto, ulogu i znacaj finansijske funkcije preduzeca, mozemo zaklj uciti: Prvo, da rad preduzeca koja imaju dobra organiziranu finansijsku funkciju, sto p odrazumijeva i kvalitetan kadar, koja djeluje u zadovoljavajucem objektivnom okruzenju, poseb no u uslovima re1ativno razvijenog finansijskog trzista, nedvosmisleno pokazuju pun u ekonomsku opravdanost da se organizira izvrsavanje finansijskih poslova upreduzecu u poseb nom obliku (sluzbi, odjeljenju iIi sektoru), i tako obezbijedi i njen doprinos u efi kasnom i rentabilnom poslovanju cijelog preduzeca, u skladu s relevantnim promjenama okru zenja. Njen doprinos je nezamjenjiv u unapredivanju trzisno -finansijskih razmisljanja i u svakodnevnom keriranju novih unosnih poslovnih ideja. Drugo, da preduzeca koja posluju u ambijentu postojanja zadovoljavajuceg okruzen ja, iskazanog u minimalno pozitivnoj ocjeni da i stvarno funkcionise finansijsko trz iste u njegovom ambijentu, a ne posjeduje posebno organizacionu strukturu finansijske funkcije u adekvatnom obliku koji odgovara njihovoj velicini i drugim uslovima, cine ogroma n propust

ako ne koriste prednosti takvog organizovanja finansijske funkcije. To proizilaz i iz potpunog nepoznavanja sustine uslova za afirmaciju finansijske funkcije u preduzecu (stat usnim tretmanom i s1.). Trece, ukoliko preduzece radi u uslovima okruzenja koja su stvarno sarno formaln o zadovoljavjuca za organizovanje strukture finansijskih poslova u posebnom obliku koji odgovara velicini drugim relevantnim faktorima organizovanja tog oblika, tada je normalno da ne treba formirati posebna odjeljenja, sluzbe ili sektor za finansijsku funkciju , koja su svojstvena slicnim preduzecima u zemljama stvarne trzisne ekonomije. Medutim, to ne znaci da preduzeca treba da mirno cekaju da im neko obezbijedi i stvara takve uslove. Praksa je pokazala da je to obicno tezak i slozen put, da se mnoge barijere, npr. za funkc ionisanje trzista definisane u vazecoj regulativi, mogu efikasnije razbijati ukoliko i preduzeca s istematski organizirano rade na razvoju i unapredivanju finansijske funkcije. S obzirom na to da se privreda i preduzeca u BiB nalaze samo u proklamovanom trzisnom opredjeljenju u poslovanju, to ce dobra, prosperitetna preduzeca biti u stanju da sagledaju znacaj finansijs ke funkcije i da vrse intenzivne pripreme u kombinovanju optimalne, pa i fazno konc ipirane organizacije finansijske funkcije u svom preduzecu. Primjera radi, ako je finans ijska funkci

ja u jednom preduzecu sada organizirana u potpunosti u okviru racunovodstvene fu nkcije, pripremace se njeno osamostaljivanje u realno mogucoj formi u posebnoj sluzbi il i odjeljenju, ili ako je sada organizirano u formi posebne sluzbe i odje1jenja, vrsit ce pripr eme za njeno prerastanje u poseban sektor, ili ako vee ima status posebnog sektora, vrs it cepripreme za njegovo organizovanje koje ce odgovarati potrebama preduzeca koja ce raditi u uslovirna i stvarnog funkcionisanja finansijskih trzista. Cetvrto, pri koncipiranju adekvatnog oblika organiziranosti i strukture finansij ske funkcije u preduzecu, treba stalno imati u vidu da je finansijska funkcija u svojoj susti ni, takode, znacajna poslovna funkcija i da se adekvatno dobrom organizacijom finansijske fu nkcije stvaraju uslovi za nove profitabilne poslove, neke poslove koji se uspjesno mogu generirati i realizirati ako su organizirani u finansijskoj funkciji. To mogu biti specific ni i slozeni, ali rentabilni poslovi. I praksa je pokazala da se oni ostvaruju sarno u onim pr eduzecima koja imaju razvijenu organiziranu finansijsku funkciju. Primjera radi, uspjesno upravljati gotovinom ili vrijednosnim papirima ili pripremati kvaIitetne varijante osnove z a ulaganje slobodnih Iikvidnih sredstava mogu samo oni koji su stekli neophodno iskustvo na tim poslovima, analizirati svoje iskustva, unapredivatu iii vrsiti pripreme za n ova rezervna, varijanta rjesenja, u smislu da u datom vremenskom kriticnorn trenutku, a za pre duzece moze biti i dugorocnom i sudbonosnom, znaju da li je najbolje rjesenje da se ta slobo dna likvidna sredstva drze neangazovana do pojave ocekivanog dobrog posla, iii je bolje da se odmah upotrijebe za otkup nepovoljnih kredita, ili je najbolje da se usmjere za kupvin u kratkorocnih vrijednosnih papira, ili uloze u kupovinu deviznih sredstava, ili poloze na teku ci racun, iii drze kao neorocen depozit u banci, ili da se ta sredstva plasiraju cak i kao dugorocni povoljan finansijski plasman, ako ima mogucnosti da se povoljnije kratkorocno obezbijede sredstva, ali samo pod uslovima ako stopa prinosa na ukupna poslovna sredstva u odnosu na prosjecnu kamatu pokazuje opravdanost tog povecanog zaduzivanja, Uopsteno rec eno, zajednicki ciljevi poslovanja finansijske funkcije preduzeca bi se mogla svesti na ostvarivanje maksimalne dobiti, sto vece stope prinosa na vlastiti kapital, uz odrzavanje zad ovoljavajuceg stepena likvidnosti u tekucem poslovanju. To su, u stvari, ciljevi ostvarivanja vece trzisne cijene preduzeca. Pored ovog cilja za pojedine poslove u okviru finansijske funkcije kao cjeline i li pojedine

poslove u pojedinim fazama njihovog realizovanja mogu se definisati specificni c iljevi. Medutim, svi ti ciljevi moraju biti prilagodeni, sihronizirani s prethodno defin isanim ciljevima. Ovo sihroniziranje je neophodno, a i Iogicno je kada se zna da se ti specificni ciljevi definisu s namjerom sto dosljednijeg ostvarenja jedinsvenih ciljeva finansijske funkcije. U fazi priprema za tekuce poslovanje finansijske funkcije ce imati specifican ci lj da obezbijedi maksimalno mogucu optimalnu strukturu sredstava i izvora sredstava, sto je i u d irektnoj funkciji ostvarivanja optimalne dobiti i zadovoljavajuce likvidnosti. Finansijske funkcije preduzeca koja posluju u uslovima privrdivanja koji praktic no nemaju sve bitne odlike trzisnog privrednog sistema suocavaju se sa specificnim problem ima u ostvarivanju toga cilja. Takvu situaciju imamo sada u BiH, cija se privreda na lazi u obnovi, reorganizaciji, vlasnickoj i upravljackoj transformaciji, zemlji koja se opredij elila za trzisni sistem, sa razlicitim oblicima vlasnicke strukture i koja je formalno stvorila z nacajan dio institucionalnog ambijenta u kojem ce se vise oblika preduzeca konstituirati na osnovama trzisne filozofije, s profitnim aspektom poslovanja. Realno je ocekivati da ce t rzisni uslovi vremenom biti i prakticno nivoa koji karakterise suvremeno trziste privredivanja . Upravo iz

tih razloga, ocekivanih pozitivnih procesa i podizanja nivoa finansijske funkcij e preduzeca, s prethodno koncipiranim ciljem svog poslovanja, moze se doprinijeti prilagodava nju zahtjevima suvremene trzisne ekonomije. Kada su u pitanju nasi uslovi, u procesu finansijskog restrukturiranju, treba uk ljuciti i upravljanje finansijskom funkcijom koja je u nasim preduzecima sada gotovo arhai cna. Toj funkciji se mora dati odgovarajuce mjesto, nova dimenzija i znacaj da bi bila os posobljena zaradivati u svijetu realnih velikih mogucnosti i velikih rizika. 3.3Osvrt na neke karakteristicne poslove koji se obavljaju u finansijskoj funkciji suvremenog triisnog preduzeca Ne posjedujemo puzdane podatke koji bi nam omogucili da damo rangiranje poslova i prikaz strukture poslova finasijske funkcije jednog preduzeca srednje velicine k akva je bila prije, npr. 50 godina, i iste te strukture tog preduzeca danas. U nedostatku tak ve jedne mogucnosti, mozerno sarno real no pretpostaviti da su slijedeci poslovi jednog p reduzeca prije 50 godina bili dominantni: planiranje i pribavljanje potrebnog kapitala, p rimjena novih metoda i tehnike pri izboru investicionih projekata, radovi na svodenju svih vri jednosti na zajednicko dospijece (sadasnja vrijednost), problematika sve-ukupnih sredstav a za investicije i alokacije kapitala za pojedine namjene na osnovu prihvatljivih mje rila. Ukoliko su ti isti poslovi i danas prisutni, tako pretpostavljamo, u radu finansijske fu nkcije tog preduzeca, oni se danas daleko lakse mogu izvrsavati zahvaljujuci primjeni kompj utera i drugih racunala. U sustini, danas jedna takva ili slicna finansijska funkcija bi bila, generalno gledajuci, najvise angazirana na iznalazenju puteva i nacina za sto potpuniju pr imjenu svih savremenih dostignuca koja su bila predmet naucno -teoretskog proucavanja u oblasti poslovnih finansija. Znacajan dio tih proucavanja vee je i prakticno implementir an u radu finansijskih funkcija pojedinih korporacija, a mnoga od tih pitanja pokusavaju s e realizirati u praksi. Neka od tih pitanja vee smo i spomenuli kada smo pisali 0 poslovnim fi nasijama kao zasebnoj naucno -metodoloskoj disciplini. Neka su vee aktuelizirana i primij enjena u radu finansijskih funkcija pojedinih korporacija, a neka su u fazi ocekivane b rze promjene. U grupi tih poslova su i: uvodenje strozih analiza i normativnih teorija, pripremanje kvalitetnijih osnova za

finansijki menadzrnent imovine, usmjeravanje kapitala, procjena preduzeca na cjelokupnom trzistu i organizacija internih analiza, posebno onih koje proucavaju iznalazenje optimaln ih kombinacija triju kljucnih finansijskih odluka u preduzecu od kojih zavisi maksi miziranje vrijednosti dionicarskog drustva i to odluka 0 investiranju, odluka 0 finansiran ju i odluka 0 divedendama." Od uspjesnosti rjesavanja ovih kombinacija zavisi i zajednicki ucinak tih odluka na trzisnu cijenu trajnog kapitala preduzeca, jer su te odluke medusobno povezane. Parcijal o proucavanje efekata svake pojedinacne odluke na visinu te cijene ne bi nam dalo kljucni odgo vor koliko sve te tri uzajamne odluke uticu na cijenu preduzeca, 6 James C. van Horne: Isto djelo, str. 6.

3.4ladaci finansijske funkcije i znacaj definisanja tih zadataka posebno za finansijski menadiment Naucna organizacija rada zadatke preduzeca rasclanjuje na pojedine zadatke svake funkcije u preduzecu s ciljem da se ukupan proces poslovanja (proizvodni i dr.) sto funkc ionalnije organizuje. Skup istorodnih i povezanih poslova u preduzecu naziva se funkcija. U preduzecima postoje tzv. reprodukcione funkcije (nabavna, proizvodna, prodajna i finansijska ), koje se jos nazivaju i poslovne funkcije i funkcije koje aktiviraju, usmjeravaju i ko ordiniraju rad u preduzecu, a to su izvrsno -upravne funkcije, zatim i funkcije koje potpomazu dr uge funkcije u preduzecu, kao sto su racunovodstvena, planska, razvojna, pravna, informativna i dr. Treba istaci da finansijska funkcija ne moze samostalno egzistirati kao posebna cjelina u preduzecu, vee sarno uz punu saradnju sa drugim funkcijama u preduzecu, ali ito da se ona prozima sa svim drugim funkcijama i da izvrsavanje tih drugih funkcija znacajno zavisi od ostvarivanja zadataka finansijske funkcije. Iz tih razloga, organizaciona obuhva tnost i zadaci finansijske funkcije u preduzecu moraju uvazavati princip uskladenosti i povezan osti svih funkcija u preduzecu kao bitnom preduslovu za njegovo efikasno funkcionisanje. P ri tome se ne smijemo zavaravati da potenciramo finansijsku funkciju s nekakvim opravdan jima da se bez npr. odgovarajucih sredstava (novca, zgrada, opreme, strojeva) ne moze ni obavljati ni drugo poslovanje u preduzecu niti ostvarivati neto dobit. Bez jasnog i objekt ivnog definisanja zadataka svake funkcije nema ni organizovanog rada u preduzecu, a to znaci ni ef ikasnog ni racionalnog izvrsavanja zadataka preduzeca. Pitanjima vezanim za tzv. pripremne aktivnosti posvecena je najveca paznja i naj vise prostora, dok je pitanjima koja se odnose na samu realizaciju priprema dato vrlo malo prostora, Primarni zadatak finansijske funkcije preduzeca, finansijskog upravljanjajeste d a osigurava optimalno ostvarenje finansijskog cilja preduzeca, koji se ogleda u ostavrivanju optimalne dobiti, veeoj trzisnoj cijeni preduzeca i odrzavanju likvidnosti. Da bi stvarni doprinos finansijske funkcije bio sto priblizniji tom optimalnom doprinosu, finansijska f unkcija treba prethodno da definira sta se podrazumijeva pod tim optimalnim doprinosom: omogucavanje kontinuiteta i razvoja poslovanja kroz najracionalnije i najefikasn ije snabdijevanje tog poslovanja s potrebnim novcanim sredstvima i obezbjedivanje maksimalnog jacanja finansijske snage preduzeca,

Da bi finansijska funkcija mogla sto bolje udovoljiti zahtjevima svog primarnog, na odrdeni nacin svog generalnog zadatka, mora detaljno razraditi zadatke po svim b itnim Ciniocima tog optimalnog doprinosa, posebno kada se ima u vidu da je put ostvarivanja teza k i slozen, te finansijska funkcija mora prije razrade tih zadataka definisati te cinioce. Ti cinioci su specificni od jednog do drugog preduzeca, a odnose se na sve one radnje, akti vnosti i mjere od kojih zavisi ostvarivanje kontinuiteta poslovanja uz najracionalnije i najefikasnije obezbjedenje potrebnih novcanih sredstava i od kojih zavisi ostvarivanje maksima lnog povecavanja finansijske snage preduzeca. Lepeza tih cinilaca se proteze kroz cij eli ciklus transformacije N -R -P -Rl -Nl. Smatramo da cemo olaksati pristup razmatranju ove problematike ako sve te cinioce grupisemo u dvije karakteristcne skupine: cinioce koji se poduzimaju u fazi priprema za tekuce poslovanje i cinioce koji su svojstveni za tekuce poslovanje, ukljucujuci tu i raspodjelu ost varene dobiti.

Shodno ovakvoj podjeli, izvrsit cemo i razgranicenja zadataka finansijske funkci je stirn da svi zadaci predstavljaju jednu cjelinu koja se u svojoj osnovi bazira na jedinst venom, globalnom ili primarnom zadatku finansijske funkcije kao cjeline za preduzece, U svijetu s u se desile u posljednjih pedeset godina ogromne promjene. Po ocjeni mnogih, najkrupnije u sferi finansijs kog poslovanja, posebno u medunarodnom finansijskom sistemu,' sto je imalo utjecaja i najavljanje krupnih razlika izmedu pojedinih autora kada su u pitanju obim i sadrzaj definis anja zadataka finansijske funkcije u preduzecima, Slobodno interpretirajuci misljenje brojnih autora," mog lo bi se zakljuciti da se zadaci finansijske funkcije u preduzecu prvenstveno odnose n a: pribavljanje novcanih sredstava potrebnih za normalno odvijanje poslovanja, uskladivanje dinamike priliva novcanih sredstava sa rokovima dospijeca obaveza regulisanje novcanih tokova i pracenje finansijskih odnosa i kontrolu upotrebe novcanih sredstava u kruznorn toku. U novije vrijeme se zadaci finansijske funkcije u preduzecima, prilokom teoretsk ih razmatranja kompleksne materije poslovnih finansija, razlicito tretiraju. Pojavljuju se slue ajevi gdje se u potpunosti ispusta materija zadataka finansijske funkcije? ili slucaje vi da se potencira to pitanje kao jedno od najslozenijih i najdelikantnijih i kao pitanje iza kojeg stoji velika odgovornost. Pitanje znacaja pojedinih zadataka finansijske funkcije, u p raksi i teoriji, mora biti u minimumu jednako ulozi finansijske funkcije koju ona vee ima u teori ji poslovnih finansija trzisne privrede. Zbog nepreciznosti definisanja zadataka finansijske funkcije mogu se pojaviti mn oge nepozeljnosti, kao sto su obavljanje poslova bez kontrole efekata, neodgovornost i nepreciznost u radu i s1. Jedan od zadataka finansijske funkcije jeste odrzavanje tekuce likv idnosti preduzeca, Finansijska funkcija preduzeca moze da izvrsi u potpunosti taj zadatak, ali naus trb racionalnosti upotrebe sredstava, uz drzanje velikih likvidnih rezervi. Cak i kad imamo slucaj da je odrzavana likvidnost uz potpunu racionalnost u koristenju finansijskih sredst ava, to ne znaci da rad te finansijske funkcije mozemo ocijeniti uspjesnim, jer ne znamo da li je odrzavanje te tekuce likvidnosti islo naustrb kontinuiteta poslovanja (npr. sredstva namije njena za nabavku novih materijala za poslovanje da su upotrijeblejna za izmirenje dospjelih obave za). Do istih zakljucaka mozerno doci kad uzmemo bilo koji drugi posao finansijske funkc ije u prduzecu, cak i kada posmatramo finansijsku funkciju kao cijelinu, ako joj nisu dati jasni zadaci. Samim aktom jasnog definisanja poslova, koji su predmet rada finansijske funkcij e, i konstatacijom

da sve te poslove obavlja finansijska funkcija, to ne znaci da ona izvrsava zada tke koje treba da im finansijska funkcija jednog preduzeca suvremene trzisne privrede. Sam akt cak i kvalitetno obavljanja svih finansijskih poslova ne znaci i automat ski da je finansijska funkcija i udovoljila suvremenim zahtjevima koji stoje pred njom. U principu, finansijska funkcija treba prvo da ima jesno precizirane zadatke, pa tek na osno vu tih zadataka da i definise poslove koji ce doprinijeti izvrsenju zadatka. Nakon toga, u svako m specificnom poslu koji ona obavlja, treba odrediti zadatke finansijske funkcije, ali istovremeno i jasno definisati zadatke finansijske funkcije kao cjeline u preduzecu. Normaln o da ova lepeza zadataka pretpostavlja njihovo potpuno prethodno usaglasavanje, zatim sihroniziranje po svim bitnim pitanjima zadataka finansijske funkcije. 7 Warren J. Kegecn: Globalni marketing, IVizdanje, 1990.god., str. 147. 8 Dr. R. tepstc: «Poslovne finanslle. (Zbornik radova), Informator, Zagreb, 1974.g od., str. 4 i 5. 9 DrJ. Rodic: «Poslovne tinanshe», Beograd, 1991.god.

Jasno definisanje zadataka finansijske funkcije u preduzecu je potrebno i radi o dredivanja mjesta i uloge finansijske funkcije u preduzecu, posebno radi ocjene da li posto jeca finansijska funkcija u preduzecima ima adekvaten tretman u odnosu na druge funkcije u preduz ecu, jer je cesto, zbog odnosa snaga u preduzecu, mjesto i uloga finansijske funkcije u preduzecu izrazito potcijenjena, rjede precijenjena. Za svaki posao koji ima kar akter finansijskog posla, potrebno je definisati konkretne, jasne zadatke, jer pola uspjeha finansi jske funkcije jeste u jasnom definisanju zadatka finansijske funkcije. Ovdje mislimo prvenstveno na jasnu konkretizaciju nisilaca tih zadataka, mjesta i vremena njihovog izvrsavanja, Ubijedeni smo da definisanje zadataka finasijske funkcije nije predmet nepotrebn osti ili suvisnosti u smislu administriranja, vee treba da je predmet strucnog prouca vanja i znacit ce uslov uspostavljanja veceg reda i odgovornosti u preduzecima kako bi finasijska funkcija sto uspjesnije ostvarila svoje ciljeve. Svako zanemarivanje znacaja definisanja zadataka finansijske funkcije u preduzecu, kao sto Cine neki autori, moglo bi nas udaljiti od svrisihodnosti normativnog reguIisanja odredenih aktivnosti u preduzecu. Jasno preciziranje zadataka finansijske funkcije rnoze biti od znacajne koristi za finansijsku funkciju preduzeca, jer takvo definisanje uslovljava i racionalno ko ncipiranje obima poslova finansijke funkcije koje ona treba da sprovodi, organizaciju rada finansijske funkcije i dr. Uspjesnost obavljanja poslova finansijske funkcije u preduzecu je zavisna ne sarno od toga da Ii te poslove obavlja finansijska funkcija iIi ne ka druga funkcija vee i od toga da li su i kako kvalitetno definisani zadaci finans ijske funkcije u obavljanju njenih poslova. Svaka funkcija u preduzecu ima svoje specificnosti, koje, u principu, ukazuje na to da svaka funkcija najuspjesnije izvrsava zadatke te funkcije ako su organizirani u okviru nje. Odredeni zadaci pojedinih funkcija se mogu obavljati u organizovanju druge funkc ije i to je u odredenim okolnostima racionalnije. Ponekad se moze desiti da se obavljanje sv ih, kao i dijelova finansijske funkcije pokaze opravdanijim u organizaciji druge funkcije u preduzecu. To mogu biti sarno izuzeci, jer najveci broj primjera pokazuje da se najuspjesni je i definisu i izvrsavaju zadaci ako se oni obavljaju u okviru organizacije finansijske funkc ije preduzeca, a ne u organizaciji neke druge funkcije.

Koncipiranje ovih zadataka odnosi se na poslove finansijske funkcije koji bi se trebali obavljati u organizaciji finansijske funkcije kao posebne poslovne funkcije u pr eduzecu, pri cemu zanemarujemo kako je u praksi organizirano vodenje tih poslova finansij ske funkcije. Preneseno na teren teoretskog razmisljanja, ogranicit cemo se sarno na razmatranje onih pitanja finansija koja se odnose na predmet poslovnih finans ija u preduzecu kao posebne metodske discipline. Time stvaramo i odredenu predmetnu po vezanost izmedu poslovnih finansija kao izrazite metodoloske discipline sa bogatom analitickom aparaturom i metodama poslova finansijske funkcije u preduzecu koji treba da budu primijenjeni i organizirani u posebnoj poslovnoj funkciji s nazivom fina nsijska funkcija. Kao i svaka funkcija u preduzecu, tako i finansijska funkcija ima vise svojih zadataka. Bilo bi nesvrsihodno nabrajati sve te zadatke za bilo koje pred uzece ili grupaciju preduzeca iz vise razloga, prije svega, zbog toga sto bi nas to dovelo u jedno opisivanje u kojem bi se izgubilo sto je to prioritetno, a i zbog toga sto bi se takav pregled tesko mogao odnositi i na dva preduzeca cak i iz iste djelatnosti, jer svako pre duzece ima svoje specificne, relevantne finansijske zadatke. Iz tih razloga pokusat cem o

uopstiti neke zadatke koji bi mogli biti svojstveni najvecern broju preduzeca, s tirn da to mogu biti sarno oni koji su i najbitniji za finansijsku funkciju. Svi ti zada ci se moraju posmatrati i uklapati u jedan zajednicki zadatak finansijske funkcije preduzeca, a to je obezbjedivanje optimalne dobiti i dovoljne likvidnosti, znaci moraju da budu u pozitivnoj funkciji stvaranja ukupne trzisne cijene preduzeca, Pridrzavajuci se prethodnog opredjeljenja da nam nije cilj da se daju bilo kakvi univerzalni recepti kako bi trebalo koncipirati definisanje zadataka finansijske funkcije u preduzecu i da cemo poku sati prikazati opravdanost koncipiranja tih zadataka jednog zamisljenog suvremenog tr zisno orijentiranog preduzeca, pokusat cemo da to sadrzi minimalne poslove koji ce obe zbijediti proucavanje i interpretaciju finansijskih informacija (njihovu analizu), utvrdiv anje optimalnog obima i strukture poslovnih sredstava i utvrdivanje optimalne kompozi cije izvora sredstava i to kroz maksimalno mogucih kombinacija izvora finansiranja, a sve s ciljem da finansijska funkcija, odnosno finansijsko upravljanje s njom d a maksimalni doprinos ubrzanju povrata ulozenih sredstava i stvaranju vece trzisne vrijednost i cijelog preduzeca. Suvremena teorija i metode koje se primjenjuju u finansijskom poslovanju, u stvari u finansijskom upravljanju, teze da pruze sto potpuniju nau cnu osnovu za donosenje racionalnih poslovno -finansijskih odluka (tekucih finansijs kih odluka i investicionih odluka). Suvremeno shvatanje zadataka poslovnih finansija se vise pomjera od tradicionaln og shvatanja 0 obezbjedivanju izvora finansiranja ka shvatanju zasnovanom na alokat ivnoj funkciji finansijskog upravljanja, tj. na alokaciji ogranicenih finansijskih izvora uz alternativne upotrebe sredstava radi ostvarivanja cilja funkcije. Jeda n od sustinskih, ako mozemo reci i zajednickih zadataka finansijske funkcije svakog preduzeca jeste da se tako organizira kako bi se sto potpunije, svrsishodnije i efikasnije primjenjivala naucno -teoretska dostignuca iz materije koja je premet proucavanja poslovnih finansija . U tom smislu finansijska funkcija jednog preduzeca bi i svoj uspjeh trebala da mjeri stepenom prakticne realizacije tih naucnih proucavanja u svom p reduzecu. U kojoj se mjeri to prucavanje prakticno ostvarilo u konkretnom preduzecu, to treba permanentno pratiti, proucavati razloge koji usporavaju tu realizaciju, is pitivati uslove koji mogu ubrzati tu primjenu. Pri tome ne smijemo zanemariti i opravdanu opreznost koja je prisutna kada je u pitanju prakticna primjena dostignuca u teo riji iz sfere poslovnih finansija, jer se kao rijetko u kojoj drugoj naucnoj disciplini ta primjenjivost direktno reflektira na materijalne posljedice. Preporucljivo je maksimalo korist iti

iskustva i dostignuca onih preduzeca koja su u primjeni pojednih pitanja teorets ki razmatranih u poslovnim finansijama ostvarila pozitivne rezultate, a posebno ta provjera iskustva treba da bude zastupljena kada se radi 0 materiji koja je jos nedovoljn o prakticno afirmisana. Ako bi pokusali graficki prikazati te relacije izmedu posl ovnih finansija, kao teorije i finansijske funkcije, kao mjesta gdje se prakticno real izira ta teorija, onda bi mogli te relacije prikazati ovako:

Finansijska funkcija Poslovne finansije konkretnog preduzeca Materija poslovnih finansija koja je teoretski dovoljno proucena, npr. Materija poslovnih finansija -finansijsko upravljanje posebno aktuelna, koja je vee strukturom sredstava, primjenjena, npr. -finansijsko upravljanje izvorima -upravljanje finansijskom sredstava strukturom sredstava itd. Materija koja je u intezivnoj fazi Materija koja je u fazi pripreme, teoretskog razmatranja, npr. npr. -finansijska signalizacia -upravljanje finansijskom -neizvjesnost u poslovanju i strukturom preduzeca itd. rizici itd. Nas ovdje interesira utjecaj prakticnih dostignuca u finansijskoj funkciji na te oriju poslovnih finansija. 3.4.1. Zadaci finansijske funkcije peudzeca na iznalaienju adekvatne organizacije finansijske analize i efikasnog finansijskog informisanja Osnovni zadatak ovih analiza koje treba adekvatno organizirati jeste da se omogu ci na bazi tih analiza i efikasno informisanje. Zadrzavamo se sarno na potenciranju zn acaja analiticke interpretacije raspolozivih informacija, na bazi kojih se mogu donositi relevant ne ocjene 0 postojecoj finasijskoj poziciji preduzeca i finansijskom uspjehu preduz eca i 0 potrebi prosirenja poslovanja preduzeca i nuznosti obezbjedenja dodatnih izvora finansir anja. Takve informacije se nalaze u periodicnim bilansima stanja iii uspjeha, kao i sp ecijalno organiziran izvjestajima 0 tokovima finansijskih sredstava." 3.4.2. Zadaci jinansijske junkcije na unapredenju jinansijske signalizacije Ovdje se prakticno radi 0 tome da se pronadu sto objektivniji, efikasniji i kvaI itetniji osnovi i postupci za prikupljanje neophodnih i drugih informacija na bazi kojih bi mogli valjano donositi odredene relevantne finansijske odluke u preduzecu. One su bitne ne sar no finansijskom menadzmentu preduzecu vee i potencijalnim investitorima u vrijednosne papire, te drugim imaocima uloga u nase preduzece (kao sto su kupci, dobavljaci, zaposle ni). Prisutne su razlike u informisanju i u takvim okolnostima je delikatno donositi

znacajne odluke, kao sto su odluke 0 ernisiji vrijednosnih papira, odluke 0 politici divi dendi, odluke 0 investiranju u imovinu, odluke 0 politici nabavke i prodaje i mnoge druge znacaj ne za korporacijsko restrukturiranje. Na osnovu istih informacija mogu se donositi i donose se razli cite 10 D. Krasulja: «Poslovne finansiie», str. 10., Beograd, 1992.god.

odluke za rjesavanje iste materije, istih problema. Odredeni kosturi koneepeijsk ih zamisli se, kao inteneije iii zelje jedne finansijske politike, cesto unaprijed definiraju i onda se nastoji takve zelje ukomponovati u projieiranu finansijsku poIitiku, neovisno od ocekivanih in formaeija. Npr. uprava pruduzeca zeli prikazati uslove koji ce dovoditi do povecanja eijene dioniea, u kom smislu se ubuduce nastojati tako opredjeljivanje sto potpunije dokazivati i opravdavati. Drugim rijecima, pri obuhvatnosti, proejenjivanju i interpretiranju finansijske signalizaeije i njenih ucinaka, mora se voditi racuna 0 svim prethodnim, a i drugim okolnostima. Finansijski menadzrnent je duzan znati i koneepirati i sprovoditi vitalnu strate gijsku poIitiku unutar korporaeije, politiku kako ce obezbijediti stvaranje vrijednosti. Da bi t o maogao raditi, finansijski menadzmet mora znati npr. koju zaradu dobavljaci kapitala za htijevaju od preduzeca, jer ukoIiko on to unaprijed ne zna, desit ce se da se nece donosit i pravilne odluke 0 kupovini, sto ce se odraziti i na ejelokupno poslovanje preduzeca, a ne minovno to ce i dovesti da preduzece dode u finansijske teskoce ili pod stecaj. Ako fina nsijski menadzment poznaje npr. te zahtjeve dobavljaca kapitala, on ce, drzeci se te osj etljive ravnoteze u toku ejelokupnog proeesa odlucivanja, pokusati ako bude neophodno, rijesiti to pitanje nedostajuceg kapitala i peko nacionalnih graniea, odlucivat ce se i za k upovinu strane valute i dr. oblike kako bi obezbijedio najbolju cijenu kapitala. Zadaei finansijske funkcije preduzeca po pitanju finansijske signalizacije, kao jednom suvremenom i nedovoljno proucenom sektoru, moraju sadrzavati, ako je neophodno, i odredena detaljna upustva kako ce se ti zadaci i realizirati, kako ce se vrsiti selektira nje finansijskih podataka koji ce sluziti kao osnova svake pojedinacne znacajne odluke koju predu zece namjerava donositi. Npr. ako se radi 0 donosenju finansijske odluke 0 uspostavljanju poslo vnih odnosa sa nekim znacajnim novim poslovnim partnerom, tada se pri ocjeni njegovog boniteta posebno mora proejenjivati njegovo buduce finansijsko poslovanje, u kom smislu j e neophodno poznavati unaprijed koji su to podaci koji se moraju obezbijediti, kao i to po k ojoj ce se metodi proejenjivati poslovanje tog buduceg partnera (da li ce biti upotri jebljena npr. Metoda staticke tehnike iii Metoda visestruke diskriminatorske analize iii tzv. ZETA model (poznat kao Altmanov model) ili model na temelju toka novea (poznat kao CEB mode l). Bitno je znati unaprijed sustinu finansijske signalizaeije i po pitanju da li ce se ta provjera boniteta vrsiti organizovanjem vlastitog istrazivanja boniteta iii koristenjem iskustva d

rugih dobavljaca iii posredstvom banaka ili speeijaliziranih ageneija za to poslovanje. Finansijska signalizaeija ima znacaj u interpretaeiji kvaliteta dostupnih inform aeija, npr. o nasern poslovnom partneru. UkoIiko jedan od tih nasih poslovnih partnera (A), koji je i nama interesantan kao poteneijalni izdavalae dioniea koje namjeravamo kupiti, la nsira odredene informaeije 0 svome poslovanju koje su i nama dostupne, kako se postaviti prema tim informaeijama. Konkretno, jedan dio je i 0 relativno visokoj dividendi i dioniea ma i 0 usitnjavanju dioniea. Kako tumaciti te signale koji dolaze do nas od toga poslovnog partnera: da li se te informaeije mogu shvatiti kao realne buduce zarade, da li ih tretirati kao stvarno poteijenjene dioniee tog preduzeca (A), kao sto t o preduzece i objavljuje, da li tumaciti kao sastavnim dijelom odredenih taktickih poteza, pa cak i zavara vanja, da li ih tumaciti kao satavnim dijelom daljnjih aktivnosti koje treba poduzimati na ispitivanju tog partnera, da li itd.

Ukoliko nemamo odredene stavove, moze biti nepozeljnih lutanja, nepotrebnih ocje njivanja i dr. Da bismo sto bolje predocili slozenost, delikatnost, a i znacaj finansijsk og signaliziranja, posluzit cemo se jednim primjerom," u stvari, zadatkom koji je dat. Le Pomme de Terre Company ostavrila je nedavno znacajan uspjeh buduci da je Braz il dao velike narudzbe krompira. Ne ocekuje se da bi se ovaj posao ponovio u buducn osti, i Le Pomme de Terre raspolaze viskom sredstava od sest miliona dolara. Preduzece z eli ova sredstva razdijeliti putem iskupa dionica. Trenutno ima 2,400.000 emitiranih dio nica, a trzisna cijena po dionici iznosi 25 $. Preduzece zeli iskupiti 10 posto svojih dionica, ili 240.000 dionica. a) Uz prepostavku nepostojanja signalizacijskog efekta, po kojoj bi cijeni dioni ce, preduzece trebalo ponuditi iskup? b) Koliko ce ukupno preduzece razdijeliti kroz iskup dionica? c) Ukoliko be preduzece, umjesto dionica, sredstva razdijelilo putem novcanih di vi dendi, koliko bi iznosila cijena po dionici nakon razdiobe? (Zanemariti porez) Odgovori: (S x Pc) a) P * = (s-n) (2,400.00 x 25$) P" = =27.78$ (2,400.000-240.000) b) 240.000 x 27,78 =6,667.200$ c) 6,667.200$/2,400.00 dionica =2.778$ novcane dividende Cijena dionice nakon dividende =25$ -2.778$ =22.222$ Ukoliko je prisutno znacajno interesovanje za iskup dionica od njihovih vlasnika , to nam moze i treba da posluzi kao pozitivan signalizirajuci efekat. Drugim rijecima, t akva signalizacija se moze s vecim stepenom realnosti tumaciti i kao znak realnog buduceg dobrog poslovanja tog preduzeca.

3.4.3 Zadaci finansijske funkcije na unapredivanju finansijskog menadimenta u preduzecu Kada smo razmatrali sustinu savremenih poslovnih finansija, istakli smo koja su to pitanja koja obavljaju savremene poslovne finansije, te da se sustina moze svesti i na p itanja vezana za finansijski menadzment. Zadatak finansijske funkcije preduzeca jeste da se 11 James C. van Horne: Isto dielo, str. 382.

angazira na iznalazenju sto adekvatnijih vjestina i sposobnosti u ostvarivanju p roucavane materije u poslovnim finansijama. U sustini, te vjestine se i odnose na finansij ski menadzment, Najbolji finansijski rezultati se postizu u onim preduzecima koja su najdalje ot isla u primjenjivanju naucno -teoretskih saznanja iz oblasti poslovnih finansija. Sta to znaci? Zadrzat cemo se sarno na potenciranju jedne suvremene slozene problematike koja se odnosi na neizvjesnost u poslovanju, procjenjivanju rizika i poduzimanju mjera za ublaz avanje posljedica od tih rizika. Ta problematika je prisutna gotovo u svim preduzecima. Nisu ni teoretski adekvatno razradeni postupci i nacini za rjesavanje te slozene i delikatne probl ematika. To ne znaci da se nije i u teoriji i u praksi relativno dosta postiglo. Treba da se rukovodimo uporedivanjem s preduzecima koja su na tom sektoru ucinila najvise, a to su, u p rincipu, ona koja su toj problematici posvetila paznju, pa su u tom smislu i formirana po sebna odjeljenja i posebni strucni menadzrnentski timovi zaduzeni iskljucivo za prouca vanje neizvjesnosti u poslovanju i definisanje potencijalnih rizika, kvanticiranju tih rizika i predlaganje konkretnih mjera i aktivnosti da se posljedice nastanka rizika svedu na sto manj u mjeru. Preduzeca bez dobro organziranog i razradenog finansijskog menadzmenta su hendikepirana u konkurenciji i u ostvarivanju veceg profita. Da bi u takvim preduzecima izosta la mogucnost efikasnijeg i potpunijeg djelovanja npr. dopunskog dionicarskog kapita la na finansijski menadzment, mora se obezbijediti minimalna profitna stopa kao i dosa d. 3.4.4 Zadaci finansijske funkcije na uspostavljanju i odriavanju discipline u preduzecu Finansijsko rezonovanje u preduzecima, posebno njegova svakodnevna primjena u ra du, nije prolaznog karaktera. U zemljama zavidne tradicije djelovanja finansijskog t rzista, problematika finansijskog razmisljanja je stalno aktuelna. Finansijska trzista se stalno usav rsavaju i na tim trzistima se intenzivno pojavljuju novi " finansijski proizvodi". Pravo vremeno savladivanje novih dostignuca u poslovnim finansijama moze da bude i profitabila n posao za preduzece. Za takvo primjenjivanje finansijskog rezonovanja postoji i jedna s pecificnost koja je svojstvena finansijskoj funkciji, a to ja da se novcani tokovi (ili goto vinski ili u nenovcanom obliku) ticu svih funkcija u preduzecu, tako da npr. pitanje odrzavanja likvidno sti nije sarno problem finansijske funkcije vee svih funkcija u preduzecu. Kvalitet potrebe za primjenjivanje finansijskog razmisljanja je sustinski zavisan od:

realne raspolozivosti sa suvremenim teoretskim i prakticnim dostignucima na sekt oru poslovnih finansija, sposobnosti kadra u finansijskoj funkciji preduzeca da moze pratiti ta slozena d ostignuca i tumaciti ih, kao i to da zna svrsihodno selektirati ta dostignuca, njene materijalno -tehnicke osposobljsnosti da moze organizirati taj rad (AOP) opcenito, posebno finansijski sistem upravljanja, vee stvorene klime u preduzecu da se primjenjuju najsuvremenija dostignuca u sva kom poslovanju, podrske upravnih i poslovodnih struktura u preduzecu, posebno u smislu osposoblj avanja finansijske funkcije za te poslova, a i odredene obaveznosti odredenih struktura, kadrova da se permanentno dopunski obrazuju. Posebna grupacija zadataka finansijske funkcije u ovoj skupini tzv. pripremnih a ktivnosti odnosi se na njeno osposobljavanje za odrzavanje finansijske discipline, prvenst veno u smislu organizovanja rada u finansijskoj funkciji. Aktuelno je pitanje osposoblj enosti da

obezbijedi jedinstveno i pravovremeno tumacenje odredenih najslozenijih propisa i s1. Finansijska funkcija ima zadatak da sto jasnije definise odredene relevantne finansijske poj move, posebno one po kojima postoje odredene i teoretska i prakticna razmimoilazenja, kao sto je npr. pojam sta su trajna obrtna sredstva, sto obuhvataju dugorocno ve zana sredstva itd. Normalno da se od finansijske funkcije ne trazi da da koje je misljenje naj opravdanije iIi da da kriticki osvrt na pojedina aktuelna razna misljenja, vee se trazi od n je da da zvanicno tumacenje 0 svim pitanjima cije razlicito interpretiranje u preduzec u moze izazvati nepozeljne posljedice. Ona moraju biti u vidu uputstava koja ce tacno navesti st a obuhvataju dugorocno vezana sredstva, da Ii ce obuhvatiti osnovna sredstva i stalna trajna obrtna sredstva i dr. kategorije dugorocno vezanih sredstava, kao sto su razni oblici d ugorocnih finansijskih plasmana, dugorocnih robnih plasmana, ili ce ta dugorocna vezana sr edstva obuhvatiti sarno osnovna i trajna obrtna sredstva, ili sarno osnovna sredstva. O vakvo uputstvo treba da otkloni sve sumnje i dileme. Svako nejasno definisanje takvih i s1. pit anja moze da izazove razlicito prikazivanje i interpretiranje pojedinih finansijskih stanja i promjena i da ima ozbiljne reperkusije na finansijsku disciplinu u preduzecu. Realno je prihvatljivo rjesenje da se pod dugorocno vezanim sredstvima smatraju: osnovna sredstva, trajna obrtna sredstva, dugorocni finansijski plasmani, dugorocni robn i plasmani i svi ostali vidovi dugorocno vezanih sredstava. Ne ulazeci u opravdanost razlog a sto pojedini autori npr. iskljucuju trajna obrtna sredstva iz pojma dugorocno vezani h sredstava, smatramo da su svi ti razlozi od manjeg znacaja u odnosu na propust koji bi napr avili kada bi iskljucili trajna obrtna sredstva iz dugorocno vezanih sredstava. To iskljuci vanje bilo bi sterno i stvorilo bi defektnost u utvrdivanju dugorocne finansijske ravnoteze u preduzecu. Pri ovim i s1. tumacenjima ne smijemo zanemariti zvanicni Kodeks racunovodstveni h nacela i standarda FBiH. Uz razmimoilazenje 0 tretmanu dugorocno vezanih sredstava, postoji i niz drugih nejasno definisanih pojmova, od kojih smo mi vee spomenuli sarno pitanje trajnih obrtnih sredstava (TOS). U pojedinim zemljama se cak i propisima definise sta se podrazu mijeva pod pojmom TOS, ukazuje na postojanje ozbiljnih razmimoilazenja 0 tom pitanju i opasnosti koje mogu proizici iz takvog razmimoilazenja. S obzirom na teoreticare ove problematike pod trajnim obrtnim sredstvima treba podrazumijevati vrijednost min imalnih zaliha, to sigurno nece pogrijesiti ni odgovorni za sprovodenje ovog tumacenja n

azivajuci ih tzv. zeljezne zalihe, a koje predstavljaju vrijednost zaliha materijala, polu prizvoda, sitnog inventara, zaliha nedovrsene proizvodnje i zaliha gotovih prizvoda neopho dnih za udovoljavanje urednih ugovorenih isporuka. To su opcenito one zalihe bez kojih nema kontinuiteta poslovanja, au stvari, vrijednosti koje se bitno ne mije njaju, pa se kao takve moraju i finansirati iz dugorocnih izvora sredstava. Prisutna je i grupacija sredstava pod nazivom kratkorocno ulozena sredstva osnovne djelatnosti preduzeca , pod kojim pojmom treba podrazumijevati sva plasirana na rok do jedne godine. Finansi jska funkcija ima zadatak da u ovom, nazvanom pripremnom periodu, definise sve one po jmove Cija bi primjena zbog opasnosti od razlicitih pristupa mogla prouzrokovati nepoz eljne posljedice, odnosno da bude spremna dati zadovoljavajuce i zvanicno tumaccnje i drugih pitanja za koja se pokrene takav zahtjev, kako ne bi doslo do nepozeljn ih razmimoilazenja i dilema u tekucem poslovanju. Ovakvo tumacenje ima posebnu svoju tezinu u preciziranju zadataka finansijske funkcije u odrzavanju dugorocne finansijske stabilnosti u smislu obaveznosti odrzavanja odredene ravnoteze izmedu date kategorije sredst ava i odgovarajuce grupacije izvora sredstava.

Posebna skupina zadataka finansijska funkcije se odnosi na pravovremenu pripremu za davanje tumacenja i primjenu odredenih propisa i s1. koji se odnose i na finansi jsku funkciju. Tu nema recepta za diferenciranje propisa po kojima treba davati detaljnija tuma cenja ili uputstva za sprovodenje. Prepusta se svakom finansijskom rukovodiocu da sam ocij eni po kom propisu ce trebati odmah po njegovom objavljivanju organizirati davanje tuma cenja i uputstava (bilo da to radi sarna finansijska funkcija ili da inicira tu izradu z ajedno sa pravnom, komercijalnom ili nekom drugom funkcijom). Pravovremeno strucno pripremljeno tumacenje i uputstvo ne sarno da obezbjeduje f inansijsku disciplinu u preduzecu ( da se zna red, da nema lutanja, cekanja, razlicitog pri mjenjivanja i s1.) vee istovremeno moze da bude i finansijski unosan posao (nacin obracunava nja, placanja poreza, carina, kamata, zatim nacin placanja doprinosa odredenim papiri ma koji se ne mogu pojaviti kao konvertibilni na trzisru). Inventivnost i kreativno st u iznalazenju adekvatnih rjesenja u placanju odredenih obaveza, cak i po ovim osnovama, mogu d a budu i zavidno materijalizirani ako se obuhvati siri krug zainteresiranih. Ogrom an je broj deviznih stedisa bivse Jugoslavije koji ne mogu da realiziraju svoju stednju kod banaka. Ima spremnosti odredenih banaka da pomognu tim privatnim stedisama. I drzave bivse J ugoslavije morale bi biti vise zainteresirane za rjesavanje tog problema. Uz dobro smisljen u i organizovanu akciju moze se u takvom ambijentu pokusati to rjesavati ne ocekujuci neka genera lna rjesenja. Primjera radi, ako neko preduzece iz BiH kupuje znacajne kolicine robe iz Slovenije, a njena banka ima obaveze prema deviznim stedisama iz BiH, tada taj k upac moze pripremiti organizovanje otkupa tih deviznih prava od deviznih stedisa iz BiH, u z odredenu cijenu u ocekivanju bilateralnih drzavnih dogovora i s tim pravima, bar s odrede nim procentom, placati namjeravanu kupovinu iii s tim pravima da moze platiti jedan procentualni dio obaveza prema drzavi (poreze, doprinose). Navedeni zadaci mogu doprinijeti jacanju finansijske discipline u preduzecu, a i stovremeno da budu i od znacaja za buduce poslovanje preduzeca, odnose se na pripremanje tu macenja za primjenu pojedinih metoda, nacina, principa, kriterija u radu i s1. Svaki fin ansijski rukovodilac, cijeneci specificne buduce uslove poslovanja svog preduzeca, treba da se opredijeli kada ce i u kojim slucajevima pripremiti odgovarajuca tumacenja iIi u pustva koja osiguravaju standardno finansijsko poslovanje u preduzecu. U praksi smo uvijek s

uceljeni sa dilemom koju je metodu u datom trenutku najbolje upotrijebiti, npr. kod utvrd ivanja efikasnosti investicija, utvrdivanja potrebnih obrtnih sredstava, finansijskog p laniranja ili kod finansiranja i s1. Nije dovoljno primijeniti neku najkomplikovaniju metodu o cjena efikasnosti dugorocnog ulaganja, vee je potrebna veca strucnost i umjesnost kada i u kojoj s ituaciji je najopravdanije primijeniti odredenu metodu. Za ocjenu efikasnosti investiranj a postoji na raspolaganju vise metoda i svaka od njih ima svoja dobra i losa svojstva, ali je nepoznanica kada ce i u kojoj situaciji i u kojoj mjeri ta pojedina svojstva doci do izrazaj a. Opravdanost za primjenu pojedinih tih metoda je cesto i u opstoj finansijskoj si tuaciji preduzeca kao investitora ili u stepenu razvijenosti trzista kapitala ili u zvanicnoj fina nsijskoj regulativi zemlje i s1. Nekada je npr. zbog konkuretnih razloga opravdano insist irati da se imperativno primijeni tzv. Metoda brzine povrata ulozenih sredstava uz neku drug u metodu (trazen proizvod iz tehnologije koja ce brzo biti zamijenjena novom), iIi metoda u kojoj ce doci do punog izrazaja realne duzina upotrebljivosti opreme u koju se ulaze, a p osebno i upotrebljivost poslije isteka njenog tehnickog vijeka trajanja. To ce biti vazno za preduzeca koja su finansijski relativno slaba i koja zele nabaviti opremu u cijoj proizvod nji u proslosti nisu evidentirane znacajne tehnoloske inovacije. Finansijski rukovodilac je duza n u interesu ne sarno obezbjedenja unutrasnje finansijske discipline i soecificne finansijske situaci

je preduzeca da propise koja ce se od mnogih metoda primjeniti, tako da to bude dio unutrasnje discipline i tehnologije rada u preduzecu, obaveza za one koji namjeravaju radit i investicione projekte. Uz mogucnost primjene ne sarno vise metoda ima i vise mog ucih finansijsko -strateskih opredjeljenja, kriterija, pristupa, principa u radu i sl. Zadaci fin ansijske funkcije na podrucju dugorocnih ulaganja su da, po svim tim slucajevima, ukoliko postoje razlozi, pripremi odgovarajuce selektiranje, tumacenje 0 izboru onog sto ce prim jenjivati, a u narednom sektoru zadataka finansijske funkcije bit ce rijrci 0 objesnjenju e lemenata koji mogu biti osnov za ovaj izbor. 3.4.5. Zadaci jinansijske funkcije preduzeca na koncipiranju jinansijsko-strateskib opredjeljenja Posluzicemo se izrekom Lkobinsona" "teorija je kutija s alatom". Nairne, usudili bi se tu dobru izreku primijeniti za definisanje sadrzaja zadataka finansijske funkcij e na ovom sektoru djelovanja, tj. primijeniti je u smislu da je ova grupa zadataka finansijske fun kcie kutija u kojoj se nalazi vise realno primjenjivih opredjeljenja, normativa, kriterija i dr. proracuria, pravila koja su pripremljena da mogu biti upotrijebljena po potrebi. oSto znaci, da bi tu simbolicnu izreku mogli ovdje upotrijebiti u smislu da finansijska funkcija t reba ovu fazu njenih zadataka da interpretira kao «kutija» odredenih opredjeljenja, normativa, kri terija i dr koji ce sluziti kao bitna polazista u daljnjoj razradi i radu finansijske f unkcije u preduzecu, Unaprijed postavljanje normi ili standarda jeste uslov kvalitetnog finansijskog analiziranja, bez kojeg ne mozemo donositi valjane ocjene i zakljucke 0 odrzavanju postojeceg finansijskog stanja i njegove tendencije. Za potrebe analitickih interpretacija svako preduzece prema svojim specificnostima moze da bira neke od unaprijed poznatih standarda, s tim da se oni moraju unaprijed odabrati i planirati kako bi analiticka interpret acija po tim standardima bila sto kvalitetnija. Ti standardi" mogu biti, prema slobodnoj inte rpretaciji: standardi koje sam analiticar kreira na osnovu svog dugogodisnjeg iskustva, raci o brojevi i procenti iz poslovanja preduzeca u proslosti, zatim racio brojevi i procenti oda branih najprogresivnijih i najboljih firmi u grani, racio brojevi i procenti utvrdeni na bazi informacija iz tekuceg poslovanja koji su korigirani za ocekivane promjene u planskom period u i racio brojevi i procenti grane kao cjeline kojoj i to preduzece pripada. Ovu grupu zadataka finansijska funkcija mogla bi definisati kao zadatke finansij ske funkcije u kreiranju odredenih, mogli bi ih nazvati optimalnih opredjeljenja, normativa i kriterija.

Pod pojmom " optimalni " podrazumijevamo opredjeljenja,normative i kriterije koj i ce rezultirati iz proucavanja konkretnih uslova, uslova do kojih se doslo pretho dnom obrazlozenim upoznavanjem suvremenih teoretskih i prakticnih dostignuca i realnih procjena onog sto se moze i zeli postici izradom tih opredjeljenja, normativa i kriterija . Ovo treba da bude sto jasnije kako bismo olakasli postupak izbora konkretnog najboljeg opredj eljenja, pravila, metoda, kriterija od vise pripremljenih koji se realno mogu primjenjiva ti u preduzecu u uslovima koji se ocekuju u planskom periodu. Izabrana najbolja rjesenja, opredjeljenja, postala bi strateski rnoguca finansij ka opredjeljenja, koja bi sluzila za izradu finansijske politike preduzeca i za njenu konkretizaci ju u formi finansijskih planova. U strateskim opredjeljenjima definisala bi se ona opre 12Joseph Schumpeter: «Poviiest ekonomskih analiza», knjiga I, Informator, Zagreb 197 7.god., str. 14. 13D. Krasulja: «Poslovne flnanslie», Beograd, 1992.god., str. 53.

djeljenja preduzeca na sektoru finansijskog poslovanja koja se mogu okarakterisa ti kao kljucna i ona se kao takva dalje detaljnije razraduju u finansijskoj politici pr eduzeca i finansijskim planovima. Kreator pocetnih opredjeljenja mora biti finansijska funkcija i njen rukovodilac , s tim da se pocetna opredjeljenja prije nego budu razradena u finansijskoj politici i une sena u finansijski plan, a u daljnjoj proceduri, sirokom i serioznom strucnom raspravom poslovodnih i upravnih struktura, po potrebi, dopunjuju, mijenjaju, dok ne dobiju definitivn i sadrzaj i formu i kao takva postanu strateska finansijska opredjeljenja. To nisu detaljni finans ijski pokazatelji kojima treba teziti, vee grubi okviri buducih ponasanja radeni za konkretne uslo ve tog preduzeca, Oni su kao takvi i obavezujuci u daljnjem radu i razradi finansij ske politike preduzeca, Osnovni smisao grubog utvrdivanja i usvajanja kao obavezujucih jeste da se obezb ijedi kvalitetan rad i olaksa neposredno izvrsavanje poslova i stvori neophodan red u radu, a time i veca finansijska disciplina, a sve u koncipiranom cilju da se da maksimalni do prinos povecanju trzisne vrijednosti preduzeca i odrzavanju «dovoljne» likvidnosti u poslovanju. Neka ce preduzeca smatrati da su za njih najprioritetnija npr. opredjeljenja koj a se odnose na problematiku raspodjele buduceg neto dobitka, a druga da je to i opredjeljenj e koje regulise potrebu odrzavanja minimalnih likvidnih sredstava ili granicu buduceg zaduzivanj a itd. U takvom kontekstu mogu se posmatrati slijedeci primjeri mogucih relevantni h opredjeljenja, koja su i finansijski strateski ciljevi preduzeca: da se finansiranje razvoja maksimalno zasniva na koristenju pozajmljenih sredsta va, da se trajna obrtna sredstva (TOS) finansiraju iz dugorocnih izvora, da se rocna struktura vezanosti sredstava pomjeri ka kratkorocnim sredstvima, da se buduca nabavka opreme realizira u «leasing» aranzmanima, da se rocna struktura izvora sredstava pomjeri u korist dugorocnih izvora, da buduci razvoj poslovanja bude u direktnoj zavisnosti od rasta profita, da se vlasnicka struktura izvora sredstava poboljsa za pet poena u korist vlasti tih izvora, u izvrsavanju buducih poslova mora se obezbijediti minimum 20 posto profita od prodaje,

da se iz raspodjele neto dobitka obezbijedi 30 posto za akumulaciju, da obim ukupnih buducih zaduzivanja ne moze biti veci ad procenta povecanja prom eta, da se buduci razvoj ostvaruje bez novih zaduzivanja, da se minimalni iznosi likvidnih sredstava moraju smanjiti za 20 posto, da u strukturi vrijednosnih papira treba povecati ueesee onih s fiksnim prinosom itd. Finansijska strateska opredjeljenja u svojoj osnovi zavise od specificnih uslova preduzeca i ona cak mogu biti definisana i kao gotovo prezivljavanje, reduciranje poslovan ja ili preorijentacija u radu. Postojanje finansijskih normativa ima visestruko znacenje za unapredivanje finan sijskog poslovanja preduzeca, a i za preduzece. To je put ka stvaranju kvalitetnih osnov a za unapredenje finansijskog poslovanja u preduzecu, za stvaranje objektivnih osnova za ocjenjiv anje ostvarenih rezultata poslovanja finansijske funkcije i stvaranja kvalitetnijih u slova za unificiranje odredenih finansijskih standarda. 410 ,

To je i jedan od preduslova da se organizira upravljanje finansijama u preduzecu . Izrada ovih normativa mora biti predmet strucnog proucavanja koja ce se zasnivat i na: odredenim vee postignutim teoretskim saznanjima, na ostvarenim rezultatima slicnih preduzeca, na dosadasnjim iskustvima u preduzecu, na procjenama proslih, sadasnjih i buducih dogadaja. Podaci u ovako izradenim normativima podlijezu odredenoj standardnoj mjeri kvali teta, ti normativi moraju imati nezaobilazna obiljezja ugradena u dimenzije predmetnog no rmativa: znacajnost, vjerodostojnost, uporedivost, jasnocu i obaveznost. Znacajnost normativa je obiljezje njihove korisnosti, jer utjecu na pozitivno po nasanje njihovog izvrsioca, fakticki na poboljsanju njihovog odnosa prema predmetnom poslu i vazn osti tih normativa s gledista njihove sposobnosti da potvrde ili da pruze korektivne elemente. Ukoliko se pokaze puna opravdanost da se radi odredeni finansijski normativ, tad a slijedi njegova izrada na osnovama koje ce dati finansijske normativne okvire kojima ce se vjerovati, prvenstveno u smislu da se u te normatine ne moze sumnjati da su zasnovani na na mjernim ili nenamjernim greskama. I najbolja ocjena vaznosti znacaja nekog normativa ne moze umanjiti nepouzdanost koja se moze javiti. Ako je finansijski normativ koef icijenta optimalne likvidnosti zasnovan na procentu rizika od dva posto, u smislu da se v rijednosni papiri nece moci unovciti zbog nelikvidnosti duznika, a da se pouzdano zna da je taj rizik daleko veci, tada ce za preduzece biti neodgovorno, nesmotreno i neprimjereno da u koeficijentu optimalne likvidnosti prikazuje manji rizik nego sto se on moze postici, jer se zna da su kljucni duznici vee duze vrijeme u teskoj finansijskoj situaciji. Finansijski normativi, koji su ocijenjeni kao vazni i da postoje realni uslovi d a budu pouzdani, treba da budu uporedivi sa adekvatnim ostvarenim finansijskim rezultatima u pred uzecu i sa podacima drugih slicnih, relevantnih preduzeca. Kvalitet takve uporedivosti jeste i u tome da se procijeni relativna vrijednost podataka kroz tokove procesa, a sve s krajnjom namjerom da se sto bolje procijeni relativna finansijska pozicija preduzeca, din amika uspjesnosti i pravci promjena finansijskog polozaja preduzeca, Bitna znacajka finansijskih normativa treba da bude i njihova jasnoca, To pretpo stavlja da

korisnici finansijskih normativa vee posjeduju dovoljno znanja iz materije koja je predmet konkretnog finansijskog normativa i da su dovoljno motivirani za detaljnije prou cavanje tih normativa. To se ne smije mijesati s pojmom simpIificiranja koje bi islo na stet u kvaliteta. Umjesnost je znati postici maksimalni stepen razumljivosti, posebno kada se radi 0 izradi kompleksnih i cesto tesko potpuno shvatljivih finansijskih normativa. Finansijski normativi, koji inkorporiraju specificna finansijska strateska opred jeljenja, jesu i predvidanja i procjenjivanja niza bitnih okolnosti od kojih ce zavisiti v isina kvantificiranih podataka i drugih cinjenica relevantnih za identificiranje i buducih trendova pr eduzeca, njegove prilagodljivosti i uspjesnost. I pored maksimalno poduzetih perfektnosti u radu kod izrade finansijskih normativa, one su suocene sa rizikom da ne budu ostvarlj ive ili

da budu olako «prebacene». Preporucljivo je unaprijed im dati snagu, interne obavezn osti i ukazati na okolnosti koje mogu prouzrokovati odredene rizike i predvidjeti dodat ne mjere i aktivnosti za suzbijanje tih rizika, pa i preporuciti samoinicijativnost izvrsil aca s ciljem suzbijanja nepozeljnosti. Koji ce to finansijski normativi biti utvrdivani, zavisi od konkretne situacije preduzeca i procjene kojim finansijskim normativima treba dati vaznost. Preduzece koje ima aktuelne probleme iIi se nazire da ce se pojaviti po pitanju finansijske stabilnosti prouzrokovane cestim pojavama problema u izmirenju dospjelih obaveza i pojavama da se te izmiruju s relativno visokim troskovima finansiranja, tj. uz v isok finansijski rizik, teziste ce usmjeriti na utvrdivanje finansijskih normativa koji ce obezbj edivati umanjivanje tezine problematike urednog izvrsavanja obaveza i smanjivanje finans ijskog rizika. Takav odnos cesto je svojstven za preduzeca koja u strukturi sredstava imaju pre tezno ucesce osnovnih sredstava u ukupnim poslovnim sredstvima. Teoretski gledano, ne znaci da je i jedino ispravno rjesenje, dijagnoza «lijecenje» ovih pojava jeste u jacanju vlastitog kapitala u ukupnoj strukturi kapitala pred uzeca. Ako jeste, tada ce i finansijska funkcija pri izradi finansijskih normativa stru kture pasive predvidjeti veci procenat ucesca vlastitog kapitala nego sto je ostvaren u dosad asnjem poslovanju, stirn da to mora biti praceno detaljnom dokumentacionom osnoYom, tacno predvidenim mjerama i aktivnostima koje treba preduzeti u datom periodu i s1. U dokumentacionoj osnovi moraju se racunski dokazati varijanta kretanja od nosa stope prinosa na ukupna poslovna sredstva i cijene pozajmljenih kapitala zavisno od promjene vlasnicke strukture izvora sredstava. Kada su u pitanju izrade, utvrdivanje specificnih finansijskih normativa, kao od redenih i finansijskih strateskih opredjeljenja, moraju se stalno imati u vidu i bitna svo jstva proucavanih pojava i odnosa i zeljena opredjeljenja, kao sto su: sva sredstva i izvore sredstava potrebno je svrstati u odredene grupacije zavisn o od finansijskih efekata razlicitih faktora koji su relevantni sa stanovista njihovo g utjecaja na finansijsku snagu u preduzecu. To znaci da sredstva i izvori sredstava imaju razlicite uticaje na finansijsku snagu preduzeca, kao i to da se ne moze utvrdit i finansijsko stratesko opredjeljenje ukupnih sredstava i izvora sredstava. za svaku tako utvrdenu specificnu grupaciju neophodno je jasno definisati sta se

zeIi postici odredivanjem finansijskog strateskog opredjeljenja u toj grupaciji, stirn da osnovni cilj mora biti usmjeren ka postizanju pozitivnog djejstva na finansij sku snagu preduzeca, s time i na ukupnu vrijednost preduzeca, finansijska strateska opredjeljenja se rade sarno za odredeno vrijeme, nisu traj nog karaktera i moraju se stalno prilagodavati stvarnim promjenama koje imaju presud nog znacaja pri realizaciji tih finansijskih normativa, na izradi finansijskih strateskih opredjeljenja moraju se angazovati eksperti ko ji ce znati procijeniti relevantne okolnosti u kojima ce se reaIizirati ta opredjeljen ja, ali se istovremeno od njih trazi da znaju prilagoditi te normative novonastaloj prom ijenjenoj realnoj situaciji. Ako je finansijsko stratesko opredjeljenje za kratkorocno potrazivanje radeno uz pretpostavku da ce biti pozitivna konjunktura kretanja za proizvode preduzeca, ono se mora, u osnovi, promijeniti ukoIiko dode do nepovolj nih konjunkturnih kretanja.

Izrada finansijskih strateskih opredjeljenja zavisi od brojnih specificnih grupa cija pojedinih sredstava i izvora sredstava, kao i od specificnih problema i ciljeva koji se ze le postici u tim pojedinim finansijskim strateskim opredjeljenjima. Premda je u teoriji finansijska strategija i taktika relativno zadovoljavajuce o bradena," korisno je pri definitivnom koncipiranju finansijskih strateskih opredjeljenja konkretnog preduzeca, ako bi razmotrili i neke interesantne finansijske zadatke koji bi prvenstveno bili u funkciji takvih opredjeljenja, posebno da daju adekvatan d oprinos takvom definisanju finansijskih strateskih opredjeljenja. Stoga isticemo finansi jske zadatke: 1) Interesantni finansijski zadaci koji se odnose na dugorocno vezana sredstva jesu : obezbijediti stepen iskoristenosti kapaciteta koji ce biti «x» procenata udaljeniji od donje tacke rentabilnosti, jer time ostvarujemo vecu razliku izmedu prihoda od prodaje i varijabilnih troskova koji sluze za podmirivanje fiksnih troskova i za stvaranje realnih mogucnosti za povecanje finansijske snage preduzeca iz osnova veceg neto dobitka, smanjiti vezivanje sredstava ukupnih ulaganja u osnovna sredstva iz osnova ubrzanja mobilizacije ulozenih sredstava u smislu smanjenja vremena od momenta pocetka pribavljanja osnovnih sredstava do momenta njihovog poslovnog aktiviranja, obezbijediti maksimalan stepen racionalnosti angazovanih sredstava za tzv. nepro duktivna osnovna sredstva (kancelarije, luksuzna operamanja objekata i s1.), sacuvati supstancu ulozenih sredstava u osnovna sredstva u inflatornim kretanjim a kada postoji rizik da se realna osnovica za obracunavanje amortizacije smanji, j er se revalorizacijom osnovnih sredstava ne obuhvata porast cijena u visini stope inflacije, pa se po zavrsnom amortizovanju iz naplacene amortizacije nece moci kupiti ista osnovna sredstva, obezbijediti maksimalne prinose na dugorocne plasmane primjenom najadekvatnije metode za ocjenu efikasnosti investicionih ulaganja iIi uz primjenu nekog drugog svrsishodnog postupka kada se radi 0 kupovini dugorocnih vrijednosnih papira i dugorocnim plasmanima u novcanom i robnom obliku u smislu da kamatna stopa bude u minimumu veca od vladajuce stope inflacije. 2) Interesantni zadaci vezani za kratkorocna potrazivanja. Kada su u pitanju fin ansijski zadaci znacajni za koncipiranje finansijskih strateskih opredjeljenja iz osnova

kratkorocnih potrazivanja, tada mozemo istaci neke od tih zadataka: odrzavati zalihe sirovina i materijala na minimalnim iznosima, koji obezbjeduju ostvarivanje kontinuiteta planskog poslovanja uz minimalne troskove tih zaliha, obezbijediti optimalne zalihe nezavrsene proizvodnje i gotovih proizvoda i odrza vati stvarne zalihe sto blize optimalnim, obezbijediti maksimalno rnoguce povoljno djejstvo kratkorocnih potrazivanja na f inansijsku snagu preduzeca, posebno po osnovu komercijalnih plasmana (datih avansa dobavljacima, potrazivanja od kupaca po osnovu prodaje robe sa odlozenim rokom placanja, potrazivanja po osnovu kratkorocnih robnih kredita i prodaje robe na kredit). Konacan efekat ovih potrazivanja treba da bude pozitivan na finansij sku snagu preduzeca, a neka od ovih imaju takve specificnosti da se ovaj zadatak fin ansijske funkcije moze ostvariti sarno u zajednickim akcijama sa komercijalnom i 14J. Rodic: «Poslovne flnansiie», 1991.god., str. 239.

proizvodnom funkcijom. Nije rijedak slucaj da se interesi ove tri funkcije ne po dudaraju. Kada je u pitanju obim potrazivanja, finansijska funkcija je zainteresirana da obim potrazivanja bude sto manji, jer ce imati vise likvidnih sredstava na ra spolaganju. Komercijalna funkcija je zainteresirana za povecanje tih potrazivanja, jer time olaksava izvrsavanje svojih zadataka po pitanju prodaje, a i proizvodna je za njihovo povecanje, te se tako stvaraju uslovi za daljnje potpunije koristenje ka paciteta, iako prodaja slabo ide. Kada su u pitanju rokovi tih potrazivanja, finansijska funkcija je zainteresiran a za sto kraci rok (ubrzava povrat angazovanih sredstava), a komercijalna za sto duzi rok (jer time stvara povoljnije uslove za prodaju), dok je proizvodna funkcija za to da taj ro k odgovara odnosu kvaliteta proizvoda prema konkurenciji. Kada je u pitanju kasa -skonto, i finansijska i komercijalna funkcija su zainteresirane da taj kasa -skonto budu sto veci, jer se ubrzava naplata potrazivanja a cesto moze i da poveca obim prodaje. Smanjivati iznose i rizike pravovremenog povrata pojedinih ulozenih sredstava, s to se moze posebno odnositi na kratkorocna potrazivanja, npr. po osnovu komercijalnih odnosno (dati avansi dobavljacima, potrazivanja od kupaca po osnovu prodaje sa odgodenim rokom placanja, potrazivanja po osnovu kratkorocnih robnih kredita pri prodaji robe na kredit), kratkorocnih finansijskih plasmana (datih finansijskih kredita s rokom od jedne godine), kratkorocnih plasmana u robnom obliku itd. Da bi se smanjio rizik povrata ulozenih sredstava, mogu se predvidjeti i obavezn e analize tekuce likvidnosti, boniteta duznika, zatim analize nase dugorocne finansijske r avnoteze, nase zaduzenosti, realne vrijednosti kapitala (vlastitog i pozajmljenog), vrijed nosti dugova, trzisne vrijednosti ukupnog preduzeca, analize prinosa na vlastita i poz ajmljena sredstva. Rizik se moze smanjiti i uzimanjem garancija od kreditno sposobnih subjekata, uz imanjem robe u zalog, trazenjem cediranja odredenih kvalitetnih potrazivanja, zatim anal izom i politikom selektiranja kupaca, utvrdivanjem prioritetnosti u izboru nacina pro daje robe, npr. u davanju prednosti kupcima sa povoljnijim rokom naplate, koji su se dokaza li kao uredne platise, a prodaju na kredit staviti kao mjeru koja ce se poduzeti sarno onda ak o se ocijeni kao neophodna, limitiranje rokova naplate potrazivanja zavisno od konkretnih svo jstava proizvoda, predvidanje visine kasa -skonta za odredene proizvode i kupce i disko

ntni period kao vrijeme za koje se daje kasa -skonto. U sklopu mjera s ciljem smanjenja rizika naplate potrazivanja treba imati u vidu i ostale mogucnosti koje stoje na raspolaganju: obezbjedivanje vise ziranata, pose bno ako se radi 0 rizicnoj masovnijoj prodaji velikom broju krajnjih kupaca po osnov u potrosackih kredita, stalnu kontrolu blagovremenosti naplate, pracenje bitnih okolnosti i preduzimanje preventivnih mjera za ubrzavanje naplate, smanjenje prodaje na odgo deno placanje, ugovaranje zateznih kamata za kasnjenje u placanju, izbor oblika napla te od kupaca sa sumnjivom kreditnom sposobnoscu koji smanjuje rizik naplate (primje njivati prema njima neopozive dokumentarne akreditive, iii osiguranje potrazivanja kada se radi 0 velikom riziku, uz uslov da osiguravanje nece znacajnije usporiti proces prodaje, s obzirom na to da osiguravajuce organizacije obicno traze avaliranu mj enicu od krajnjeg kupca).

3) Interesantni zadaci kada su u pitanju obaveze preduzeca, na primjer zaduzenja po uzetim kratkorocnim kreditima, obaveze po emitovanim i prodatim vrijednosnim papirima (komercijani zapisi), obaveze prema dobavljacima, spontane obaveze (obaveze po osnovu kamata, dividende, porezi, licni dohoci) i slicne, tada se fi nansijska strateska opredjeljenja mogu zasnivati u principu na: maksimiranju obima pojedinih obaveza, uskladivanju obima obaveza sa odgovarajucom ocekivanom raspodjelom neto dobitka, smanjenju finansijskih rashoda finansiranja po osnovu odgovarajucih obaveza iz poslovanja i izbjegavanju dodatnih rashoda u uslovima inflacije. 4) Interesantni zadaci po pitanju gotovine, uglavnom, mogu se odnositi na: definisanje minimalnog iznosa gotovine za odrzavanje likvidnosti i ostvarivanje prinosa upotrebom kratkorocnog viska gotovine, stirn da procenat prinosa iz angazovanja te gotovine bude veci nego sto je procenat inflacije. 5) Interesantni zadaci po pitanju raspodjele neto dobiti odnose se na to cemu da ti prioritet u zadovoljavanju potreba koje se podmiruju tom raspodjelom, u smislu da Ii se to odnosi na raspodjelu prema dionicarima (u tome i prioritetnim) i zaposleni m iIi prema potrebama tekuceg i razvojnog poslovanja. Pri definisanju strateskog opredjeljenja raspodjele treba imati u vidu da su int eresi tri ucesnika suprotni i da se ta finansijska strategija mora zasnivati na ocjeni fin ansijskih efekata razlicitih faktora koji su bitni s gledista raspodjele neto dobitka na dio koji ce biti akumuliran, dio koji ce se isplatiti dionicarima i dio radnicima. Raspodjela se mora zasniva ti prvenstveno na ekonomsko -finansijski obrazlozenoj osnovici koja treba da razrij esi te razlicite interese i pruzi dokumentovano obrazlozenje raspodjele. Slijedeci zadatak i odgovori mogu nam docarati sustinu problematike raspodjele s arno na dionicare: «Za svako od slijedecih preduzeca, biste Ii ocekivali da imaju srednju, visoku iIi nisku stopu isplate dividende? Objasnite zasto? a. Preduzece s velikim dijelom unutarnjeg vlasnistva, vlasnici kojeg su pojedinci s visokim prihodima. b.

Preduzece u rastu s obiljem dobrih mogucnosti za ulaganje. c. Preduzece s normalnom stopom rasta, koje ima visoku Iikvidnost i obilje neiskori stene sposobnosti za zaduzivanje. d. Preduzece koje placa dividende i koje dozivljava neocekivani pad zarada u odnosu na trend. e. Preduzece s kolebljivim zaradama i visokim poslovnim rizikom. Odgovori podrazumijevaju da su sve stvari konstantne, izuzev predmetnih, unutar pitanja. a. Niska stopa isplate dividende. Vlasnici koji spadaju u visoke porezne razrede na jvjerovatnije ce zeljeti ostvariti svoje povrate kroz kapitalni dobitak. b. Niska stopa isplate dividende. Nece postojati rezidualna sredstva. c. Srednja iIi visoka stopa isplate dividende. Vjerovatno ce postojati izdvojena sr edstva, nakon finasiranja kapitalnih troskova. Stovise, likvidnost i sposobnost zadu

zivanja omogucuju preduzecu znatnu fleksibilnost. d. Srednja i visoka stopa isplate. Sve dok preduzece ne smanjuje svoje dividende, s to je malo vjerovatno u kratkorocnom razdoblju, stopa isplate ce rasti s padom zara da. e. Niska stopa isplate. Preduzece ce najvjerovatnije pozeljeti zadrzavati zarade da bi izgradilo finansijsku snagu potrebnu da bi se ponistio visoko poslovni rizik»." Stvar je specificnih uslova preduzeca i ocjene rukovodioca finansijske funkcije koja ce se finansijska strateska opredjeljenja smatrati da su prioritetna u definisanju za naredno poslovanje finansijske funkcije. Ukoliko se npr. jedno drvopreradivacko preduzece, nedovolj no profitabilno, pored ostalih finansijsko -strateskih opredjeljenja, odluci za isp itivanja kompleksnih finansijskih i drugih efekata namjeravanog ulaganja za zamjenu relativno starih gatera, preporucuje se razrada u vise varijanti opravdanosti tih investiranja, s tirn da se primijeni ona metoda ispitivanja opravdanosti investiranja koja favorizira finansijske efe kte jedne investicije u cijelom periodu realne moguce funkcionalnosti opreme. To znaci da ne dolaze u obzir npr. one metode koje ispituju brzinu povrata ulozenih sredstava. Postoji za to vise razIoga od kojih spominjemo da su tehnoloska svojstva svih gatera, u principu, d osta slicna, da nema revoIucionarnih promjena u tehnici rezanja trupaca, znaci nema opasnosti od tzv. ekonomskih zastarijevanja, te se iz tih razIoga preporucuje da se primjenju je ona metoda koja uvazava duzinu upotrebIjivosti opreme. U primarnoj preradi drveta je cesto slucaj da se kvaIitetni gateri, i nakon isteka njihovog predvidenog roka tehnicke upotrebI jivosti, npr. osam godina, mogu, bez ikakvih posebnih zastoja, dodatnih troskova uz isti kvaIi tet prorezane grade, upotrebIjavati 15 i vise godina. Svaka upotrebIjivost preko propisanih os am godina omogucava tom preduzecu da, grubo ocijenjeno, cijeli period posIije osam godina tu opremu koristi kao privremeni izvor finansiranja. Finansijski stratesko opredjeIjenje o vog preduzeca kod zamjene ovakve opreme ce biti da se favorizira oprema s dugim vijekom upotre bljivosti. Ima preduzeca koja ce, suprotno prethodnom u finansijskim strateskim opredjeljen jima pri zamjeni svoje opreme, dati prednost onim metodama koje favorizuju brzinu pov rata ulozenih sredstava, jer se namjerava uIagati u opremu koja je podvrgnuta brzim i novativnim tehnoloskim i dr. promjenama, kao u nekim djelatnostima hemijske industrije. Prethodno smo istakIi da pojedina preduzeca, radi svojih specificnosti, mogu sma trati da im nijedno od prethodno nabrojanih finansijskih strateskih opredjeljenja ne odgo

vara, jer im nije od znacaja kao sto je npr. iznalazenje zadovoljavajucih okvira za rjesavanj e permanentno prisutnih problema iz osnova rizika vaIute. Ona se mogu odluciti za izradu finan sijskog strateskog opredjeljenja, tj. za koncipiranje finansijskih zadataka koji ce se zasnivati na smanjenju rizika valute i niz drugih negativnih posljedica, uz prethodno dobro poznavanje i medunarodnog finansijskog sistema i razlicitih rizika valuta i izlozenosti koje su relevantne . 3.4.5.1. Zadaci finansijske funkcije na utvrdivanju optimalne strukture sredstava Za utvrdivanje optimalne strukture sredstava razmotrit cemo sarno neka bitna pit anja, s osvrtom na tzv. rocnu strukturu sredstava. Neophodno je, prije svega, pripremiti svrstavanje svih sredstava po njihovim odr edenim relevantnim svojstvima za preduzece i pri tome izvrsiti njihovo rangiranje. Grup isanje svih 15Van Horne: Isto djelo, str. 359 i 364

sredstava moze se izvrsiti prema stepenu njihove likvidnosti, tj. prema stepenu unovcivosti: sredstva likvidna do 10 dana, sredstva likvidna do 30 dana, sredstva likvidna do 90 dana, sredstva likvidna do 180 dana, sredstva likvidna do 365 dana, sredstva likvidna preko 365 dana. U prvu grupu spadala bi slijedeca sredstva. gotovina, neorocena sredstva na depozitnim racunima, dospjeli utrzivi vrijednosni papiri, obaveze koje dospijevaju u roku od 10 dana, konvertibilni, kvalitetni vrijednosni papiri koji se mogu naplatiti prije dospij eca, uz odgovarajuci diskont i bez velikih transakcijskih troskova. Sustina definisanja zadataka finasijske funkcije nije da se u ovom dijelu stvarn o i izvrsi takvo ili slicno grupisanje i rangiranje sredstava, vee sarno da se predvide kri teriji koje treba uvazavati u daljnjem razmatranju sredstava (finansijskom planiranju, finansijsko j politici), tj. voditi racuna 0 tim relevantnim svojstvima sredstava. Za optimalne strukture sredstava neophodno je definisati i odredene normative. Ako se u prethodnom poslovanju pre duzeca pokazalo da preduzece oskudijeva sa likvidnim sredstvima unovcivim od 30 do 60 d ana zbog specificnih isporuka s rokom placanja do 60 dana ili ostvarivanja povoljnij e kamate, tada se moze odrediti da od ukupnih obrtnih sredstava 20 posto novcanih sredstav a, u sirem smislu, mora biti u obliku unovcivosti do 60 dana. Ako je motiv bio i povoljnija kamatna stopa na vrijednosne papire s rokom 60 dana, tada ce se tih 20 posto obrtnih sre dstava usmjeriti za kupovinu tih vrijednosnih papira. Prethodno smo razmotrili sarno jedno svojstvo sredstava, tj. stepen likvidnosti ili stepen njihove unovcivosti, Svako ce preduzece, prema ocjeni znacaja pojedinog svojstva svojih sredstava za njih, odrediti zadatke finansijske funkcije u tom dijelu upravljanj a novcanih sredstava. Ta svojstva mogu biti: vrijeme u kojem se obezbjeduje naknada za njihovo angazovanje,

vrijeme potrebno da se vee izvrsena ulaganja transformisu iz jednog oblika u dru gi (npr. dugorocna ulaganja iz novcanog oblika u dugorocna ulaganja u robnom obliku) i cijena, efekat tog transformisanja, osjetljivosti na inflatorna kretanja, opterecenost od sistema poreskih i dr. mjera,

stepen mobilnosti sredstava, mogucnosti njihove supstitucije, visina znacaja pojedinih sredstava u politici ostvarivanja maksimalne dobiti, mogucnost njihove realne nadoknadivosti, uslovi njihovog finasiranja, u kom roku i pod kojim uslovima se moze prilagoditi stvarno stanje njihove angaz ovanosti novonastalim uslovima trzista (da li se ukazana hitna potreba za vecim angazovanjem sredstava moze rijesiti finansiranjem iz kratkorocnih izvora ili iz privremenog koristenja nekih drugih slobodnih izvora), cijena angazovanja i transakcijski izdaci pojedinih sredstava, u kakvoj su zavisnosti od kretanja obima poslovanja,

stepen urgentnosti njihovog finansiranja, kakve posljedice izaziva njihovo neazumo rjesavanje (npr. dovodi li u pitanje likvidnost, solventnost, sposobnost finasiranja). Treba cijeniti znacaj osjetljivosti sredstava na promjenljivost kretanja cijena. Finansijska funkcija ima zadatak da utvrdi odredene normative, kriterije kako bi se u naredn im periodirna preduzece maksimalno zastitilo od takvih ocekivanih kretanja. Finansijska funkcija bi trebala da pronade optimalno rjesenje -da predlaze da se odredena sredstva u preduzecu, koja su proizvod masinske industrije, potpuno zamijene pla sticnim, jer se ocekuje znacajan dugorocniji rast njihovih cijena. IIi, ako se ocekuje dr asticno smanjenje cijena te i te opreme koju smo mi vee kupili, ali jos nismo ugradili, da se pokusa prodati dok su povoljnije prodajne cijene nego sto ce biti pri kasnijoj kupovini . UzeIi smo te primjere sarno s ciljem da ukazemo na realne mogucnosti odredivanja drugacije strukture sredstava od postojece, u stvari, povoljnije za preduzece. Po svim pre thodnim svojstvima mogu se iznalaziti povoljnija rjesenja, Ova pitanja se i u teoriji i u praksi ne potenciraju dovoljno iii im se ne daje adekvatna paznja. Kljucno mjesto u ovoj grupi zadataka finansijske funkcije zauzima pitanje iznala zenja optimalne strukture svih sredstava, jer ono ima i svoju posebnu tezinu u politic i odrzavanja finansijske stabilnosti preduzeca i vodenju poIitike Iikvidnosti. .5toje veci ne sklad izmedu rocne strukture sredstava i rocne strukture izvora sredstava, to je i znacaj utv rdivanja odredenih normativnih okvira rocne strukture sredstava kojoj treba teziti veci. Nesklad mo ze da ukazuje i na upotrebu dugorocnih izvora u kratkorocne namjene, sto je suprotno n acelu rentabilnog poslovanja (angazuju se relativno skuplji izvori za kratkorocne namj ere). Propisi pojedinih zemalja primoravaju finansijske funkcije preduzeca da obezbije de odredenu minimalnu rocnu strukturu sredstava, koja cesto moze udovoljiti neke za htjeve koje postavljaju trzisne zakonitosti poslovanja. Preduzeca se nerijetko zadovolj avaju tim propisima i svrstavaju sredstva sarno u dvije grupe: kratkorocno vezana sredstva i dugorocno vezana sredstva. Potrebe trzisne privrede, posebno problemi likvidnosti i rentabilnosti, zahtijev aju siru lepezu

grupisanja. Opravdanje se moze traziti u neurednosti i nedostupnosti preduzeca n acionalnom i medunarodnom finansijskom tdistu i kreditnom trzistu, ili u okolnostima da ner na slobodnog kretanja robe i cirkulacije kapitala i neometanog funkcionisanja instr umentarija emisione banke. Veliko je urnijece pronaci optimalnu strukturu sredstava. Finansijska funkcijaje odgovorna za sve probleme u finansijskom poslovanju koji se mogu pojaviti zbog neadekvatne rocne strukture sredstava. Tvrditi npr. da je rocna struktura sredstava uzrocnik npr. nelikvidnosti, znacilo bi biti pobornik stajalista da finansijski problemi u preduzecu rezultir aju iz karakteristika svojstva sredstava, a zaboravljajuci da proisticu i iz organizaci onih propusta u pogresno postavljenim tretmanima pojedinih sredstava. Finansijska funkcija moz e lako da predvidi takvu strukturu sredstava u kojoj ce iznos likvidnih sredstava potpuno osigurati likvidnost, ali da takvo veliko drzanje sredstava u gotovini prouzrokuje pad rentabilnosti,

smanjenje prinosa od upotrebe sredstava, sto je latentna opasnost za buducnost p reduzeca. Takva finansijska funkcija ne zna da ne moze sarna, povecanjem gotovine, bez sag lasnosti niz drugih relevantnih faktora (rocnosti izvora i s1.), rjesavati probleme plate zne sposobnosti preduzeca, Optimalna rocna struktura sredstava ne moze se uspjesno obezbjedivati tekucom po litikom, ako prethodno nisu stvoreni bitni preduslovi. To je, prije svega, analiza procje na i izracunate planirane optimalne strukture sredstava. Cak i maksimalno postavljeni stepen mobilnosti cijele aktive nece odgovarati zah tjevirna optimalne strukture sredstava. Moze se postaviti naizgled zadovoljavajuca struktura sredstava. Njena optimalnos t se ne moze postici bez obezbjedivanja i adekvatne rocne strukture izvora sredstava, od nosno, uskladivanja medusobnih odnosa sredstava u aktivi. Tek tada moze poceti ravnopra vna "utakmica" izmedu pojedinih grupa sredstava aktive i pojedinih izvora sredstava. Znaci, mor a se uspostaviti neophodna podbilansna ravnoteza izmedu pojedinih adekvatno defini sanih grupa u okviru sredstava aktive i izmedu pojedinih adekvatnih izvora sredstava. To su bitni odnosi izmedu dugorocno vezanih sredstava i dugorocno raspolozivih izvora sredst ava. Optimalnost rocne strukture sredstava zavisi i od toga kako finansijska funkcija rjesava pitanja definisanja vremena pocetka angazovanja sredstava i pocetka povratka ulo zenih sredstava. Cesto se, i bez adekvatnog preispitivanja svih realnih mogucnosti, obezbijedena sredstva pocinju angazovati po pojedinim zakljucenim ugovorima. Preispitivanja treba vrsi ti prije sklapanja ugovora, u cemu finansijska funkcija mora da odigra odlucujucu i aktiv nu ulogu. To isto se odnosi i na definisanje uslova povrata sredstava. avo pitanje ima poseban znacaj za banke koje posluju kao trzisna preduzeca, jer odredivanje pocetka koristenja transe za solidnu banku znaci i rezervisanje tih sredstava, p a se kamata pocinje obracunavati od predvidenog pocetka koristenja, od predvidenog transiran ja, a ne od stvarnog pocetka koristenja stavljenih sredstava na raspolaganje. Da bi se pojacala i disciplina koristenja dugorocno odredenih kredita, banke ugovaraju tzv. kommit mente fee. Odredivanje pocetka angazovanja sredstava i povrata sredstava mora biti kvalitet

no procjenjivano i na tim poslovima se moraju angazovati strucna lica koja to znaju kompleksnije sagledati. U sklopu iznalazenja optimalne strukture sredstava, finansijska funkcija mora im ati znacajniju ulogu u definisanju vremena vezivanja sredstava. Nerealno predvidanje vremena vezivanja ima direktnog odraza na visinu finansijsk og rizika, racionalnost upotrebe sredstava, te na stabilnost poslovanja i druga nacela fina nsijskog polsovanja. Stetno je i potcjenjivanje i precjenjivanje duzine tog vremena. Odre divanje kraceg roka vezivanja sredstava izazvace niz nepredvidenih teskoca i iznalazenju novih izvora koji treba da nadoknade nedostatak sredstava za tu vremensku razliku, iii ce stv oriti problem likvidnosti preduzeca i s1. Precijenjeni period angazovanosti sredstava stvara n epotre

bna opustanja u radu s finansijskim sredstvima, sredstva se neracionalno koriste , sto povecava finansij ske izdatke. Pri utvrdivanju visine potrebnih sredstava i odredivanju vremena pocetka i ukupn og vremena njihovog vezivanja, tj. njihove imobilizacije, finansijska funkcija mora ne sarn o da prezentira te podatke vee i to da pri njihovom definisanju bude maksimalno kriti cna, konstruktivna i svrsishodna. Finansijska funkcija ce tako izvrsiti svoj zadatak u ovoj fazi ra da. Uloga finansijske funkcije jeste i da predvidi mjere i dinamiku aktivnosti koju treba konkretno sprovoditi kako bi se i prakticno ostvarili sto priblizniji odnosi izmedu stvarn ih i projektovanih struktura sredstava (preispitivanje dosadasnje cirkulacije sredsta va, cijene proizvoda i usluga, ubrzane naplate potrzivanja i s1.). Ukoliko se ocijeni da bi, pored takvih aktivnosti i mjera, obezbjedivanje dobive nih visina potrebnih sredstava prouzrokovalo negativne efekte i otezalo iznalazenje neophod nih izvora, to finansijska funkcija mora pripremiti i kriterije za reduciranje odred enih bilo poslova, bilo obima sredstava ili izmjenu dinamike pocetka angazovanja sredstava. Moraju se pripremiti mjere i aktivnosti prije izrade definitivne koncepcije finansijskih p lanova. Mogu biti zasnovane i na preispitivanju namjeravanog ulaganja s aspekta realnih moguc nosti za iznalazenje optimalnih izvora finansiranja, posebno strukture sredstava s gledis ta rocnosti tih sredstava. Zadatak finansijske funkcije jeste da pronade i utvrdi optimalnu strukturu sreds tava. Potrebo je voditi racuna ne sarno 0 obezbjedenju odgovarajuceg odnosa izmedu sredstava k oja ce biti angazovana do jedne i preko jedne godine vee i 0 realno mogucoj rocnosti aktive preduzeca u rokovima kracim od jedne godine rocnosti, ne u smislu prethodnih kri terija koliko ce dugo biti vezana sredstva -vee u smislu kriterija mogucnosti unovcivosti poje dinih dijelova aktive. Takvo razvrstavanje je neophodno s gledista potreba obezbjedenj a sposobnosti placanja obaveza preduzeca u svakom trenutku. Da bi se preduzece pripremilo za vodenje optimalne likvidnosti, finansijska funk cija mora predvidjeti obezbjedivanje i odredene tzv. rezerve likvidnosti. Te rezeve likvid nosti u ovoj fazi sagledavanja zadataka finasijske funkcije su prvenstveno u predvidanju minimalnih rezervi koje mogu biti i kao izabilansne stavke po kojima nisu nastale materijal ne promjene.

Rjesavanje tog raskola izmedu roka angazovanosti sredstava i realnog vremena u k ome bi se ta sredstva mogla unovciti, za slucaj potrebe rjesavanja problema likvidno sti bi se realizirao iz predvidenih rezervi likvidnosti. Razlozi za nemogucnost potpunog unovcenja kratkorocnih vezanih sredstava mogu biti razliciti. Konkretno, mogu biti u procjeni da se nece moci naplatiti potraz ivanja npr. u aprilu, koja su dospjela u vrijednosti od 50.000 KM, sto ukazuje na to da ce o cekivani prilivi stvarno biti manji za taj iznos i da se moraju naci neki novi izvori za povecavanje krakorocno vezanih sredstava za period do okoncanja vremena, te odgodene naplate potrazivanja. U maju to mogu biti problemi koji proizilaze iz ocjene da se nece moci naplatiti vrijednosni papiri u vrijednosti 50.000 KM zbog njihovog neadekva tnog obezbjedenja, jer izdavac nece biti u mogucnosti u roku platiti svoje obaveze po tom vrijednosnom papiru.

Moguca su i suprotna kretanja, jer su realne mogucnosti naplate nekih potrazivan ja i prije njihovog roka. U tom slucaju imacemo ovakva kretanja: ~~o(J.'] hi~I;!~-,-,~;,::.~~ r. . .... ... ".,: .'.,. ,.. ,. " .. ,. Tt·r· ·····l···················w .:..w..:...~.:...;.~.~."" "........ . ~ .J Il l:lt ~?~t

Grafikon 1-Iznos kratkorocno vezanih sredstava U ovorn prirnjeru iznos prvobitno utvrduje kratkorocno vezanih sredstava pocetko m marta nece biti 200 vee sarno 100, dok ce taj iznos od pocetka aprila pa nadalje iznos iti sarno 50, iz cega proizilazi da nece biti potrebno obezbjedivati nova sredstva. Na grafikonu 2 pori cemo od pretpostavke da je za narednu godinu po svirn rnjese cirna predvidena ista vrijednost angazovanja sredstava, u tzv. kratkorocno nenovcanim vezanirn sredstvirna i to u iznosu od 300 i da je predvideno da treba irnati u gotovini 1 00. =l,.,.-'''.'''''...", .,,'".'.'.",.'.'.'.'-"",''''''''0,., Zl>it,,,,, ;lUP··; -~'--""" )"., o, + Lmin t iIi (b) Pt < o, + Lmin t iIi (c) Pt = 0t+Lmin t Svaka navedena situacija trazi odgovarajuce poslovne aktivnosti u teznji da se o ptimiziraju novcani tokovi ili odrze uspostavljeni skladni prilivi i odlivi novcanih sredsta va. Svakako da na stanje novcanih sredstava u tekucem periodu znacajno utice naslije deno stanje novcanih sredstava iz proslog perioda, kao i tekuci prilivi i odlivi ovih sredst ava. Optimizacija novcanih sredstava, odnosno novcanog toka je dinamican proces koji treba rezultirati krajnjom relacijom u vidu sljedeceg odnosa: Na osnovu poznatih priliva i odliva novcanih sredstava (uzimanjem u obzir i step ena vjerojatnosti), uz isticanje prioriteta likvidnosti, potrebno je donositi financ

ijske odluke 0 pribavljanju i plasmanu novcanih sredstava.

Bitno je naglasiti da se unutar strukture novcanih tokova moze dalje detaljnije analizirati npr.: vrsta priliva i odliva u odnosu na gotovinska placanja ili placanja suroga tima novea (mjeniea, cek, akreditiv itd). Isto tako moze se analizirati kvalitet raspoloziv ih novcanih sredstava -da li ona poticu iz cistog novcanog toka i/ili iz vlastitih trajnih i li tudih (posudenih) kratkorocnih i dugorocnih izvora. 2.4. PRIMJER NOVCANOG TOKA . STUOIJ SLUCAJA Krenimo od sljedeceg hipotetickog primjera: Osnovano je malo trgovacko preduzece sa zeljom da u narednom srednjorocnom perio du preraste u preduzece srednje velicine, Preduzece se zove "Najdraza knjizara", Ba vi se: prodajom knjiga, biljeznica, papirne ambalaze i nosaca zvuka (kasete, CD i s1.). Kupei su pojedinei gradani (kupuju robu sistemom: plati i nosi -promptno placanje, bez odgode), zat im pravna liea, skole, fakulteti, biblioteke i druge institueije (koje kupuju robu po sistemu malog ili primjerenog odgodenog placanja). Dobavljaci su razne srodne institueije, izd avacke i stamparske poslovne organizaeije koje su susretljive i zele pomoci razvoj malog preduzeca "Najdraza knjizara", te u prosjeku odobravaju novom preduzecu marzu/rabat od 50% . Vlasnik preduzeca "Najdraza knjizara" zeli u biznis uloziti vlastitih 10.000 nov Ca~~ jediniea (n.j.) i uzeti srednjorocni kredit od banke u visini od 10.000 n.j. Za adaptaeiju poslovnog prostora treba utrositi 12.500 n.j. Preostalo bi jos 7.500 n.j, za pod mirenje neposrednih troskova poslovanja, ali bi i novae od kupaea trebao pristizati dovo ljno brzo da bi podmirio svakodnevne tekuce izdatke. Ocekuje se da zakupnina poslovnog prosto ra, rate kredita i ostali tekuci troskovi (telefon, grijanje, rasvjeta, prevoz, tekuce ma terijalno odrzavanje) godisnje iznosi 27.600 n.j, (mjesecno 2.300 n.j.), Place zaposlenih ce godisnje iznositi 12.000 n.j. (mjesecno 1.000 n.j.). Za marketing komunikaeije mjesecno c e se trositi 250 n.j. Prvih sest mjeseei ce biti najkriticniji prema misljenju vlasnika predu zeca, ali vjeruje da ce ostvariti u tom periodu prodaju u visini od 60.000 n.j. uz marzu o d 50%. Na osnovu iznesenih velicina moze se napraviti projekeija finaneijskog rezultata za prvih sest mjeseei rada: 1. 2. 3. 4.

Prodaja 60.000 n.j. Cijena prodate robe (marza 50%) 30.000 n.j. Bruto dobit 30.000 n.j. Troskovi za sest mjeseei 21.300 n.j,

4.1. Zakupnina, rate i drugi tekuci troskovi 27.600: 2 =13.800 4.2. Place 6 x 1000 = 6.000 4.3. Marketing komunikaeije 6 x 250 =1.500 Neto dobit prije oporezivanja (3-4) 8.700 n.j. Vec smo ranije konstatirali da realizirana prodaja ne mora promptno biti i efekt ivni priliv novcanih sredstava, niti imati rok dospijeca u eijelosti u posmatranom obracunsk om perioduo Zato i polazimo od pretpostavke da od realizirane prodaje od 60.000 n.j. ostvare n je, u

prvih sest mjeseci, efektivni priliv novcanih sredstava u visini 48.000 n.j. Oba veze prema dobavljacima se trebaju regulirati prema dogovorenoj dinamici (koju cemo pretpos taviti). Na temelju prethodnih konstatacija i podataka moze se prezentirati sljedeca prog noza novcanog toka, odnosno cistog novcanog toka za prvih sest mjeseci poslovanja: / 4.000 10.000 10.000 24.000 5.000 5.000 5.000 5.000 7.000 7.000 12.000 12.000 15.000 15.000 48.000 5.500 2.300 1.000 250 12.500 21.550 2.450 2.450 _ 2.950 2.300 1.000 250 6.500 -1.500 2.450 950 4.220 2.300 1.000 250 7.770 -2.770 950 -1.820 7.416 2.300 1.000 250 10.966 -3.966 -1.820 -5.786 9.332

2.300 i.ooe 250 12.882 -882 -5.786 -6.668 9.690 2.300 1.000 250 13.240 1.760 -6.668 -4.908 39.108 .E....12rezentiranih podataka jasno se vidi iznos i karakter cistog novcanog tok a.' On je sarno u prva dva mjeseca pozitivan (novcani prilivi veci od novcanih odliva), a u narednim je mjesecima negativan (novcani prilivi su manji od novcanih odliva). Ovakvo sta nje nije dobro za vlasnika preduzeca "Najdraza knjizara" i on mora poduzimati odredene ak tivnosti kako bi imao primjereno pozitivan cisti novcani tok. Primjereno pozitivan cisti novcani tok znaci teznju i ostvarenje ranije navedene relacije: Pt =Ot + Lmin t. Vlasnik preduzeca moze npr.: traziti od kupaca sa odgodenim placanjem da sto prije plate svoje obaveze (ali p ri tome on te kupce moze izgubiti u buducnosti -oni mogu otici kod konkurencije) povecati obim prodaje sa promptnim placanjem (sistem: plati i nosi) traziti od dobavljaca kredit (koji ce se morati vracati, a to ce uticati na veli cinu odliva novcanih sredstava u buducem periodu) traziti povoljnije dobavljace (pitanje je imali ih uopce) smanjiti neke od postojecih troskova (ali to moze uticati na ukupan obim poslova nja) itd. U pravilu, ukoliko preduzece naizmjemcno prolazi kroz periode viska i nedostatka novca, jedan od mogucih izalaza je u prihvatljivim dodatnim pozajmicama (ako ne postoji 2 Istina, ovdje je primijenjen prostiji obracun, bez npr. obraeunavanla amortiza cije, poreza i sl, stavki. Medutim, to bitnije ne utice na sustinsko shvatanje karaktera novcanoq toka.

bolji nacin prevazilazenja ovog stanja). Medutim, ukoliko nema duzeg perioda sa viskom novca, osnovana je sumnja da je preduzece potkapitalizirano (treba mu veci inici jalni iJili tekuci kapital) iJili ima losu generalnu poslovnu politiku. Ako je generalna pos lovna politika dobra, onda je rijec 0 potkapitaliziranosti preduzeca, Znaci: traze se dodatna i nvestiranja. U svemu tome bitno je naglasiti nepobitnu istinu: ako trazite od drugih da inves tiraju u vas poslovni prijedlog, prognoza cistog novcanog toka je kljucni opredjeljujuci element potencijalnog investitora. Ukoliko je pozitivan cisti novcani tok, vjerovatno ce se lako naci potencijalni investitor, u suprotnom niko nece investirati u preduzece ciji je d ugorocno negativan cisti noveani tok. Vratimo se ponovno na prezentirani kvantitativni primjer prognoze cistog novcano g toka za prvih sest mjeseci poslovanja. Napravimo promjene na sarno dva mjesta: neka se od kupaca efektivno naplacuje svakog mjeseca vise (od navedenog) za 1000 n.j. da se za popravke i uredenje/adaptaciju poslovnog prostora potrosi ne 12.500 n.j . vee sarno 10.500 n.j. Novi obracun -prognoza cistog novcanog toka je: 1 rm, 2 mj. 3 nu. 4 mi 5 rnj, 6 mj. Novcana orimania /orilivi: Prodaja 5.000 6.000 6.000 8.000 13.000 16.000 Vlasnicki kaoital 10.000 Kaoital od zaima 10.000 Ukupan ulaz novca / Prilivi 25.000 6.000 6.000 8.000 13.000 16.000 Novcana olacania/odlivi: Nabavke 5.500 2.950 4.220 7.416 9.332 9.690 Zakupnina rate itd. 2.300 2.300 2.300 2.300 2.300 2.300 Place 1.000 1.000 1.000 1.000 1.000 1.000 Markelina komunidranie 250 250 250 250 250 250 Pooravke i uredenie/adao, 10.500 ----Ukuoan izlaznovca/odliv 19.550 6.500 7.770 10.966 12.882 13.240 Noveane bilance Mieseena noveana bilanca 5.450 -500 -1.nO -2.966 118 2.760 Prenos bilance 5.450 4.950 3.180 214 332 Prenesena bilanca iii cisti novCani tok 5.450 4.950 3.180 214 332 3.092 Iz prezentiranog obracuna jasno se vidi da u svih sest mjeseci imamo pozitivan c isti novcani tok, sto je velika promjena u odnosu na prvobitno stanje. Nove pretposta vke, koje smo uveli u inovirani obracun, realno su ostvarive sto znaci da sa agresivnijom politikom nap1ate potrazivanja i skromnijom adaptacijom izbjegavamo nepovoljne negativne c iste novcane tokove.

Ocito je da vlasnik preduzeca treba istraziti vise mogucnosti u svojoj poslovnoj politici kako bi iznasao najprihvatljivije rjesenje vezano za cisti novcani tok -jedan od osnovnih indikatora uspjesnog poslovanja. Nepobitno je pravilo da je pozitivan cisti novc ani tok preduvjet uspjesnog poslovanja.

2.5. UMJESTO ZAKUUCKA Umjesto zakljucka dajemo sheme: Intemi i ekstemi aspekti tokova gotovine u predu zecu (preuzetu iz knjige: prof.dr Dragan Krasu1ja, Pos1ovne finansije, Ekonomski faku ltet, Beograd, 1989, str. 114), Skicu novcanih tokova (preuzetu iz knjige: David H. Ba ngs, Jr., Kako napraviti pos1ovniplan, sedmo izdanje, Jakubin i sin, Zagreb i Centar za po duzetnistYO, Osijek, 1998., str. 74) i Tokovi sredstava unutar preduzeca (preuzetu iz knjige: James C. . van Home, Financijsko uprav1janje i po1itika (financijski menadzment), deveto iz danje, MATE, Zagreb, 1993, str. 805). INTERNII EKSTERNIASPEKTITOKOVA GOTOVINE U PREDUZECU Privrp.mp.ni nrilivi Vlastiti izvori Povierioci ~+I__I~ Povre -meni nrllivi *) povremeni od1ivi: kamata, porezi, raspodje1a dobitka, otp1ata duga, povlacenj e vrijednosnih papira.

Skica noveanih tokova Primici Izdaci Povecanje novea ostvareno Povrat zajmova poslovnim aktivnostima Novi zajmovi Kupovina nove dugotrajne imovine Prodaja dugotraje imovine Isplata dividendi Novi ulozi u glavnieu Otkup dionica Pozajrnica zaposlenima Novae prirnljen prodajom Manje novae isplacen: dobavljacima, zaposlenieima, prevoznieima, za poreze itd. Struktura noveanih primitaka i izdataka I. Novae (u banei i blagajni) na pocetku razdoblja. Njemu treba dodati: 2. Novae primljen prodajom za gotov novae ~ 3. Novae primljen prodajom na kredit (naplatom potrdivanja od kupaca) 4. Novae primljen od prodaje dugotrajne imovine 5. Novae primljen ulaganjem u glavnieu 6. Novae primljen od zajma 7. Novae primljen od vee otpisanih potrafivanja 8. Ostale uplate, primiei Ukupni novCani primiei Oduzeti novcane izdatke 9. Nove zalihe kupljene gotovim noveem 10. Isplaeene place i nadnice 11.

IsplaCeni porezi i doprinosi na place 12. Isplaceni ostali dodati na place 13. Nova oprema za kupljenu gotovim noveem 14. Za proizvodnju 15. Za wed i prodajni prostor 16. Za dostavu 17. Premije osiguranja 18. Plaeanje usluge 19. Raeunovod! 20. Odvjetnika 21. Komunalije 22. Telefon 23. Grijanje, svjetlo, struja 24. Rek1ama Povecanje novca ostvareno poslovnim aktivnostima 25. Dio glavniee i kamata na zajam 26. Izdaei za vozilo 27. Benzin, ulje 28. Oddavanje vozila 29.Gume 30. Usluge prevoza 31. Izdvajanje za nenaplativa potrazivanja (ako za to postoji posebanfond) 32. Plaeeni porezi 33. Na dobit 34. Na imovinu 35. Na akeize 36. Na promet (ako postoje) 37. Isplacene dividende vlasnieima 38. Izdvajanje za nepredivdene izdatke 39. Izdvajanje za zamjenudugotrajne imovinekoja se deproeira (ako za to postoji poseban fond) Razlika ~ mYCanih pimitaka i ~ oovCanih izdataka je IIlMIC u banci i b1agajni na mju l3Zdoblja (ito je '!iedm i zavdno staqje kata Novae ubilarK:i) Biljeika: ObuhvaCeni su sarno novCani primiei i izdaci. Toje stvami novaekoji je iii primljen iii isplaeen,ali ne i potrafiV8l\ia, odn08llO obaveze koje dosprijevaju u bud~ti iii su vee dospjele. One se pojavljuju u planiranom izvjelltaju 0 dobiti i planiranoj bi1anei.

PROIZVODNJA ~ U TIJEKU 1OIIl~t----------------, ~ '------.~---'~ ZALIHE GOTOVIH PROIZVODA Troskovi rada Amortizaeija Gubitak POTRAZIVANJA zbog spornih potrazivanja Prodaja za novae Troskovi prodaje i administrativni troiikovi Prodaja na kredit Naplate UKALKULIRANE NADNICE I DRUG! IZDACI Isplata nadnica i drugi izdaei Kupovina sredstava NETO FIKSNA SREDSTVA SIROVINE TRGOVACKA DUGOVANJA " Investicije ... ... .... I NOVAe I Otplata zajmova Placanjaza novae , Dividendei iskupdionica Zajmovi DlONICARSKI TRAJNI KAPITAL DUGOVI PROIZVODNJA ~ U TIJEKU 1OIIl~t----------------, ~ '------.~---'~ ZALIHE GOTOVIH PROIZVODA Troskovi rada Amortizaeija Gubitak POTRAZIVANJA zbog spornih

potrazivanja Prodaja za novae Troskovi prodaje i administrativni troiikovi Prodaja na kredit Naplate UKALKULIRANE NADNICE I DRUG! IZDACI Isplata nadnica i drugi izdaei Kupovina sredstava NETO FIKSNA SREDSTVA SIROVINE TRGOVACKA DUGOVANJA " Investicije ... ... .... I NOVAe I Otplata zajmova Placanjaza novae , Dividendei iskupdionica Zajmovi DlONICARSKI TRAJNI KAPITAL DUGOVI TOKOVISREDSTAVA UNUTARPREDUZECA

3. KREDITIRANJE KAO IZVOR FINANCIRANJA POSLOVNOG SUBJEKTA 3.1. OSNOVNE KARAKTERISTIKE 3.1.1. Vrste kredita 1. Prerna vrernenskoj rocnosti: a) Kratkorocni krediti -rok otplate do jedne godine. U principu se najcesce koriste za financiranje sezonskih zaliha i drugih kratkor ocno vezanih tekucih (obrtnih) sredstava. b) Srednjorocni krediti -rok otplate od jedne do pet godina c) Dugorocni krediti -rok otplate preko pet godina. Napornena: cesto se i srednjorocni i dugorocni krediti nazivaju sarno dugorocnim kreditirna i, u principu, najcesce se koriste za financiranje stalnih (osnovnih) sredstava. 2. Prerna pokrivenosti: a) Pokriveni krediti -daju se sarno uz posebnu garanciju korisnika kredita (zalog, garancija treceg lica, hipoteka i s1.) b) Nepokriveni krediti -daju se bez posebne garancije 3. a) b) c)

Prerna obliku davanja i vracanja: robni krediti -daju se u robi i vracaju u robi kornercijalni -daju se u robi, vracaju se u noveu financijski -daje se u novcu i vracaju se u noveu.

4. a) b) c) d)

Prema namjeni Proizvodacki -daju se za proizvodne svrhe Potrosacki -daju se za potrosacke svrhe Investicijski -daju se za investicijske projekte Krediti za tekuca (obrtna) sredstva

5. Prema porijeklu: a) Domaci krediti -daju ih domace institucije (banke, preduzeca itd.) b) Inozemni krediti -daju ih inozemne institucije (banke, preduzeca itd.) 3.1.2. Bitni elementi kredita nominalni iznos vrijeme amortizacije sa ili bez grace perioda visina kamatne stope nacin -model amortizacije mogucnosti konverzije 3.1.3. Bonitet lica u kreditnom odnosu bonitet korisnika kredita (duznika) bonitet davaoca kredita (povjerioca) 3.2. OBLICI KREDITA 3.2.1. Nenamjenski kratkorocni kredit Primjer nenamjenskog kratkorocnog kredita Poslovna banka je odobrila gradaninu N.N. nenamjenski kratkorocni kredit od 1.00 0,00 novcanih jednica pod uvjetom da kredit vraca u jednakim mjesecnim ratama po 100, 00 novcanih jedinica krajem svakog mjeseca u toku narednih 12 mjeseci: a) Ana1izirati moguce strukture mjesecnih rata (odnos otp1ate i kamata) b) Utvrditi cijenu ovog kredita c) Analizirati iznose otplata i kamata u strukturi mjesecne rate sa stajalista vremenske vrijednosti novca i njihovog utjecaja na karakter ob1ika priliva novcanih sredstava u banku.

Obracun: Nominalni iznos: -Ucesce/uplata u gotovu 1.000,00 n.j.°n.j. Stvarni dug 1.000,00 n.j, + Planirana kamata 200,00 n.j. Iznos zaduzenja 1.200,00 n.j. Mjesecna rata 100,00 n.j. Prosjecna otplata =1000 : 12 = 83,33 n.j. Prosjecna kamata = 200: 12 = 16,67 n.j. Prosjecne mjesecne rate =1200 : 12 =100,00 n.j.

.j:>, o ss» JEDNAKE MJESECNE RATE PROSJECNE OTPLATE I PROSJECNE KAMATE Tabela 1. 1'111111111.1.1.1111111111111111 .._11\ 1111\111111111:1:111:1111:\1111.11\1\ DUG I 1000,0 I 916,67 I 833,34 I 750,01 I 666,68 I 583,35 I 500,02 I 416,69 I 33 3,36 I 250,03 1166,70 I 83,37 16.500,22 OTPLATA I 83,33 I 83,33 I 83,33 I 83,33 I 83,33 I 83,33 I 83,33 I 83,33 I 83,33 I 83,33 I 83,33 I 83,33 I 999,96 KAMATA I 16,67 I 16,67 I 16,67 I 16,67 I 16,67 I 16,67 I 16,67 I 16,67 I 16,67 I 16,67 I 16,67 I 16,67 I 200,04 MJESECNA RATA 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 11. 200,00 Pitanja: Koliko je korektan ovakav nacin obracuna kamate? Koliko se kamata placa u prvom mjesecu, a koliko bi trebalo? Koliko se kamate placa u posljednjem mjesecu, a koliko bi trebalo? Sta ovo znaci sa naucnog stajalista?

1000 Prosjecna otplata =----.-=83,33 12 G.p.m Mjesecne kamate se racunaju po formuli K =------. 1200 1000· p·1 91667· p·1 83334· P ·1 7501· p·1 66668· p·1 --~--+' +' +'+' + 1200 1200 1200 1200 1200 58335·p·1 50002·p·1 41669·p·1 33336·p·1 25003·p·1 +'+'+'+'+' + 1200 1200 1200 1200 1200 + 166,70· P ·1 + 83,37 . P ·1 =200 1200 1200 p. 6500,22 =200 ·1200 p=36,92%

-l'>o (0 '" JEDNAKE MJESECNE RATE MJESECNA STOPA 3,077% Tabela 2. :ill!IIIII!lilill·~~I:I!II!lililililllllllilil!llilll!~lilill!liilllilll 1\\:1 1III111\:\lllli·II:IIIIIIIIIIII: DUG I 1000,0 I 930,77 1859,41 I785,85 I 710,03 I 631,88 I 551,32 1468,28 I 382,6 9 I 294,47 I 203,53 1109',79 OTPLATA I 69,23 I 71,36 I 73,56 1 75,82 I 78,15 I 80,56 I 83,04 I 85,59 1 88,22 1 90,94 I 93,74 I 96,62 I 986,83 KAMATA I 30,77 I 28,64 I 26,44 I 24,18 I 21,85 I 19,44 I 16,96 I 14,41 1 11,78 1 9,06 I 6,26 I 3,38 I 213,17 MJESECNA RATA I 100,0 I 100,0 I 100,0 I 100,0 I 100,0 I 100,0 I 100,0 I 100,0 I 100,0 I 1 00,0 I 100,0 I 100,0 11.200,00 GODISNJA KAMATNA STOPA =36,92% MJESEcNA KAMATNA STOPA =36,92 : 12 =3,077%

JEDNAKE MJESECNE RATE KONFORMNA ILl EKVIVALENTNA MJESECNA STOPA 3% Tabela 3. DUG I 1000,0 I 930,00 I 857,90 I 783,64 I 707,15 I 628,36 I 547,21 I 463,63 I 37 7,54 I 288,87 I 197,54 1103,47 OTPLATA I 70,00 I 72,10 I 74,26 I 76,49 I 78,79 I 81,15 I 83,58 I 86,09 I 88,67 I 91,33 I 94,07 I 96,90 I 993,43 KAMATA I 30,00 I 27,90 I 25,74 1 23,51 I 21,21 I 18,85 I 16,42 I 13,91 I 11,33 I 8,67 I 5,93 I 3,10 I 206,57 MJESECNA RATA I 100,0 I 100,0 I 100,0 I 100,0 I 100,0 I 100,0 I 100,0 I 100,0 I 100,0 I 1 00,0 I 100,0 I 100,0 11.200,00 c =1o{~I +1~o -IJ POCETNI DUG =1.000,00 UKUPNA KAMATA = 200,00 UKUPNO ZADUZENJE =1.200,00 MJESECNA KAMATNA STOPA =3% 3= IO{~1 + I~O -IJ GODISNJA KAMATNA STOPA =42,57608868% P =42,57608868% .j:>. o JEDNAKE MJESECNE OTPLATE PROMJENJIVA KAMATA I PROMJENJIVE MJESECNE RATE Mjesecna stopa 3% Tabela 4. 111!11!.:!:llllilllllll:li:lllii:I!:llil:lljllll~lliji:ililllijliljllllil:I~!!:

1::\1:1::\1\111111111111111.1111111'111:\1\1111111.111::li.IIIIII·I·II.II.11I 111111:1:!I!II.IIIIII.l.\ill:III!III\III::ll\·I·~:I:I:1:1~lllll:IIII\IIIIIIIII\ill·i\l llil·I·I:I.:IIII·ill:1·1:·:I:I'IIIIIII:IIII:I·I.I:I·\I:\:I:i:.:II·1 DUG I 1000,0 I 916,67 I833,34 I750,01 I 666,68 1583,35 I500,02 I416,69 I 333,36 I 250,03 1166,70 I 83,37 OTPLATA I 83,33 I 83,33 1 83,33 I 83,33 1 83,33 I 83,33 1 83,33 I 83,33 I 83,33 I 83,33 I 83,33 I 83,33 I 999,96 KAMATA I 30,00 I 27,50 I 25,00 I 22,50 1 20,00 I 17,50 I 15,00 I 12,50 I 10,00 I 7,50 I 5,00 I 2,50 I 195,00 MJ~~;NA 1113,331110,831108,331105,831103,331100,831 98,33 I 95,83 I 93,33 I 90,83 I 88,3 3 I 85,83 1 1.194,46 GODISNJA KAMATNA STOPA =36,92% MJESEcNA KAMATNA STOPA =36,92 : 12 =3,077%

3.2.2. Kontokorentni kredit Kontokorentni kredit je kredit po tekucem racunu. Utvrduje se visina dugovnog sa lda tekuceg racuna sto u stvari predstavlja kontokorentni kredit. Stopa aktivne kamate obracunava se na dugovni saldo tekuceg racuna, Stopa pasvine kamate obracunava se na pasivni saldo tekuceg racuna. Primjer: Na tekucem racunu nalaze se sljedece pozicije: Duguje: 01.01. 500,00 novcanih jedinica (n.j.) Rok 31.12. 10.02. 600,00 n.j. Rok 20.02. 20.04. 800,00 n.j. Rok 10.05. 04.06. 400,00 n.j. Rok 04.06. Potrazuje: 10.02. 1.000,00 n.j Rok 10.02. 20.03. 800,00 n.j. Rok 20.03. 25.05. 200,00 n.j. Rok 25.05. Izraditi tekuci racun i zakljuciti ga 30.juna Kamatna stopa je 6% : 5% Napraviti analizu ovog primjera sa stajalista kontokorentnog kredita. Tekuci racun N.N. (stepenasta metoda) 01.01. 31.12. 50000 10.02. 10.02. 1.00000 50000 50 10.02. 20.02. 60000 100 00 28 20.03. 20.03. 80000 70000 357 20.04. 10.05. 80000 100 00 15 25.05. 25.05. 20000 10000 10 04.06. 04.06. 40000 300 00 78 30.06. Zbirkamatnih brojeva 326 417 30.06. Kamata saldo 30.06. 035 0 29965 91 30.06. Saldo 30.06. 29965 181 2.30000 2.30000 417 417 01.07. Poeetno stan' 29965 0 29965

Obracun kamate vrsen je po formuli: G. d . P LKbr . p K=--= 36500 365 K =326 .6 =536 D 365 ' K =417.5=571 p 365 ' Saldo kamate =Kp =0,35 Posto je saldo prometa dugovan, zakljucujemo da je koristen kontkorentni kredit. 3.2.3. Kreditna linija Kreditna linija je slicna kontokorentnom kreditu. To je, u biti, kratkorocni kre dit bez pokrica. Odobrava se na osnovu utvrdenog boniteta komitenta uz poseban ugovor. Primjer: Preduzece je zakljucilo ugovor 0 kratkorocnom kreditu sa bankom pod sljedecim uv jetima: a) Banka odobrava kredit u ukupnom iznosu od 5.000.000,00 novcanih jediniea (n.j.) i obavezuje se da ga korisniku doznaci u dvije transe, ito: 3.000.000,00 n.j. 20.04. i 2.000.000,00 n.j. 20.09. b) Redovna kamataje 8%, a zatezna (za zakasnjenje, kaznena, moratorna) 5%, e) Provizija na neiskoristeni kredit 1% od iznosa neiskoristenog kredita d) Banka se obavezuje da plati na ime ugovorne kazne, ako u roku od 3 dana ispra vnog naloga ne doznaci kredit, 1% od iznosa kredita koji nije stavljen korisniku na raspolaganje e) Korisnik kredita treba da vrati 2.500.000,00 n.j. 15.10. i 2.500.000,00 n.j. 15.11. Realizacija potpisanog ugovora bila je sljedeca: a) Bankaje doznacila prvu transu 25.04. (prekoracenje izazvano njenom krivieom), a drugu transu, po nalogu korisnika kredita u iznosu od 1.500.000,00 n.j., dana 20

.09. b) Korisnik kredita isplatio je 2.500.000 n.j. 15.10. i 2.000.000 n.j. , dana 10 .12. e) Troskovi su iznosili: 30.06. novcanih jedinica 2.000,00, a 10.12. novcanih je dini ea 3.000,00

Na osnovu datih podataka treba izraditi obracun i dati analizu kreditnog racuna. Kreditni racun N.N. ::::(:'i~:""jj(::SiftIdl:f:jj::'I::::::j::t(~atrii_ 30.6. 30.6. 66 30.6. 82 20.9. 25 15.10. 31 10.12. 25 10.12. 10.12. 10.12. 10.12. 10.12. 163 25.4. Prenos na ziro racun 30.6. Kamata8% 30.6. Troskovi 30.6. 1% ugovome kazne 30.6. Naplata kamate i ostaloa 30.6. Saldo 1.7. Saldo 20.9. Prenos na ziro r. 15.10. otplata 10.12. Otolata 10.12. Red.kamata 8% 10.12. Zatezna kam. 5% 10.12. 1% provizije na neisk.kred. 10.12. Troskovi 10.12. Naplata kamate i ostaloa 25.4. 66 30.6. 30.6. 30.6. 3.000.000 43.39726 2.000 00 3.045.39726 3.000.000 00

1.500.000,00 103.123,29 6.849,32 5.000,00 3.00039 4.617.97300 30.000,00 15.397,26 3.000.000 00 3.045.397 26 2.500.000 2.000.000 117.793,00 4.617.97300 o o o 0 0 0 0 0 0 0 0 0 3.000.000,00 3.043.39726 3.045.39726 3.015.397,26 3.000.000,00 3.000.000.00 4.500.000,00 2.000.000 103.123,29 109.972,61 114.972,61 117.97300 1.980.000 1.980.000 1.980.000 2.460.000

1.125.000 620.000 500.000 1.980.000 4.705.000 4.705.000 4.705.000 K = 1.980.000·8 = 43.39726 1 365 ' K = 4.705.000.8=103.12329 2 365 ' 500.000 ·5 Kzat..,w = = 6.849,32 365 3.2.4. Lombardni kredit Lombardni kredit je kratkorocni kredit koji se odobrava na temelju zaloga. U pri ncipu, daje se na rok od tri mjeseca. Primjer: Privredno preduzece zatrazilo je od banke lombardni kredit na osnovu zalozenih 5 000 kg robe po trZisnoj cijeni od 150 novcanih jedinica (n.j.) po kg. Bankaje odobrila kredit 15.05. pod slijedecim uvjetima: lombardna stopa 80%, kamatna stopa a) 6%, b) 266%, tros kovi 500 n.j. Treba izraditi obracun. (k, 365)

a) Obracun 15.05. Vrijednost zaloga 5000 kg po 150 nj./kg 750.000,00 n.j. Zajam,80% 600.000,00 n.j. -92/6% kamate 9.073,97 n.j. -troskovi 500,00 nj. 9.573,97 n.j. Za isplatu: 590.426,03 n.j, b) Obracun 15.05. Vrijednog zaloga 5000 kg po 150 nj./kg 750.000,00 n.j. Zajam,80% 600.000,00 n.j. -c % kamate 232.107,35 n.j.* -troskovi 500,00 n.j. 232.607,35 n.j, Za isplatu: 367.392,65 n.j. C =100(3965 1+ 266 -1) =38,68455879% 100 K =600.000·38,68455879 =232.107 35 100 ' 3.2.5. Kratkorocni robno-komercijalni kredit -potrosacki kredit Moze se odobriti: a) bez ucesca u gotovom i bez depozita b) sa ucescem u gotovom c) sa obavezom polaganja depozita Primjer: a) Bez ucesca u gotovom i bez depozita Potrosacki kredit od 1.800,00 novcanih jedinica (n.j.) sa 12% treba otplatiti u toku 6 mjeseci jednakim mjesecnim ratama koje sadrze prosjecne otplate i prosjecan mjes ecni iznos planirane kamate.

a) Urediti obracun kredita b) Ako na dan dospijeca 4. rate duznik izrazi zelju da u cijelosti isplati ostat ak kredita koliko tada treba jednokratno platiti? a) Obracun Nominalni iznos kredita 1.800,00 n.j. -Uplata u gotovu Stvarni dug 1.800,00 n.j. + Planirana kamata 63,00 n.j. Iznos zaduzenja 1.863,00 n.j. Mjesecna rata (obrok) 310,50 Pomocne radnje Preracunata kamatna stopa: P 12 p' =-.m =-·1 = 1% 12 12 Prosjecna otplata: b= 1800 =300 6 Planirana kamata: LK = G· p .(m + 1)=1800·12.7=6300 ili 2400 2400 ' LK=m(K1 +K6) 2 LK = ~(18 + 3)=3.21=63 iii 2 LK= m[2K1 ± (m -1)d]=~(2'18 -5.3)=3. (36-15)=3·21 = 63 22

b) kamata za bonifikaciju =bonifikaciona kamata bI) Obracun Iznos zaduzenja -polozene rate 931,50 n.j. -kamata za bonifikaciju 9,00 n.j. Za naplatu: Pomocne radnje: -polozene rate =310,50 . 3 =931,50 -kamate za bonifikaciju m=2 K6=K1=3 d =3 K=m[2K+(m-1)d]=~[2.3+(2-1).3]=9 B 2 1 2 b2) Obracun Neuplacene otplate Dospjela kamata 54,00 Uplacena kamata 31,50 Za naplatu: Pomocne radnje: Neuplacene otplate 300 . 3 =900 Dospjele kamate m=4;K1 =18,d=3 K =m [2K1 -(m -1)d]=~[2 .18-(4-1).3]=54 22 -Placena kamata 10,50 . 3 =31,50 1.863,00 940,50 922,50 900,00 22,50 922,50

c) Sa ucescem u gotovom Potrosacki kredit od 1.800,00 n.j. sa 12% treba otplatiti u toku 6 mjeseci jedna kim mjesecnim ratama koje sadrze prosjecne otplate i prosjecan mjesecni iznos planir ane kamate. Korisnik kredita duzan je uplatiti 20% na ime ucesca u gotovom. Uraditi obracun kredita: Obracun: Nominalni iznos kredita 1.800,00 n.j. -20% ucesca u gotovom 360,00 n.j. Stvarni dug 1.440,00 n.j. + Planirana kamata 50,40 n.j. Iznos zaduzenja 1.490,40 n.j. Mjesecna rata (obrok) 248,40 n.j. Pomocne radnje: Planirana kamata: LK = G· p(m1 +1) = 1440·12(6+1) =5040 ili 2400 2400 ' K =14 40'K =14,40 =240 I, 1 66 ' LK = ~(l4,40 + 2,40) = 50,40 iii 2 L K= ~[2 ·14,40 -(6 -1).2,40] = 50,40ili 2 IK= ~[2' 2,40+ (6-1)· 2,40]= 50,40 2 d) Sa obavezom polaganja depozita Odobren je potrosacki kredit od 5.000,00 n.j. pod sljedecim uvjetima: depozit od 10% u gotovini polozen na racun davaoca kredita sa kamatnom stopom 2% kamatna stopa na kredit 15%

vrijeme otplate 10 mjeseci sistemom jednakih mjesecnih rata. Izracunati: a) visinu mjesecne rate b) visinu ukamacenog depozita c) visinu iznosa zaduzenja ako bi se dug regulisao u cjelini na dan dospijeca ce tvrte rate

Objasniti sve dobivene rezultate Obracun: Nominalni iznos kredita 5.000,00 n.j. -Uplata u gotovomu Stvami dug 5.000,00 n.j. + Planirana kamata 343,75 n.j. Iznos zaduzenja 5.343,75 n.j, Mjesecna rata (obrok) 534,375 n.j, Ukamacenidepozit = 500·2.10 =50833n.j. 1200 ' Rezultat =3.609.375 n.j. 3.2.6. Akceptni kredit i eskontovanje mjenica Akceptni kredit u sebi sadrzi i mogucnosti ekskontovanja mjenica. Ista mogucnost postoji i kod rambursnog, avalnog i vinkulacionog kredita. Zato dajemo primjer eskontova nja mjenica: Banka je eskontovala 20. marta dvije mjenice ito: mjenica na 4.000,00 novcanih j edinica (n.j.) s rokom 19. aprila i mjenica na 5.000,00 n.j. sa rokom 04.maj. Provizija se raeuna od eskontne sume po stopi 0,4%. Troskovi su 16,73 n.j, a kamatna stopa 6%. Treba izracunati cisti iznos eskonta na nacin poslovnog eskonta i k, 360 (dane racunat i po kalendarn, a godinu 360 dana =francuski nacin racunanja vremena). Eskontovano (ili obracun) 20. mart Mjenica na 4.000,00 n.j, rok 19.04., dana 30 Mjenica na 5.000,00 n.j, rok 04.05., dana 45 Zbir 9.000,00 n.j. Eskont (kamata) 57,50 n.j. Eskontna suma 8.942,50 n.j. Provizija 35,77 Troskovi 16,73 52,50 n.j. Cisti iznos eskonta 8.890,00 n.j. 3.2.7. Investicioni kredit Investicioni kredit je, po praviIu, srednjorocni iIi dugorocni kredit. Daje se u z odgovarajuci collateral (specificnu vrstu osiguranja novcanih potrazivanja nekim vrijednostim a, posebno onima koje su zamjenjive za novae).

Modeli amortizacije investicionih kredita mogu biti razliciti (0 cemu se vise iz ucava u financijskoj matematici). Svi se modeli svrstavaju u dvije temeljne skupine: modeli s primarno datim otplatama i modeli s primarno datim anuitetima. Primjer: Preduzece je uzelo investicioni kredit od 1.000.000,00 novcanih jedinica (n.j.) pod sljedecim uvjetima: vrijeme otplate 4 godine, godisnja kamatna stopa 10%, modelo tplate: a) jednakim godisnjim dekurzivnim otplatama b) jednakim godisnjim dekurzivnim anuitetima. a) Model jednakih godisnjih otplata nodlO2.1 1.000.000,00 o 750.00000 1 100.00000 250.00000 350.000,00 2 500.000,00 75.000,00 250.000,00 325.000,00 250.00000 250.00000 300.000,00 3 50.00000 25.000,00 250.000,00

275.000,00 4 2.500.000,00 1.000.000,00 250.000,00 1.250.000,00 b) Model jednakih godisnjih anuiteta ,,::G.QQlo.a~ 1.000.000,00 o 784.529,20 215.470,80 1 100.000,00 315.470,80 547.511,32 2 78.452,92 237.017,88 315.470,80 286.79165 3 54.75113 260.71967 315.47080 315.470,80 4 28.679,15 286.791,65

2.618.832,17 1.000.000,00 1.261.883,20 261.883,20 Napomena: jednake godisnje anuitete racunali smo po formuli: a =Krn(r -1) -: -1 a =1.000.000. 1,10 4 °:10 -1) =315.470,80 1,10 -1 (K =kredit,r =1+L) 100

4. AUTONOMNIILI SPONTANIIZVORI FINANCIRANJA -PRIMJER NA GOTOVINSKOM CIKLUSU PREDUZECA Formiraju se na osnovu obaveza iz poslovnih odnosa sa dobavljacima, iz obaveza prema radnicima i fiskusa, i ostalih obaveza Mogu se formirati i na osnovu racionalizacije poslovnih procesa, primjerenijom politikom prema dobavljacima, naplati od kupaca, racionalnijom politikom upravlj anja zalihama sirovina, materijala, poluproizvoda i gotovih proizvoda Primjer na gotovinskom ciklusu preduzeca, prilagoden karakteru ovog rada, u osnovnom pogledu je preuzet iz knjige: dr Dragan Krasulja: Poslovne finansije, Ekonomski fakultet, Beograd, 1989. (str. 192-205), odnosno prema L.J.Gitman: Principles of Managerial Finance, Harper and Raw Publishers, New York, 1976, str. 171. GOTOVINSKI CIKLUS PREDUZECA Po1azne pretpostav1jene velicine: 1. Poslovna godina 360 dana 2. Pocetna prosjecan starost dobavljaca 35 dana 360 3.Iz I. i 2. :::::} Koeficijent obrta dobavljaca =----=10,286 35 4. Pocetna prosjecna starost zaliha =85 dana 360 5.Iz 1. i 4.:::::} Koeficijent obrta ukupnih zaliha =----=4,235 85

6. Pocetna prosjecna starost kupaca =70 dana 360 7.Iz 1.i6. => Koeficijent obrta kupaca =-----: 5,143 70 8.Iz 1.,2.,4.i6. => gotovinski ciklus =120 dana 360 9.Iz 1i8. => Koeficijent obrta gotovine =----=3,00 120 10. Ukupno planirani izdaci gotovine za redovno poslovanje iznose 12.000.000,00 n.j. 12.000.000 11.Iz 10.i9. => prosjecan saldo gotovine =------= 4.000.00 n.j. 3 12. Oportunitetni troskovi drzanja gotivne = 8% p.a. 13. Iz 11. i 12. => troskovi drzanja prosjecnog salda gotovine = =4.000.000 x 0,08 = 320.000 novcanih jedinica (n.j.)

GOTOVINSKI CIKLUS PREDUZECA nabavka realizacija gotovih nap1ata materijala proizvoda na kredit potrazivanja nakredit Prosjecna starost zaliha Prosjecna starost kupaca (85 dana) (70 dana) 35 85 iss o Prosjecna starost i! 1j dobavljaca ! (35 dana) isp1ata ; jIi dobavljaca 1 ; j I II I !'--------------..v,....------------J) izdatak gotovinski ciklus primanje gotovine (120 dana) gotovine !----1~. vrijeme u danima o

EFEKAT PROLONGlRANJA OBAVEZA PREMA DOBAVLJACIMA NA GOTOVINSKICIKLUSPREDUZECA nabavka materijala nakredit realizacija gotovih proizvoda na kredit naplata potrazivanja Prosjecna starost zaliha (85 dana) Prosjecna starost kupaca (70 dana) 45 85 iss o ii ! Prosjecna starost ; dobavljaca (45 dana) 1 I j II isplata dobavljaca II' fi ~~-----------"V""---------_-J~ ! I izdatak gotovine gotovinski ciklus (110 dana) primanje

gotovine ;----1~~ vrijeme u danima o

EFEKAT UBRZANJA OBRTA ZALIHA NA GOTOVINSKI CIKLUS PREDUZECA nabavka materijala nakredit realizacija gotovih proizvoda na kredit naplata potrazivanja Prosjeena starost zaliha (70 dana) Prosjecna starost kupaca (70 dana) o 35 85 , i40 Prosjeena starost dobavljaca (35 dana) isplata dobavljaca iI; ij ,..------------J11 izdatak gotovinski ciklus primanje gotovine (105 dana) gotovine ;----1.. vrijeme u danima o ~'------------""'" i ~ i

EFEKAT SKRACENJA PERIODA NAPLATE POTRAZIVANJA NA GOTOVINSKI CIKLUS PREDUZECA nabavka materijala na kredit realizacija gotovih proizvoda na kredit naplata potraZivanja Prosjecna starost zaJiha (85 dana) Prosjecna starost kupaca (50 dana) 35 85 135 o Prosjeena starost dobavljaca (35 dana) isplata ii!jii!II! i i I ...JJ izdatak gotovinski ciklus primanje gotovine (100 dana) gotovine ;-----1.. vrijeme u danima o dobavlj aca II II ~ ' . ....... ,..

V

EFEKAT KOMBINOVANIH STRATEGUA NA GOTOVINSKI CIKLUS PREDUZECA nabavka realizacija gotovih naplata materijala proizvoda na kredit potraZivanja na kredit I ! ! ! Prosjeena starost kupaca (50 dana) 7045 Prosjecna starost dobavljaca (45 dana) Prosjeena starost zaliha l~",(70 dana.........) ..... ,/ ,Ir isplata dobavljaca II . o f' ii !!!i!III i120 ~ II I I i r....... ---. r------------~ V izdatak gotovinski ciklus primanje gotovine (75 dana) gotovine

I j o

~ N Tabelarni pregled efekata na gotovinski ciklus preduzeca .1 i.,ff_fi

_

~-~~-= 10 286 , ~-~~-I I~-~~-= 10 286 I~-~~-= 10 286 I~-~~-, = 8 000 = 8 000 1. I KOEFICUENT OBRTA DOBAVLJACA I , 35 45 35 3545 ~-~~-= 4 235 ~-~~-= 4235 I~-~~-= 5 143 I~-~~-= 4235 I~-~-= 5 143 2. I KOEFICUENT OBRTA UKUPNIH ZAUHA II , II 85 85 70 8570 ~-~~-= 5,143 ~-~~-= 5,143 I~-~~-= 5,143 I~-~~-= 7,200 I~-~-= 7,200 3. I KOEFICUENT OBRTA KUPACA 70 70 70 5050 ~-~-= 3,000 ~-~~-= 3,273 I~-~~-= 3,429 I~-~-= 3,600 I~-~-= 4,800 4. I KOEFICUENT OBRTA GOTOVINE 120 110 105 100 75 12.000.000 I 12.000.000 I 12.000.000 I 12.000.000 I 12.000.000 ---------------= ---------------= --------------= ---------------= ---------------= 4,800 3,600 3,429 5. PROSJECAN SALDO GOTOVINE 3,000 3,273

= 2.500.000 = 3.333.333 = 3.499.563 =4.000.000 = 3.666.361 2.500.000 x 3.333.333 x 3.499.563 x 0,08 = 6. TROSKOVI DRZANJA PROSJECNOG 4.000.000 x 0,08 3.666.361 x 0,08 0,08 = 200.000 0,08 = 266.667 279.965 SALDA GOTOVINE =320.000 = 293.309 320.000 320.000 320.000 320.000 -200.000 -266.667 7. usra» NA TROSKOVIMA DRiANJA -279.965 293.309 PROSJECNOG SALDA GOTOVINE 120.000 53.333 40.035 26.691

5. PRIMJERI ZA VJElBANJE PRIMJER ZA VJElBANJE BROJ: 01 1. Preduzece ima na dan 01.11.2000. godine sljedece stanje: gotovinu u blagajni 2.000,00 n.j. depoziti po videnju 10.000,00 n.j. vrijednosni papiri koji se mogu unovciti po videnju 5.000,00 n.j. obaveze dospjele za placanje 22.000,00 n.j. a) Izracunati koeficijent trenutne likvidnosti b) Da li je preduzece likvidno na osnovu datih podataka? c) Da su dospjele obaveze za placanje u iznosu 15.000,00 n.j., a ne 22.000,00 n. j., uz ostale nepromijenjene podatke iz zadatka, kakvu bi tada likvidnost imalo preduze ce? Objasniti sve dobivene rezultate. Rezultati: a) 0,7727 b) Ne c) 1,13 2. Preduzece potrazuje 50.000,00 n.j. sa rokom dospijeca 01.12.2000. godine i 10 .000,00 n.j. sa rokom dospijeca 15.12.2000.godine. Istovremeno preduzece duguje 58.00,00 n.j. sa rokom dospijeca 12.12.2000.godine. Kakav je saldo navedenih odnosa 26.11.2000. g odine? Kamatna stopa je 12%. Objasniti sve dobivene rezultate i karakter ovog zadatka. Rezultat: vrijednost potrazivanja 59.855,34 na dan 26.11.2000. vrijednost dugovanja 57.694,90 na dan 26.11.2000.

3. Banka je eskontovala 26.11.2000.godine mjenicu od 5.000,00 n.j. sa rokom dosp ijeca 30. 12.2000.godine. Kamatna stopa je 15%, a provizija od eskontovane sume 0,5%. KoIiki je cisti iznos eskonta? Objasniti karakter ovog financijskog posla. Rezultat: 4.905,49 PRIMJER ZA VJEZBANJE BROJ: 02 1. Mjenica dospijeva na naplatu 30.12.2000.godine u iznosu od 4.000,00 n.j. Kolika je njena vrijednost 26.l1.2000.godine? Kod obracuna zaracunava se provizi ja od 0,5% od eskontne sume. Kamatna stopa je 15%. Moze li ovom mjenicom regulirati dug od 4.000,00 n.j. koji dospijeva 1O.01.2001.godine? Rezultati: 3.924,39 Moze se regulirati dug 2. Na tekucem racunu zbir dugovnih kamatnih brojeva je 32.400, a zbir potraznih kamatnih brojevaje 42.000 (kamatni brojevi nisu kraceni brojem 100). Kamatna sto pa je 8%:6%. Treba: a) izracunati dugovnu i potraznu kamatu b) napisati da li je koristen kontokorentni kredit c) u kakvim kvantitativnim relacijama stoje banka i komitent. Rezultati: a) Dugovna kamata =7,10 Potrazna kamata = 6,90 b) Da 3. Odobren je 15.09.2000.godine lombardni kredit na temelju zalozene robe. Trzisna vrijednost zalozene robe je 200.000, n.j.. Lobardna stopa je 80%, a kama tna 16%. Provizija na ovaj kreidt je 1%. Izracunati koIiko ce duznik -korisnik kredi ta efektivno primiti novcanih jednica. Objasniti dobiveni rezultat i karakter zajma . Rezultat: 152.017,53

PRIMjER ZA VJEZBANJE BROJ: 03 1. Mjenica dospijeva na naplatu 25. 12.2000.godine u iznosu od 6.000,00 novcanih jedinica. Kolika je njena vrijednost 20.11.2000. godine? Kod obracuna zaracunava se provizija od 0,8% od eskontne sume. Kamatna stopaje 18%. Moze li ovom mjenicom regulirati dug od 7.000,00 n.j, koji dospijeva 10.01.2001.godine? Rezultati: 5.849,27 Ne moze regulirati dug 2. Na tekucem racunu zbir dugovnih kamatnih brojeva je 23.400, a zbir potraznih kamatnih brojeva je 24.000 (kamatni brojevi nisu kraceni brojem 100). Kamatna st opa je 7%:5%. Treba: a) Izracunati dugovnu i potraznu kamatu b) Napisati da Ii je koristen kontokorentni kredit c) U kakvim kvantitativnim relacijama stoje banka i komitent. Rezultati: a) Kamata dugovna =4,49 Kamata potrazna =3,29 b) Da 3. Odobren je 25.10.2000.godine lombardni kredit na temelju zalozene robe. Trzisna vrijednost zalozene robe je 100.000 n.j. Lobardna stopa je 90%, a kamatn a 14%. Provizija na ovaj kredit je 1%. Izracunati koliko ce duznik -korisnik kredi ta efektivno primiti novcanih jedinica. Objasniti dobiveni rezulatt i karakter zajm a. Rezultat: 85.924,11

PRIMJER ZA VJEZBANJE BROJ: 04 1. Preduzece ima na dan 26.11.2000.godine sljedece stanje: -gotovina u blagajni 1.000,00 n.j. -depozit po videnju i oroceni depozit do sest mjeseci 12.000,00 n.j. -vrijednosni papiri unovcivi u roku od sest mjeseci 5.000,00 n.j. -kratkorocna potrazivanja sa rokom naplate do sest mjeseci 8.000,00 n.j. -kratkorocne obaveze sa dospijecem za placanje do sest mjeseci 25.000,00 n.j. a) Izracunati koeficijent ubrzane likvidnosti b) Da li je preduzece likvidno na osnovu datih podataka? c) Da su dospjele obaveze za placanje do sest mjeseci 30.000,00 n.j., a ne 25.00 0,00 n.j., uz ostale nepromijenjene podatke iz zadatka, kakvu bi tada likvidnost imalo pred uzece? Objasniti sve dobivene rezultate. Rezultati: 1,04 Da 0,86 2. Banka je eskontovala 26.11.2000.godine mjenicu od 10.000,00 n.j. sa rokom dospijeca 15.01.2001.godine, uz kamatnu stopu 15%, proviziju od eskotnovane sume 1,5% i sitne troskove 2,0 n.j. Koliki je cisti iznos eskonta? Objasniti karakter ovog financijskog posla. Rezultat: 9.645,60 3. a) b) c)

Ako je nominalna polugodisnja kamatna stopa 10%, koIika je: Mjesecna relativna kamatna stopa? Dvomjesecna ekvivalentna kamatna stopa? Iz rezultata pod b) izracunati godisnju kamatnu stopu.

Objasniti sve dobivene rezultate. Rezultati: 1,666% 3,228% 21,00%

PRIMJER ZA VJEZBANJE BROJ: 05 1. Preduzece ima na dan 01.11.2000.godine sljedece stanje: -gotovina u blagajni 2.000,00 n.j. -depozit po videnju i oroceni depozit do godine dana 10.000,00 n.j. -vrijednosni papiri unovcivi u roku do godine dana 5.000,00 n.j. -kratkorocna potrazivanja sa rokom naplate do godine dana 14.000,00 n.j. -kratkorocne obaveze sa dospijecem za placanje do sest mjeseci 35.000,00 n.j. a) Izracunati koeficijent ubrzane likvidnosti b) Da li je preduzece likvidno na osnovu datih podataka? c) Da su dospjele obaveze za placanje do godine dana 30.000,00 n.j., a ne 35.000 ,00 n.j., uz ostale nepromijenjene podatke iz zadatka, kakvu bi tada likvidnost imalo pred uzece? Objasniti sve dobivene rezultate. Rezultati: 0,8857 Ne 1,033 2. Banka je eskontovala 01.11.2000.godine mjenicu od 12.000,00 n.j. sa rokom dospijeca 22.01.2001.godine, uz kamatnu stopu 18%, proviziju od eskotnovane sume 2,0% i sitne troskove 3,0 n.j. Koliki je cisti iznos eskonta? Objasniti karakter ovog financijskog posla. Rezultat: 11.281,45 3. a) b) c)

Ako je nominalna tromjesecna kamatna stopa 9%, kolika je: Mjesecna relativna kamatna stopa? Mjesecna ekvivalentna kamatna stopa? Iz rezultata pod b) izracunati godisnju kamatnu stopu.

Objasniti sve dobivene rezultate. Rezultati: 3% 2,9142% 41,158%

PRIMJER ZA VJEZBANJE BROJ: 06 1. Ako je polugodisnja kamatna stopa 6%, kolika je: a) mjesecna relativna stopa b) mjesecna konformna stopa c) na osnovu rezultata pod a) kolika je efektivna godisnja stopa d) na osnovu rezultata pod b) kolika je efektivna polugodisnja stopa ? Objasniti: e) sve dobivene rezultate f) karaktere: g) nominalne kamatne stope h) konformne stope i) relativne stope j) efektivne stope. Rezultati: 1% 0,976% 12,683% 6% 2. Odobren je lombardni kredit na osnovu zalozene robe cija je trzisna vrijednos t 800.000,00 novcanih jedinica (n.j.). Lombardna stopa je 95%, kamatna stopa 15%, troskovi 12,00 n.j. Izracunati efektivni (cisti) iznos zajma koji ce biti stavljen korisniku na rasp olaganje. Objasniti: a) dobiveni rezultat b) karakter lombardnog kredita. Rezultat: 731.488,00 3. Odobrenje potrosacki kredit od 18.000,00 novcanih jedinica (n.j.) pod sljedec im uvjetima: a) beskamatni depozit 25% od iznosa kredita b) kamatna stopa 12% c) vrijeme otplate 12 mjeseci sistemomjednakih mjesecnih rata. Izracunati: d) visinu mjesecne rate e) kamatu za prvi i posljednji mjesec f) visinu iznosa zaduzenja ako bi se dug regulisao u cijelosti na dan dospijeca osme rate. Objasniti: g) sve dobivene rezultate h) karakter ovog kredita i) znacenje kamate za bonifikaciju.

Rezultati: d) 1.597,50; e) 180 i 15; f) 7.837,50

PRIMjER ZA VJEZBANJE BROJ: 07 1. Preduzece ima mjenicu sa nominalnim iznosom od 92.744,21 novcanu jedinicu (n.j.) ciji je rok dospijeca 11. april tekuce godine. Dana 11. januara iste godi ne preduzece zeli eskontovati ovu mjenicu u banci koja obracunava kamatu po stopi 12%. Eskontna suma je jednaka stvamom dugu kod potrosackog kredita koji se daje pod sljedecim uvjetima: ucesce u gotovom 10% kamatna stopa 15% vrijeme otplate 10 mjeseci sistemom jednakih mjesecnih rata. Izracunati: a) nominalni iznos potrosackog kredita b) visinu mjesecne rate c) kamatu za prvi i posljednji mjesec d) visinu iznosa zaduzenja ako bi se dug regulirao u cijelosti na dan dospijeca seste rate. Objasniti: e) sve dobivene rezultate f) karakter eskontovanja mjenice g) karakter kredita h) znacaj kamate za bonifikaciju. Rezultati: a) 100.000; b) 9.618,75; c) 1125 i 112,50; d) 46.968,75 2. Na kontokorentnom racunu je na periodicnom obracunu utvrden zbir: kamate na dugovanja 4.500,00 n.j. kamate na potrazivanja 4.700,00 n.j. a) Da li je koristen kontokorentni kredit? b) Objasniti sustinu ovog kredita. Rezultat: Ne 3. Na osnovu sljedecih podataka: gotovina u blagajni 1.000,00 n.j. depoziti po videnju i oroceni do godine godinu dana 100.000,00 n.j. vrijednosni papiri unovcivi u roku do godinu dana 200.000,00 n.j. kratkorocna potrazivanja sa rokom naplate do godinu dana 300.000,00 n.j. utvrditi visinu mogucih kratkorocnih obaveza sa dospijecem za placanje do godinu dana pa da koeficijent likvidnosti bude: (a) jednak 1,2 i (b) 0,8. Objasniti rezultate i karakteristike slucaja pod a) i slucaja pod b). Rezultati: 500.833,33 751.250,00

PRIMJER ZA VJEZBANJE BROJ: 08 1. Na osnovu sljedecih podataka: gotovina u b1agajni 2.000,00 novcanih jedinica (n.j.) depoziti po videnju i oroceni do pola godine 200.000,00 n.j, vrijednosni papiri unovcivi u roku do po1a godine 300.000,00 n.j. kratkorocna potrazivanja sa rokom nap1ate do pola godine 400.000,00 n.j. utvrditi visinu mogucih kratkorocnih obaveza sa rokom dospijeca do pola godine, pa da koeficijent 1ikvidnosti bude: (a) jednak 1,3 i (b) 0,7. Objasniti rezultate i karakteristike slucaja pod (a) i (b). Rezultati: 693.846,15 1.288.571,43 2. Na kontokorentnom racunu je na godisnjem obracunu utvrden zbir: kamate na dugovanja 4.700,00 n.j. kamate na potrazivanja 4.500,00 n.j, a) Da li je koristen kontokorentni kredit ? b) Objasniti sustinu ovog kredita. Rezultat: Da 3. Preduzece ima mjenicu sa nomina1nim iznosom od 10.410,72 n.j. ciji je rok dos pijeca 12. april tekuce godine. Dana 12. januara iste godine preduzece zeli eskontovati ovu mjenicu u banci koja obracunava eskont po stopi 16%. Eskontna suma je jednak a ucescu u gotovom kod potrosackog kredita koji se daje pod sljedecim uvjetima: ucesce u gotovom 20% kamatna stopa 15% vrijeme otp1ate 12 mjeseci sistemom jednakih mjesecnih rata. Izracunati: a) nomina1ni iznos potrosackog kredita b) visinu mjesecne rate c) kamatu za prvi i pos1jednji mjesec d) visinu iznosa zaduzenja ako bi se dug regulirao u cijelosti na dan dospijeca cetvrte rate. Objasniti: e) sve dobivene rezu1tate f) karakter eskontovanja mjenice g) karakter kredita h) znacaj kamate za bonifikaciju. Rezultati: 50.000,00 3.604,17 500 i 41,67 30.937,50

PRIMJER ZA VJEZBANJE BROJ: 09 1. Odobrenje potrosacki kredit od 60.000,00 novcanih jedinica (n.j.) pod sljedec im uvjetima: a)depozit20% ad nominalnogiznosakreditanakojiseracunakamatapostopiod3%p.a. b) kamatna stopa za kredit 14% c) vrijeme otplate osam mjeseci sistemom jednakih mjesecnih rata. Izracunati: d) visinu ukamacenog depozita na kraju kreditnog obligacionog odnosa e) visinu mjesecne rate f) kamatu za prvi i posljednji mjesec g) visinu iznosa zaduzenja ako bi se dug regulirao u cijelosti na dan dospijeca seste rate. Objasniti: h) sve dobivene rezultate i) karakter ovog kredita j) znacenje depozita u potrosackim kreditima. Rezultati: d) 12.240; e) 7.893,75; f) 700 i 87,50; g) 23.418,75 2. Ako mjesecna konformna stopa (dobivena iz godisnje kamatne stope) iznosi 1,53094705 % kolikaje: a) nominalna godisnja kamatna stopa b) na osnovu rezultata iz a), kolika je relativna kamatna stopa za jedan mjesec c) na osnovu relativne stope izracunate pod b) izracunati godisnju efektivnu sto pu. Objasniti: d) sve dobivene rezultate e) karaktere: f) nominalne kamatne stope g) konformne stope h) relativne stope i) efektivne stope. Rezultati: a) 20,00%; b) 1,66%; c) 21,94% 3. Odobren je lombardni kredit na osnovu zalozene robe cija je trzisna vrijednos t 500.000,00 n.j. Lombardna stopa je 80%, kamatna stopa 14%, troskovi 15,00 n.j.Izracunati efektivni (cisti) iznos zajma koji ce biti stavljen korisniku na raspolaganje. Objasniti: a) sve dobivene rezultate, b) karakter lombardnog kredita i c) karakt er lombardne stope. Rezultat: 385.985,00

PRIMJER ZA VJEZBANJE BROJ: 10 1. Na osnovu sljedecih podataka: gotovina u blagajni 2.000,00 novcanih jedinica (n.j.) depoziti na dan uzimanja podataka 50.000,00 n.j. depoziti koji ce biti oroceni nakon uzimanja podataka, a bit ce oslobodeni u per iodu za koji se mjeri buduca likvidnost 200.000,00 n.j. vrijednosni papiri unovcivi na dan uzimanja podataka 80.000,00 n.j. vrijednosni papiri Ciji je rok unovcavanja nakon uzimanja podataka, a u okviru perioda za koji se bude mjerila buduca likvidnost 400.000,00 n.j. kratkorocna potrazivanja ciji je rok naplate vee pristigao 100.000,00 n.j. kratkorocna potrazivanja koja ce dospjeti nakon uzimanja podataka, a u okviru perioda za koji se mjeri buduca likvidnost 150.000,00 n.j. obaveze dospjele za placanje na dan uzimanja podataka 232.000,00 n.j. obaveze koje dospijevaju za placanje nakon uzimanja podataka, au periodu za koji se mjeri buduca likvidnost 1.000.000,00 n.j, izracunati: a) koeficijent trenutne likvidnosti b) koeficijent buduce likvidnosti i objasniti: c) sta generalno znaci likvidnost d) dobijene rezultate pod a) i b) Rezultati: a) 1,00; b) 0,797 2. Odobrenje lombardni kredit 01. 09. 2001. godine na osnovu zalozene robe cija je trzisna vrijednost 400.000,00 n.j, Lombardna stopa je 90%, kamatna stopa 12%, a provizija 0,5%. Izracunati iznos novcanih jedinica koji ce biti stavljen korisni ku kredita na raspolaganje. Objasniti: dobiveni rezultat i sve sto znate 0 lombardnom kreditu. Rezultat: 347.483,44 3. Na konkretnom licno odabranom primjeru objasnite kamatu za bonifikaciju (kod potrosackih kredita).

PRIMjER ZA VJEZBANJE BROJ: 11 1. Bankaje primila na eskont 01. 09. 2001. godine mjenice sa nominalnim iznosirn a od 10.000,00 n.j. rok 01.10. iste godine i 20.000,00 n.j. rok 01.1l. iste godine . Izracunati cisti iznos eskonta ako je eskontna stopa 8% i provizija 0,5% (od esk ontne sume). Objasniti: a) dobivene rezultate i b) karakter eskontovanja. Rezultat: cisti iznos eskonta 29.518,52 2. Na osnovu sljedecih podataka: obaveze dospjele za placanje na dan uzimanja podataka 320.000,00 n.j. obaveze koje dospijevaju za placanje nakon uzimanja podataka, a u periodu za koji se mjeri buduca likvidnost 900.000,00 n.j. kratkorocna potrazivanja ciji je rok naplate vee pristigao 120.000,00 n.j. kratkorocna potrazivanja koja ce dospjeti nakon uzimanja podataka, a u okviru perioda za koji se mjeri buduca likvidnost 200.000,00 n.j. gotovina u blagajni 6.000,00 n.j. depoziti na dan uzimanja podataka 80.000,00 n.j. depoziti koji ce biti oroceni nakon uzimanja podataka, a bit ce oslobodeni u per iodu za koji se mjeri buduca likvidnost 200.000,00 n.j. vrijednosni papiri unovcivi na dan uzimanja podataka 100.000,00 n.j. vrijednosni papiri ciji je rok unovcavanja nakon uzimanja podataka, au okviru perioda za koji se bude mjerila buduca likvidnost 600.000,00 n.j. izracunati: a) koeficijent trenutne likvidnosti b) koeficijent buduce likvidnosti i objasniti: c) dobijene rezultate pod a) i b) d) sta generalno znaci likvidnost. Rezultati: a) 0,95625 b) 1,07049 3. Na konkretno licno odabranom primjeru objasnite karakter slozene kamate. 523 /

PRIMJER ZA VJEZBANJE BROJ: 12 1. Na konkretno licno odabranom primjeru objasnite amortizaciju kao iZVOf samofi nanciranja. 2. Odobren je potrosacki kredit od 50.000,00 novcanih jedinica (n.j.) pod sljedecim uvjetima: a) depozit 20% od nominalnog iznosa kredita na koji se racuna kamata po stopi 1% p.a. b) kamatna stopa za kredit 12% c) vrijeme otplate sest mjeseci sistemom jednakih mjesecnih rata. Izracunati: d) visinu ukamacenog depozita na kraju kreditnog obligacionog odnosa e) visinu mjesecne rate f) kamatu za prvi i posljednji mjesec g) visinu iznosa zaduzenja ako bi se dug reguliraou cijelosti na dandospijeca ce tvrte rate. Objasniti: h) sve dobivene rezultate i) karakter ovog kredita j) znacenje depozita u potrosackim kreditima. Rezultati: d) 10.050,00; e) 8.625,00; f) 500,00 i 83,33; g) 25.625,00 3. Ako je nominalna polugodisnja kamatna stopa 10%, kolika je: a) efektivna godisnja stopa b) mjesecna relativna stopa c) tromjesecna konformna stopa. Objasniti: d) sve dobivene rezultate e) karakter nominalne kamatne stope f) karakter relativne stope g) karakter efektivne stope h) karakter ekvivalentne stope. Rezultati: a) 21%; b) 1,66%; c) 4,88088%

PRIMJER ZA VJEZBANJE BROJ: 13 1. Prodavac robe po osnovu koristenog rambursnog kredita zeli 01.10.2001. godine eskontovati mjenicu u banci cija je nominala 15.000,00 novcanih jedinica (n.j.), a rok dospijeca 31.12.2001. godine. banka obracunava kamatu po 12%, a proviziju po sto pi 0,5% (od eskontne sume). Dana 01.11.2001. godine banka zeli istu ovu mjenicu eskontovati kod druge banke koja ima eskontnu stopu 10%, a proviziju obracunava po 0,6%. Izracunati: a) Koliko ce prodavac robe dobiti novcanih sredstava na ime eskontovane mjenice? b) Koliko ce banka dobiti novcanih sredstava na ime eskontovane mjenice? c) Objasnitiodvojenooba poslovnaprocesaeskontovanja i zajednicki ciljvlasnikamje nice. Rezultati: a) 14.478,47; b) 14.664,90 2. Trgovacko preduzece nudi prodaju robe na potrosacki kredit sa dvije mogucnosti: (i) sa ucescem kupca u placanju kredita gotovinom u visini 25% od nominalnog iznosa kredita i (ii) polaganjem depozita u visini 25% od nominalnog iznosa kredita sa kamatnom stopom na depozitna sredstva od 4%. Nominalni iznos kredita je 20.000,00 n.j., a rok otplate 10 mjeseci. Kamatna sto pa na kreditje 14%. Nacin otplate kredita sujednaki mjesecni obroci (rate). Izracunati: a) Iznos mjesecne rate za slucaj (i) i (ii) b) Iznos zaduzenja duznika ako bi on zelio u cijelosti izmiriti dug na dan c) dospijeca seste rate -za slicaj pod (i) Objasniti sa stajalista preduzeca: c) prednosti varijante (i) d) prednosti varijante (ii). Rezultati: (i) 1.596,25; (ii) 2.128,33 7.806,25 3. Na vlastitom konkretnom primjeru objasniti izvore samofinanciranja.

PRIMJER ZA VJEZBANJE BROJ: 14 1. U banci se moze dobiti lombardni kredit i eskontovati mjenica. Preduzece arbitrira sta mu je bolje sa (i) stajalista kamata i (ii) cistog efektivnog iznosa novca koji moze dobiti uzeti lombardni kredit ili eskontovati mjenicu na osnovu sljedecih podataka: trzisna vrijednost zaloga je 100.000,00 novcanih jedinica (n.j.) nominalni iznos mjenice je 80.000,00 n.j. lombardna stopa je 80% eskontna stopa je 12% i provizija za eskontovanje 0,5% od eskontne sume, a vrije me eskontovanja tri mjeseca kamatna stopa za lornbardni kredit je 12%, a provizija 0,5% od iznosa dobijenog nakon obracunate kamate. Izracunati: a) Lombardni kredit b) Cisti iznos eskonta c) Iznos kamate za slucajeve pod (i) i (ii) Dokazati cifarski i opisno povoljniju varijantu za preduzece, Rezultati: a) 77.212,00; b) 77.212,00; c) 2.400,00 i 2.400,00 2. Na vlastitom konkretnom primjeru objasniti lizing kao specificni oblik financ iranja. 3. Odobren je potrosacki kredit od 50.000,00 n.j. pod sljedecim uvjetima: ucesce u gotovom 20%, kamatna stopa 16%, vrijeme otplate 12 mjeseci sistemom jednakih mjesecnih rata. Izracunati: a) visinu mjesecne rate b) prvu i posljednju kamatu c) visinu iznosa zaduzenja (na dva nacina) ako bi se dug regulirao na dan dospijeca seste rate. Objasniti sve dobivene rezultate, kamatu za bonifikaciju i karakter ovog kredita . Rezultati: 3.622,22 533,33 i 44,44 24.422,24

PRIMjER ZA VJEZBANJE BROJ: 15 l.Na vlastitom konkretnom primjeru objasniti sustinu avalnog kredita. 2. Komitent je donio u banku 1O.09.2001.godine na eskont mjenicu sa nominalom od 20.000,00 novcanih jedinica (n.j.) i rokom dospijeca 20.12.2001.godine. Banka koristi eskontnu stopu 15% i proviziju 0,8% od eskontovane sume. Banka je izvrsi la eskontovanje. Dana 15.10.2001.godine banka podnosi drugoj banci na eskont istu mjenicu. Nova b anka eskontuje mjenicu po stopi 14% i uz proviziju na eskontnu sumu od 0,6%. Izracunati: a) Koliki je cisti iznos eskonta za komitenta b) Koliki je cisti iznos eskonta za banku c) Objasniti odvojeno oba poslovna procesa eskontovanja i zajednicke karakterist ike. Rezultati: a) 19.016,50 b) 19.376,74 Na tekucem racunu imamo sljedece pozicije: a) duguje 15.02. 18.04. 10.000,00 n.j., Yr. 15.02. 20.000,00 n.j., Yr. 25.04. b) potrazuje: 06.03. 09.06. 10.000,00 n.j., Yr. 06.03. 20.000,00 n.j., Yr. 30.06. Na dan privremenog zakljucka tekuceg racuna 30.06.iste godine obracunavana je ka mata po stopi 6%: 4%. Izracunati: a) kamatu na dugovanja b) kamatu na potrazivanja Objasniti: c) karakter dugovne i potrazne kamate d) da li je koristen na kraju kontokorentni kredit e) sustinu kontokorentnog kredita. Rezultati: a) 248,22; b) 0 (nula); d) da

PRIMJER ZA VJEZBANJE BROJ: 16 1. Na vlastitom konkretnom primjeru, deskriptivno i sa kvantitativnim obracunom, objasniti znacenje nenamjenskog kredita. 2. Komitentje donio u banku 18.11.2001. godine na eskont mjenicu sa nominalom od 50.000,00 novcanih jedinica (n.j.) i rokom dospijeca 31.01.2002. godine. Bank a koristi eskontnu stopu 12% i proviziju 0,5% od eskontne sume. Banka je izvrsila eskontovanje. Dana 01.12.2001. godine banka podnosi drugoj banci na eskont istu mjenicu. Nova banka eskontuje mjenicu po stopi 14% i uz proviziju na eskontnu sumu od 0,4%. a) Objasniti karakter ovih poslovnih procesa. b) Koliki je cisti iznos eskonta za komitenta? c) Koliki je cisti iznos eskonta za banku? Rezultati: b) 48.539,64; c) 48.634,82 3. Na vlastitom konkretnom primjeru, deskriptivno i sa kompletnim kvantitativnim obracunom, objasniti: a) teorijski i b) prakticno koeficijente: c) trenutne likvidnosti i d) tekuce likvidnosti.

PRIMjER ZA VJEZBANJE BROJ: 17 1. Na vlastitom konkretnom primjeru, deskriptivno i sa kompletnim kvantitativnim obracunom, objasniti: a) teorijski i b) prakticno znacenje eskontovanja mjenica. 2. Trgovacko preduzece nudi prodaju robe na potrosacki kredit uz ucesce kupca sa 25% neposrednog placanja u gotovini (