Politologija

1. Moderni liberalizam je nastao u ? 20 stoljeću. 2. Da li kod tzv. vestminsterskog modela vlasti, izvršna vlast proizilazi iz parlamenta? DA. 3. Položaj u teokratskoj vlasti određuje se na osnovu – VJERSKE HIJERARHIJE 4. Nacije su složene pojave na koje utiče zbir kulturnih, političkih i psiholoških činilaca? DA. 5. Umjereniji vid konzervativizma sadržan je u vjerovanju –EDMUNDA BERKA. 6. Antička demokratija je izražavala naklonost prema siromašnim – NE. 7. Racionalizam kao element liberalizma izražava vjeru u? PROGRES I DRUŠTVENI RAZVOJ. 8. Upravljanje se ne odnosi na različite načine usaglašavanja društvenog života? NE. 9. Konzervativci smatraju da se vlast uvijek vrši – ODOZGO I UZ POMOĆ VOĐSTVA. 10. Jedno od obilježja poliarhije je da građani imaju pristup različitim izvorima informacija? DA. 11. U središti socijaldemokratije se nalazi kompromis između ? LIBERALIZMA I SOCIJALIZMA. 12. Prvi talas feminizma se javio – POLOVINOM 19 st. 13. Detant je politika koja karakterizira – POPUŠTANJE ZATEGNUTIH ODNOSA IZMEĐU PRETHODNO SUPROSTAVLJENIH DRŽAVA. 14. Italijanski fašizam je krajni oblik – ETATIZMA. 15. Predstavnici teorija klasičnog elitizma su : GAETANO MOSCA i VILFRED PARETO. 16. Temelj pluralističke teorije o državi sadržan je u – LIBERALNOM KONCEPTU TRADICIJE. 17. Politička nacija je ona u kojoj – DRŽAVLJANSTVO IMA VEĆI POLITIČKI UTICAJ OD ETNIČKOG IDENTITETA. 18. Patriotizam podrazumijeva psihološku privrženost – JEDNOJ NACIJI. 19. Kolektivistička država zasnovana je na – KOMUNISTIČKOJ IDEOLOŠKOJ TRADICIJI. 20. U doba globalizacije države postoje u uslovima čije su odrednice – MEĐUZAVISNOST I POPUSTLJIVOST. 21. Radikalni feministi vide državu kao – ODRAZ PATRIJARHALNE STRUKTURE DRUŠTVA. 22. Ideologija trećeg puta predstavlja političku alternativu – KAPITALIZMU I SOCIJALIZMU. 23. Da li civilno društvo postoji u totalitarnim državama? NE. 24. Teoretičari teorije društvenog ugovora su : HOBBS, LOCKE, I RUSSO. 25. Minimalna država se javlja kao oblik – KLASIČNE LIBERALNE TRADICIJE. 26. Temeljno obilježje liberalnog nacionalizma je ksenofobija? NE 27. Proces globalizacije je zasnovan na principu pluralističkog viđenja države? DA. 28. Obilježje države je – SUVERENITET I LEGITIMITET. 29. Da li je međuzavisnost obilježje globalizacije? DA. 30. Patrijarhalnu državu u političkoj teoriji zagovara nova desnica ? NE. 31. Ekonomska globalizacija zagovara princip – MEĐUZAVISNE GLOBALNE EKONOMIJE. 32. Kulturne nacije sebe smatraju proširenim porodicama koje karakterišu – ZAJEDNIČKO PORIJEKLO I INTERESI. 33. Pojam ideologija je uveo – DESTI DI TRASI.

34. Ako je država šira od vlade ona nema obilježje trajnosti – NE (ima obilježje trajnosti). 35. Konzervativni nacionalizam zagovara načela – DRUŠTVENOG JEDINSTVA I JAVNOG REDA KAO IZRAZA PATRIOTIZMA. 36. Da li je globalizacija višedimenzionalan proces ? DA. 37. Hijerarhija je jedan od osnovnih oblika upravljanja – DA 38. Društveni ugovor je dobrovoljan sporazum pojedinaca kojim nastaje – ORGANIZOVANO DRUŠTVO TJ. DRŽAVA 39. Multikulturalizam je doktrina koja zagovara – PRIHVATANJE RAZNOLIKOSTI U POLITIČKOJ ZAJEDNICI. 40. Tigar ekonomija je karakteristična za – RAZVOJNU DRŽAVU. 41. Hejvud razlikuje četiri vrste teorija države – PLURALISTIČKU, LEVIJATAN, KAPITALISTIČKU I PATRIJARHALNU. 42. Definicija politike kao moći kritikuju – FEMINISTKINJE I MARKSISTI. 43. Majorizacija podrazumijeva ignorisanje manjina i pojedinaca – DA. 44. Apsolutizam kao politička praksa najčešće se dovodi u vezu sa pravnom odlukom – NE. 45. Politička nacija je ona u kojoj – DRŽAVLJANSTVO IMA VEĆI POLITIČKI ZNAČAJ OD ETNIČKOG IDENTITETA. 46. Pojmovi totalitarno i autoritarno imaju različita značenja – NE. 47. Konstitucionalizam kao liberalni pristup manifestira se kroz – PODJELU VLASTI I KODIFIKOVANI USTAV. 48. Politička ideologija je – NIZ IDEJA KOJI OSIGURAVA OSNOVU ZA ORGANIZOVANU POLITIČKU AKCIJU. 49. Osnovni princip liberalizma – INDIVIDUALIZAM. 50. Moderni liberalizam vjeruju u – KVANTIFICIRANU SOCIJALNU I EKONOMSKU INTERVENCIJU. 51. Konzervativci cijene tradiciju jer – ODRŽAVA AKUMULIRANU MUDROST IZ PROŠLOSTI. 52. Liberalna nova desnica želi da - OKRENE NAZAD GRANICE DRŽAVE ROLL. 53. Marx je vjerovao da bi komunističko društvo trebalo biti zasnovano na – ZAJEDNIČKOM VLASNIŠTVU PROIZVODNIH DOBARA. 54. Socijalna demokratija želi da – HUMANIZIRA KAPITAL TAKO ŠTO ĆE OSIGURATI PRAVEDNIJU RASPODJELU DOBITI. 55. Koja ideologija drži da se rad i socijalna stabilnost mogu postići prirodnim putem – ANARHIJA. 56. Demokratija se zasniva na principu – POLITIČKE JEDNAKOSTI. 57. Direktna demokratija zasnovana na – DIREKTNOM I KONTINUIRANOM UČESTVOVANJU GRAĐANA U ZADACIMA. 58. Atenski model demokratije je zasnovan na – VLADAVINI MASOVNIH SASTANAKA. 59. Čije ideje sugerišu da demokratija rezultira „najvećom srećom za najveći broj ljudi“ ? BENTHAM –ove. 60. Liberali su se plašili demokratije jer – MOŽE REZULTIRATI TIRANIJOM VEĆINE. 61. Pluralisti vjeruju da je – POLITIČKA MOĆ ŠIROKO I RAVNOMJERNO RASPOREĐENA U MODERNOM DRUŠTVU. 62. Nova desnica povezuje demokratiju sa – ODBIJANJEM JAVNOG AUTORITETA. 63. Rasistička doktrina se ogleda u – TEŽNJI ZA RASNIM RAZDVAJANJEM I UČENJU O VIŠOJ I NIŽOJ VRIJEDNOSTI KRVI.

64. Politička jednakost ne podrazumijeva jednaku raspodjelu moći i uticaja – NE (podrazumijeva) 65. Individualizam kao element liberalizma odražava vjeru u – ZNAČAJ POJEDINCA U ODNOSU NA GRUPU. 66. Policijski sistem terora nije obilježje totalitarne države – NE (jeste obilježje) 67. Period hladnog rata se povezuje sa – BIPOLARNIM INTERNACIONALNIM SISTEMOM. 68. Šovinizam predstavlja – IRACIONALNO VJEROVANJE U NADMOĆ SOPSTVENE GRUPE ILI NARODA. 69. Kod liberala je najvažnija – POLITIČKA PODJELA, DRUŠTVENA JEDNAKOST. 70. Da li je ideologija osnov političkog djelovanja – DA. 71. Da li je totalitarna država vezana za porodični život – DA. 72. Rasizam je doktrina u kojoj se zaključci o politici i društvu izvode iz ideje da je ljudska vrsta podjeljena na – BIOLOŠKI RAZLIČITE VRSTE. 73. Da li je prvu znanstvenu klasifikaciju političkih režimaa dao Aristotel – NE. 74. Tumačenje zakona je jedna od suštinskih funkcija vlasti – DA. 75. Etnocentrizam je primjena vrijednosti i teorija na druge grupe i narode – DA. 76. Primarni ciljevi antikolonijalnog nacionalizma su – NACIONALNO OSLOBOĐENJE I SAMOOPREDJELJENJE. 77. Savremeni elitizam nastoji da istakne u kojoj je mjeri određeni politički sistem – DALEKO OD DEMOKRATSKOG IDEALA. 78. Pojmove „lisice“ i „lavovi“ u klasičnu elitističku teoriju uveo je – PARETTO. 79. Parlamentarna demokratija funkcioniše kroz – DELIBERATIVNU SKUPŠTINU. 80. Alternativna podjela na javno i privatno iskazuje osnovu razlike između – POLITIČKOG I LIČNOG. 81. U režimima „novih demokracija“ proces demokratske konsolidacije – NIJE ZAVRŠEN. 82. Kolektivističke države nastoje – UKINUTI PRIVATNO PODUZETNIŠTVO I USPOSTAVE CENTRALNO PLANIRANE EKONOMIJE. 83. Obilježja pluralističke teorije demokratije su – NEUTRALAN VLADIN APARAT I ŠIROKA RASPODJELA POLITIČKE MOĆI.