Pojam, vrste i funkcije braka (ESEJ SOCIOLOGIJA)

JU „xxxxxxxx“

Esej iz sociologije: Pojam, vrste i funkcije braka

Datum:24.2.2015. god

Učenik: Abdaković Nihad

POJAM BRAKA Brak je zakonski i društveno uređena zajednica, obično između jednog muškarca i jedne žene, koja je regulirana zakonima, pravilima, običajima, vjerovanjima i stavovima koji propisuju prava i obaveze partnera i njihov zajednički status prema djeci (ako ih bračni partneri imaju). Univerzalnost braka unutar različitih društava i kultura je pripisana brojnim osnovnim društvenim i osobnim potrebama kojima daje društveno prihvaćeni okvir kao što su regulacija i zadovoljavanje seksualnih nagona, podjela rada između spolova, ekonomska proizvodnja i potrošnja te zadovoljenje osobnih potreba pojedinca za privrženošću, položajem u zajednici i ljudskim društvom. Najvažnija funkcija braka gotovo sigurno proizlazi iz osnovne ljudske potrebe za stvaranjem potomstva tj. prirodnog nagona za biološkim razmnožavanjem, skrbi o potomstvu te njihovom obrazovanju i socijalizaciji kao i uređivanjem problema nasljeđivanja i osobnog podrijetla svakog pojedinca. Ljudskim bićima, među svim sisavcima, za razvoj do zrelosti treba najviše vremena, a samim time je i razdoblje ovisnosti potomaka o majci najdulje. Ta činjenica nameće povećane obaveze roditeljima oko skrbi o potomstvu i u tom smislu brak predstavlja društveni mehanizam koji tradicionalno institucionalizira vršenje roditeljskih dužnosti i obaveza. Brak se u različitim oblicima može naći u gotovo svakoj društvenoj zajednici. Najstariji povijesni zapisi sugeriraju da se brak smatrao dijelom običaja, te se kasnije razvio u suvremene oblike regulirane pravom. Muškarac i žena iz čijeg braka je proizašlo jedno ili više djece predstavljaju tzv. nuklearnu obitelj, koja se često ugrađuje u veće "molekule", tzv. proširene obitelji.

VRSTE BRAKOVA Brakovi se, s obzirom na to da se pojavljuju u različitim kulturama, pojavljuju u brojnim oblicima. Obično se dijele po broju partnera, pripadnosti partnera određenoj društvenoj grupi odnosno instituciji pred kojom se sklapaju. Prema broju partnera dijele se na:     

monogamni brak (između dvoje partnera, odnosno jednog muškarca i jedne žene) i poligamni brak (između više od dvoje partnera), koji se može pojaviti kao: poliginija, brak između jednog muškarca i više žena poliandrija, brak između jedne žene i više muškaraca grupni brak između više muškaraca i više žena istovremeno.

Prema tome pripadaju li partneri istoj društvenoj skupini (pleme, nacija, klasa, vjerska zajednica) dijele se na:  

endogamne, tj. između pripadnika iste društvene skupine egzogamne, tj. između pripadnika različitih društvenih skupina.

Prema tome da li se sklapaju pred duhovnom (vjerske) ili svjetovnom vlasti dijele se na:  

crkveni brak građanski brak.

Ostale vrste brakova su dogovoreni brak, koji u ime partnera sklapaju članovi njihove obitelji (poseban je oblik dječji brak), a koji također može biti prisilni brak (poseban je oblik tzv. otmica nevjesta). Oblik braka specifičan za šijitski islam je niqah ili privremeni brak, a u anglosaksonskoj pravnoj tradiciji postoji i institucija tzv. neformalnog braka. Institucije slične braku su i tzv. divlji brak, ali i probni brak (kome je primarna svrha ustanoviti sposobnost žene da rađa). U Francuskoj je, pak, pod vrlo specifičnim uvjetima, moguće sklopiti brak s preminulom osobom, tzv. posthumni brak. Ta je institucija u tome slična kineskom običaju poznatom kao kineski brak duhova. Brak se u zapadnim društvima u pravilu shvaća kao monogamna zajednica, dok se u drugim dijelovima svijeta brak može pojaviti i kao poligamna institucija. Najčešći je slučaj u obliku poliginije (muškarac s nekoliko supruga), ali su neka društva znala tolerirati i poliandriju (ženu s nekoliko supruga). U svim društvima se sve donedavno monogamni brak smatrao isključivo zajednicom različitog spola - muškarca i žene - sve dok se nije pojavio koncept istospolnog braka koji izaziva velike kontraverze. U različitim plemenskim zajednicama, kao kod nekih indijanskih plemena društvo je toleriralo zjednički život 'berdaša', vračeva-homoseksualaca koji bi živjeli zajedno sa nekim drugim muškarcem. Berdaši su izazivali zbog svoje prirode podsmjeh svojih ostalih suplemenika, ali su isrovremeno uživali i jak ugled kao moćni šamani. U novije doba neke države su priznale gej brakove.

FUNKCIJA BRAKA Osnovne funkcije braka su:     

SEKSUALNA REPRODUKTIVNA EKONOMSKA ODGOJNA / VASPITNA RELIGIJSKA

MIŠLJENJE O BRAKU/PORODICI

U poređenju sa brakom smatram da je porodica jedna od najstarijih, ali i najbitnijih društvenih grupa. Sklapanjem braka započinjemo novu fazu u životu, tj novi način življenja. Brak je prva faza u osnivanju jedne porodice a u samoj porodici se obavlja početna faza, pa onda zbog toga je toliko važna. Porodica je društvena grupa vezana krvnim srodstvom i vezama koje su različite prirode od običajno – vjerskih do pravno-ekonomskih. Ona je zajednica s ciljem zadovoljavanja bioloških, socijalnih, ekonomskih i kulturnih veza i odnosa.

Sl. Životni ciklus jedne porodice