platonova drzava

UNIVERZITET CRNE GORE FAKULTET POLITIČKIH NAUKA smjer: međunarodni odnosi

esej PLATONOVA DRŽAVA

Autor: Miloš Krivokapić (09/66)

Mentor: Prof. dr Sonja Tomović Šundić

Podgorica, 19.09.2009.

Platon je rođen 427 god. p.n.e u Atini, a umro je 347 god p.n.e. u Atini. Bio je besjednik i filozof , a uz to je bio Sokratov učenik i učitelj Aristotela. Takođe, osnovao je akademiju u Atini. Poznata njegova dijela su Gozba, Država, Državnik, Sofist i itd. Bavio se problemima ontologije, gnoseologije, etike, politike. U ovom radu ćemo se fokusirati na njegovo izučavanje politike i idealne države i to sa posebnim fokusom na knjigu pet. Platonova država je idealistička i smatra da će je ljudi teško izgraditi u ovome svijetu, ali bi trebalo njoj da teže. Etički ideal je da se dostigne vrlina i to vrlina koja se zasniva na znanju . Samo takva vrlina može da vodi do ideje dobra . Država koju je on opisao je u suštini utopistička. Ta država bi trebalo da se sastoji od 3 klase ljudi : filozofa, čuvara i proizvođača. Na čelu države treba da su filozofi iz razloga što su najumniji i najsposobniji za upravljanje državom. Uz to, filozofi shvataju da upravljanje državom nije nikakva prednost, već velika odgovornost i žrtva za opšte dobro . Filozofe krasi vrlina mudrosti. ”Platon naziva svoj čuveni zahtjev da filozofi budu vladari, a vladari filozofi “najvećim talasom” “1 U državi kraljevi postaju filozofi ili filozofi kraljevi. Oni moraju da, u stvari, postanu najbolji čuvari zakona i države. Da bi filozof postao vladar neophodno je da ima određeno iskustvo, vještine , a uz to treba da ima vaspitanje i obrazovanje. Ipak, sve to je proces , te filozofi postaju ljudi koji imaju preko pedeset godina, kada se smatra da imaju kompetentnost da budu vladari. Sledeći u hijerarhiji su čuvari koje krase vrline kao što su hrabrost i postojanost. Zadatak čuvara je da brane državu od spoljašnjeg neprijatelja, ali i da paze na izvršavanje zakona. Da bi oni uspješno obavljali svoju dužnost potrebno je da se uče muzičkom i gimnastičkom obrazovanju, ali na taj način da se ne pretjeruje u muzičkom vasptanju, jer čuvar postaje slab. Ako se previše posveti gimnastici, postoji opasnost da čuvar postane zvijerski borac.

Pobjedama čuvari postižu blagostanje cijele države, a oni dobijaju

izdržavanje sebe i svoje djece i država im dijeli počasne poklone dok su živi i dostojnu pratnju kada umru.2 Prema građanima čuvari moraju da se uzorno ponašaju, a nagrada će im biti ono Prajs A.V.,”Platon : Etika i politika”, u Tejlor K.K., Istorija filozofije od početka do Platona, Beograd, Plato, 2009, str 401. 2 Platon, Država, Beograd, Bigz, 2002, str 155. 1

2

što im građani donesu kao zahvalnost za službu. Treći stalež čine široke narodne mase, seljaci, zanatlije, radnici, trgovci koji se uglavnom bave privrednim aktivnostima i treba da se staraju za materijalnu podlogu društvu. Za razliku od prva dva staleža oni mogu da imaju privatnu svojinu i vrline koje ih krase su trezvenost i poslušnost kao saglasnost po pitanju ko treba da vlada. Četvrta vrlina koja je neophodna u idealnoj državi je pravednost, a ona se ogleda u tome da svako obavlja samo svoj zadatak i da vrši svoju dužnost, ali ne i tuđu. Platon je u ovom djelu pažnju posvetio zajednici žena i djece .Žene čuvari moraju da dobiju isto muzičko i gimnastičko obrazovanje kao i muškarci, a treba ih naučiti i vještini ratovanja kako bi se upotrebljavali i kao muškarci čuvari. Takve žene moraju pripadati svim muškarcima i one ne smiju da žive samo sa jednim muškarcem . Djeca moraju biti zajednička, a roditelji ne smiju poznavati svoju djecu . Tu je prisutno i jedno pravilo, a to je da najbolji ljudi imaju što češće odnose sa najboljim ženama, kako bi se izrodila najbolja djeca i dobilo što kvalitetnije potomstvo. Definisane su i godine u kojim je moguće ostvariti potomstvo, pa tako žene treba da rađaju između dvadesete i četrdesete, a čovjek treba da počne da pravi djecu kad prođe pubertet pa sve do svoje pedeset i pete godine . Djecu će odgajati država, hraniće ih majke, ali tako da ne znaju čije je koje dijete . Zbog svega toga neće se znati ko je kome roditelj, žene i muškarci će smatrati svojom djecom svu djecu, a djeca ce ostalu djecu smatrati svojom braćom i sestrama. Djeca treba da u rat idu zajedno kako bi se na licu mjesta iskušala i stekla neophodno iskustvo i vještine za buduće ratovanje. Prema neprijateljskim vojnicima se treba različito ophoditi u zavisnosti od toga jesu li Heleni ili ne . Ratnici ne treba da uzimaju druge Helene za robove, već samo varvare. Važno je istaći da se mrtvi Heleni neće pljačkati , niti će im se pljačkati kuće. I različito se gleda na sukobe između saplemenika i srodnika i drugih plemena i naroda poput npr. Persijanaca. “ Neprijateljstvo među srodnicima zove se nesloga, a neprijateljstvo sa strancima zove se rat “3. Najvećim zlom u državi se smatra ono što ruši državu i kada se naspram jedne države stvara više država, a najvećim dobrom se smatra ujedinjenje više državica u veliku i moćnu državu . Platon pridaje značaj i odnosima između starijih i mlađih, pa tako stariji treba da upravljaju svima mlađima , da ih savjetuju i da ih po potrebi kažnjavaju. Mlađi, pak, ne smiju da pokušavaju da zlostavljaju i tuku starije , a od te namjere treba da ih odvrati strah i stid . Platonova idealna država treba da ima zajednicu žena,

3

Platon, Država, Beograd, Bigz, 2002,160 str.

3

djece, sa jasno definisanim relacijama starijih naspram mlađih, kao i da se zasniva na zajedničkim poslovima u ratu i miru . Platon je opisao idealnu državu na temelju svog iskustva i na principu idealizma kojem je težio kroz svoju filozofiju. Ključna stvar u Platonovoj državi je ta da je mudrost institucionalizovana na taj način što državom upravljaju filozofi, kao i ideja pravednosti koja je satkana u društvu. Međutim, ono što upada u oči je to da njegova država kao da čini klicu totalitarnih režima, budući da se idealizuje totalna kontrola države nad društvom kroz vaspitanje svih njenih građana .

4

Bibliografija

1.

Platon, Država, Beograd, Bigz, 2002

2.

Tejlor K.K., Istorija filozofije od početka do Platona, Beograd, Plato, 2009

3.

Unos na Wikipedia- slobodna enciklopedija, url: http://bs.wikipedia.org/wiki/Dr %C5%BEava_(Platon)

5

6