Planiranje i Programiranje Nastave

PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE NASTAVE IZVEDBENI NASTAVNI PROGRAM

Vježbe iz Didaktike 1 Adriana Ažić Bastalić , dipl.uč.

OČEKIVANI ISHODI 

Studenti će moći: Objasniti i razlikovati nastavni plan i nastavni program  Razlikovati okvirni i izvedbeni nastavni program  Definirati i razlikovati ciljeve nastave od očekivanih ishoda učenja  Formulirati cilj i očekivane ishode učenja za konkretan nastavni predmet 

PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE 



Proces planiranja i programiranja obuhvaća sustav planiranih i poželjnih ciljeva, sadržaja, djelatnosti i rezultata odgojno-obrazovnih procesa Proces kojeg čine četiri temeljne odrednice: 1. 

2. 



3. 

4. 

Koncipiranje Osmišljavanje cjelokupnog (nastavnog plana i programa)

procesa

planiranja

i

programiranja

Izrada nastavnog plana i programa Nastavni plan – temeljni dokument kojim se određuju nastavni predmeti (i odgojno-obrazovna područja) koji se ostvaruju u određenom tipu škole ili neke druge odgojno-obrazovne institucije Nastavni program – operacionalizacija nastavnog plana; u njemu se raščlanjuje svaki nastavni predmet ili odgojnoobrazovno područje; okvirni (globalni) i izvedbeni (operativni) nastavni programi Ostvarivanje plana i programa Izvođenje nastavnog plana i programa Evaluacija Vrednovanje ishoda (rezultata) i procesa (promjena)

NASTAVNI PLAN 







Službeni dokument Ministarstva kojim se određuje: ◦

izbor nastavnih predmeta i područja koja se ostvaruju u određenoj vrsti škole (razini obrazovanja)

◦

redoslijed ostvarivanja nastavnih predmeta

◦

potrebno vrijeme za ostvarivanje (fond sati) za svaki nastavni predmet i za ukupni nastavni plan

˝tablični prikaz˝ nastavnih predmeta po logici redoslijeda ostvarivanja s naznakom fonda sati Sadrži cilj, zadatke i svrhu nastavnog plana o kojima ovisi izbor nastavnih predmeta i područja te njihov redoslijed ostvarivanja Redoslijed nastavnih predmeta u nastavnom planu zavisi o složenosti sadržaja nastave, o obrazovnim razinama i organizacijskoj strukturi nastave (uzrasno-školskoj razini i godini učenja)

PRIMJER NASTAVNOG PLANA

NASTAVNI PROGRAM 

Službeni dokument Ministarstva koji obuhvaća sljedeće elemente: Opseg sadržaja  Dubinu (razinu ili intenzitet) sadržaja  Redoslijed ostvarivanja sadržaja 







Operacionalizacija nastavnog plana (operacionalizira se svaki nastavni predmet ili odgojno-obrazovno područje) Obuhvaća ciljeve, zadatke, sadržaje nastave (strukturu i redoslijed), opseg, dubinu i sustav znanja, vještina i navika koje učenici trebaju usvojiti Navedeni elementi razrađeni su na različitim razinama ovisno o vrsti programa

VRSTE NASTAVNIH PROGRAMA

o

OKVIRNI (GLOBALNI) nastavni program o

Predstavlja temeljnu razradu bitnih elemenata nastavnog programa i orijentaciju za neposredan rad u nekom nastavnom predmetu za sve škole određenog tipa i stupnja (npr. nastavni program matematike za osnovnu školu)

IZVEDBENI (OPERATIVNI) nastavni program o o

Predstavlja daljnu razradu okvirnog programa do razine pripreme za neposredno ostvarivanje Sve škole određenog tipa dobivaju okvirni nastavni program na temelju kojeg se izrađuje izvedbeni program za konkretnu školu i konkretan razred

OKVIRNI (GLOBALNI) NASTAVNI PROGRAM 

Obuhvaća sljedeće informacije:     





Ciljeve i zadatke programa (što se programom želi ostvariti) Strukturu i redoslijed sadržaja (po godinama obrazovanja) Ključne pojmove Obrazovna postignuća (očekivane ishode) Unutarnja raščlanjenost sadržaja na logičke cjeline

Okvirni program predstavlja predložak za operacionalizaciju temeljnih sadržajnih, spoznajno-psiholoških i didaktičkometodičkih komponenti za smišljeno i planirano vođenje procesa nastave i učenja Okvirni program je pomoć nastavniku da detaljno razradi i kreativno osmisli izvedbeni program za konkretne uvjete (razred, odjeljenje, odgojno-obrazovnu grupu) u kojoj će program biti ostvarivan

PRIMJER OKVIRNOG NASTAVNOG PROGRAMA

PRIMJER OKVIRNOG NASTAVNOG PROGRAMA

IZVEDBENI (OPERATIVNI) NASTAVNI PROGRAM  



Razrada okvirnog programa Predstavlja instrumentarij za neposredni odgojno-obrazovni rad nastavnika za konkretni nastavni predmet Elementi izvedbenog programa:  

 

   



Ciljevi i zadaci nastave i učenja u okviru nastavnog predmeta Raščlanjivanje sadržaja nastavnog programa (nastavne cjeline i jedinice) Vrijeme za svaku nastavnu cjelinu i jedinicu Didaktičko-metodička raščlamba sadržaja prema etapama nastavnog procesa (uvođenje i pripremanje učenika za nastavu,obrada novih sadržaja, vježbanje, sistematiziranje,ponavljanje itd.) Didaktičko-metodičke odluke (metode rada, oblici rada, nastavne strategije) Tehničko-tehnološka i medijalna podrška Izvori znanja na učenike i nastavnike Veze sa sadržajima drugih predmeta (korelacija) Evaluacija programa

PRIMJER ELEMENATA GODIŠNJEG IZVEDBENOG PROGRAMA – HJK 7.RAZRED 1. CILJ NASTAVE I UČENJA Cilj nastave hrvatskoga jezika je da učenici definiraju određene sintaktičke sastavnice i konstrukcije, da prošire svoja morfološka i pravopisna znanja, da se učenicima ukaže na osnove prozodijskoga sustava te da se upoznaju s poviješću hrvatskoga književnog jezika. Cilj je da se učenici osposobe za izražavanje svojih doživljaja, misli, osjećaja i stavova kroz usmenu i pisanu komunikaciju, uz korištenje upravnog i neupravnog govora te pravopisne norme. Cilj je da se učenici osposobe za opisivanje i uspoređivnje različitih vrsta književnih djela i poetskih ostvaraja te da im se omoguće određene kompetencije za samostalno argumentiranje tekstova. Uz književna djela, učenik će se osposobiti za analiziranje igranih filmova, televizijskih i radijskih emisija.

2. OČEKIVANI ISHODI NASTAVE I UČENJA Sažimaju se ishodi četriju nastavnih područja kroz sljedeće zadatke: MATERIJALNI (OBRAZOVNI) ISHODI UČENJA – učenici će: 1. definirati sintaktičke oblike (objekt, priložna oznaka, atribut, apozicija, jednostavne i složene rečenice) i morfološke oblike (upitne, odnosne i neodređene zamjenice); 2. identificirati pravopisne probleme (veliko početno slovo u imenima društava, organizacija, udruga, pokreta, javnih skupova); 3. usporediti povijesne i današnje elemente u hrvatskom književnom jeziku (Bašćanska ploča, Gajeva reforma; standardni hrvatski jezik); 4. razlikovati upravni od neupravnog govora, baladu od soneta; 5. usporediti poetska i prozna književna djela te različite vrste medijskih ostvaraja (radijske i televizijske emisije, igrani film). FUNKCIONALNI (FORMALNI) ISHODI UČENJA – učenici će: 1. ovladati jezičnim sredstvima potrebnim za uspješnu pisanu i govorenu komunikaciju; 2. samostalno interpretirati književna i neknjiževna djela; 3. samostalno okarakterizirati likove kroz književan djela; 4. samostalno (moći) napisati baladu ili sonet; 5. definirati svoje mišljenje o određenom tekstu. ODGOJNI ISHODI UČENJA – učenici će: 1. primjenjivati upravni i neupravni govor u različitim priopćajnim situacijama; 2. razviti čitateljske navike i potrebe; 3. redovito upotebljavati pravopisnu i pravogovornu normu; 4. objasniti i argumentirati svoje misli, stavove i osjećaje vezan za razne životne situacije; 5. samostalno vrednovati književne i medijske govorene i pisane tekstove.

3. OSNOVNI MATERIJALNO-TEHNIČKI UVJETI ZA REALIZACIJU PROGRAMA PROSTOR: učionica, knjižnica. OPREMA: klupe, stolice, panô NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: čitanka, udžbenik, radna bilježnica, radni listići, prozirnice, zvučni CD/DVD; ploča, kreda, grafoskop, kompjuter, projektor, televizija, radio, DVD player.

PRIMJER MJESEČNOG IZVEDBENOG PROGRAMA – HJK 7. RAZRED Nastavno područje

JEZIK

KNJIŽEVNOST

JEZIČNO IZRAŽAVANJE

Nastavna jedinica

Vrijeme

Veliko početno slovo (obrada + vježba)

2h

Pismena provjera znanja (ocjenjivanje)

1h

Usmena narodna književnost, Štef i Bara; M. Gavran, Tata na dar (obrada + vježba)

3h

Usmena provjera znanja

1h

Pisanje – poštivanje pravopisne norme (obrada + vježba)

2h

Očekivani ishodi

Nastavne metode i metodičke varijante i oblici rada

Uočiti pravila koja se primjenjuju u pisanju velikoga početnog slova u imenima različitih organizacija.

Verbalna (monološka, dijaloška), dokumentacijska metoda (rad na tekstu); frontalni, individualni oblik rada

Uočiti razlike između dramskih vrsta.

Operacijska metoda (kontrolni rad); individualni oblik rada Verbalna (monološka, dijaloška), dokumentacijska metoda (rad na tekstu); frontalni, grupni oblik rada.

Izvori za učenike i nastavnike

Nastavna sredstva i pomagala (mediji)

Unutarpredmet na i međupredmetna korelacija

Udžbenik, radna bilježnica, prozirnice

Udžbenik, radna bilježnica, prozirnice, grafoskop, ploča, kreda

Jezično izražavanje (Pripovijedanje); strani jezik (veliko slovo u engleskom jeziku)

Čitanka, DVD snimka

Čitanka, DVD snimka, DVD player, televizija

Medijska kultura (Televizijske emisije), Jezično izražavanje (Upravni i neupravni govor); Glazbeni (glazba u dramskim vrstama)

Udžbenik, radna bilježnica, radni listići

Udžbenik, radna bilježnica, radni listići, ploča, kreda

Jezik (Veliko početno slovo); strani jezik (redoslijed riječi rečeničnih sastavnica u engleskom jeziku)

Operacijska metoda (ispitivanje); individualni oblik rada Primijeniti pravopisna pravila u pismenoj komunikaciji.

Verbalna (dijaloška), dokumentacijska metoda (rad na tekstu); frontalni, individualni oblik rada

Zapažanja o realizaciji programa

ZADATAK ZA SLJEDEĆI SAT: 1.

2.

3.

4.

ODABRATI NASTAVNI PREDMET za koji ćete izrađivati izvedbeni program ODABRATI RAZRED u kojem se poučava taj predmet (osnovna ili srednja škola) POTRAŽITI i PROUČITI NASTAVNI PLAN I PROGRAM za osnovnu školu (www.mzos.hr) ili za srednju školu (www.ncvvo.hr), ovisno o nastavnom predmetu i razredu za koji ćete izrađivati GIMIP PRIPREMITI i DONESTI PRIMJERAK nastavnog plana i programa na sat

CILJ I OČEKIVANI ISHODI UČENJA



Pojmovno određenje: 

CILJ 



OČEKIVANI ISHOD 









opći cilj poučavanja = cilj predmeta/programa = cilj iz perspektive nastavnika u upotrebi je i riječ ˝zadatak˝ (u pedagogiji označava operacionalizirani cilj) naziv očekivani ishod (cilj učenja) je u skladu s terminologijom kurikulumske teorije Ciljevi učenja = zadaci nastave = ciljevi iz perspektive učenika

Kada govorimo o ciljevima i očekivanim ishodima učenja, onda obično mislimo na određene namjere i pomake u učenju i obrazovanju, odnosno pomake u razvoju učenika koji se odvijaju u nastavnom procesu Cilj i očekivani ishodi učenja predstavljaju namjeru nastave odnosno što se istom želi postići

CILJ I OČEKIVANI ISHODI UČENJA



Glavna razlika između cilja i očekivanih ishoda jest stupanj apstrakcije: 







cilj je opći očekivani ishodi su određeni konkretnim prilikama i namjerama te očitovani u konkretnim postupcima

Očekivani ishodi uvjetovani su ciljem, stoga se najprije identificira cilj Cilj očekivanim ishodima učenja daje smisao, a različiti očekivani ishodi doprinose postizanju cilja

POJEDINI CILJ MOŽE IMATI VIŠE PODREĐENIH OČEKIVANIH ISHODA

CILJ POUČAVANJA 









Pri definiranju cilja potrebno je razmišljati o razini predznanja naših učenika i opsegu sadržaja kojeg želimo obraditi Cilj se definira za svaki nastavni predmet/nastavnu cjelinu i fokusira se na sadržaj, znanja, vještine i stavove koji će se steći kroz nastavni predmet Cilj iskazuje što mi kao nastavnici želimo postići procesom poučavanja (cilj iz perspektive nastavnika) Odgovara na pitanje ˝Što će naši učenici učiti?˝ / ˝Što (čemu) ćemo ih poučavati? Cilj poučavanja definira se kao ˝krajnji cilj, stanje koje predstavlja kraj neke aktivnosti ili procesa, a postiže se sumativnim djelovanjem ostvarenosti više različitih ciljeva učenja˝ (očekivanih ishoda) (Pastuović,1999)

CILJ POUČAVANJA

PRIMJERI 





Cilj nastave matematike je da učenici steknu temeljna matematička znanja potrebna za razumijevanje pojava i zakonitosti u prirodi i društvu, da steknu osnovnu matematičku pismenost i razviju sposobnosti i umijeća rješavanja matematičkih problema Cilj nastave informatike je da se učenici osposobe za korištenje računala i da nauče koristiti algoritamski način razmišljanja u rješavanju svakodnevnih problema Cilj nastave hrvatskog jezika je da se učenici osposobe za jezičnu komunikaciju koja ima omogućuje ovladavanje sadržajima svih nastavnih predmeta i uključivanje u cjeloživotno učenje ...

OČEKIVANI ISHODI UČENJA 

 





Opisuju očekivanja usmjerena prema onome što će učenici moći (biti sposobni) učiniti kao rezultat učenja nakon završetka poučavanja (cilj iz perspektive učenika) Očekivani ishodi obrazovno-odgojnog procesa su ciljevi učenja Očekivani ishodi učenja definiraju promjene učenika kao rezultat organiziranog učenja, a mogu biti nova znanja, vještine, vrijednosti, interesi, stavovi i navike. Odgovaraju na pitanje „Što će naši učenici moći ili biti sposobni učiniti?“ Prilikom definiranja i pisanja očekivanih ishoda učenja uvijek se opisuje ponašanje koje će služiti kao dokaz da je očekivani ishod učenja postignut

OČEKIVANI ISHODI UČENJA PRIMJERI 

Učenici će moći (biti sposobni): Razlikovati promjenjive i nepromjenjive riječi  Navesti ishode i uočiti posljedice Drugog svjetskog rata  Prepoznati u algebarskim izrazima kvadrat zbroja i kvadrat razlike te kvadrirati zbroj i razliku dvaju brojeva  Nabrojati dijelove osnovne konfiguracije računala i opisati njihovu funkciju 

OČEKIVANI ISHODI UČENJA 

Tradicionalna didaktika pokušala je problem zadataka nastave (očekivanih ishoda) postaviti u obliku triju skupina zadataka: 

MATERIJALNI (OBRAZOVNI) – odnose se na usvajanje, prenošenje, stjecanje znanja kao sustava činjenica i generalizacija prema njihovu opsegu, dubini i stupnju korisnosti i primjenjivosti 



FUNKCIONALNI (FORMALNI) – odnose se na razvoj sposobnosti i intelektualno-emocionalnih funkcija i aktivnosti 



Pitanje - Koja znanja, u kom opsegu i kojem intenzitetu učenik usvaja u procesu nastave?

Pitanje – Koje spoznajne sposobnosti i forme misaonog procesa razvijamo u konkretnim uvjetima nastavnog procesa?

ODGOJNI – odnose se na formiranje i samoformiranje ličnosti učenika i na izgrađivanje karakternih i drugih osobina ličnosti 

Pitanje – Koje osobine ličnosti učenika formiramo i samoformiramo u konkretnim uvjetima nastave?

OČEKIVANI ISHODI UČENJA 





Ovako postavljeni očekivani ishodi učenja usmjereni su na kompleksne kategorije (znanja, vještine, navike, spoznajne procese) što zahtijeva u svakoj nastavnoj situaciji daljnju operacionalizaciju Kako bi nastavnik bio siguran da je izabrao, operacionalizirao i obuhvatio cjelovito područje nastavnog sadržaja poslužit će se klasifikacijom ishoda učenja Za klasificiranje ishoda učenja sastavljene su različite taksonomije, a među najpoznatijima je taksonomija Benjamina Blooma poznata pod nazivom Bloomova taksonomija 

TAKSONOMIJE su hijerarhijske organizacije, a kategorija niže u hijerarhiji uglavnom je preduvjet za kategorije koje su više u hijerarhiji

BLOOMOVA TAKSONOMIJA  1.

Ishodi učenja prema ovoj taksonomiji raspoređeni su u 3 povezana područja: KOGNITIVNO (obrazovni/materijalni zadaci nastave) u operacionalizaciji se postavlja pitanje Što učenik treba naučiti?  koja znanja, informacije, činjenice treba usvojiti, i na kojoj razini tj. dubini  ishodi učenja koji se odnose na informacije ili znanje te intelektualne procese: npr. prepoznavanje, dosjećanje, prosuđivanje, uspoređivanje 

2.

PSIHOMOTORNO (funkcionalni/formalni zadaci nastave)  

3.

Koje se sposobnosti, vještine, navike, interesi, motivacija razvijaju u određenoj nastavnoj situaciji? ishodi učenja povezani s motoričkim vještinama kao što je izvođenje neke radnje, rukovanje nečime ili izrada nečega

AFEKTIVNO (odgojni zadaci nastave) 

ishodi učenja povezani s osjećajima, vrijednostima, interesima i stavovima tj. promjena i/ili usvajanje pogleda i stavova učenika

BLOOMOVA TAKSONOMIJA KOGNITIVNO PODRUČJE KATEGORIJE

TERMINI PONAŠANJA

ZNANJE Sposobnost prisjećanja prethodno naučenih informacija. Primjer: nabrojati organe dišnog sustava čovjeka

definirati, opisati, identificirati, označiti, nabrojati, povezati, interpretirati, ponoviti, odabrati, navesti, imenovati

RAZUMIJEVANJE Sposobnost razmijevanja značenja naučenih informacija. Primjer: objasniti kružni tok kisika u prirodi

objasniti, procijeniti, zaključiti, dati primjer, sumirati, prepričati, proširiti, obraniti, proširiti, grupirati

PRIMJENA Sposobnost upotrebe naučenog u konkretnoj situaciji. Primjer: izračunati vrijednost nepoznanice u jednadžbi

izračunati, demonstrirati, otkriti, modificirati, predvidjeti, pripremiti, proizvesti, povezati, riješiti, koristiti

ANALIZA Sposobnost razlaganja materijala na sastavne komponente radi razumijevanja organizacijske strukture. Primjer: usporediti životne uvjete u priobalnom i obalnom području

razlikovati, izdvojiti, rastaviti, usporediti, analizirati, raščlaniti, ukazati na, sortirati, provjeriti, klasificirati

EVALUACIJA Sposobnost kvantitativnog i kvalitativnog prosuđivanja o nekom materijalu. Primjer: prosuditi vrijednost eseja

procijeniti, prosuditi, vrednovati, argumentirati, potvrditi, kritizirati, opravdati

SINTEZA Sposobnost kombiniranja dijelova u novu cjelinu. Primjer: napisati pjesmu ili skladbu

sastaviti, napisati, planirati, organizirati, kombinirati, skladati, stvoriti, dizjanirati, prozvesti, osmisliti, konstruirati

FORMULIRANJE OČEKIVANIH ISHODA UČENJA  



moraju biti formulirani konkretno i jednoznačno moraju biti operacionalizirani u obliku kategorija ponašanja što ih se može opažati, procjenjivati ili mjeriti (ocijeniti) u procesu formuliranja (operacionalizacije) ishoda učenja čine se značajne pogreške u praksi često nailazimo na očekivane ishode učenja koji navode sadržaj nastave, a ne kognitivne, psihomotorne i afektivne aktivnosti učenika u procesu učenja tih sadržaja  u praksi se često navode aktivnosti nastavnika, a mnogo manje promjene do kojih bi trebalo doći u procesu učenja kod učenika  nastavnici često koriste glagole “znati”, “naučiti”, “razumijeti” neispravno!  tako definirana ponašanja nisu dovoljno jasno određena - teško je (objektivno) procjeniti je li rezultat učenja postignut 

PRAVILNO FORMULIRAN ISHOD UČENJA Mager (prema Kolić-Vehovac, 1998) - tri glavne komponente koje treba sadržavati konkretno i jednoznačno definiran ishod učenja:  1. ponašanje koje se može promatrati i izmjeriti (opisi ponašanja koje će učenik moći izvesti nakon poučavanja, npr. napisati, nabrojiti, riješiti; izbjegavati nejasne pojmove kao znati, razumijeti, naučiti i sl.) 

2. kriterij ili razina izvođenja (odrediti minimalnu prihvatljivu razinu izvođenja, npr. studenti mora navesti minimalno 3 didaktičke teorije)



3. situacija ili uvjet izvođenja (uvjet pod kojim ponašanje treba biti izvedeno, npr. bez upotrebe priručnika) – ovu komponentu nije potrebno uvijek navoditi prilikom definiranja ishoda učenja



SAVJET: koristiti jasne i jednoznačne rečenice koje usmjeravaju aktivnosti učenika; 

koristiti rečenice koje sadrže aktivne glagole

KARAKTERISTIKE DOBROG ISHODA UČENJA



ishod učenja mora identificirati rezultat učenja  ishod učenja mora biti dosljedan cilju  ishodi učenja moraju biti precizno definirani

Kako biste kritički procijenili očekivane ishode učenja koje ste napisali, pitajte se je li svaki:  dosljedan postavljenom cilju?  naveden u terminima ishoda učenja?  naveden iz perspektive učenika?  koncizan i lako razumljiv učenicima?  moguće na neki način vrednovati?

FORMULIRANJE OČEKIVANIH ISHODA UČENJA

SUBJEKT

TERMINI PONAŠANJA (GLAGOL)

KRITERIJ (RAZINA IZVOĐENJA) I SADRŽAJ

SITUACIJA ILI OSTALI UVJETI IZVOĐENJA

Učenik će moći ...

... razlikovati ...

... vanjski i unutarnji opis lika...

... na odabranom ulomku.

Učenik će biti sposoban ...

... izračunati ...

... korijen prirodnog broja ...

... bez upotrebe kalkulatora.

OČEKIVANI ISHODI UČENJA (ZADACI NASTAVNOG PROCESA) PRIMJERI 

MATERIJALNI (OBRAZOVNI) ISHODI UČENJA Usvajanje, prenošenje, stjecanje znanja kao sustava činjenica i generalizacija prema njihovom opsegu, dubini i stupnju korisnosti i primjenjivosti  ˝Koja znanja, vještine i navike, odnosno što učenik treba naučiti?˝ 

PRIMJER Studenti će biti sposobni: Definirati pojam artikulacije nastavne situacije. 2. Razlikovati pojam artikulacije nastavnog procesa od pojma artikulacije nastavne situacije. 3. Identificirati elemente koji utječu na strukturiranje nastavne situacije. 1.

OČEKIVANI ISHODI UČENJA (ZADACI NASTAVNOG PROCESA) PRIMJERI 

FUNKCIONALNI (FORMALNI) ISHODI UČENJA  

Razvoj sposobnosti i intelektulano-emocionalnih funkcija i aktivnosti ˝ Koje spoznajne sposobnosti i forme misaonog procesa razvijamo u konkretnim uvjetima nastavnog procesa? ˝

PRIMJER Studenti će biti sposobni: 1. Optimalno artikulirati nastavne situacije. 2. Samostalno izraditi izvedbeni program za pojedini nastavni predmet i razred za jednu školsku godinu.

OČEKIVANI ISHODI UČENJA (ZADACI NASTAVNOG PROCESA) PRIMJERI 

ODGOJNI ISHODI UČENJA Formiranje i samoformiranje ličnosti učenika i izgrađivanje karakternih i drugih osobina ličnosti učenika  ˝Koje osobine ličnosti učenika formiramo ili se samoformiraju u konkretnim uvjetima nastave? ˝ 

PRIMJER Kod studenata će se razviti: 1. Zanimanje za rješavanje pedagoških problema. 2. Prihvaćanje vrijednosti planiranja nastavnog procesa i nastavne situacije. 3. Odgovornost prema učeniku kao individui.

PREDZADATAK ZA VJEŽBU 1 IZRADA GODIŠNJEG I MJESEČNOG IZVEDBENOG PROGRAMA

PLAN RADA: FORMULIRANJE GRUPA: 3-4 članova GRUPNI RAD: (20 min)

1. 2. 1.

2. 3.

3. 4.

ODREĐIVANJE TJEDNOG I GODIŠNJEG FONDA SATI

ODREĐIVANJE CILJA NASTAVNOG PREDMETA FORMULIRANJE OČEKIVANIH ISHODA UČENJA

GRUPNI IZVJEŠTAJI (10 min) EVALUACIJA I ZAKLJUČAK (10 min)

PREDZADATAK ZA VJEŽBU 1 1. KORAK: U nastavnom planu pogledati koji je TJEDNI i GODIŠNJI fond sati za predmet koji ste odabrali. 2. KORAK: U nastavnom programu pogledati SADRŽAJE i upute za taj isti predmet. Odredite cilj poučavanja nastavnog predmeta za koji ćete izrađivati izvedbeni program. Cilj iskazuje što vi kao nastavnici želite postići procesom poučavanja (cilj iz perspektive nastavnika) i odgovara na pitanje ˝Što će naši učenici učiti ?˝ ˝Što ćemo ih poučavati?˝  Prisjetite se da pri definiranju cilja zapravo razmišljate o razini predznanja vaših učenika, opsegu sadržaja koji želite obraditi i kontekstu u kojem ćete obrazovanje izvoditi 

PREDZADATAK ZA VJEŽBU 1 3. KORAK: Odredite 5 očekivanih ishoda učenja u nastavnom predmetu za koji izrađujete izvedbeni program. 

Što će učenici moći (biti sposobni) učiniti kao rezultat učenja nakon završetka poučavanja (cilj iz perspektive učenika)

SUBJEKT

TERMINI PONAŠANJA (GLAGOL)

KRITERIJ (RAZINA IZVOĐENJA) I SADRŽAJ

SITUACIJA ILI OSTALI UVJETI IZVOĐENJA

Učenik će moći ...

... razlikovati ...

... vanjski i unutarnji opis lika...

... na odabranom ulomku.

Učenik će biti sposoban ...

... izračunati ...

... korijen prirodnog broja ...

... bez upotrebe kalkulatora.

PREDZADATAK ZA VJEŽBU 1

EVALUACIJA Kako biste kritički procijenili očekivane ishode učenja koje ste napisali, pitajte se je li svaki: dosljedan postavljenom cilju?  naveden u terminima ishoda učenja?  naveden iz perspektive učenika?  lako razumljiv učenicima?  moguće na neki način vrednovati? 

SLJEDEĆI KORACI U IZRADI GIMIP-A:





Odrediti osnovne materijalno-tehničke uvjete za realizaciju programa (prostor, oprema, nastavna sredstva i pomagala) Odabrati UDŽBENIK za odabrani nastavni predmet i razred (www.mzos.hr )