PITANJA I ODGOVORI ZA STRUČNI ISPIT AGENT POSREDOVANJA U PROMETU NEKRETNINAMA

PITANJA I ODGOVORI ZA STRUĈNI ISPIT ZA AGENTA POSREDOVANJA U PROMETU NEKRETNINA

0

TRGOVAĈKA DRUŠTVA I UGOVORI 1. KOJA GOSPODARSKA PRAVA ZAJAMĈUJE USTAV? Jamči se pravo vlasništva, jamči se pravo nasljeđivanja, poduzetnička i tržišna sloboda, pravo ulaganja kapitala. 2. PRAVO VLASNIŠTVA-STJECANJE STRANIH OSOBA? Inozemnom ulagaču jamči se slobodno iznošenje dobiti i uloženog kapitala. 3. PRAVO VLASNIŠTVA- ODUZIMANJE I OGRANIĈENJE? Zakonom je moguće u interesu RH ograničiti ili oduzeti vlasništvo uz naknadu tržišne vrijednosti. 4. PODUZETNIĈKA I TRŢIŠNA SLOBODA? Može se ograničiti radi zaštite interesa i sigurnosti RH, prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi. 5. DOBRA OD INTERESA RH? More, morska obala i otoci, zračni prostor, rudno blago i druga prirodna bogatstva, zemljište, šume, biljni i životinjski svijet, nekretnine i stvari od osobito kulturnoga, povijesnog, gospodarskog i ekološkog značenja. 6. KOJI PROPIS UREĐUJE DJELATNOST POSREDOVANJA U PROMETU NEKRETNINA? Zakon o posredovanju u prometu nekretninama. 7. TKO SE MOŢE BAVITI POSREDOVANJEM U U PROMETU NEKRETNINA? Posredovanjem se može baviti samo ovlašteno trgovačko društvo, trgovac pojedinac ili obrtnik koji ispunjava uvjete za obavljanje posredovanja u prometu nekretninama. 8. OSIGURANJE OD ODGOVORNOSTI ZA ŠTETU? Posrednik je dužan kod osiguravatelja u RH osigurati i obnavljati osiguranje od odgovornosti koju bi nalogodavcu ili trećim osobama mogao prouzročitiobavljanjem posredovanja. Najniža svota ne moţe biti manja od 200.000 kn po jednom

štetnom događaju, odnosno 600.000 kn za sve štetne zahtjeve u jednoj osiguravateljskoj godini. 9. TKO

DONOSI

RJEŠENJE

O

ISPUNJAVANJU

UVJETA

ZA

OBAVLJANJE

DJELATNOSTI

POSREDOVANJA U PROMETU NEKRETNINAMA? Rješenje donosi Ministarstvo kojem se podnosi zahtjev uz dokaze (temeljni akt društva ili obrtnica, ugovor o radu agenta, ugovor o osiguranju). Ako Ministarstvo utvrdi da su ispunjeni narečeni uvjeti donijet će rješenje o ispunjavanju uvjeta. Posrednik može započeti obavljati djelatnost danom prijema tog rješenja. Ministarstvo bez odgode dostavlja rješenje Poreznoj upravi, Državnom inspektoratu i HGK. HGK odmah a najkasnije u roku od 15 dana vrši upis u Registar posrednika. 10. REGISTAR POSREDNIKA? Registar se vodi kod HGK-a. Oblik, sadržaj i način vođenaj Registra propisuje ministar pravilnikom. 11. TKO JE AGENT U PROMETU NEKRETNINA? Agent posredovanja u prometu nekretninama je fizička osoba koja je upisana u Imenik agenata posredovanja u prometu nekretninama.

1

12. U KOJEM OBLIKU SE SKLAPA UGOVOR O POSREDOVANJU? Ugovor o posredovanju sklapa se u pisanom obliku i na određeno vrijeme. Ako stranke nisu odredile rok smatra se da je sklopljen na rok od 12 mjeseci i može se sporazumom stranaka više puta produžiti. 13. SADRŢAJ UGOVORA O POSREDOVANJU? Ugovor o posredovanju mora sadržavati podatke

o

posredniku i nalogodavcu, vrsti i bitnom sadržaju za koji posrednik posreduje, o posredničkoj naknadi, te mogućim dodatnim troškovima.Može sadržavati i druge podatke npr. rok, uvjete isplate posredničke naknade, podatke o osiguranju od odgovornosti i sl. 14. ISKLJUĈIVO POSREDOVANJE?

Ugovorom o posredovanju nalogodavac se može obvezati da za

posredovani posao neće angažirati nijednog drugog posrednika, pa u tom slučaju imamo isključivo posredovanje. Bitno je da ta obveza mora biti izričito ugovorena. 15. KOJI SE PROPIS PRIMJENJUJE NA OBVEZNI ODNOS IZMEĐU POSREDNIKA I NALOGODAVCA U SLUĈAJEVIMA KOJE NE UREĐUJE ZAKON O POSREDOVANJU? Primjenjuju se odredbe Zakona o obveznim odnosima. 16. PRESTANAK UGOVORA O POSREDOVANJU? Ako je

ugovor sklopljen na određeno vrijeme

prestaje istekom roka na koji je sklopljen, ako u tome roku nije sklopljen ugovor za koji je posredovano ili otkazom bilo koje ugovorne strane. 17. OPĆI UVJETI POSLOVANJA? Opći uvjeti za svaku vrstu posredovanja moraju sadržavati: određeni opis poslova koje je posrednik obvezan obaviti, visinu posredničke naknade i opis poslova koji su obuhvaćeni tom naknadom. Posrednik je dužan na vidljivom mjestu istaknuti opće uvjete poslovanja. Mora poslovati u prostoru koji je

u cijelosti odvojen od stambenog prostora i koji ima

posebnu prostoriju za povjerljive razgovore. 18. PAŢNJA U PRAVNOME PROMETU?

Posrednik u obavljanju poslova mora postupati s

povećanom pažnjom, prema pravilima struke i običajima (paţnja dobrog struĉnjaka). 19. OBVEZE POSREDNIKA?  Nastojati naći i dovesti u vezu s nalogodavcem osobu radi sklapanja posredovanog posla  Upoznati nalogodavca s prosječnom tržišnom cijenom slične nekretnine  Izvršiti uvid u isprave kojima se dokazuje vlasništvo ili drugo stvarno pravo na predmetnoj nekretnini i upozoriti nalogodavca:  na očite nedostatke i moguće rizike u svezi s neuređenim zemljišnoknjižnim stanjem nekretnine: 

upisana stvarna prava ili druga prava trećih na nekretninu.



pravne posljedice neispunjavanja obaveza prema trećoj strani.

 nedostatke građevne i uporabne dozvole sukladno posebnome zakonu 

okolnosti obveze primjene prava prvokupa

 Obaviti potrebne radnje radi predstavljanja nekretnine na tržištu, oglasiti nekretninu na odgovarajući način  Omogućiti pregled nekretnina

2

 Posredovati u pregovorima i nastojati da dođe do sklapanja ugovora  Čuvati osobne podatke nalogodavca, a po pisanom nalogu nalogodavca čuvati kao poslovnu tajnu podatke o nekretnini za koju posreduje  Ako je predmet sklapanje ugovora zemljište, provjeriti namjenu zemljišta u skladu s propisima o prostornom uređenju.  Obavijestiti nalogodavca o svim okolnostima važnim za namjeravani posao. 20. PRIMANJE ISPUNJENJA? Posrednik iznimno može, u ime i za račun nalogodavca, zaključiti ugovor o posredovanju samo ako mu je nalogodavac za to izdao posebnu punomoć. 21. OBVEZA NALOGODAVCA? Ugovorom o posredovanju nalogodavac se obvezuje da će obaviti osobito slijedeće:  Obavijestiti posrednika o svim okolnostima koje su važne za obavljanje posredovanja i predočiti točne podatke o nekretnini, te ako posjeduje dati posredniku na uvid lokacijsku , građevnu, odnosno uporabnu dozvolu.  Dati posredniku na uvid isprave kojom dokazuje vlasništvo, odnosno uknjižene i neuknjižene terete  Osigurati razgledavanje nekretnina  Obavijestiti posrednika o cijeni i opisu nekretnine  Nakon sklapanja posredovanog posla , odnosno predugovora, ako je tako dogovorene, isplatiti posredniku ugovorenu proviziju  Ako je izričito ugovorom ugovoreno nadoknaditi posredniku troškove učinjene posredovanjem koji prelaze uobičajene troškove posredovanja.  Obavijestiti posrednika pisanim putem o svim

promjenama u vezi s poslom za koji je ovlastio

posrednika, a posebno o promjenama povezanim s vlasništvom na nekretnini. 22. DA

LI

JE

NALOGODAVAC

DUŢAN

PRISTUPITI

PREGOVORIMA

ZA

SKLAPANJE

POSREDOVANOG POSLA S TREĆOM OSOBOM KOJU JE POSREDNIK NAŠAO? Nalogodavac nije dužan pristupiti pregovorima s trećom osobom koju je našao posrednik, a odredba kojom je određeno drukčije je ništetna. Nalogodavac će odgovarati za štetu ako pri tom nije postupio u dobroj vjeri, te je dužan nadoknaditi sve troškove učinjene posredovanjem, a koji ne mogu biti veći od posredničke naknade za posredovani posao. 23. UGOVOR O POTPOSREDOVANJU? Posrednik može prenijeti ugovor o posredovanju na druge posrednike, ako tako ugovore posrednik i nalogodavac. S tim da nalogodavac ostaje u ugovornom poslu samo s posrednikom s kojim je sklopio ugovor, a posrednik će nalogodavcu predati popis posrednika na koje se ugovor prenosi. 24. EVIDENCIJA O POSREDOVANJU? Posrednik mora voditi evidenciju o posredovanju. Evidencija mora obuhvaćati: 

Vrstu ugovora za ĉije sklapanje posreduje

3



Vrstu nekretnine (zemljište s oznakom namjene, stambeni i poslovni prostor i sl)



Cijenu, odnosno najamninu, u ukupnom iznosu i jediniĉnom iznosu za m2



Posrednik je duţan na zahtjev nadleţnih tijela drţavne uprave dati na uvid podatke o evidenciji.

25. POSREDNIĈKA NAKNADA? Visina posredničke naknade određuje se ugovorom o posredovanju , a ne smije prelaziti više od 6% kupoprodajne cijene nekretnine. 26. POSREDNIĈKA NAKNADA–DOSPJELOST? Posrednik stječe pravo na naknadu nakon sklapanja ugovora za koji je posredovao , ako nalogodavac i posrednik nisu dogovorili da se naknada stječe već pri sklapanju predugovora. Posrednik ne može zahtijevati djelomično plaćanje naknade unaprijed, odnosno prije sklapanja ugovora, odnosno predugovora. Troškove dodatnih usluga posrednik može naplatiti u visini stvarnih troškova samo ako je to ugovoreno. Nakon prestanka ugovora posrednik ima pravo na naknadu u roku ne dužem od vremena trajanja sklopljenog ugovora i u slučajevima kad nalogodavac sklopi posao s trećom osobom koja je posljedica posrednikova djelovanja. Posrednik nema pravo na naknadu ako s nalogodavcem sam kao stranka sklapa ugovor, odnosno ako takav ugovor sklopi agent koji za posrednika obavlja poslove, ali ima pravo tražiti naknadu od zaposlene osobe. 27. UPRAVNI

NADZOR

NAD

ISPUNJENJEM

ZAKONA

O

POSREDOVANJU

U

PROMETU

NEKRETNINA? Upravni nadzor nad primjenom ovog zakona obavlja Ministarstvo. Inspekcijski nadzor provodi Državni inspektorat, te druge inspekcije sukladno ovlaštenjima. 28. POJAM TRGOVCA?

Trgovac

je pravna ili fizička osoba koja samostalno i trajno obavlja

gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobiti proizvodnjom, prometom robe ili pružanjem usluga na tržištu. 29. POJAM TRGOVAĈKOG DRUŠTVA? Trgovačko drušvo je pravna osoba čiji su osnivanje i ustroj određeni Zakonom o trgovačkim društvima. 30. DRUŠTVO OSOBA JESU: javno trgovačko društvo, komanditno društvo i dioničko društvo. 31. DRUŠTVA KAPITALA JESU:

Dioničko društvo i društvo s ograničenom odgovornošću. Članovi

društva kapitala ne odgovaraju za obveze društva. 32. TRGOVAC POJEDINAC JE? Fizička osoba koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost u skladu s propisima o obrtu i upisana je u trgovačkom registru kao trgovac pojedinac. Fiziĉka osoba može tražiti da se upiše u sudski registar kao trgovac pojedinac ako njen godišnji prihod prelazi 2

milijuna kuna, a duţna je zatražiti upis u sudski registar ako godišnji prihod prelazi 15 mil. kuna. Svojstva trgovca pojedinca stječu se upisom u sudski registar. 33. PRAVNA OSOBNOST? Trgovačko društvo svojstvo pravne osobe stječe upisom u sudski registar, a isto ga gubi brisanjem iz sudskog registra.

4

34. PODRUŢNICA? Trgovac pojedinac i trgovačko društvo mogu izvan sjedišta imati podružnice u kojima obavljaju svoje djelatnosti. Odluku o osnivanju podružnice donosi trgovac, a mora je ovjeriti javni bilježnik. Podružnice nisu pravne osobe, već posluje pod svojom tvrtkom i mora navesti svoje sjedište i sjedište osnivača. 35. ODGOVORNOST TRGOVAĈKOG DRUŠTVA I TRGOVCA POJEDINCA ZA OBVEZE?

Trgovačko

društvo odgovara za svoje obveze cijelom svojom imovinom. Trgovac pojedinac odgovara za svoje obveze uključujući i obveze nastale u obavljanju obrta prije upisa u sudski registar kao trgovca pojedinca, osobno, cijelom svojom imovinom. 36. ODGOVORNOST ĈLANOVA ZA OBVEZE TRGOVAĈKOG DRUŠTVA? Članovi javnoga trgovačkog društva i komplementari u komanditnome društvu odgovaraju za obveze društva osobno, solidarno i neograničeno cijelom svojom imovinom. Članovi društva s ograničenom odgovornošću, dioničari dioničkog društva i komaniditori komanditnog društva ne odgovaraju za obveze društva, osim ako je to određeno Zakonom. 37. TVRTKA TRGOVAĈKOG DRUŠTVA I TRGOVCA- SADRŢAJ? Tvrtka je ime pod kojim trgovačko društvo posluje i pod kojim sudjeluje u pravnom prometu. Tvrtka se mora jasno razlikovati od druge tvrtke upisane u sudskom registru.Tvrtka mora sadržavati i

naznaku predmeta poslovanja i oblik

trgovačkog društva npr. Komanditno društvo- k.d., dioničko društvo d.d., društvo s ograničenom odgovornošću d.o.o., gospodarsko interesno udruženje GIU. Riječ Hrvatska, grb, zastava, mogu se unijeti samo uz suglasnost Vlade. Trgovačko društvo može upotrebljavati i skraćenu tvrtku. Tvrtka trgovačkog društva mora biti na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu, a mogu se koristiti arapski brojevi. Tvrtka se mora istaknuti na poslovnim prostorijama trgovačkog društva. 38. TVRTKA TRGOVAĈKOG DRUŠTVA I TRGOVCA- ZAŠTITA? 

Naĉelo iskljuĉivosti - u isti sudski registar ne može se upisati tvrtka koja je jednaka ranije upisanoj.



Naĉelo prvenstva - ako se

radi upisa prijave iste tvrtke, sud će upisati onu tvrtku koja je

ranije prijavljena. 39. PREDMET POSLOVANJA?

Predmet poslovanja trgovačkog društva može biti obavljanje svake

dopuštene djelatnosti (djelatnost mora biti upisana u sudski registar). 40. SJEDIŠTE TRGOVAĈKOG DRUŠTVA? Sjedište trgovačkog društva je mjesto u kojemu je uprava društva i odakle se upravlja poslovima društva. Trgovačko društvo može imati samo jedno sjedište. Sjedište se upisuje u sudski registar. 41. ZASTUPNICI PO ZAKONU? Ovlast za zastupanje trgovačkog društva po zakonu imaju osobe koje su za pojedini oblik društva zakonom određene. 42. ZASTUPNIK PO PUNOMOĆI? Zastupnik trgovačkog društva može dati punomoć drugoj osobi u granicama ovlasti upisane u sudskom registru. Osobe koje zastupaju trgovačko društvo upisuju se u sudski registar.

5

43. PUNOMOĆNIK PO ZAPOSLENJU? Punomoćnik po zaposlenju je osoba čija je dužnost da kao radnik trgovačkog društva obavlja poslove

koji po redovitom tijeku stvari uključuje i sklapanje

određenih ugovora i poduzimanje određenih pravnih radnji u granicam poslova koje obavlja. 44. PROKURA – POJAM? Prokura je trgovačka punomoć čiji su sadržaj i opseg određeni ovim Zakonom. Prokuru može dati samo pravna i fizička osoba koja je trgovac u smislu ovog Zakona. Prokura se daje na način predviđen izjavom o osnivanju društva i daje se u pisanom obliku. 45. PROKURIST MOŢE BITI? Svaka punoljetna i poslovno sposobna osoba. Prokura se ne može dati pravnoj osobi već samo fizičkoj.Može se dati jednoj ili više osoba. 46. OPSEG OVLASTI IZ PROKURE? Prokurist može sklapati sve ugovore i poduzimati sve pravne radnje u ime i za račun trgovačkog društva i zastupati ga u postupcima pred upravnim i drugim državnim organima. Prokurist ne može bez posebne ovlasti otuđiti ni opteretiti nekretnine trgovačkog društva i ne može davati izjave kojima se započinje stečajni postupak. Prokurist ne može davati punomoć za sklapanje poslova drugim osobama.Prokurist potpisuje trgovačko društvo uz oznaku p.p. 47. SUDSKI REGISTAR – PREDMET UPISA? U sudski registar upisuju se trgovci i svi podaci bitni za pravni promet određeni zakonom, te promjene tih podataka. Registar vode trgovački sudovi. Ustroj i vođenje registra utvrđeni su zakonom. Upis u sudski registar obavlja se na temelju odluke registarskog suca. Upis u sudski regisar objavljuje se u Narodnim novinama. Pretpostavka je da netko zna stanje 16. dana nakon objave upisa. 48. SUDSKI REGISTAR –JAVNOST? Svaka osoba može u radno vrijeme suda obaviti uvid u podatke upisane u registar i dobiti ovjereni prijepis i presliku podataka iz registra, a sud ne smije zahtijevati da se navede razlog radi koje se to traži. 49. ŠTO JE OBRT? Obrt u smislu zakona je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti u skladu s Zakonom od strane fizičkih osoba sa svrhom postizanja dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu. Obrtnik obavlja jednu ili više djelatnosti u svoje ime i za svoj račun, a pri tom se može koristiti i radom drugih osoba. Dopuštena je svaka gospodarska djelatnost koja nije zakonom zabranjena. Obrti mogu biti: slobodni (ne traži se ispit o stručnoj osposobljenosti), vezani (traži se odgovarajuća stručna sprema ili stručni ispit) i povlašteni obrti (mogu se obavljati samo uz dozvolu nadležnog ministarstva). 50. OBAVLJANJE OBRTA? Fizička osoba može obavljati obrt ako ispunjava slijedeće uvjete: 

Da joj pravomoćnom sudskom presudom nije izrečena sigurnosna mjera ili zaštitna mjera

obavljanja djelatnosti dok ta mjera traje. 

Da ima pravo korištenja prostorom ako je to potrebno za obavljanje obrta

51. SLOBODA UREĐIVANJA OBVEZNIH ODNOSA? Sudionici u prometu slobodno uređuju odnose, a ne mogu ih uređivati suprotno Ustavu RH.

6

52. PONAŠANJE U ISPUNJAVANJU OBVEZA I OSTVARIVANJU PRAVA? Sudionik obveznih odnosa je dužan svoje obveze ispunjavati pažnjom dobrog gospodarstvenika, pažnjom dobrog stručnjaka, te u ostvarenju svog prava suzdržati se od postupka kojim bi se otežalo ispunjenje obveze drugog sudionika. 53. PRIMJENA OBIĈAJA I PRAKSE U OBVEZNIM ODNOSIMA?

Među trgovcima primjenjuju se

trgovački običaji čiju su primjenu ugovorili, praksa koju su međusobno razvili te trgovački običaji koji se primjenjuju u sličnim odnosima ako ih sudionici nisu izrijekom isključili. 54. TRGOVAĈKI UGOVOR JE? To su ugovori koje sklapaju trgovci među sobom u obavljanju djelatnosti koje čine predmet poslovanja barem jednog od njih ili su u vezi s obavljanjem tih djelatnosti. 55. NOVĈANA OBVEZA? Kad obveza ima za činidbu iznos novca, dužnik je dužan isplatiti onaj broj novčanih jedinica na koji obveza glasi. 56. KAMATE?

Stopa ugovornih kamate ne može biti veća od stope zakonskih kamata kaja je

vrijedila na dan sklapanja ugovora. 57. USTUP TRAŢBINE –CESIJA? Vjerovnik može ugovorom sklopljenim s trećim prenijeti na ovoga svoju tražbinu. Za ustup tražbine nije potreban pristanak dužnika, ali je ustupitelj dužan obavijestiti dužnika o ustupanju. 58. PRIJENOS UGOVORA? Svaka ugovorna strana može, ako na to pristane druga strana, prenijeti ugovor na neku treću osobu koja time postaje nositelj njezinih prava i obeza iz toga ugovora. 59. NAGODBA? Ugovorom o nagodbi osobe između kojih postoji spor o nekom pravnom odnosu, uzajamnim popuštanjima, prekidaju spor, odnosno otklanjaju neizvjesnost i određuju svoja uzajamna prava i obveze. 60. PRESTANAK OBVEZA? Obveza prestaju sporazumom sudionika u obveznom odnosu, ispunjenjem i u drugim zakonom određenim slučajevima. Prestankom glavne obveze gase se jamstvo, zalog i druga sporedna prava. 61. KAD JE UGOVOR SKLOPLJEN? Ugovor je sklopljen kad su se ugovorne strane suglasile o bitnim sastojcima ugovora. Postoji suglasnost ponude i prihvata. 62. IZJAVA VOLJE? Volja za sklapanje ugovora može se izjaviti riječima, uobičajenim znakovima iz kojega se može sa sigurnošću zaključiti o njezinu postojanju, sadržaju i identitetu davatelja izjave. Izjava volje mora biti učinjena slobodno i ozbiljno. Šutnja nije prihvat osim u iznimnim slučajevima (npr. stalna poslovna veza, šutnja na dobiveni nalog). 63. PREGOVORI? Pregovori koji prethode sklapanju ugovora ne obvezuju, ali strana koja je pregovarala ili prekinula pregovore suprotno načelu savjesnosti i poštenja odgovorna je za štetu koja je time prouzročena drugoj strani (ako jedna strana uđe u pregovore s drugom stranom bez prave namjere da sklopi ugovor).

7

64. PONUDA? Ponuda je prijedlog za sklapanje ugovora učinjen određenoj osobi, koji sadrži sve bitne sastojke ugovora tako da njegovim prihvaćanjem može nastati ugovor. Ponuda može biti: opća, izlaganjem robe (na robi mora biti istaknuta cijena, inače je reklama ) slanjem kataloga itd. 65. PREDUGOVOR? Predugovor je ugovor kojim se preuzima obveza da se kasnije sklopi drugi, glavni ugovor. Predugovor obvezuje ako sadrži bitne sastojke glavnog ugovora. Sklapanje glavnog ugovora može se zahtijevati u roku od 6 mjeseci od isteka roka predviđenog za njegovo sklapanje. 66. SUGLASNOST ZA SKLAPANJE UGOVORA PRAVNE OSOBE? Pravna osoba može sklapati ugovore u pravnom prometu u okviru svoje pravne sposobnosti. Kad je statutom, društvenim ugovorom ili pravilima pravne osobe određeno i u registru upisano da njezin zastupnik može sklopiti ugovor samo uz suglasnost nekog njezinog tijela, suglasnost se može dati prethodno, istodobno ili naknadno. 67. MANE VOLJE- PRIJETNJA? Ako je ugovorna strana ili netko treći nedopuštenom prijetnjom izazvao opravdani strah kod druge strane tako da je ona sklopila ugovor zbog toga, druga strana može zahtijevati da se ugovor poništi. 68. MANE VOLJE- BITNA ZABLUDA?

Zabluda je bitna ako se odnosi na objekt ugovora, bitna

svojstva ugovora, na osobu s kojom se sklapa ugovor, a strana koja je u zabludi ne bi inače sklopila takav ugovor. Strana koja je u zabludi može zahtijevati poništenje ugovora. 69. MANE VOLJE – PRIJEVARA? Ako jedna strana izazove zabludu kod druge strane ili je održava u zabludi s namjerom da je time navede na sklapanje ugovora, druga strana može zahtijevati poništaj ugovora i zahtijevati naknadu štete. 70. OBLIK UGOVORA? Ugovor se može sklopiti u bilo kojem obliku, osim ako zakonom nije drukčije uređeno. 71. OPĆI UVJETI UGOVORA? To su ugovorne odredbe sastavljene za veći broj ugovora koje jedna ugovorna strana predlaže drugoj, bilo da su sadržani u formalnom ugovoru, bilo da se na njih ugovor poziva. 72. ROK- RAĈUNANJE VREMENA? Rok počinje teći prvog dana poslije događanja od kojega se rok računa, a završava se istekom posljednjeg dana roka. 73. KAPARA ? Ako je u trenutku sklapanja ugovora jedna strana dala drugoj stanovit iznos novca ili drugih zamjenjivih stvari kao znak da je ugovor sklopljen, ugovor se smatra sklopljenim kad je kapara dana. Ako što drugo nije dogovoreno, strana koja je dala kaparu ne može odustati od ugovora ostavljanjem kapare, niti to može druga strana davanjem dvostruke kapare (osim ako kapara nije ugovorena kao odustatnina). 74. ZASTUPANJE – UOPĆE? Ugovor kao i drugi pravni posao može se sklopiti preko zastupnika. Ugovor što ga sklopi zastupnik u ime zastupane osobe i u granicama ovlaštenja obvezuje neposredno zastupanog i drugu stranu. Zastupnik ne može prenijeti svoja ovlaštenja na drugog.

8

75. TUMAĈENJE UGOVORA? Pri tumačenju spornih odredbi ne treba se držati doslovnog izričaja, već treba istraživati zajedničku namjeru ugovaratelja. 76. NIŠTETNOST UGOVORA- RAZLOZI? Ugovor koji je protivan Ustavu RH, prisilnim propisima ili moralu društva. Ništetan je ugovor kojim netko koristeći se stanjem nužde ili teškim materijalnim stanjem drugog, njegovim nedovoljnim iskustvom ili lakomislenošću, ugovori korist za sebe ili nekog trećeg. U slučaju ništetnosti ugovora svaka strana dužna je vratiti ono što je primila, a ako to više nije moguće ima se dati odgovarajuća naknada u novcu. 77. KAD JE UGOVOR POBOJAN? Ugovor je pobojan kad ga je sklopila strana ograničeno poslovno sposobna, kad je pri njegovu sklapanju bilo mana volje. Ugovorna strana može tražiti poništenje takvog ugovora. Ako je na temelju ugovora koji je poništen nešto bilo ispunjeno, ima se vratiti, a ako to više nije moguće ima se dati odgovarajuća naknada u novcu. Poništaj ugovora može se tražiti u roku od godine od saznanja, a to pravo u svakom slučaju prestaje istekom roka od tri godine od dana sklapanja ugovora. 78. UGOVORNA KAZNA? Vjerovnik i dužnik mogu ugovoriti da će dužnik platiti vjerovniku određeni novčani iznos ako ne ispuni svoju obvezu ili ako zakasni s njezinim ispunjenjem ili ako je uredno ne ispuni. 79. UGOVOR O KUPOPRODAJI? Ugovorom o kupoprodaji prodavatelj se obvezuje da će predati kupcu stvar u vlasništvo, a kupac se obvezuje da će mu za to platiti cijenu. 80. KUPOPRODAJA S PRAVOM PRVOKUPA? Tu se kupac obvezuje izvijestiti prodavatelja o namjeravanoj prodaji stvari određenoj osobi, a i o uvjetima te prodaje i ponuditi mu da on stvar kupi za istu cijenu. 81. UGOVOR O DAROVANJU? Ugovor o darovanju nastaje kad se darovatelj obveže prepustiti obdareniku bez naknade stvar ili imovinsko pravo, a to obdarenik prihvati. Darovati se mogu sadašnje i buduće stvari. 82. UGOVOR O ZAKUPU? Ugovorom o zakupu obvezuje se zakupodavac predati zakupniku stvar na korištenje, a ovaj se obvezuje plaćati mu za to određenu zakupninu. 83. UGOVOR O NAJMU?

Ugovorom o najmu obvezuje se najmoprimac predati određenu stvar

najmoprimcu na uporabu, a ovaj mu se obvezuje za to plaćati određenu najamninu. 84. UGOVOR O DOŢIVOTNOM UZDRŢAVANJU? Ugovorom

o doživotnom uzdržavanju obvezuje se

jedna strana da će drugu stranu uzdržavati do njegove smrti, a druga strana izjavljuje da mu daje svu ili dio svoje imovine, s time da je stjecanje stvari i prava odgođeno do trenutka smrti primatelja uzdržavanja. 85. UGOVOR O DOSMRTNOM UZDRŢAVANJU? Ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju obvezuje se jedna strana da će drugu stranu uzdržavati do njegove smrti, a druga strana se obvezuje da će mu za života prenijeti svu ili dio svoje imovine.

9

86. UGOVOR O GRAĐENJU? Ugovorom o građenju izvođač se obvezuje prema određenom projektu izgraditi u ugovorenom roku određenu građevinu na određenom zemljištu, a naručitelj se obvezuje isplatiti mu za to određenu cijenu. 87. UGOVOR O NALOGU? Ugovorom o nalogu obvezuje se i ovlašćuje nalogoprimac poduzimati za račun nalogodavca određene poslove. 88. PRAVNI POSLOVI ZA KOJE JE POTREBAN JAVNOBILJEŢNIĈKI AKT?  Kod ugovora o raspolaganju imovinom maloljetnih osoba i osoba kojima je oduzeta poslovna sposobnost  Darovnih ugovora bez predaje stvari  Svih pravnih radnji među gluhim, slijepim osobama, koji ne znaju čitati ili nijemi koji ne znaju čitati i pisati. Sudionici u pravnom poslu mogu isprave o pravnom poslu potvrditi kod javnog bilježnika i kad zakon to ne propisuje. Privatnu ispravu javni bilježnik će ispitati u skladu s odredbama Zakona i ako za to ne

nađe

zapreka

(što

znači

da

isprava

odgovara

po

svom

obliku

i

sadržaju

propisima

javnobilježničkog akta), te ako su je potpisali sudionici, potvrdit će je čime ona time dobiva snagu javnobilježničkog akta. To je postupak potvrde (solemnizacije) privatnih isprava. Javnobilježnički akt je izvršna isprava, pa nakon dospjelosti obveze može se provesti prisilno izvršenje. Ako je na temelju javnobilježničkog akta u zemljišnim knjigama upisana hipoteka na određenoj nekretnini može se tražiti izvršenje radi naplate osiguranog potraživanja, nakon njegove dospjelosti, ali samo ako je dužnik na to u tom aktu izričito pristao. 89. PREUZIMANJE ISPRAVA, NOVCA, VRIJEDNOSNIH PAPIRA I DRAGOCJENOSTI RADI ĈUVANJA I PREDAJE? Javni bilježnik je dužan preuzeti na čuvanje isprave svih vrsta, može preuzeti novac, čekove, mjenice, obveznice i dr. o čemu će sastaviti zapisnik. Ako postoje opravdani razlozi može to i odbiti. Zapisnik potpisuje osoba koja je predala i javni bilježnik, a javni bilježnik stavlja na zapisnik i službeni pečat. Vrijednosne papire, dužan je preuzeti samo kad su mu dati u povodu sastavljanja javnobilježničkog akta da bi ih izručio izvjesnoj osobi. O preuzimanju javni bilježnik će starnci potvrdu u kojoj će specificirati novac i vrijednosne papire koji su mu predani, a čuvat će ih odvojeno od svog novca i vrijednosnih papira u posebnom omotu na kojem će napisati predmet i ime stranke. Ako javni bilježnik nije u mogućnosti izvršiti naloženu mu predaju u određenom roku, dužan je stranci najkasnije u roku 15 dana od dana preuzimanja, bez odlaganja vratiti preuzete vrijednosti. 90. ŠTO SE SMATRA NEPOŠTENIM TRGOVANJEM?

Pod nepoštenim trgovanjem se radi o

radnjama kojima se povređuju dobri poslovni običaji. Nepošteno trgovanje je zakonom zabranjeno. Pod tim se naročito podrazumjeva:  oglašavanje ponude vlastite robe i usluga navođenjem podataka ili izraza kojim se vrijeđa ugled konkurenata,  vrijeđanje ili omalovažavanje drugog trgovca na nacionalnoj, rasnoj, političkoj ili vjerskoj osnovi

10

 davanje podataka o drugom trgovcu ako ti podaci štete ili mogu nanijeti štetu ugledu drugog trgovca  prodaja robe koja nije ispravno deklarirana,  ugovaranje izvoza roba ili usluga po nižoj cijeni, ako je već neki trgovac izvoz takve robe po višoj cijeni  neopravdana uporaba imena, firme ili marke drugog trgovca  davanje ili obećavanje davanja darova da bi se davatelju omogućila pogodnost na štetu drugog trgovca  pridobivanje kupaca davanjem nesrazmjernih nagrada  protupravno pribavljanje poslovne tajne drugog trgovca. 91. POTROŠAĈ JE? To je svaka fizička osoba koja sklapa pravni posao ili djeluje na tržištu u svrhe koje nisu namijenjene njegovoj poslovnoj djelatnosti. 92. PROIZVOD JE? To je svaka roba ili usluga, uključujući nekretnine, prava i obveze ponuđene na prodaju potrošaču. 93. UGOVOR O PRAVU NA VREMENSKI OGRANIĈENU UPORABU NEKRETNINE JE?

Zakon o

zaštiti potrošača uređuje da je to jedan ili više ugovora koji se sklapaju za razdoblje od najmanje tri godine. Tim ugovorom trgovac osniva ili prenosi na potrošača pravo uporabe jedne ili više nekretnina tijekom određenog razdoblja u godini dok se potrošač obvezuje da će mu zato platiti ukupnu cijenu. Ugovor mora biti u pisanom obliku, napisan na službenom jeziku države u kojoj potrošač ima prebivalište te na službenom jeziku države gdje se nekretnina nalazi. 94. ZABRANJENI SU SPORAZUMI IZMEĐU PODUZETNIKA: Koji kao cilj imaju sprječavanje, ograničavanje ili narušavanje tržišnog natjecanja na mjerodavnom tržištu a naročito oni kojima se :  utvrđuju kupovne ili prodajne cijene  ograničava ili nadzire proizvodnja  dijele tržišta ili izvori nabave  primjenjuju nejednaki uvjeti na istovrsne poslove s različitim poduzetnicima  uvjetuje sklapanje ugovora prihvaćanjem od drugih ugovornih strana dodatnih obveza, koje po svojoj prirodi nisu u vezi s predmetom tih ugovora. Sporazumi kojima se spriječava, ograničava ili narušava tržišno natjecanje ništavi su.

OPĆI PRAVNI OKVIR POSREDOVANJA U PROMETU NEKRETNINAMA 1. KOLIKO VRSTA PRAVA VLASNIŠTVA POSTOJI U STVARNOPRAVNOM SUSTAVU RH? Samo je jedna vrsta prava vlasništva

11

2. KOJA STVARNA PRAVA POSTOJE U RH? ZV – zatvoreni broj stvarnih prava: Pravo vlasništva, pravo služnosti, prava iz stvarnog tereta, pravo građenja i založno pravo. 3. ŠTO MOŢE BITI PREDMET PRAVA VLASNIŠTVA I DRUGIH STVARNIH PRAVA? Može biti svaka pokretna ili nepokretna stvar. 4. ŠTO JE NEKRETNINA? Nekretnine su čestice zemljine površine, zajedno sa svime što je sa zemljištem trajno spojeno na površini ili ispod nje, ako zakonom nije drugačije određeno. 5. ŠTO ZNAĈI NAĈELO PRAVNOG JEDINSTVA NEKRETNINE? ZV je ponovno uspostavio načelo pravnog jedinstva nekretine. Sve što je na površini zemlje, iznad ili ispod nje izgrađeno s namjenom da tamo trajno ostane ili je u nekretninu ugrađeno ili s njom na bilo koji drugi način trajno povezano dio je nekretnine dok se od nje ne odvoji. Izuzetci ovog pravila su pravo građenja i koncesija. Kod prava građenja zemljište i zgrada nisu trajno povezane jer ih odvaja stvarno pravo koje ovlašćuje svog nositelja da na tuđem zemljištu ima zgradu u svom vlasništvu. Slično je i kod koncesije gdje koncesionar na tuđem zemljištu ima vlastitu zgradi ili građevinu u svom vlasništvu dok traje koncesija. 6. ŠTO JE POSJED? Posjed je faktična vlast koju neka osoba ima glede neke stvari ili prava. To je faktično stanje zaštićeno pravom. Ima faktičnih stanja koja nisu posjed, a posjed se od njih razlikuje upravo po tome što pravo daje zaštitu upravo tom faktičnom stanju koje se naziva posjed. Pravni poredak ne dozvoljava da se samovlasno mijenja tuđe faktično posjedovno stanje. Usprkos pravnoj zaštiti koju mu pruža pravni poredak posjed nije pravo (u posjedovnoj parnici ne raspravlja se o pravu na posjed nego samo o činjenici posljednjeg mirnog posjeda i o činu smetanja). 7. TKO JE SAMOSTALNI POSJEDNIK? Tko stvar posjeduje kao da je njezin vlasnik ili posjeduje pravo kao da je nositelj toga prava – samostalni je posjednik. 8. ŠTO ZNAĈI BITI POMOĆNIK U POSJEDOVANJU.? Osoba koja je u radnom odnosu ili sličnom odnosu tj. postupa prema tuđim nalozima glede neke stvari ili prava, pa izvršava tuđu faktičnu vlast, ona nema posjed stvari ili prava , nego je samo posjednikov pomoćnik u posjedovanju. 9. ŠTO ZNAĈI DA JE POSJED STEĈEN IZVORNO? Posjed je stečen izvorno kad stjecatelj uspostavi svoju faktičnu vlast glede stvari jednostranim činom.Kod nekretnine takav posjed stiče se u pravilu tako da se stupi na zemljište, a kod pokretnina da se stvar uzme u ruke ( malo šale : posjed pokretnina stječe se rukama, a nekretnana nogama ). 10. ŠTO ZNAĈI DA JE POSJED STEĈEN IZVEDENO ? Posjed je stečen izvedeno kad je stečen voljom dosadašnjeg posjednika.Tu se u stvari radi o prijenosu posjeda.Prijenos posjeda pokretnih stvari vrši se fizičkom predajom stvari iz ruke u ruku ili simboličkom predajom pomoću znakova, isprava i sl., a kod nekretnina stupanjem na zemljište. 11. U KOJEM MOMENTU SE NASLJEĐUJE POSJED? Ostaviteljev posjed stvari i prava prelazi na njegova nasljednika u času smrti ostavitelja.

12

12. ŠTO JE PRAVO VLASNIŠTVA? Pravo vlasništva je stvarno pravo na određenoj stvari koje ovlašćuje svoga nositelja da s tom stvari i koristima čini što ga je volja te da svakog drugoga od tog isključi , ako to nije protivno tuđim pravima ili zakonskim ograničenjima. 13. PRAVA VLASNIKA NAD STVARI? Vlasnik ima pravo posjedovanja, uporabe, korištenja i raspolaganja svojom stvari. 14. KOJE SU OBVEZE VLASNIKA? Vlasništvo obvezuje i vlasnik je dužan pridonositi općem dobru. Prilikom izvršavanja svoga prava dužan je postupati obzirno prema tuđim interesima. Vlasnik se ne smije služiti svojim pravom s jedinim ciljem da drugome šteti ili smeta, mora dozvoliti tuđi zahvat na svojoj stvari da bi se otklonila šteta koja neposredno nekome prijeti ( ali ima pravo naknade za pretrpljenu štetu ). 15. KADA SE PRAVO VLASNIŠTVA MOŢE ODUZETI? Pravo vlasništva može u interesu RH biti zakonom oduzeto u kojem slučaju vlasnik ima pravo na naknadu prema propisima o izvlaštenju. 16. ŠTO ZNAĈI DA POSTOJI PRETHODNO I POTONJE VLASNIŠTVO? Odredi li vlasnik pravnim poslom uvjet ili rok pravu vlasništva, to ga obvezuje.Prethodni vlasnik je vlasnik čije će pravo prestati ispunjenjem uvjeta ili istekom roka , potonji vlasnik je onaj koji čeka da time stekne vlasništvo odnosno postane vlasnik. 17. ŠTO SU OPĆA DOBRA? Stvari izvan pravnog prometa – nitko na njima ne može imati vlasništvo ( more i morska ¸ obala,voda u rijekama i jezerima). 18. ŠTO SU JAVNA DOBRA U OPĆOJ UPORABI? To su stvari u vlasništvu RH namjenjena za uporabu svih (javna dobra u općoj uporabi). Svatko ima pravo služiti se tim dobrima po pravilima koja vrijede i za opća dobra. 19. ŠTO SU JAVNA DOBRA U JAVNOJ UPORABI? Stvari namjenjene neposrednom izvršavanju prava i dužnosti RH, njezinih tijela i ustanova (zgrade sudova,policije i sl.) 20. ŠTO JE SUVLASNIŠTVO? Suvlasništvo je vlasništvo više osoba na istoj fizički nepodjeljenoj stvari po djelovima koji su alikvotno (idealno) određeni.Udio pojedinog suvlasnika određuje se razlomkom Pravo vlasništva između suvlasnika je podjeljeno, ali ne po sadržaju već po obujmu. To znači da svaki suvlasnik ima sva vlasnička ovlaštenja na stvari, ali samo u veličini svog suvlasničkog udjela. 21. KAKO SUVLASNICI MOGU RASPOLAGATI STVRI KOJE SE NALAZE U SUVLASNIŠTVU? Suvlasnik smije samostalno pravno raspolagati svojim idealnim dijelom stvari, ako time ne dira tuđa prava. Kad suvlasnik prodaje svoj dio ostali suvlasnici nemaju pravo prvokupa, osim ako im to ne pripada po posebnom pravnom temelju. 22. ŠTO JE ZAJEDNIĈKO VLASNIŠTVO? Kad na nepodjeljenoj stvari postoji vlasništvo dviju ili više osoba koje sve u njemu imaju udjela, ali veličina udjela nije određena iako je odrediva. 23. NA TEMELJU ĈEGA STVAR MOŢE BITI U ZAJEDNIĈKOM VLASNIŠTVU? Stvar može biti u zajdničkom vlasništvu samo na temelju zakona..

13

24. KAKO ZAJEDNIĈARI MOGU RASPOLAGATI ZAJEDNIĈKOM STVARI? Zajedničari raspolažu zajednički,pojedini od njih mogu stvarju raspolagati samo na temelju ovlasti koju su mu za to dali svi ostali. 25. ŠTO JE VLASNIŠTVO POSEBNOG DIJELA NEKRETNINE ILI ETAŢNO VLASNIŠTVO? Vlasništvo posebnog dijela nekretnine ( etažno) proizlazi i ostaje neodvojivo povezano s odgovarajućim suvlasničkim dijelom nekretnine na kojem je uspostavljeno.Vlasništvo posebnog dijela nekretnine ovlašćuje suvlasnika na čijem je suvlasničkom dijelu uspostavljeno da izvršava sve vlasničke ovlasti kao da je posebni dio samo njegovo vlasništvo. 26. ŠTO SVE MOŢE BITI PREDMETOM VLASNIŠTVA POSEBNOGA DIJELA NEKRETNINA I NA ĈEMU MOŢE BITI USPOSTAVLJENO? Vlasništvo posebnoga dijela može biti uspostavljeno samo na odgovarajućem suvlasničkom dijelu nekretnine koji čini samostalnu uporabnu cjelinu (npr. stan, poslovni prostor, samostalna garaža i sl). 27. NA ĈEMU MOŢE BITI USPOSTAVLJENO VLASNIŠTVO POSEBNOG DIJELA NEKRETNINE? Može biti uspostavljeno na odgovarajućem suvlasničkom dijelu nekretnine koji se sastoji od zemljišta sa zgradom ili od prava građenja sa zgradom. 28. KAKO SE U RH STJEĈE PRAVO VLASNIŠTVA? Vlasništvo nekretnine stječe se zakonom predviđenim upisom u zemljišnoj knjizi na temelju valjano očitovane volje dotadašnjeg vlasnika usmjerene na to da njegovo vlasništvo prijeđe na stjecatelja. 29. KOJIM ZEMLJIŠNOKNIŢNIM UPISOM SE MOŢE STEĆI

VLASNIŠTVO NA NEKRETNINI?

Uknjiţbom prava vlasništva.Predbilježbom će vlasništvo biti stečeno uz uvjet naknadnog opravdanja te predbilježbe.Ako nekretnine nisu upisane u zemljišnu knjigu vlasništvo se stječe polaganjem u sud ovjerovljene isprave sposobne za uknjižbu odnosno predbilježbu. 30. DA LI SE OSIM PRAVNIM POSLOM VLASNIŠTVO MOŢE STEĈI NA DRUGI NAĈIN? Vlasništvo se može steći osim pravnim poslom i odlukom suda ili druge vlasti, nasljeđivanjem i zakonom.Odlukom suda ili druge vlasti vlasništvo se stječe pravomoćnošću odluke, nasljeđivanjem u času smrti ostavitelja, pravnim poslom na osnovi valjanog pravnog osnova i upisa u zemljišne knjige. 31. NA KOJI NAĈIN PRESTAJE VLASNIŠTVO NAD STVARI? Vlasništvo nad stvari prestaje:1. stavljanjem izvan prometa ( stvar više nemože biti predmet vlasništva 2. tuđim stjecanjem 3. odreknućem od vlasništva ( ako je vlasništvo upisano u zemljišnoj knjizi prestaje tek brisanjem ) 4. prestankom na temelju zakona 5. propašću stvari 32. ŠTO SU SLUŢNOSTI? Služnost je ograničeno stvarno pravo na tuđoj stvari koje ovlašćuje nositelja da se na određeni način služi tom stvari ma čija ona bila, a njezin vlasnik je dužan to trpjeti.

14

33. KOJE VRSTE SLUŢNOSTI POZNAJEMO U RH? Ako je svrha služnosti bolje gospodarenje nekretninom onda je služnost STVARNA, a inače je OSOBNA. 34. ŠTO SU STVARNE SLUŢNOSTI? Stvarne ili zemljišne služnosti su stvarna prava na tuđoj nekretnini koja vlasniku gospodujućeg zemljišta daju ovlaštenje nad drugim tzv. poslužnim zemljištem. Kod zemljišnih služnosti mora se uvijek raditi o različitim vlasnicima i dvjema zemljištima.Služnost se osniva u korist svakodobnog vlasnika jednog zemljišta u korist svakodobnog vlasnika drugog zemljišta.To znači da je zemljišna služnost uvijek vezana uz zemljište, pa jednom osnovane zemljišne služnosti postoje makar se mijenjali vlasnici zemljišta.U ove služnosti spadaju : 1. poljske služnosti (služnost puta ili staze, progona stoke, služnost vode, služnost paše, služnost sječe drva idr.)

i 2.

kućne služnosti (pravo naslonit teret svoje kuće na tuđu, imati prozor u tuđem zidu i dr.) 35.

NA ŠTO JE VEZANA STVARNA SLUŢNOST? Stvarne ili zemljišne služnosti vezane su za

zemljišta.To znači da zemljišne služnosti kao stvarna prava, kad su jednom osnovana, postoje i dalje, makar se vlasnici zemljišta mijenjali. 36. MOŢE LI SE U RH SLUŢNOST OSNOVATI I U KORIST NEKE ODREĐENE OSOBE? Može (to su osobne služnosti). 37. KOJE OSOBNE SLUŢNOSTI POSTOJE U RH? Osobne služnosti su stvarna prava na tuđoj stvari na temelju kojih ovlašteniku pripada pravo uporabe tuđe stvari ili korištenje njome.To su služnosti ustanovljene u korist neke osobe, a svrha im je da osobi ovlaštenika osiguraju materijalna sredstva potrebna za život.Osobne služnosi su: - pravo ploduživanja - pravo uporabe - pravo stanovanja Osobne služnosti vezane su uz osobu ovlaštenika, neprenosive su, nenasljedive i gase se smrću ovlaštenika ako nisu ustanovljene na određeno vrijeme (ako jesu gase se kad prođe vrijeme na koje su ustanovljene). 38. ŠTO JE STVARNI TERET? Stvarni teret daje svom korisniku stvarno pravo na nekretnini koju opterećuje ovlašćujući ga da mu se na teret njezine vrijednosti ponavaljano daju stvari ili čine radnje koje su sadržaj toga stvarnog tereta.Sadržaj stvarnog tereta je činidba na koju korisnik ima pravo na teret vrijednosti opterećene nekretnine.Stvarni teret obvezuje svagdašnjeg vlasnika opterećene nekretnine da korisniku tereta ispunjava sadržaj tereta.Stvarni teret ne može se odvojiti od nekretnine koju opterećuje, pa tko god na bilo kojem pravnom temelju stekne vlasništvo opterećene nekretnine, stekao je nekretninu opterećenu stvarnim teretom.Stvarni teret osnovan u korist neke osobe ne može se prenositi s ovlaštenika na drugu osobu. 39. ŠTO JE PRAVO GRAĐENJA? Pravo građenja je ograničeno stvarno pravo na nečijem zemljištu koje ovlašćuje svoga nostitelja da na površini toga zemljišta ili ispod nje ima vlastitu zgradu, a

15

svagdašnji vlasnik tog zemljišta dužan je to trpjeti. Moguće je zasnovati pravo građenja i na nekretnini na kojoj je već sagrađena zgrada.Pravo građenja je otuđivo i nasljedivo.Pravo građenja je moguće opteretiti služnostima, stvarnim teretima i založnim pravom. Zgrada koja je izgrađena dio je prava građenja pa se prenosi, nasljeđuje i opterećuje zajedno s pravom građenja. 40. NA KOJI NAĈIN SE OSNIVA PRAVO GRAĐENJA? Pravo građenja osniva se: a.

na temelju pravnog posla vlasnika nekretnine koja se opterećuje

b.

odlukom suda

Pravo građenja osnovano je kad su ispunjene sve pretpostavke određene zakonom. Pravo građenja osniva se dvostrukim upisom tog prava u zemljišnu knjigu, i to njegovim upisom kao tereta na zemljištu koje opterećuje te njegovim upisom kao posebnog zemljišnoknjižnog tijela u za to novoosnovanom zemljišnoknjižnom utošku. 41. ŠTO JE VALJANI PRAVNI TEMELJ KOD OSNIVANJA PRAVA GRAĐENJA NA TEMELJU PRAVNOG POSLA? To je valjani ugovor o pravu građenja kojemu je cilj osnutak prava građenja, a to pravo izvodi se iz vlasništva nekretnine koja je njime opterećena.Pravni posao mora sadržavati odredbe o osnivanju prava građenja na određenoj nekretnini i mora biti zaključen u pismenoj formi. Kod suvlasništva ili zajedničkog vlasništva svi moraju biti suglasni. 42. MOŢE LI PRAVO GRAĐENJA BITI OPTEREĆENO , OTUĐENO ODNOSNO NASLIJEĐENO? Pravo građenja je otuđivo i nasljedivo kao i druge nekretnine. Pravo građenja je moguće opteretiti služnostima, stvarnim teretima i založnim pravom.Zgrada koja je izgrađena dio je prava građenja pa se prenosi, nasljeđuje i opterećuje zajedno s pravom građenja. 43. TKO JE VLASNIK ZGRADE SAGRAĐENE NA PRAVU GRAĐENJA ? U vlasnički list se upisuje nositelj prava građenja. 44. ŠTO JE ZALOŢNO PRAVO? Založno pravo je stvarno pravo na tuđoj stvari koje ovlašćuje svog nositelja da određenu tražbinu , ne bude li mu po dospijeću ispunjena, namiri iz vrijednosti te stvari, a njezin svagdašnji vlasnik, dužan je to trpjeti. 45. KAKO SE JOŠ NAZIVA ZALOŢNO PRAVO NA NEKRETNINI? Založno pravo na nekretnini naziva se hipoteka. 46. ŠTO MOŢE BITI PREDMET ZALOGA? Predmet zaloga mogu biti pokretne i nepokretne stvari , te prava. 47. KOJI JE UĈINAK ZALOŢNOG PRAVA? Založnim se pravom osigurava namirenje novčene tražbine iz vrijednosti zaloga. Pored glavne tražbine osigurava se i namirenje kamata, troškova i sl. Dok traje založno pravo, namirenje tražbine osigurava zalog kao cjelina. 48. NA KOJI NAĈIN SE OSNIVA ZALOŢNO PRAVO? Na nekretninama je moguće osnovati založno pravo jedino kao hipoteku.Objekt založnog prava je nekretina, zapravo čitavo zemljišnoknjižno tijelo jednog vlasnika. Za osnivanje hipoteke potreban je pravnio osnov. To može biti: ugovor, odluka vlasti odnosno zakon. Samo založno pravo stječe se

16

upisom u zemljišne knjige. Hipotekarni vjerovnik ne dobiva posjed nekretnine, nego hipotekom dobiva pravo da svoje potraživanje namiri prodajom založene nekretine. Ista nekretnina može biti založena nekolicini vjerovnika. Redosljed među njima ravna se po času zatraženog upisa hipoteke u zemljišne knjige. 49. KADA PRESTAJE ZALOŢNO PRAVO(HIPOTEKA) KOJA JE UPISANA U ZEMLJIŠNU KNJIGU? Prestaje upisom brisanja u zemljišnoj knjizi. 50. ŠTO JE POTREBNO DA BI STRANA FIZIĈKA ILI PRAVNA OSOBA STEKLA PRAVO VLASNIŠTVA NA NEKRETNINI U RH? Strana fizička osoba je osoba koja nema državljanstvo RH. Vlasništvo nekretina te oso0be mogu stjecati nasljeđivanjem, a pod pretpostavkom uzajamnosti. Isto tako stranci pod pretpostavkom uzajamnosti mogu stjecati vlasništvo nekretnina ako suglasnost dade ministar nadležan za poslove pravosuđa RH. Od 01. 02. 2009. godine građani država članica EU mogu stjecati nekretnine pod istim uvjetima kao državljani RH. ZAKON O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU 1. ŠTO JE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE? Poljoprivredno je zemljište dobro od interesa za RH i ima njezinu osobitu zaštitu . Koristi se , zaštićuje i njime raspolaže na načino određen zakonom.Poljoprivredno zemljište : oranice, vrtovi, livade, pašnjaci , vinogradi, kao i drugo semljište koje se može privesti svrsi. 2. MOGU LI STRANE FIZIĈKE OSOBE STEĆI VLASNIŠTVO NA POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU? Strane fizičke i pravne osobe ne mogu biti nositelji prava vlasništva na poljoprivrednom zemljištu. ZAKON O ZAŠTITI PRIRODE 1. ŠTO SU ZAŠTIĆENA PODRUĈJA U SMISLU ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE?1. U zakonu pod zaštićenim područjima se navode:

strogi rezervat , nacionalni park, posebni park, park prirode,

spomenik prirode, park šuma). 2. TKO MOŢE BITI VLASNIK NEKRETNINA NA ZAŠTIĆENIM PODRUĈJIMA? Vlasnik nekretnina unutar Nacionalnog parka je RH, a ostala zaštićena područja županija ili grad sa zaštićenog područja. 3. TKO IMA PRAVO PRVOKUPA UKOLIKO VLASNIK NEKRETNINE ŢELI PRODATI NEKRETNINU KOJA SE NALAZI U ZAŠTIĆENOM PODRUĈJU? Vlasnik nekretnine je dužan ponuditi na prodaju nekretnine koje namjerava prodati RH, zatim županiji ili Gradu Zagrebu, te potom gradu ili općini na čijem se području

nekretnina nalazi (za

nacionalni park, park prirode, strogi rezervat), a u ostalim zašićenim područjima dužan ju je ponuditi prvo županiji ili Gradu Zagrebu, a zatim RH, te potom gradu ili općini u kojoj se nekretnina nalazi.

17

ZAKON O ŠUMAMA

1.

MOGU LI STRANE FIZIĈKE ILI PRAVNE OSOBE STEĆI PRAVO VLASNIŠTVA NA ŠUMSKOM

ZEMLJIŠTU? Strane pravne i fizičke

osobe ne mogu steći vlasništvo nad šumama i šumskim

zemljištem. 2.

NA KOJI NAĈIN SE RASPOLAŢE ŠUMAMA I ŠUMSKIM ZEMLJIŠTEM KOJE JE U VLASNIŠTVU

RH? Šume i šumska dobra u vlasništvu RH mogu se izdvojiti iz šumskog gospodarskog područja i prijeneti u vlasništvo druge osobe ili se mogu osnovati služnost pod uvjetom da je to u interesu RH (radi provedbe dokumenata prostornog plana, radi obrane RH, obilježavanja masovnih grobnica i sl.) 3.

KOJI JE VLASNIĈKI STATUS POMORSKOG DOBRA I DA LI SE NA POMORSKOM DOBRU MOŢE

STJECATI PRAVO VLASNIŠTVA? Na pomorskom dobru ne može se stjecati pravo vlasništva ni druga stvarna prava po bilo kojoj osnovi. Pomorsko dobro može se dati u koncesiju.

ZAKON O ZEMLJIŠNIM KNJIGAMA 1. ŠTO SU ZEMLJIŠNE KNJIGE? To su javni registri koje vode općinski sudovi. Zadatak zemljišnih knjiga je da omoguće jednostavnu evidenciju nekretnina i stvarnih prava na njima i da osiguraju zakonom predviđeni način stjecanja stvarnih prava na nekretninama. Zemljišne knjige omogućuju i pružaju pravnu sigurnost u prometu nekretninama. Temelje se na podacima katastarske izmjete. Vode se po sustavu realnih, a ne personalnih folija . 2. ŠTO SE SVE UPISUJE U ZEMLJIŠNE KNJIGE? Upisuju

se nekretnine i

stvarna prava na tim

nekretninama, te drugi pravni odnosi u svezi s nekretninama važni za pravni promet. 3. TKO VODI ZEMLJIŠNE KNJIGE? Zemljišne knjige vode općinski sudovi.

18

4. NA KOJI NAĈIN SE VODE ZEMLJIŠNE KNJIGE? Postupak vodi i poslove obavlja voditelj zemljišnih knjiga kojega odredi predsjednik suda, pod nadzorom suca. Za rad zemljišno knjižnih službenika odgovara zemljišnoknjižni voditelj, osim za rad ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta. 5. TKO IMA UVIDA U ZEMLJIŠNU KNJIGU? Zemljišna knjiga je javna i svatko može zahtijevati uvid u zemljišnu knjigu i sve pomoćne popise u nazočnosti voditelja zemljišne knjige i iz nje dobiti izvatke odnosno ispise i prijepise, a da pritom ne mora dokazati postojanje nekog pravnog interesa. 6. ŠTO ZNAĈI NAĈELO POVJERENJA U ZEMLJIŠNE KNJIGE? Zemljišne knjige uživaju vjeru i imaju dokaznu snagu javnih isprava, te se smatra da zemljišna knjiga potpuno odražava činjenično i pravno stanje nekretnine.Svatko tko postupa pošteno može sa sigurnošću uzeti da ono što je upisano u zemljišnoj knjizi stvarno postoji, a ono što nije upisano da u stvarnosti i ne postoji.Nitko se nemoţe pozvati na ĉinjenicu da mu stanje u zemljišnoj knjizi nije bilo poznato. Na povjerenje u zemljišne knjige može se pozvati samo onaj koji nije znao ili nije morao znati da se izvanknjižno stanje ne slaže sa knjižnim. Postavlja se pitanje što stjecatelj nekretnine u stvari mora znati ? Stjecatelj mora poznavati stanje u zemljišnoj knjizi i mora poznavati faktično posjedovno stanje. Posjed je činjenica koja se može i mora saznati. Tek tad je stjecatelj postupio pošteno i može se pozvati na povjerenje u zemljišne knjige. 7. NA KOJIM PODACIMA SE TEMELJE ZEMLJIŠNE KNJIGE? Temelje se na podacima katastarske izmjere. 8. TEMELJEM ĈEGA SE VRŠI PROMJENA BROJA, IZGRAĐENOSTI, OBLIKA KATASTARSKE ĈESTICE U ZEMLJIŠNOJ KNJIZI? Temeljem rješenja koje zemljišnoknjižni sud donosi po službenoj dužnosti pošto mu katastar dostavi prijavni list o toj promjeni u katastru zemljišta. 9. KOJI SU PODACI MJERODAVNI ZA PRAVNI PROMET NEKRETNINA? Mjerodavni su podaci u zemljišnoj knjizi. 10. OD ĈEGA SE SASTOJI ZEMLJIŠNA KNJIGA? Zemljišna knjiga se sastoji od glavne knjige , zbirke isprava, zbirke katastarskih planova i pomoćnih popisa. 11. ŠTO JE GLAVNA KNJIGA I OD ĈEGA SE SASTOJI? To je dio zemljišne knjige u koji se upisuju nekretnine i sve promjene na nekretninama, te stvarna prava na nekretninama i promjene tih prava. Glavna knjiga obuhvaća zemljišta jedne katastarske općine. Prema tome, u jedniom općinskom sudu nalazi se toliko glavnih knjiga koliko ima katastarskih općina.Glavna knjiga sastoji se od zemljišno knjižnih uložaka. 12. ŠTO JE ZEMLJIŠNOKNJIŢNI ULOŢAK? To je dio glavne knjige koji se odnosi na jedno zemljišnoknjižno tijelo. ŠTO JE PODULOŢAK : To je sastavni dio z.k. uloška koji se na prijedlog ovlaštene osobe otvara za određeni idealni dio z.k. tjela (znamo da svaki suvlasnik ima pravo tražiti da se za njegov idealni dio otvori poduložak), zatim otvara se i za posebni dio nekretnine – etažno vlasništvo.Kod EOP zemljišne knjige nema potrebe za postojanje poduloška.

19

13. ŠTO JE ZEMLJIŠNOKNJIŢNO TIJELO? To je jedna ili skup čestica koje se nalaze u jednoj katastarskoj općini i imaju u prometu isti pravni status(položaj). 14. OD ĈEGA SE SASTOJI ZEMLJIŠNOKNJIŢNI ULOŢAK? Sastoji se od posjedovnice (popisni list, list A) vlastovnice (vlasnički list, list B) i teretovnice (teretni list C) 15. ŠTO SE UPISUJE U POSJEDOVNICU? U posjedovnicu se upisuju sve čestice koje čine jedno zemljišnoknjižno tijelo.Čestice se upisuju katastarskim brojem,nazivom čestice, imenom predjela u kojem leže, kulturom i površinom. 16. ŠTO SE UPISUJE U VLASTOVNICU? U vlastovnicu se upisuje

ime vlasnika i sva ograničenja

kojima je vlasnik stegnut u raspolaganju svojim zemljišno-knjižnim pravima

(npr. poslovna

nesposobnost, i dr.). Kada je u zemljišnoj knjizi upisano opće dobro u vlastovnici će to biti vidljivo.U vlasnički list upisuje se i pravni osnov stjecanja vlasništva. 17. GDJE SE U ZEMLJIŠNU KNJIGU UPISUJE VLASNIŠTVO POSEBNOG DIJELA NEKRETNINE? Vlasništvo posebnog dijela nekretnine upisuje se u vlastovnicu, uz navođenje na koji se određeni posebni dio nekretnine i sporedne dijelove odnosi. 18. ŠTO SE UPISUJE U TERETOVNICU? Upisuju se stvarna prava kojima je zemljište opterećeno (npr. služnost, založno pravo).Tu se upisuju i četiri obvezna prava (najam, zakup, prekup i nazadkup) Tu se upisuju i stvarnopravna ograničenja vlasništva (npr. zabrana otuđenja). 19. OD ĈEGA SE SASTOJI ZBIRKA ISPRAVA? Zbirka isprava sastoji se od kronološkim redom poredanihoriginala ili ovjerenih prijepisa svih onih isprava na temelju kojih je izvršen upis u glavnu knjigu. 20. ŠTO JE ZBIRKA KATASTARSKIH PLANOVA? Za svaku glavnu knjigu postoji zbirka katastarskih planova. Njih je izradilo tijelo nadležno za katastar zemljišta, prikazujući u njima položaj i oblik svih katastarskih čestica i zgrada, odnosno objekata koji se nalaze na njima ili ispod njihove pvršine. 21. KOJI POMOĆNI POPISI SE VODE U ZEMLJIŠNOJ KNJIZI? Za svaku glavnu knjigu vodi se popis kat. čestica i popis njihovih adresa, popis vlasnika i nositelja prava građenja, popis predbilježenih vlasnika te drugi pomoćni popisi određeni zakonom.Služe za lakšu orjentaciju u glavnoj knjizi. 22. KOJI SU KNJIŢNI UPISI? Knjižni upisi su : uknjižba, predbilježba i zabilježba. 23. ŠTO JE UKNJIŢBA? To je svaki bezuvjetan i definitivan upis stjecanja , prijenosa, ograničenja i prestanka knjižnih prava, koji ne zavise ni od kakvog daljeg postupka. 24. ŠTO JE PREDBILJEŢBA? Predbilježba je upis kojima se knjižna prava stječu , prenose, ograničuju ili prestaju samo pod uvjetom naknadnoga opravdanja i u opsegu u kojemu naknadno budu opravdana.Opravdana predbilježba ima značenje uknjižbe. 25. ŠTO JE ZABILJEŢBA? To je upis kojim se čine vidljivim osobni odnosi i pravne činjenice relevantne za pravni promet (npr. zabilježba spora). 26. ŠTO JE PREDMET UKNJIŢBE ILI PREDBILJEŢBE? Upisuje se pravo vlasništva i ostala stvarna prava na nekretninama, zatim pravo nazadkupa, prvokupa, najma, zakupa, kao i koncesije zatim

20

osobni odnosi nositelja knjižnih prava te pravne činjenice za koje je Zakon odredio da se upisuju u zemljišne knjige. Prava koja se upisuju u zemljišnu knjigu moraju se odnosit na nekretninu. 27. KAKO SE UPISUJE SUVLASNIŠTVO U ZEMLJIŠNOJ KNJIZI? Suvlasništvo se upisuje po udjelima određenima s obzirom na cjelinu, izraženim razlomkom.Ako suvlasnički djelovi nisu određeni pretpostavka je da su isti. List B. 28. KAKO SE UPISUJE ZAJEDNIĈKO VLASNIŠTVO U ZEMLJIŠNOJ KNJIZI? Upisuje se u korist i na ime svih zajedničkih vlasnika, s naznakom da se radi o zajedničkom vlasništvu. Djelovi nisu određeni ali su odredivi. List B. 29. KAKO SE UPISUJE PRAVO GRAĐENJA U ZEMLJIŠNOJ KNJIZI? Dvostruki upis u ulošku gdje je upisano zemljište kao teret u listu C ,a ujedno se otvara novi zemljišnoknjižni uložak gdje se pravo građenja upisuje kao nekretnina. 30. MOŢE

LI

SE

HIPOTEKA

UPISATI

KAO

TERET

POJEDINOG

SASTAVNOG

DIJELA

ZEMLJIŠNOKNJIŢNOG TIJELA, ODNOSNO POJEDINE KATASTARSKE ĈESTICE? Može se upisati samo kao teret cijeloga zemljišnoknjižnog tijela ili kao teret idealnog dijela nekog suvlasnika. Hipoteka se ne može upisati kao teret pojedinih sastavnih dijelova zemljišnoknjižnih tijela. 31. KAKO SE UPISUJE HIPOTEKA U ZEMLJIŠNU KNJIGU? Hipoteka se može upisati samo glede točno određene svote u novcu,u skladu s valutnom klauzulom. ListC. 32. ŠTO JE ZAJEDNIĈKA ILI SIMULTANA HIPOTEKA? Ako jedno zemljišno knjižno tijelo nebi bilo dovoljno za podmirenej tražbine može se za istu tražbinu založiti više zemljišnoknjižnih tijela istog vlasnika. Tako nastaje zajednička ili simultana hipoteka. 33. TKO JE KNJIŢNI PREDNIK? Upisi u zemljišnu knjigu dopušteni su samo protiv osobe koja je u času podnošenja prijedloga za upis upisana kao vlasnik zemljišta ili nositelj prava, glede kojega se upis zahtijeva, ili koja bar istodobno budu kao takva uknjižena ili predbilježena (Knjižni prednik) 34. KAKVA MORA BITI ISPRAVA KOJA JE TEMELJ UPISA U ZEMLJIŠNU KNJIGU? Zemljišnoknjižni sud dopustit će uknjižbu samo na temelju javnih isprava ili privatnih isprava na kojima je istinitost potpisa ovjerovljena na način propisan posebnim zakonom. U ispravi mora biti točno označen pravni osnov (npr. mora pisati: ugovor o kupoprodaji). Isprava nesmije imati vidljivih mana (nesmije biti ništa brisano, precrtavano i sl.).Osobe koje

sudjeluju u pravnom poslu moraju biti točno označene

(OIB obvezan) 35. ŠTO JE PRVENSTVENI RED UPISA U ZEMLJIŠNU KNJIGU? Prvenstveni red upisa u zemljišnu knjigu utvrđuje se prema času u kojem je zemljišnoknjižnom sudu stigao prijedlog za upis, odnosno odluka drugoga suda. 36. KAKVA JE OPĆA ILI GENERIĈNA PUNOMOĆ? Posebna ili generična izdaje se za sklapanje cijele vrste pravnih poslova, a koja nije u času podnošenja prijedloga starija od jedne godine.(npr. daje se odvjetniku za zastupanje u jednoj parnici) 37. KAKVA JE SPECIJALNA PUNOMOĆ? Punomoć koja je izdana za jedan određeni pravni posao.

21

38. NA TEMELJU KOJIH JAVNIH ISPRAVA SE MOŢE DOPUSTITI UKNJIŢBA? Isprave koje su o pravnim poslovim sastavili javni bilježnik u granicama svoje ovlasti i propisanom obliku, odluke suda koje se prema propisima o ovrsi smatraju ovršnim ispravama prikladnim za upis prava. 39. KADA SE MOŢE DOZVOLITI PREDBILJEŢBA? Ako isprava na temelju koje se zahtjeva upis ne odgovara svim prepostavkama za uknjižbu, dozvolit će se prebilježba, te ako je pristanak za upis dan uvjetno ili oročeno. 40. KAKO SE OPRAVDAVA PREDBILJEŢBA? Na temelju isprave prikladne za uknjižbu, kojom se otklanja nedostatak radi koga nije bila dopuštena uknjižba. Na temelju potvrde o ovršnosti odluke suda, na temelju pravomoćne presude. 41. KADA SE MOŢE ODREDITI UPIS ZABILJEŢBE? Kad je to predviđeno zakonom. Kad zakon predviđa mogućnost zabilježbe ,nju na prijedlog ovlaštene osobe

rješenjem određuje zemljišnoknjižni

sud . 42. TKO JE OVLAŠTEN TRAŢITI ZABILJEŢBU PRVENSTVENOG REDA? Vlasnik je ovlašten zahtijevati zabilježbu da namjerava svoje zemljište otuđiti ili osnovati založno pravo, kako bi njome osnovao prvenstveni red za ona prva koje će se upisati na temelju tih poslova. 43. ŠTO JE ZABILJEŢBA SPORA? To je upis kojim se čini vidljivim da se glede knjižnoga prava vodi pred sudom spor čiji bi ishod mogao utjecati na uknjižbu, pripadanje, postojanje, opseg ili opterećenje tog prava.Zabilježbu spora može zahtjevati svaka stranka u postupku,

ako

ima za to

pravni interes. 44. KOJI JE UĈINAK ZABILJEŢBE SPORA? Ima učinak da pravomoćna presuda donesena povodom tužbe djeluje i protiv onih osoba koje su stekle knjižna prava nakon što

je prijedlog za zabilježbu

spora stigao zemljišnoknjižnom sudu. 45. KOJI JE UĈINAK ZABILJEŢBE TUŢBE RADI POBIJANJA DUŢNIKOVIH PRAVNIH RADNJI? Može zahtijevati zabilježbu te tužbe u zemljišnoknjižne uloške u kojima je radi ostvarenja tužbenog zahtjeva potreban zemljišnoknjižni upis. 46. ŠTO JE EOP- ZEMLJIŠNA KNJIGA? To je evidencija vođena elektroničnom obradom podataka o pravnom stanju nekretnina mjerodavnom za pravni promet, koja se sastoji od katastarskih podataka o obliku, površini i izgrađenosti zemljišta te podataka zk. suda pohranjenih u BZP (baza zemljišnih podataka). 47. OD ĈEGA SE SASTOJI EOP-ZEMLJIŠNA KNJIGA? Sastoji se od glavne knjige (popis upisa i popis izbrisanih upisa) i zbirke isprava. 48. ŠTO JE ZAJEDNIĈKI INFORMACIJSKI SUSTAV (ZIS) ZEMLJIŠNE KNJIGE I KATASTRA? Baza zemljišnih podataka (BZP) i podaci digitalnih katastarskih podataka povezatuju se

u Zajednički

informacijski sustav (ZIS) 49. KAKO SE OSTVARUJE UVID U EOP-ZEMLJIŠNU KNJIGU? Izdavanjem ispisa iz BZP.

22

PRAVILNIK O UNUTARNJEM USTROJU , VOĐENJU ZEMLJIŠNIH KNJIGA I OBAVLJANJU DRUGIH POSLOVA U ODJELIMA SUDOVA 1. NAKON

STUPANJA

NA

SNAGU

ZEMLJIŠNOKNJIŢNOG

POSLOVNIKA

JE

LI

KNJIGA

POLOŢENIH UGOVORA SAMOSTALNA EVIDENCIJA? Nije već je to dio zemljišne knjige koja se vodi za katastarsku općinu za koju se vodi knjiga položenih ugovora. 2. DA LI JE POTREBNO KOD POVEZIVANJA KNJIGE POLOŢENIH UGOVORA I GLAVNE KNJIGE OBAVEZNO PRILOŢITI ETAŢNI ELABORAT? Nema potrebe za etažnim elaboratom. 3. KAKO SE VRŠI POVEZIVANJE KNJIGE POLOŢENIH UGOVORA I GLAVNE KNJIGE? Provodi se na način da se u zemljišnoj knjizi u kojoj je upisano zemljište na kojem je izgrađena zgrada provodi promjena izgrađenosti zemljišta te upisuju vlasnici posebnih dijelova nekretnine. 4. ŠTO SE UPISUJE U KNJIGU POLOŢENIH UGOVORA? Upisuje se pojedini stan bez obzira da li je zgrada u kojoj se stan nalazi upisana u zemljišnu knjigu.Vodi se za svaku katastarsku općinu odvojeno. 5. OD ĈEGA SE SASTOJI KNJIGA POLOŢENIH UGOVORA? Sastoji se od glavne knjige i zbirke isprava. Zajedno s knjigom PU vode se pomoćne knjige – Imenik vlasnika stanova i Popisnik upisanih stanova. 6. ŠTO SADRŢI SVAKI PODULOŢAK? Svaki poduložak sastoji se iz Popisnog lista A , Vlasničkog lista B i Teretnog lista C. ZAKON O DRŢAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA 1. ZAŠTO SU TEMELJ PODACI IZ KATASTRA? Podaci državne izmjere i katastra temelj su za zemljišne knjige i vođenje drugih službenih očevidnika u svezi s prostorom koji se vode prema ovom Zakonu.Temelj su za upis u list A 2. ŠTO

JE

DRŢAVNA

trodimenzionalnog

IZMJERA?

prikaza

područja

Državna RH

izmjera

utemeljen

je na

sustav

mjernih

prikupljanju

,

i

opisnih

obradi

i

podataka

prikazivanju

topografskih i zemljišnih podataka geodetskim metodama. 3. ŠTO JE KATASTAR NEKRETNINA? Katastar nekretnina je evidencija o česticama zemljine površine, zgradama i drugim građevinama koje trajno leže na zemljinoj površini ili ispod nje te o posebnim pravnim režimima na zemljinoj površini. 4. KOJA JE OSNOVNA PROSTORNA JEDINICA KATASTRA NEKRETNINA? Katastarska čestica. 5. ŠTO JE KATASTARSKA ĈESTICA? Katastarska čestica dio je područja katastarske općine , odnosno

katastarskog

područja

na

moru,

određen

brojem

katastarske

čestice

i

njezinim

granicama.Osnovna prostorna jedinica katastra nekretnina.

23

6. ŠTO JE KATASTARSKA IZMJERA? To je prikupljanje i obrada svih potrebnih podataka kojemu je svrha osnivanje katastarskih čestica , evidentiranje zgrada i drugih građevina , evidentiranje posebnih pravnih režima na zemljištu i načina uporabe zemljišta te izrada katastarskog operata katastra nekretnina. 7. ŠTO JE TEHNIĈKA REAMBULACIJA? To je ograničeno prikupljanje i obrada potrebnih podataka koje se provodi u svrhu u koju se provodi i katastarska izmjera. 8. KOJI

SE

PODACI

PRIKUPLJAJU

TIJEKOM

KATASTARSKE

IZMJERE

ILI

TEHNIĈKE

REAMBULACIJE? 

Podaci o međama i drugim granicama



Podatak o adresi katastarske čestice



Podaci o načinu uporabe katastarske čestice i njezinih dijelova



Podaci o površini kat. čestice



Podaci o posebnim prvnim režimima koji su uspostavljeni na kat. čestici

9. ĈIJI SU PODACI MJERODAVNI GLEDE NOSITELJA PRAVA NA NEKRETNINAMA, A TIJEKOM STVARANJA KATASTRA NEKRETNINA? Promjene nositelja prava na zemljištu (

ovlaštenika u

posjedovne listove ) provode se u katastaru zemljišta na temelju obavijesti koju čini rješenje zemljišnoknjižnog suda ili na temelju geodetskog elaborata i pravomoćnog rješenja

katastra

donesenog u upravnom postupku. OBITELJSKI ZAKON 1. TKO MOŢE ZASTUPATI DIJETE PRILIKOM SKLAPANJA PRAVNIH POSLOVA? Roditelji

imaju

dužnosti i pravo u skladu s Zakonom upravljati imovinom djeteta do punoljetnosti. 2. KADA PRESTAJE RODITELJSKA SKRB? Prestaje kad dijete stekne poslovnu sposobnost ili kad je posvojeno. 3. KADA SE STJEĈE POSLOVNA SPOSOBNOST? Stječe se punoljetnošću ili sklapanjem braka prije punoljetnosti.Maloljetnik stariji od 16 god.koji je postao roditelj .ako mu to odobri sud u izvanparničnom postupku 4. MOŢE LI MALOLJETNIK STEĆI POSLOVNU SPOSOBNOST I PRIJE NAVRŠENIH 18 GODINA ŢIVOTA? Može ako sklopi brak Poslovnu sposobnost može steći maloljetnik stariji od 16 godina koji je postao roditelj. 5. KADA SE PUNOLJETNA OSOBA MOŢE LIŠITI POSLOVNE SPOSOBNOSTI? Sud može djelomice ili potpuno lišiti poslovne sposobnosti punoljetnu osobu koja zbog duševnih smetnji ili drugih uzroka nije sposobna brinuti o sebi, o svojim pravima i interesima ili ugrožava prava i interese drugih osoba.. 6. TKO JE SKRBNIK? Osoba koja zastupa štičenika. Samostalno obavlja poslove redovitog upravljanja štićenikovom imovinom, ako odlukom centra za soc, skrb nije drukčije određeno.

24

7. TREBA LI SKRBNIK ODOBRENJE CENTRA ZA SOCIJALNU SKRB ZA PODUZIMANJE POSLOVA U IME ŠTIĆENIKA I AKO TREBA KADA? Za poduzimanje važnijih mjera glede osobe, osobnog stanja ili zdravlja štićenika skrbniku je potrebno odobrenje centra za soc. Skrb. Uz odobrenje može: 

Otuđiti ili opteretiti štićenikove nekretnine



Otuđiti iz štićenikove imovine pokretnine veće vrijednosti



Raspolagati štićenikovim imovinskim pravima

8. NA KOJI NAĈIN RODITELJI MOGU RASPOLAGATI IMOVINOM SVOJE MALOLJETNE DJECE? Roditelji mogu odobrenjem centra za socijalnu skrb otuđiti ili opteretiti imovinu maloljetnog djeteta radi njegova uzdržavanja, liječenja, odgoja, školovanja, obrazovanja ili podmirenja neke druge važne potrebe djeteta. 9. KOJI JE STATUS IMOVINE – NEKRETNINA BRAĈNIH DRUGOVA STEĈENIH RADOM ZA VRIJEME TRAJANJA BRAĈNE ZAJEDNICE? Ta imovina ima status zajedničke imovine.

ZAKON O NAJMU STANOVA 1. ŠTO JE STAN? Stanom se smatra skup prostorija namijenjenih za stanovanje s prijeko potrebnim prostorijama koje čine jednu zatvorenu građevinsku cjelinu i imaju poseban ulaz. 2. U KOJEM OBLIKU SE ZAKLJUĈUJUE UGOVOR O NAJMU? Sklapa se u pisanom obliku. 3. KAKO MOŢE BITI ODREĐENA NAJAMNINA? Najamnina može biti: * zaštićena najamnina ( koja se određuje na temelju uvjeta i mjerila koje utvrđuje RH) * slobodno ugovorena najamnina. 4. KOJI SU BITNI ELEMENTI UGOVORA O NAJMU? 

Ugovorne strane



Opis stana, odnosno dijela stana koji se daje u najam



Visinu najamnine i način plaćanja



Vrstu troškova koje se plaćaju u svezi sa stanovanjem i način na koji će se to plaćati



Podatke o osobama koje će zajedno s najmoprimcem koristiti stan



Vrijeme trajanja najma



Odredbe o održavanju stana



Odredbe o uporabi zajedničkih prostorija



Odredbe o primopredaji stana

5. KOJE SU OBVEZE NAJMODAVCA? 

Predaje najmoprimcu stan u stanju pogodnom za stanovanje



Sastavljaju zapisnik o primopredaji

25



Dužan je održavati stan u stanju pogodnom za život

6. KOJE SU OBVEZE NAJMOPRIMCA? 

Dužan je koristiti stan na način da ga čuva od oštećenja



Ne smije vršiti preinake u stanu i zajedničkim prostorijama



Dužan je obavijestiti najmodavca o nužnim popravcima koje je dužan snositi najmodavac.

7. KAKO PRESTAJE UGOVOR O NAJMU? Ako se najmoprimac koristi stanom suprotno zakonu o najmu stana, a osobito: 

Neplaćanje najamnine i druge troškove u ugovorenom roku



Ako najmoprimac daje stan u podnajam bez dopuštenja najmodavca



Ako najmoprimac ometa ostale korisnike zgrade



Ako se stanom koristi osoba koja nije navedena u ugovoru u roku od 30 dana bez dopuštenja,

osim bračnog druga , potomku 

Ako se najmoprimac ne koristi stanom za stanovanje već za druge namjene.



Najmodavac treba dati pismeno opomenu da u roku od 30 dana daje otkaz



Najmodavac ima pravo dati otkaz i bez opomene ako najmoprimac više od dva puta postupi

suprotno ugovoru. 8. KAKO SMRT ILI PRESTANAK POSTOJANJA NAJMODAVCA UTJEĈE NA SUDBINU UGOVORA O NAJMU? Prava i dužnosti najmodavca prelaze na njegova nasljednika ili pravnog sljednika. 9. KAKO SMRT ILI PRESTANAK POSTOJANJA NAJMOPRIMCA UTJEĈE NA SUDBINU UGOVORA O NAJMU? Prelaze na njegova bračnog druga. Ako nema bračnog druga prelaze na dijete ili usvojenika koji je naveden u ugovoru o najmu. 10. MOŢE LI SE UGOVOR NA ODREĐENO VRIJEME OBNOVITI PREŠUTNO BEZ SKLAPANJA NOVOG UGOVORA? Može ako ni jedna ugovorna strana najmanje 30 dana prije isteka ugovorenog vremena ne obavijesti u pisanom obliku drugu stanu da ne namjerava sklopiti novi ugovor za daljnje razdoblje. 11. ŠTO ZNAĈI DA SE STAN PRIVREMENO KORISTI? Stan tada služi za privremeni smještaj ( turisti , đaci, i sl.) 12. KADA NAJMOPRIMAC MOŢE DATI STAN U PODNAJAM? Uz suglasnost najmodavca. ZAKON O PRODAJI I ZAKUPU POSLOVNOG PROSTORA 1. ŠTO SE SMATRA POSLOVNIM PROSTOROM U SMISLU ODREDABA ZAKONA O PRODAJI I ZAKUPU POSLOVNOG PROSTORA? Smatraju se poslovna zgrada , poslovna prostorija , garaža i garažno mjesto.

26

2. ŠTO JE POSLOVNA PROSTORIJA? Smatraju se jedna ili više prostorija u poslovnoj ili stambenoj zgradi namjenjenih obavljanju poslovne djelatnosti koje u pravilu čine građevinsku cjelinu i imaju poseban ulaz. 3. KAKO SE ZASNIVA ZAKUP POSLOVNOG PROSTORA? Sklapa se u pismenom obliku. 4. KOJI SU BITNI ELEMENTI UGOVORA O ZAKUPU POSLOVNOG PROSTORA? 

Naznaku ugovornih strana



Podatke o poslovnom prostoru



Djelatnost koja će se obavljati u poslovnom prostoru



Odredbe o korištenju zajedničkih prostorija u zgradi, te zajedničkih usluga



Rok predaje poslovnog prostora zakupniku



Vrijeme na koje je ugovor sklopljen



Iznos zakupnine i rokovi plaćanja



Odredbe o prestanku ugovora, posebno o otkazu i otkaznim rokovima



Mjesto i vrijeme sklapanja ugovora

5. NA KOJI NAĈIN SE DAJU U ZAKUP POSLOVNI PROSTOR U VLASNIŠTVU RH , OPĆINA, GRADOVA , ŢUPANIJA, GRADA ZAGREBA, TE PRAVNIH OSOBA U NJIHOVU VLASNIŠTVU ILI PRETEŢITOM VLASNIŠTVU? Daje se u zakup putem javnog natječaja. 6. KOJA JE OSNOVNA OBVEZA ZAKUPODAVCA? Zakupodavac je dužan predati zakupniku poslovni prostor u roku utvrđenom ugovorom, dužan je održavati poslovni prostor u stanju utvrđenim ugovorom 7. KOJE SU OBVEZE ZAKUPNIKA? Ne smije činiti preinake u poslovnom prostoru, dužan je platiti zakupninu u roku utvrđenom ugovorom i sve troškove. Dužan

je platiti tekuće troškove( čišćenje,

soboslikarski radovi, sitniji popravci na instalacijama) Nema pravo dati prostor u podzakup. 8. KAKO PRESTAJE UGOVOR O ZAKUPU ZAKLJUĈEN NA ODREĐENO VRIJEME? Prestaje istekom vremena na koji je sklopljen. 9. KAKO PRESTAJE UGOVOR O ZAKUPU ZAKLJUĈEN NA NEODREĐENO VRIJEME? Prestaje otkazom. Ako ugovorom nije utvrđen otkazni rok je tri mjeseca i to samo prvog ili petnaestog u mjesecu. 10. ŠTO SE DOGAĐA AKO ZAKUPODAVAC PRODA POSLOVNI PROSTOR TREĆOJ OSOBI? Zakup ne prestaje. 11. TKO RJEŠAVA SPOROVE IZMEĐU ZAKUPODAVCA I ZAKUPNIKA? Nadležan je sud.

27

POREZI I FINANCIJSKO POSLOVANJE 1. KOJI SU RAZLOZI ZA OBNOVU POSTUPKA I PONIŠTENJE RJEŠENJA O UTVRĐIVANJU POREZA NA PROMET NEKRETNINA? * raskid ugovora o prijenosu vlasništva na nekretnini voljom stranaka prije negose obavi prijenos u zemljinim knjigama na novog vlasnika * raskid i poništanje ugovora odlukom suda 2. KOJEM PRORAĈUNU PRIPADA ODNOSNO ĈIJI JE PRIHOD POREZ NA PROMET NEKRETNINA? Zajednički je prihod državnog proračuna , proračuna županije i općine ili grada na području kojih se nekretnina nalazi.Udio država 40% i grad/općina 60%. 3. ŠTO SE GLEDE OPOREZIVANJA POREZOM NA PROMET NEKRETNINA I PDV-A SMATRA NOVOSAGRAĐENOM GRAĐEVINOM? Smatraju se građevine ili njihovi dijelovi koji su sagrađeni ,isporučeni ili plaćeni nakon dana početka primjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost. 4. U KOJIM SLUĈAJEVIMA OTUĐITELJ NEKRETNINE PLAĆA POREZ NA DOHODAK OD IMOVINE I IMOVINSKIH PRAVA PO OSNOVI OTUĐENJA

NEKRETNINE? Obrtom i s obrtom izjednačenim

djelatnostima u smislu zakona o porezu na dohodak smatra se i otuđuje(prodaja,zamjena) više od 3 nekretnine iste vrste u razdoblju od 5 god. Dohodak je razlika između poslovnih primitaka i

poslovnih izdataka nastalih

u poreznom

razdoblju.dohodak se ne oporezuje između bračnih drugova,predaka i potomaka i izravnoj vezi. 5. KOJE SU NEKRETNINE PREDMET OPOREZIVANJA ZAKONOM O POREZU NA PROMET NEKRETNINA, A KOJE ZAKONOM O PDV-U? Novosagrađene građevine od 1998 oporezuju se PDVom po stopi od 22% a sve ostale porezom na promet nekretnina po stopi 5%. 6. POD KOJIM UVJETIMA I PO KOJOJ STOPI POREZ NA PREMET NEKRETNINA PLAĆAJU STRANE OSOBE? Domaće i strane fizičke ili pravne osobe izjednačene su glede plaćanja poreza na promet nekretnina ako to nije međunarodnim ugovorom drukčije određeno. 7. KAKO SE OPOREZUJE ISPORUKA NOVOSAGRAĐENE NEKRETNINE? Oporezuju se prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost.Porez na promet nekretnina

5% na vrijednost zemljišta i

naknade za komunalno uređenje zemljišta prema odluci mjerodavnih tjela, te PDV na građevinsku vrijednost po stopi 22%. 8. NA KOJI NAĈIN SE UTVRĐUJE DOHODAK PO OSNOVI NAJMA I ZAKUPA NEKRENINA? Dohotkom od imovine i imovinskih prava smatra se razlika izmeđuprimitaka po osnovi najamnine i

28

zakupnine, iznamljivanje

stanova , soba... primitaka od otuđenja nekretnina i izdataka koji su

poreznom obveznikuu poreznom razdoblju nastali u svezi s tim primicima. Kod dohotka od imovine na temelju najma ili zakupa priznaju se izdaci u visini od 30% Porezna osnovica= primitak- 30% paušalnih izdataka. Porez na dohodak=porezna osnovica x 15%. 9. ŠTO JE PREDMET OPOREZIVANJA POREZOM NA PROMET NEKRETNINA? Predmetom oporezivanja je promet nekretnina. Svako stjecanje vlasništva nekretnine u RH. 10. U KOJIM SLUĈAJEVIMA SE MOŢE PODNIJETI ZAHTJEV ZA POVRATOM POREZA NA PROMET NEKRETNIA TE U KOJEM ROKU SE POSTUPA PO ZAHTJEVU ZA POVRAT POREZA? Osoba koja plati porez na promet nekretnina koju nije bila obavezna platiti

ima pravo na povrat.

Raskid ugovora voljom stranaka ili poništenje ugovora odlukom suda razlozi su za povrat poreza u roku od 30 dana od dana podnesenog zahtjeva.. 11. TKO JE POREZNI OBVEZNIK , TE ŠTO SE SMATRA POREZNOM OSNOVICOM KOD KUPNJE NEKRETNINA? Porezni obveznik je stjecatelj nekretnine, a osnovica je tržišna vrijednost nekretnine. 12. NA KOJI NAĈIN SE UTVRĐUJE OSNOVICA ZA OBRAĈUN POREZA NA PROMET NEKRETNINA NOVOSAGRAĐENIH NEKRETNINA ,TE ŠTO U TOM SMISLU MORA UĈINITI ISPORUĈITELJ NOVOSAGRAĐENE NEKRETNINE? Isporučitelj mora rasčlaniti cijenu nekretnine. Porez na promet nekretnina plaća se na vrijednost zemljišta i naknade za komunalno uređenje zemljišta prema odluci mjerodavnih tijela po stopi od 5 % ,a PDV na građevinsku vrijednost po stopo od 22%. Ako je stjecatelj novos.nek. mogao samo djelomično odbiti zaračunati PDV kao pretporez , u daljnjem prometu

ove se građevine oporezuju porezom na promet nek. u dijelu

u kojem je

stjecatelj nije

mogao odbiti PDV kao pretporez. 13. PODLIJEŢE LI USLUGA OBAVLJANJA NAJMA I ZAKUPA NEKRETNINA OPOREZIVANJU I AKO DA

U KOJIM SLUĈAJEVIMA I KOJIM POREZOM? Podlijeţe! Kod dohotka od imovine na temelju

najma ili zakupa

nek.priznaju se 30% izdaci od ostvarene najamnine

porezna osnovica = primitak – paušalni iznos 30% porez na dohodak = porezna osnovica x 15% Ako je porezni obveznik u sustavu PDV-a mora voditi poslovne knjige

i porez plaća na ostvareni

dohodak. 14. PLAĆA LI SE POREZA NA PROMET NEKRETNINA NA USTUPANJE ILI ODRICANJE O D NASLJEDSTVA U TIJEKU OSTAVINSKOG POSTUPKA , TE TKO JE POREZNI OBVEZNIK KOD STJECANJA NEKRETNINA NASLJEĐIVANJEM?

Obveznik je nasljednik ili zapisovnik.Ne plaće se

porez po ovome zakonu na odricanje , odnosno ustupanje nasljedstva.

29

15. NA KOJE NAĈINE SE OBAVLJAJU PLAĆANJA IZMEĐU SUDIONIKA U PLATNOM PROMETU? Plaćanja preko računa obavljaju se na temelju naloga za plaćanje, preko žiro računa na iznos preko 100 000kn. 16. ŠTO SE SMATRA TRŢIŠNOM VRIJEDNOŠĆU NEKRETNINE I KAKO SE ONA U PRAVILU UTVRĐUJE? Pod time se razumijeva cijena nekretnine koja se postiže ili može postići na tržištu u trenutku njezina stjecanja.Tržišna vrijednost utvrđuje se u pravilu

na temelju isprava o stjecanju

(ugovor). Porezna uprava ovlaštena je procjenom utvrditi tržišnu vrijednost nekretnine. 17. NAVESTI POSTUPAK OPOREZIVANJA PDV-OM KOD PRIJENOSA NEKRETNINE UNUTAR GOSPODARSKE CJELINE? Ako obračunati porez na dodanu vrijednost pri stjecanju gospodarske cjeline stjecatelj u cijelosti može odbiti kao pretporez, tada se ne plaća porez na dodanu vrijednost , a taj se prijenos smatra neoporezivim. 18. KADA JE OTUĐITELJ NEKRETNINE OBVEZNIK NA DOHODAK OD OBRTA I S OBRTOM IZJEDNAĈENIM DJELATNOSTIMA? Ako fizička osoba u roku

5 godina otuđi više od 3 istovrsne

nekretnine, računajući od dana otuđenja prve nekretnine.Nekretnine su istovrsne ako imaju ista obilježja i namjenu, a dijele se u dvije vrste : 1. zemljišta i 2. građevine. 19. KOJA OSLOBOĐENJA OD PLAĆANJA POREZA NA PROMET NEKRETNINA SMATRAMO OPĆIM OSLOBOĐENJEM? 

RH i jedinice lokalne samouprave na temelju posebnih propisa



Diplomatska i konzularna predstavništva



Osobe koje stječu nekretnine u postupku vraćanja oduzete imovine



Prognanici i izbjeglice koji stječu nekretnine zamjenom svojih nekretnina u inozemstvu



Građani koji kupuju stambenu zgradu ili stan na kojem su imali stanarsko pravo



Osobe koje stječu nekretnine na temelju ugovora o doživotnom uzdržavanju a koji su nasljednici

prvoga nasljednog reda 

Građani koji kupuju prvu nekretninu kojom rješavaju stambeno pitanje u uvjet : da imaju

hrvatsko državljanstvo, da prijavljuju prebivalište u mjestu i na adresi gdje se nekretnina koju kupuju nalazi, da nekretnina koju kupuju ne prelazi površinu kako slijedi: 1-50m2,2-65m2,3-80, 490m2,5-100m2,110m2,120m2. Ako prelazi onda plaća samo višak prostora. Da građanin te članovi uže obitelji ( žena , djeca)nemaju u vlasništvu drugu nekretninu ili kuću za odmor te druge nekretnine znatnije vrijednosti.  

Porez se plaća ako se nekretnina otuđi u roku od 5 godina od dana nabave Ne plaćaju građani koji kupuju zemljište do 600 m2 , na kojem će graditi kuću za rješavanje

stambenog pitanja, ali se plaća ako se u roku od 5 godina ne sagradi kuća. 20. MOŢE LI OSTVARITI PRAVO NA OSLOBOĐENJE NEKRETNINA

GRAĐANIN

KOJI KUPUJE

PRVU

OD PLAĆANJA POREZA NA PROMET

NEKRETNINU

KOJOM

RJEŠAVA

VLASTITO

30

STANBENO PITANJE KAO NOVOSAGRAĐENU NEKRETNINU I U KOJEM DIJELU? Građanin porezni obveznik koji kupuje prvu nekretninu – novosagrađenu kojom rješava vlastito stambeno pitanje ,a kumulativno ispunjava uvjete iz Zakona ,ostvarit će se pravo na oslobođenje od plaćanja poreza na promet nekretnina ali samo na vrijednost zemljišta i iznos naknade za komunalno uređenje zemljišta prema odluci mjerodavnih tijela,jer se na ostatak građevinske vrijednosti novosagrađene nekretnine plaća PDV. 21. ŠTO SE SMATRA OSLOBOĐENJIMA OD PLAĆANJA POREZA NA PROMET NEKRETNINA PRI UNOSU NEKRETNINA U TRGOVAĈKO DRUŠTVO? Kada se nekretnine unose u trgovačko društvo kao osnivački ulog ili povećanje temeljnog kapitala ne plaća se porez na promet nekretnina. 22. NA KOJI NAĈIN SE UTVRĐUJE POREZ NA DOHODAK OD IMOVINE I IMOVINSKIH PRAVA PO OSNOVI OTUĐENJA NEKRETNINE? Porez na dohodak od imovine i imovinskih prava je razlika između primitaka od otuđenja nekretnine ( što se utvrđuje prema tržišnoj vrijednosti

nekretnine koja se otuđuje) i nabavne vrijednosti

nekretnine uvećane za rast proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda.Porez se obračunava kad je nekrertnina otuđena unutar 3 god. 23. MOŢE LI SE PRENOSITI DOBIT KOJU NEREZIDENT OSTVARI IZRAVNIM ULAGANJEM

U

INOZEMSTVO I POD KOJIM UVJETIMA? Može ako je posao prijavljen u skladu s deviznim zakonom te ako su podmirene sve porezne obveze iz tog posla u RH. 24. NA KOJI NAĈIN I U KOJEM ROKU SE PRIJAVLJUJE NASTANAK POREZNE OBVEZE POREZA NA PROMET NEKRETNINA? Porezna obveza prijavljuje se u roku 30 dana od dana nastanka porezne obveze i to ispostavi Porezne uprave na čijem je području nekretnina. Uz poreznu prijavu obveznik jedužan

podnijeti ugovor o kupoprodaji, ugovor o darovanju nekretnina odnosno sudsku

odluku ili odluku tijela državne uprave.

Porezna obveza nastaje u trenutku: 1. zakljuĉivanja ugovora 2. pravomoćnosti sudske odluke ili odluke tijela drţavne uprave 3. smrti primatelja uzdrţavanja 4. zakljuĉivanje ugovora o dosmrtnom uzdrţavanju 25. TKO JE POREZNI OBVEZNIK , TE ŠTO SE SMATRA POREZNOM OSNOVICOM KOD UGOVORA O DOŢIVOTNOM UZDRŢAVANJU? Porezni obveznik kod ugovora o doživotnom uzdržavanju je davatelj uzdržavanja. Poreznom osnovicom smatra se vrijednost nekretnine u času smrti uzdržavatelja uz primjenu porezne olakšice umanjenja poreza od 5% za svaku godinu uzdrţavanja. 26. PO KOJOJ STOPI SE PLAĆA POREZ NA DODANU VRIJEDNOST KADA PODUZETNIK OBAVLJA USLUGU NAJMA STAMBENOG PROSTORA? Porezni obveznik koji dohodak od imovine ostvaruje

31

najmom ili zakupom, a obveznik je poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost po stopi od 22%. 27. NA KOJI NAĈIN SE UTVRĐUJE DOHODAK OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI PO OSNOVI OTUĐENJA NEKRETNINE? Dohodak od samostralne djelatnosti po osnovi otuđenja nekretnina

je

razlika između poslovnih primitaka i poslovnih izdataka nastalih u poreznom razdoblju. 28. ŠTO SE SMATRA OBRAĈUNSKIM PLAĆANJEM U SMISLU ZAKONA O PLATNOM PROMETU? Obračunsko plaćanje je namira međusobnih novčanih obveza i potraživanja između sudionika bez uporabe novca. Obavlja se kompenzacijom, cesijom, asignacijom, preuzimanjem duga. 29. KAD

NASTAJE

POREZNA

OBVEZA

OBZIROM

NA

POJEDINE

OBLIKE

STJECANJA

NEKRETNINA? Nastaje u trenutku sklapanja ugovora, odnosno drugog pravnog posla kojim se stječe nekretnina, u trenutku sklapanja dosmrtnog ugovora, u trenutku smrti ako se radi o ugovoru o doživotnom uzdržavanju, u trenutku pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju odnosno sudske odluke. 30. U KOJEM ROKU I KOME SE PRIJAVLJUJE NASTANAK POREZNE OBVEZE? U roku od 30 dana od dana nastanka porezne obveze i to Poreznoj upravi na čijem području se nekretnina nalazi. 31. KOJA JE RAZLIKA IZMEĐU UGOVORA O DOŢIVOTNOM UZDRŢAVANJU U ODNOSU NA TZV. UGOVOR O DOSMRTNOM UZDRŢAVANJU, TE KAKO TA RAZLIKA UTJEĈE NA UTVRĐIVANJE POREZA NA PROMET NEKRETNINA? Ugovor o dosmrtnom uzdrţavanju – pravo vlasništva prenosi se prije smrti primatelja uzdržavanja, dakle za života primatelja uzdržavanja, porezna obveza nastaje u trenutku sklapanja navedenog ugovora, a iznosi 5% od tržne vrijednosti nekretnina. Kod

ugovora o doţivotnom uzdrţavanju, vlasništvo se prenosi na davatelja uzdržavanja u času smrti primatelja uzdržavanja. Stopa poreza je 5%, a smanjuje se za svaku godinu izvršenog uzdrţavanja za 5%. 32. KAKO STJECATELJ NOVOSAGRAĐENE NEKRETNINE NIJE MOGAO ODBITI ZARAĈUNATI POREZ NA DODANU VRIJEDNOT KAO PRETPOREZ U CIJELOSTI KAKO SE TA NEKRETNINA OPOREZUJE U DALJNJEM PROMETU? Ako je stjecatelj novosagrađenih građevina mogao samo djelomično

odbiti zaračunati PDV kao pretporez, u daljnjem prometu ove se građevine oporezuju

porezom na promet nekretnina samo u onom dijelu u kojem stjecatelj nije mogao odbiti PDV kao pretporez. 33. TKO JE POREZNI OBVEZNIK, TE ŠTO SE SMATRA POREZNOM OSNOVICOM KOD KUPNJE NEKRETNINA? Obveznik poreza na promet nekretnina je stjecatelj nekretnine, a osnovica za porez je tržišna vrijednost nekretnine u trenutku stjecanja. 34. MOŢE LI PRODAVATELJ NEKRETNINA BITI OBVEZNIK POREZA NA PROMET NEKRETNINA? Prodavatelj nekretnine jamči solidarno za naplatu poreza na promet nekretnina ako je ugovorom preuzeo obvezu plaćanja tog poreza. 35. KOJEM PRORAĈUNU PRIPADA ODNOSNO ĈIJI JE PRIHOD POREZ NA DODANU VRIJEDNOST PO OSNOVI ISPORUKE NOVOSAGRAĐENE NEKRETNINE? Prihod pripada državnom proračunu.

32

36. POSTOJE LI OSLOBAĐANJE ZA STJECANJE NEKRETNINA NA PODRUĈJIMA POSEBNE DRŢAVNE SKRBI, AKO DA POD KOJIM UVJETIMA? Ne plaća se porez kada: 1. fizička osoba prijavljuje ili mijenja prebivalište unutar tog područja pod uvjetom da se nekretnina ne otuđi ili naseljenik ne promjeni prebivalište izvan područja PPDS-a u roku 10

godina od dana nabave nekretnine 2. se kupuje nekr. koja će kupcu, koji ima prebivalište ili sjedište u PPDS služiti za obavljanje djelatnosti pod uvjetom da se ne otuđi u roku 10 godina 3. darovanje na tom području 37. PRIZNAJU LI SE IZDACI KOD UTVRĐIVANJA DOHOTKA OD IMOVINE I IMOVINSKIH PRAVA O OSNOVI NAJMA/ZAKUPA NEKRETNINE? Kod dohotka od imovine na temelju najma ili zakupa pokretnina ili nekretnina priznaju se izdaci u visini od 30% od ostvarene najamnine ili zakupnine. 38. KADA OBVEZNICI PROVEDBA MJERA PREMA ZAKONU O SPRJEĈAVANJU PRANJA NOVCA IMAJU OBVEZU IZVJEŠTAVATI URED ZA SPREĈAVANJE PRANJA NOVCA O IZVRŠENOJ TRANSAKCIJI? Moraju telefonom ili faxom obavješćivati Ured o transakcijama ako postoji sumnja da se radi o pranju novca, prije nego što obave transakciju i javit rok kada će to obaviti. Ured za sprečavanje pranja novca zvještavaju kada je transakcija veća od 200.000 kn, a ako se radi o ţivotnom osiguranju ako je zbroj premija veći od 40.000 kn godišnje te uvijek ako postoje sumnja da se radi o pranju novca.

39. U KOJEM SLUĈAJU OBVEZNICI PROVEDBA MJERA PREMA ZAKONU O SPRJEĈAVANJU PRANJA NOVCA UTVRĐUJU IDENTITET STRANKE? Prilikom otvaranja svih vrsta bankovnih računa ili drugih oblika uspostavljanja trajnije poslovne suradnje sa strankom. U slučaju da je transakcija

vrijedna 105.000 kn ili više, a za ţivotno osiguranje ako godišnje premija prelazi 40.000 kn uvidom u OIB, osobnu iskaznicu ili domovnicu.

PROSTORNO UREĐENJE 1. ŠTO JE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE? To je zemljište unutar i izvan građevinskog područja, koje je izgrađeno ili prostornim planom namjenjeno za građenje građevina i uređenje javnih površina. 2. ŠTO JE GRAĐEVNA ĈESTICA? To je čestica zemljišta s pristupom na prometnu površinu koja je izgrađena ili koju je u skladu s uvjetima prostornog plana planirano utvrditi oblikom i površinom od jedne ili više čestica zemljišta ili njihovih dijelova te izgraditi, odnosno urediti. 3. ŠTO JE PRIZEMLJE? To je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad konaĉno uređenog i zaravnanog terena mjeren na najniţoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma ili suterena.

33

4. ŠTO JE SUTEREN? Suteren je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konaĉno uređeni i zaravnani teren uz proĉelje građevine, odnosno

najmanje jednim svojim proĉeljem izvan terena. 5. ŠTO JE PODRUM? To je potpuno ukopani dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja odnosno suterena. 6. ŠTO JE KAT? To je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva poda iznad prizemlja

7. ŠTO JE POTKROVLJE? Je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova. 8. NA KOJI NAĈIN SE MJERI VISINA GRAĐEVINE? Visina građevine mjeri se od konaĉno zaravnanog i uređenog terena uz proĉelje građevine na njegovom najniţem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, ĉija visina ne moţe biti viša od 1,2 m. 9. NA KOJI NAĈIN SE MJERI UKUPNA VISINA GRAĐEVINE? Ukupna visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena). 10. ŠTO JE OBALNA CRTA? Obalna crta je crta plimnog vala na obali. 11. ŠTO SE SMATRA OPREMANJEM GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA? To je osiguranje uvjeta za građenje i priključivanje na komunalnu infrastrukturu kojim se omugućuje građenje i uporaba zemljišta u skladu s namjenom određenom u dokumentu prostornog uređenja. 12. ŠTO JE POVRŠINA JAVNE NAMJENE? To je svaka površina čije je korištenje namijenjeno svima i pod jednakim uvjetima (javne ceste, ulice, trgovi, tržnice, igrališta, parkirališta, groblja, parkovne i zelene površine u naselju, rekreacijske površine) 13. ŠTO JE PROMETNA POVRŠINA? To je površina javne namjene ili površina u vlasništvu vlasnika građevinskih čestica ili površina na kojoj je osnovano pravo služnosti prolaza a kojom se osigurava pristup do građevnih čestica.

14. ŠTO SE SMATRA ZAŠTIĆENIM OBALNIM PODRUĈJEM MORA? ZOP obuhvaća sve otoke, pojas kopna u širini od 1000m od obalne crte i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte. 15. KAKO SE DIJELE DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA PO TOME TKO IH DONOSI? Prostorni plan na drţavnoj razini, podruĉnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini.

16. KAKO SE DIJELE DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA S OBZIROM NA NAMJENU? Dijele se na strateške i provedbene. Strateški dokumenti: Strategija prostornog razvoja i Program prostornog

uređenja RH, prostorni plan podruĉja posebnih obiljeţja, prostorni plan ţupanija i grada Zagreba i prostorni plan uređenja velikog grad, odnosno općine Provedbeni dokumenti : urbanistiĉki plan uređenja i detaljni plan uređenja. 17. KOJI SU ZAJEDNIĈKI DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA? Za područje dviju ili više županija može se donesti zajednički prostorni plan županija. Za područje dvije ili više općina,

34

odnosno gradova, može se donijeti zajednički prostorni plan uređenja, a za područje otoka sa više općina, odnosno gradova, zajednički prostorni plan uređenja otoka. 18. NA KOJI NAĈIN SU DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA TE NJIHOVE IZMJENE I DOPUNE DOSTUPNI NA UVID JAVNOSTI? Moraju biti dostupni javnosti u sjedištu nositelja izrade u svim fazama izrade i donošenja osim ako nije povjerljive naravi. 19. ZA KOJE PROSTORNE PLANOVE JE NOSITELJ IZRADE PROSTORNOG PLANA DUŢAN PRIBAVITI

SUGLASNOST

MINISTARSTVA

PRIJE

NJEGOVA

DONOŠENJA?

Prije

donošenja

prostornog plana županije odnosno grada Zagreba, prostornih planova područja posebnih obilježja, svih prostornih planova unutar ZOP-a i prostornih planova čiji se dijelovi nalaze unutar tog područja, nositelj izrade dužan je pribaviti suglasnost ministarstva. 20. ZA KOJE

PROSTORNE PLANOVE J E NOSITELJ IZRADE PROSTORNOG PLANA DUŢAN

PRIBAVITI SUGLASNOST ŢUPANA? Prije donošenja prostornog plana uređenja velikog grada, grada i općine, nositelj izrade je dužan pribaviti suglasnost župana. 21. POSTUPAK NOSITELJA IZRADE PROSTORNOG PLANA U SLUĈAJU AKO MINISTARSTVO ODNOSNO ŢUPAN ODBACI IZDATI SUGLASNOST NA PROSTORNI PLAN? Ako ministarstvo odnosno župan odbaci izdati suglasnost na prostorni plan, nositelj izrade najkasnije u roku od 90

dana dostavlja m Ministarstvu odnosno županu ponovni zahtjev za suglasnost i ispravljeni prijedlog konaĉnog prijedloga prost. plana u skladu s razlozima odbacivanja izdavanja suglasnosti. Ako ministarstvo odnosno župan najkasnije u roku od 30 dana od dana zaprimanja ponovnog zahtjeva ne izda ili ne odbaci izdati suglasnost na ispravljeni konačni prijedlog pros. plana na način i prema postupku iz Zakona, smatra se da je suglasnost izdana. Ako ministarstvo odnosno župan ponovno odbaci izdati suglasnost na prost. plan, postupak izrade i donošenja se obustavlja. 22. TKO DONOSI PROSTORNE PLANOVE? Strategiju donosi Sabor, a Program donosi Vlada. Prostorni plan nac. parka, parka prirode i područja posebnih obilježja donosi Hr. sabor. Prostorni plan područja posebnih obilježja čija je obveza izrade utvrđena planom županije donosi županijska skupština. Prostorni plan županije ili Grada Zagreba donosi županijska odnosno Gradska skupština. Prostorni plan velikog grada i općine donosi općinsko vijeće. Urbanistički plan uređenja i detaljni urbanistički plan donosi Gradska skupština, odnosno općinsko vijeće. 23. GDJE SE OBJAVLJUJE ODLUKA O DONOŠENJU, ODNOSNO ODLUKA O DONOŠENJU IZMJENA ILI DOPUNA PROSTORNOG UREĐENJA? Objavljuje se u Narodnim novinama, odnosno u

sluţbenim lokalnim i podruĉnim glasilima. 24. ŠTO JE LOKACIJSKA DOZVOLA? Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje na temelju

Zakona o prostornom uređenju i propisa donesenih u skladu s dokumentima prostornog uređenja.

35

25. ZA KOJE SE GRAĐEVINE IZDAJE LOKACIJSKA DOZVOLA? Lokacijska dozvola izdaje se za sve građevine čija građevinska (bruto) površina prelazi 400m2, a kod zgrada za obavljanje iskljuĉivo poljoprivredne djelatnosti kad građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m2. 26. NADLEŢNOSTI ZA IZDAVANJE LOKACIJSKE DOZVOLE? Lokacijsku dozvolu izdaje nadležno upravno tijelo: Ţupanije na čijem se prostoru planira zahvat ako se radi

u prostoru izvan velikog

grada, Grada Zagreba za zahvate na njegovom području, Ministarstva za zahvate koje Vlada uređuje uredbom, te zahvate na području dviju ili više županija. 27. U KOJEM SLUĈAJU JE PODNOSITELJ ZAHTJEVA DUŢAN ISHODITI IZMJENU ILI DOPUNU LOKACIJSKE DOZVOLE? Ako tijekom izrade glavnog projekta, odnosno građenja namjerava na zahvatu učiniti promjene kojima se mijenjaju lokacijski uvjeti. 28. U KOJEM ROKU JE NADLEŢNO TIJELO DUŢNO RIJEŠITI O ZAHTJEVU ZA IZDAVANJE LOKACIJSKE DOZVOLE? Ministarstvo je dužno riješiti zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole u roku od 60 dana, a nadleţno upravno tijelo u roku 30 dana od dana uredno podnesenog zahtjeva. 29. KOJI JE PRAVNI LIJEK PROTIV LOKACIJSKE DOZVOLE ODNOSNO PROTIV RJEŠENJA O ODBIJANJU ZAHTJEVA ZA IZDAVANJE LOKACIJSKE DOZVOLE KOJE IZDAJE MINISTARSTVO, A KOJI PROTIV LOKACIJSKE DOZVOLE ODNOSNO PROTIV RJEŠENJA O ODBIJANJU ZAHTJEVA ZA IZDAVANJE LOKACIJSKE DOZVOLE UPRAVNOG TIJELA ŢUPANIJE I GRADA? 

protiv lokacijeske dozvole koju je izdalo nadležno upravno tijelo može se izjaviti žalba Ministarstvu



protiv lokac. dozvole koju je izdalo Ministarstvo nije dopuštena žalba ,ali se može pokrenuti

upravni spor. 30. VAŢENJE LOKACIJSKE DOZVOLE? Lokacijska dozvola prestaje važiti ako se zahtjev za izdavanje potvrde glavnog projekta, odnosno građevinske dozvole ne podnese nadležnom državnom tijelu, odnosno Ministarstvu u roku od dvije godine od dana pravomoćnosti lokacijske dozvole.Važenje lok.dozvole produljuje se na zahtjev

podnositelja zahtjeva jednom za još 2 godine, ako se nisu

promijenili uvjeti u skladu s kojim je lokacija izdana. 31. U SKLADU S ĈIM SE PROVODI PARCELACIJA ZEMLJIŠTA UNUTAR GRANICA GRAĐEVINSKOG PODRUĈJA I PARCELACIJA GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA IZVAN GRANICA TOG PODRUĈJA? Samo u skladu s rješenjem o uvjetima građenja, lokacijskom dozvolom rješenjem o utvrđivanju građevinske čestice i detaljnim planom uređenja. Parcelacija zemljišta izvan građevinskog područja radi povećanja građevinske čestice unutar granice građevinskog područja nije dopuštena. 32. NA TEMELJU ĈEGA SE PROVODI AKT O PARCELACIJI GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA UNUTAR I IZVAN GRAĐEVINSKOG PODRUĈJA? Provodi se u katastru zemljišta, odnosno katastru nekretnina

na temelju parcelacijskog elaborata za koji je upravno tijelo nadležno za izdavanje lok. dozvole, odnosno Ministarstvo, izdalo potvrdu o njegovoj usklađenosti s rješenjem o uvjetima građenja, lokacijskom dozvolom, rješenjem o utvrđivanju građevne čestice ili detaljnim planom uređenja.

36

33. KAD SE DONOSI

RJEŠENJE O UTVRĐIVANJU GRAĐEVNE ĈESTICE? Kada za postojeću

građevinu nije utvrđena građevna čestica ili zemljište nužno za redovitu uporabu građevine parcelacija građevinskog zemljišta provodi se u skladu s rješenjm o utvrđivanju građevne čestice. Navedeno riješenje može se donijeti: 

ako su na istoj kat. čestici izgrađene dvije ili više građevina koje nisu cjelina



ako je građevina izgrađena na čestici čija je površina veća od nužne za redovitu uporabu građevine



ako je postojeća kat. čestica takva da se ne može smatrati zemljištem nužnim za redovitu uporabu te građevine



ako se radi o građevini bez građ. dozvole, ali u skladu s prostornim planom.

34. U KOJIM SLUĈAJEVIMA SE NOVE GRAĐEVINE I UREĐAJI KOMUNALNE INFRASTRUKTURE ILI NJIHOVI DIJELOVI TE DRUGE INFRASTRUKTURNE GRAĐEVINE NE MOGU PRIKLJUĈIVATI NA POSTOJEĆE GRAĐEVINE I UREĐAJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURE? One koje kapacitetom ili drugim obilježjima ne udovoljavaju novim građevinama i uređajima odnosno njihovim dijelovima. 35. ŠTO SE SMATRA UREĐENOM GRAĐEVNOM ĈESTICOM? Lokacijska dozvola, rješenje o uvjetima gradnje, rješenje o izvedenom stanju i potvrda izvedenog stanja za zgrade na dijelu građevinskog područja za koje je propisana obveza donošenja urbanističkog plana uređenja ili detaljnog plana uređenja može se izdati samo za građenje na uređenoj građevinskoj čestici. Uređena građevna čestica je ona koja ima pristup s prometne površine, odvodnju otpadnih voda i propisani broj parkirnih mjesta. 36. IZNIMKA OD PRAVILA DA SE GRADITI MOŢE SAMO NA UREĐENOJ GRAĐEVNOJ ĈESTICI? Za građenje zamjenskih građevina i za rekonstrukciju postojećih građevina. 37. NA KOJI NAĈIN I KOJIM DOKUMENTOM PROSTORNOG UREĐENJA SE MOŢE ZABRANITI IZDAVANJE

LOKACIJSKE

DOZVOLE,

RJEŠENJA

O

IZVEDENOM STANJU I POTVRDE IZVEDENOG STANJA

UVJETIMA

GRAĐENJA,

RJEŠENJA

O

DO IZRADE URBANISTIĈKOG PLANA

UREĐENJA ILI DETALJNOG PLANA UREĐENJA? Ako je obveza izrade propisana prostornim planom šireg područja, predstavniĉko tijelo jedinice lokalne samouprave može odlukom o izradi

na

području obuhvata tog plana zabraniti izdavanje lokacijske dozvole ili rješenja o uvjetima gradnje za građenje novih ili rekonstrukciju postojećih građevina te te rješenja o izvedenom stanju, ali ne duţe od dvije godine od dana stupanja na snagu odluke. 38. U KOJIM JE SLUĈAJEVIMA DRŢAVA TE JEDINICA LOKALNE I PODRUĈNE SAMOUPRAVE DUŢNA NA ZAHTJEV VLASNIKA ZEMLJIŠTA ODNOSNO GRAĐEVINE PRODATI ZEMLJIŠTE PO TRŢIŠNOJ CIJENI BEZ PROVEDBE JAVNOG NATJEĈAJA? 

Dio neizgrađenog zemljišta potrebnog za formiranje neizgrađene građevne čestice u skladu s detaljnim planom, ako taj dio ne prelazi 20 % površine planirane građ. ĉestice.



Dio zemljišta potrebnog za formiranje izgrađene čestice u skladu s detaljnim planom

37



Zemljište koje čini građevnu česticu građevine za stalno stanovanje, koja je izgrađena bez građevne dozvole, ali samo ako je izgrađena u skladu s prostornim planom.

39. U KOJIM SLUĈAJEVIMA VLASNIK NEIZGRAĐENOG GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA MOŢE OVO ZEMLJIŠTE PREDATI U VLASNIŠTVO LOKALNE SAMOUPRAVE? U slučaju da je na njegovom zemljištu detaljnim planom uređenja ili urbanističkim planom planirana gradnja građevina javne namjene koje on nemože biti vlasnik.Isto tako i vlasnik neizgrađenog zemljišta na kojem se nemože gradit jer se ne može formirat građevinska čestica u skladu s prostornim planom. 40. U KOJIM SLUĈAJEVIMA JE VLASNIK GRAĐEVINSKE ZEMLJE DUŢAN PREDATI JEDINICI LOKALNE SAMOUPRAVE DIO TOG ZELJIŠTA ODNOSNO SKLOPITI UGOVOR O OSNIVANJU SLUŢNOSTI? Vlasnik je dužan prije dobivanja lok. dozvole, odnosno rješenja o uvjetima građenja, predati jedinici lokalne samouprave dio zemljišta koje je prostornim planom

određeno za gradnju

građevine ili komunalne infrastrukture koja služi njegovoj čestici ili građevini koju će na njoj izgraditi. Isto tako dužan je s jedinicom lokalne samouprave sklopiti ugovor o osnivanju služnosti provoza ili prolaza na svojoj čestici ili građevini koja će biti izgrađena kada je to prema prostornom planu potrebno. U oba slučaja vlasniku pripada naknada u visini tržne vrijednosti predanog zemljišta odnosno naknada u visini umanjene vrijednosti zemljišta uslijed osnivanja služnosti. 41. ZA

ZEMLJIŠTE

KOMUNALNE

NA

KOJEMU

INFRASTRUKTURE,

JE A

PLANIRANO KOJE

JE

GRAĐENJE

VLASNIK

GRAĐEVINA

PREDAO

I

UREĐAJA

JEDINICI

LOKALNE

SAMOUPRAVE ILI KADA SKLOPI UGOVOR O OSNIVANJU SLUŢNOSTI NA SVOJOJ GRAĐEVNOJ ĈESTICI ILI GRAĐEVINI ZA KORIST GRAĐEVINE ILI UREĐAJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE? Pripada mu naknada u visini tržišne vrijednosti predanog zemljišta, odnosno naknada u visini umanjenja vrijednosti zemljišta uslijed osnivanja služnosti. Naknada se isplaćuje najkasnije u roku od

2 godine od dana sklapanja ugovora, zemljište vlasnik predaje izjavom koju daje na zapisnik uredu državne uprave u županiji, odnosno Gradu Zagrebu. 42. PRED KOJIM TIJELOM I U KOJEM POSTUPKU SE ODREĐUJE NAKNADA ZA PREDANO GRAĐEVINSKO ODNOSNO

ZEMLJIŠTE

OSNIVANJE

RADI

GRAĐENJA

SLUŢNOSTI

ZA

I

KORIST

UREĐAJA

KOMUNALNE

GRAĐEVINE

ILI

INFRASTRUKTURE

UREĐAJA

KOMUNALNE

INFRASTRUKTURE? Ured državne uprave u županiji, odnosno Grad Zagreb na prijedlog vlasnika zemljišta zakazuje raspravu u svrhu sporazumnog utvrđivanja naknade za predmetno zemljište. Ako vlasnik i jedinica lokalne samouprave ne postignu sporazum u pogledu visine naknade nadležni sud će ovu naknadu odrediti u izvanparničnom postupku. 43. TKO

IMA

PRAVO

PRVOKUPA

NEKRETNINA

POTREBNIH

ZA

GRAĐENJE

GRAĐEVINA

PROMETNE, ELEKTROOPSKRBNE I TELEKOMUNIKACIJSKE INFRASTRUKTURE TE ZDRASTVENIH, OBRAZOVNIH UPRAVNIH I JAVNIH GRAĐEVINA POTRBNIH ZA ŢIVOT I RAD U JEDINICI LOKALNE SAMOUPRAVE? Vlada ili Predstavniĉko tijelo ţupanije ili Grada Zagreba, velikog grada,

grada i općine može odlukom odrediti područje na kojem ima pravo prvokupa nekretnina potrebnih

38

za građenje objekata prometne, elektroopskrbne infrastr. te obraz. uprav. sudskih i

drugih javnih

građevina potrebnih za rad i život u jedinici lokalne samouprave. 44. NA KOJI NAĈINNOSITELJ PRAVA PRVOKUPA RADI UREĐENJA GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA MOŢE ODREDITI PODRUĈJE NA KOJEMU IMA PRAVO PRVOKUPA? Navedeno područje određuje se na katastarskoj ili odgovarajućoj posebnoj geodetskoj podlozi, tako da je nedvojbeno na koje se nekretnine odnosi pravo prvokupa.Odluka se objavljuje u Narodnim novinama odnosno službenim lokalnim glasilima. 45. U KOJEM ROKU JE NOSITELJ PRAVA PRVOKUPA KOJEMU JE STAVLJENA PONUDA ZA PRODAJU NEKRETNINE NA PODRUĈJU NA KOJEM POSTOJI PRAVO PRVOKUPA DUŢAN IZJAVITI DA PONUDU PRIHVAĆA JER JE NAKON ISTEKA TOGA ROKA VLASNIK NEKRETNINE MOŢE PRODATI DRUGOM? Vlasnik nekretnine nad kojom postoji pravo prvokupa koji namjerava prodati ovu nekretninu dužan je putem javnog bilježnika istu ponuditi nositelju prava prvokupa i priopćiti mu cijenu i uvjete prodaje. Ako nositelj prava prvokupa ne odgovori u roku 60 dana vlasnik nekretnine može istu prodati drugome ali samo pod istim uvjetima ili za višu cijenu. 46. ROK ZA TUŢBU RADI PONIŠTENJA UGOVORA O KUPOPRODAJI NEKRETNINE IZMEĐU NOSITELJA

PRAVA

PRVOKUPA

I

VLASNIKA

NEKRETNINE

NA

KOJOJ

POSTOJI

PRAVO

PRVOKUPA. Tužba za poništenje ugovora ne moţe se podnijeti nakon proteka 3 godine od dana njegova sklapanja. 47. TKO MOŢE SNOSITI TROŠKOVE ILI DIO TROŠKOVA POTREBNIH ZA IZRADU URBANISTIĈKOG PLANA UREĐENJA ILI DETALJNOG PLANA UREĐENJA TE ZA UREĐENJE GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA I NA KOJI NAĈIN SE TO UGOVARA? Potrebne troškove može snisiti vlasnik zemljišta kome to uređenje koristi ili druga zainteresirana osoba koja s jedinicom lokalne samouprave sklopi ugovor o financiranju.uređenja građ. zemljišta.Ugovor o financiranju sklapa se u pisanom obliku, a sadrži osobito, naziv stranaka, naziv i obuhvat prostornog plana, obvezu lokalne samouprave da donese prostorni plan, vrstu i opseg zahvata na uređenju zemljišta i dr. 48. SVRHA URBANE KOMASACIJE? Provodi se radi preoblikovanja čestica građevinskog zemljišta u području komasacije u građevne čestice, uz istodobno sređivanje vlasničkih i drugih stvarno pravnih odnosa na tom zemljištu, tako da se vlasnicima nekretnina omogući građenje, uporaba i uređenje građevinskog zemljišta u skladu s planom. 49. KOJIM DOKUMENTOM PROSTORNOG UREĐENJA SE ODREĐUJE PROVEDBA POSTUPKA I PODRUĈJE KOMASACIJE? Provedba postupka komasacije određuje se prostornim planom uređenja općine ili grada ili urbanističkim planom uređenja. Područje komasacije je obuhvat detaljnog plana. Provedba postupka i područje komasacije određuje se po stanju u zemljišnim knjigama, ako se ne podudara uzima se stvarno stanje. 50. U SKLADU S KOJIM PLANOM SE PROVODI KOMASACIJA? Komasacija se provodi se u skladu s detaljnim planom uređenja / DPU.

39

51. KOJE ZEMLJIŠTE NA PODRUĈJU KOMASACIJE

NE MOŢE BITI PREDMET KOMASACIJE?

Predmet komasacije su sva zemljišta osim: 

Građevnih čestica izgrađenih u skladu s važećim detaljnim planom uređena



Neizgrađenih čestica koje imaju oblik i površinu određenu važećim detaljnim planom



Izgrađenih čestica koje se promjenom oblika i površina mogu uskladiti s važećim detaljnim planom



Čestice na kojima su izgrađene građevine bez građevne dozvole koje se mogu uskladiti s važećim detaljnim planom.

52. KOJE STANJE SE UZIMA MJERODAVNIM U POGLEDU VLASNIŠTVA NEKRETNINA I DRUGIH STVARNIH

PRAVA

TE

NJIHOVOG

OBLIKA,

VELIĈINE

I

IZGRAĐENOSTI

ZA

POTREBE

KOMASACIJE? Mjerodavno je stanje u zemljišnim knjigama osim ako se ono ne podudara sa stvarnim stanjem kada će se kao mjerodavno stanje uzet stvarno stanje. 53. STRANKE U POSTUPKU KOMASACIJE?

Stranke u postupku komasacije su vlasnik izgrađene

čestice kojem se u postupku komasacije dodjeljuje dio zemljišta za formiranje građevinske čestice i posjednici zemljišta koje je predmet komasacije. 54. ŠTO

ĈINI

TROŠKOVE

PRIPREME,

PROVEDBE

I

NAKNADNE

TROŠKOVE

POSTUPKA

KOMASACIJE I TKO IH SNOSI? Čine troškovi izrade odnosno pribavljanje procjene, isprava i dokumenata koji se prilažu za pokretanje postupka komasacije. Troškovi geodetskih radova, troškove postupka i troškove geodetskih radova snosi jedinica lokalne samouprave. 55. TKO POSEBNIM RJEŠENJEM ODREĐUJE OBVEZU, IZNOS I NAĈIN PLAĆANJA NAKNADNIH TROŠKOVA POSTUPKA KOMASACIJE? Obvezu, iznos i način plaćanja naknadnih troškova postupka komasacije strankama u tom postupku, ako takvi postoje,određuje KOMASACIJSKO POVJERENSTVO posebnim rješenjem. 56. TRŢIŠNA VRIJEDNOST ZEMLJIŠTA U POSTUPKU KOMASACIJE? Izražena je u cijeni koja se za komasirano zemljište na području komasacije može postići na tržištu, a

koja ovisi o ponudi i

potražnji.

57. KOME SE DODJELJUJU U VLASNIŠTVO GRAĐEVINE I DRUGE ĈESTICE FORMIRANE OD ZEMLJIŠTA

KOJE

JE

PREDMET

KOMASACIJE

ZA

GRAĐENJE

I

UREĐAJA

KOMUNALNE

INFRASTRUKTURE ODNOSNO DIJELOVI ZEMLJIŠTA POTREBNI ZA FORMIRANJE GRAĐEVNIH ĈESTICA NA KOJIMA SU IZGRAĐENI OVI UREĐAJI I ZGRADE? Dodjeljuju se u vlasništvo jedinici

lokalne samouprave. 58. TKO PLAĆA NAKNADU U NOVCU KOJA PRIPADA SUDIONIKU KOMASACIJE ILI DRUGOJ OSOBI? Plaća jedinica lokalne samouprava, po konačnosti rješenja o komasaciji.

GRADNJA - ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI 40

1. ŠTO PREDSTAVLJA ELABORAT ISKOLĈENJA GRAĐEVINE? To je dokument kojim se iskazuje naĉin iskolĉenja građevine na terenu i naĉin kojim su stabilizirane toĉke planirane građevine. 2. ŠTO JE GEODETSKI SITUACIJSKI NACRT STVARNOG STANJA ZA IZGRAĐENU GRAĐEVINU? To je nacrt koji je prema pravilima koja uređuju fototopografsku izmjeru i katastar, izradila osoba ovlaštena za obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina. 3. ŠTO SE SMATRA GRAĐENJEM? Građenje je izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstrukcijski, instalaterski završni) kojima se gradi nova građevina ili rekonstruira, uklanja ili održava postojeća. 4.

ŠTO JE REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINE? To je izvedba građevinskih i drugih radova kojima se

utječe na ispunjavanje bitnih zahtjeva za postojeću građevinu ili kojima se mijenja usklađenost postojeće građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena. 5. ŠTO SE SMATRA ODRŢAVANJEM GRAĐEVINE? To je izvedba građevinskih radova radi očuvanja bitnih zahtjeva za građevinu tijekom njezina trajanja, kojima se ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima. 6. KAKVE GREĐEVINSKE I DRUGE RADOVE PREDSTAVLJA UGRADNJA? Ugradnja je izvedba građevinskih i drugih radova kojim se povezuju građevni proizvodi, instalacije, oprema tako da postaju sastavni dio građevine. 7. KOJE RADOVE PODRAZUMIJEVA UKLANJANJE GRAĐEVINE ILI NJEZINA DIJELA? To je izvedba radova razgradnje građevine ili njezina dijela s mjesta gdje se nalazi, uključivo i zbrinjavanje otpada nastalo razgradnjom. 8. ŠTO SE SMATRA GRAĐEVINOM? Građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, svrhovito izveden od građevnih proizvoda sa zajedničkim instalacijama i opremom. 9. ŠTO JE POSTOJEĆA GRAĐEVINA? To je građevina izgrđena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i svaka druga građevina koja je prema ovom Zakonu s njom izjednačena. 10. POSTROJENJE JE? To je skup svrhovito povezane opreme za obavljanje tehnološkog ili drugog procesa kojemu je namijenjena građevina. 11. ŠTO JE ZAMJENSKA GRAĐEVINA? To je nova građevina izgrađena na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice, kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine. 12. ŠTO SE SMATRA ZGRADOM? Zgrada je zatvorena i natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari. 13. ŠTO SE SVE URAĈUNAVA U GRAĐEVINSKU BRUTO POVRŠINU ZGRADE DO 400 M2 I ZGRADE ZA OBAVLJANJE ISKLJUĈIVO POLJOPRIVREDNIH DJELATNOSTI ĈIJA GRAĐEVINSKA POVRŠINA NIJE VEĆE OD 600 M2? U tu površinu uračunavaju se i površine drugih građevina ako se grade na istoj građevnoj čestici.

41

14. TKO SU SUDIONICI U GRADNJI? Investitor, projektant, revident, izvođaĉ, nadzorni inţenjer.

investitor je pravna ili fizička osoba u čije ime se gradi građevina projektant je fizička osoba ovlaštena za projektiranje revident je fizička osoba ovlaštena za kontrolu projekta izvođaĉ je osoba koja gradi ili izvodi pojedine radove na građevini. Mora ispunjavati uvjete za obavljanje djelatnosti građenja. Izvođač imenuje inžinjera gradilišta koji kao odgovorna osoba vodi građenje.

nadzorni inţinjer je fizička osoba koja prema posebnom zakonu provodi u ime investitora stručni nadzor građenja. Nadzorni inžinjer ne može biti zaposlenik osobe koja je izvođač na istoj

građevini.

On

kontrolira

sve

živo.

A

način

otklanjanja

nedostataka,

odnosno

nepravilnosti građevine upisuje se u građevinski dnevnik. 15. NA

TEMELJU

KOJEG

AKTA

SE

MOŢE

PRISTUPITI

GRAĐEVINSKA POVRŠINA NIJE VEĆA OD 400M2?

GRAĐENJU

GRAĐEVINE

ĈIJA

Ako površina objekta nije veća od 400m2

bruto građevinske površine može se pristupiti građenju na temelju pravomoćnog rješenja o uvjetima građenja, a ako se građevine grade na osnovi uredbe Vlade potrebna je građevinska dozvola. Rješenje o uvjetima gradnje i građevinska dozvola su upravni akti. Građenji ostalih građevina može se pristupiti na temelju potvrđenog glavnog projekta. Jednostavne građevine i radove čijem se građenju može pristupiti bez akta kojim se odobrava građenje određuje ministar. 16. KOJU

DOKUMENTACIJU INVESTITOR PRILAŢE ZAHTJEVU ZA IZDAVANJE RJEŠENJA O

UVJETIMA GRAĐENJA? 1. Tri primjerka idejnog

projekta čija je situacija prikazana na odgovarajućoj posebnoj geodetskoj

podlozi. 2. Posebne uvjete tijela državne uprave nadležnog za poslove kulturnih dobara za građevinu koja se nalazi u naselju ili dijelu naselja koje je upisano u Registar kulturnih dobara. 3. Pisano izvješće i potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta ako je projekt izrađen prema stranim propisima. 4. Dokaz da ima pravo graditi na zemljištu od kojeg će se formirati građena čestica, odnosno na postojećoj građevini. 17. ŠTO SE SMATRA DOKAZOM DA INVESTITOR IMA PRAVO GRADITI? Izvadak iz zemljišne knjige iz kojeg je vidljivo da je investitor vlasnik ili nositelj prava građenja na građevnoj čestici Ugovor ili odluka nadležne državne vlasti

na temelju koje je investitor stekao pravo vlasništva,

pravo građenja ili pravo služnosti. Ugovor o ortakluku sklopljen s vlasnikom nekretnine, čiji je cilj zajedničko građenje Ugovor o koncesiji kojim se stječe pravo građena Pisana suglasnost vlasnika u slučaju rekonstrukcije

42

Pisana suglasnost fiducijarnog vlasnika 18. KOJU PROJEKTNU DOKUMENTACIJU INVESTITOR PRILAŢE ZAHTJEVU ZA IZDAVANJE POTVRDE GLAVNOG PROJEKTA? Tri primjerka glavnog projekta s uvezanom preslikom teksta konačne lokacijske dozvole Pisano izvješće o kontroli glavnog projekta, ako je kontrola potrebna Potvrdu o nostrifikaciji, ako je glavni projekt izrađen po stranim propisima Elaborate o geotehničkim i drugim istražnim radovima, te tehnološke, prometne i druge elaborate, ako su podaci iz tih elaborata poslužili za izradu glavnog projekta. Parcelacijski elaborat ovjeren od tijela nadležnog za državnu izmjeru i uz potvrdu nadležnog tijela koje je izdalo lokacijsku dozvolu Dokaz da ima pravo graditi na građevnoj čestici 19. KOJE TIJELO IZDAJE GRAĐEVINSKU DOZVOLU, A KOJE RJEŠENJE O UVJETIMA GRAĐENJA I POTVRDU GLAVNOG PROJEKTA? Potvrdu glavnog projekta i rješenje o uvjetima građenja izdaje tijelo lokalne i područne samouprave, a građevinsku dozvolu izdaje Ministarstvo (MZOPUG). 20. KOJI AKT TREBA ISHODITI U SLUĈAJU IZMJENE TIJEKOM GRADNJE GRAĐEVINE ZA KOJU SE IZDAJE RJEŠENJE O UVJETIMA GRAĐENJA? Treba ishoditi zmjenu i dopunu rješenja o uvjetima građenja. 21. KAD SE IZDAJE RJEŠENJE O IZVEDENOM STANJU? Za

građevine čija bruto građevinska

površina ne prelazi 400 m2 te za zgrade za obavljanje iskljuĉivo poljoprivrednih djelatnosti

čija

bruto površina ne prelazi 600m2. 22. ŠTO SE PRILAŢE ZAHTJEVU ZA IZDAVANJE RJEŠENJA O IZVEDENOM STANJU? Tri primjerka arhitektonskog snimka izvedenog stanja Dokaze o ispunjenom bitnom zahtjevu mehaničke otpornosti i stabilnosti u vrijeme građenja, izrađenim po osobama ovlaštenim za projektiranje Dokaz da ima pravo graditi na zemljištu od kojeg će se formirati građevinska čestica 23. ŠTO SE SMATRA IZGRAĐENOM GRAĐEVINOM ZA KOJU SE IZDAJE POTVRDA IZVEDENOG STANJA JER JE IZGRAĐENA BEZ POTVRDE GLAVNOG PROJEKTA? Smatra se de je izgrađena kad su joj dovršeni dijelovi bitni za ostvarivanje njezine namjene u mjeri prikladnoj za uporabu te građevine. 24. TKO PODNOSI ZAHTJEV ZA IZDAVANJE RJEŠENJA O IZVEDENOM STANJU I POTVRDE IZVEDENOG STANJA? Podnosi investitor ili vlasnik zgrade. 25. KAD SE MOŢE POĈETI KORISTITI ZGRADA ĈIJA GRAĐEVNA POVRŠINA NIJE VEĆA OD 400M2? Ako su joj dovršeni najmanje jedna etaža i krov te dijelovi prikladni za uporabu. Nakon što investitor nadležnom upravnom tijelu dostavi za tu zgradu završno izvješće nadzornog inžinjera.

43

26. TKO IZDAJE UPORABNU DOZVOLU? Izdaje Ministarstvo za izgrađenu građevinu ili nadležno upravno tijelo nakon što se tehničkim pregledom utvrdi da je građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom, odnosno glavnim projektom. 27. POD KOJIM UVJETIMA KATASTARSKI URED EVIDENTIRA GRAĐEVINU U KATASTARSKOM OPERATU? 1. ako je za tu građevinu izdana uporabna dozvola, odnosno potvrda glavnog projekta 2. završno izvješće nadzornog inţenjera za građevine za koje se izdaje rješenje o uvjetima građenja 3. rješenje o izvedenom stanju i potvrda izvedenog stanja 4. potvrda nadleţnog upravnog tijela da se za građevinu ne izdaje uporabna dozvola. 28. UPORABA I ODRŢAVANJE GRAĐEVINE – OBVEZE VLASNIKA? Vlasnik zgrade odgovoran je za njezino održavanje, tako da se tijekom njezinog trajanja očuvaju bitni zahtjevi za građevinu. 29. TKO ODRŢAVA GRAĐEVINU, PRATI STANJE GRAĐEVINE , VRŠI PREGLEDE I UTVRĐUJE POTREBU

ZA

OBAVLJANJE

POPRAVAKA

I

DRUGE

SLIĈNE

STRUĈNE

POSLOVE?

Vlasnik

građevine, odnosno osoba koja obavlja poslove upravljanja građevinom. 30. U KOJEM SLUĈAJU JE POTREBNO ISHODITI DOZVOLU ZA UKLANJANJE GRAĐEVINE? U svakom slučaju osim za građevine čija bruto površina nije veća od 400m2. 31. O ĈEMU SE MORA VODITI RAĈUNA PRILIKOM UKLANJANJA GRAĐEVINE?

Ne smije utjecati

na stabilnost okolnog zemljišta i građevina, niti ugroziti javni interes na drugi način, a i s građ. otpadom mora se postupati sukladno s odredbama Zakona. 32. KOJA DOKUMENTACIJA SE PRILAŢE ZAHTJEVU ZA IZDAVANJE DOZVOLE ZA UKLANJANJE GRAĐEVINE ILI NJEZINA DIJELA? Tri primjerka projekta uklanjanju građevine ili njezina dijela Dokaz o vlasništvu građevine Potvrde tijela ili osoba određenih zakonom ako se uklanjanjem može ugroziti javni interes 33. PO KOJOM ZAKONU ĆE SE DOVRŠITI POSTUPCI ZAPOĈETI PO ODREDBAMA ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU I ZAKONA O GARDNJI? Po odredbama Zakona o prostornom uređenju i Zakona o gradnji i propisa donesenih na osnovi tih zakona. 34. KOJI ZAKON ĆE SE PRIMIJENITI NA POSTUPAK IZDAVANJA LOKACIJSKE DOZVOLE ZA ZGRADE ĈIJA POVRŠINA NIJE VEĆA OD 400 M2? Zakon o prostornom uređenju i gradnji. 35. KOJI SE ZAKON PRIMJENJUJE NA POSTUPAK UPISA GRAĐEVINE U ZEMLJIŠNE KNJIGE ? U postupku upisa građevine u zemljišne knjige započetom do stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju i gradnji

(NN 76/07) primjenjuju se odredbe Zakona o gradnji ĉl. 141. Danom početka

postupka upisa građevine u zemljišne knjige smatra se datum dostave prijavnog lista nadležnom zk. sudu.

44

36. ŠTO SE SMATRA DANOM POĈETKA POSTUPKA UPISA GRAĐEVINE U ZEMLJIŠNE KNJIGE? Datum dostave prijavnog lista nadležnom zemljišnoknjižnom sudu. 37. NA TEMELJU KOJEG AKTA SE MOŢE PRISTUPITI GRAĐENJU GRAĐEVINE ZA KOJU JE IZDANA GRAĐEVINSKA DOZVOLA NA TEMELJU ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU, A NIJE PODNESEN ZAHTJEV ZA IZDAVANJE GRAĐEVINSKE DOZVOLE. Na temelju glavnog projekta kojeg je potvrdilo nadležno upravno tijelo prema ovom Zakonu. 38. ROK VAŢENJA NAĈELNE DOZVOLE IZDANE NA TEMELJU ZAKONA KOJI JE VAŢIO DO STUPANJA NA SNAGU ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU? Prestaje važiti danom stupanja na snagu ovog Zakona, a na temelju koje nisu u roku od 5 god. od dana njene pravomoćnosti podneseni zahtjevi za izdavanje građevinskih dozvola,prestaju važiti. 39. KAKAV DOKAZ PREDSTAVLJA PRAVOMOĆNO RJEŠENJE O ZADRŢAVANJU U PROSTORU OBJEKATA DONESENO NA TEMELJU ZAKONA O POSTUPANJU S OBJEKTIMA GRAĐENIM U POSTUPKU DONOŠENJA RJEŠENJA O IZVEDENOM STANJU? Da je postojeće stanje zgrade u skladu s prostornim planom, odnosno u postupku izdavanja potvrde izvedenog stanja smatra se pravomoćnom lokacijskom dozvolom. 40. KAKO SE DOKAZUJE DA JE GRAĐEVINA IZGRAĐENA PRIJE 15.02.1968.? Uvjerenje izdaje

katastarski ured, odnosno Središnji ured Drţavne geodetske uprave na temelju podataka kojim raspolaže (katastarski operat, katastarski plan, posjedovni list, Hrvatska osnovna karta, snimka iz zraka) koji se smatraju dokazom da je neka građevina izgrađena do 15. veljaĉe 1968. god.

PRAVILNIK O JEDNOSTAVNIM GRAĐEVINAMA I RADOVIMA 1.

KOJE SE GRAĐEVINE MOGU GRADITI BEZ AKTA KOJIM SE ODOBRAVA GRAĐENJE? Pomoćne građevine koje se grade na građevnoj čestici zgrade i to cisterne za vodu i septiĉke jame

zapremnine do 27 m3, podzemni ili nadzemni spremnici goriva zapremnine do 10m3, vrtne sjenice, nadstrešnice površine 15m2, bazeni tlocrtne površine do 24 m2 i dubine do 2m i solarni kolektori. Građevine protugradne obrane Objekt signalizacije Građevine za sigurnost zračnog prometa Dječja igrališta Reklamni panoi do 12 m2 Ograde građevinske visine do 1.6 m i potporni zid visine do 0,8m grobnice

45

spomenici 2.

KOJIM SE RADOVIMA MOŢE PRISTUPITI BEZ AKTA KOJIM SE ODOBRAVA GRAĐENJE  radovi na postojećoj građevini kojim se ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima  radovi na uređenju građevinske čestice kao što su gradnja staza i stazica, stuba i dr.  radovi na stubama, hodnicima i drugim prostorima na pristupima građevini  radovi koji su nužni za reguliranje vodotoka  pripremni radovi za potrebe građenja građevine kada se izvode unutar građ. čestice

ZAKON O ZAŠTITI I OĈUVANJU KULTURNIH DOBARA 2. ŠTO SVE MOŢE BITI NEPOKRETNO KULTURNO DOBRO? Grad, selo, naselje Građevina Elementi povijesne opreme naselja Arheološko nalazište Vrtovi, perivoji 3. VAŢENJE RJEŠENJA O PREVENTIVNOJ ZAŠTITI? Donosi nadležno tijelo prema mjestu gdje se nalazi kulturno dobro, rješenjem se utvrđuje predmet preventivne zaštite i rok na koji određuje, ali ne može biti dulji od 3 god. osim za arheološka i podvodna arh. nalazišta - ne dulji od 6 god.. 4. KOJIM TIJELIMA SE DOSTAVLJA RJEŠENJE KOJIM SE UTVRĐUJE SVOJSTVO NEPOKRETNOG KULTURNOG DOBRA? Rješenjem kojim se utvrđuje svojstvo nepokretnoga kulturnoga dobra obvezno se utvrđuju prostorne međe kulturnoga dobra koje se zaštićuje, a ispostavlja nadležnom katastru i sudu radi zabilježbe u zemljišne knjige. 5. TKO

PROVODI

POSTUPAK

VREDNOVANJA

KULTURNIH

DOBARA

OD

NACIONALNOG

ZNAĈENJA? Upisije se u posebni dio Registra, a postupak vrednovanja obavlja posebno stručno povjerenstvo od 5 ĉlanova koje imenuje ministar kulture iz reda istaknutih stručnjaka za kulturnu baštinu. 6. OD ĈEGA SE SASTOJI REGISTAR KULTURNIH DOBARA KOJI VODI MINISTARSTVO KULTURE? Sastoji se od tri liste i to: 1. Liste zaštićenih kulturnih dobara 2. Liste kulturnih dobara nacionalnog znaĉenja 3. Liste preventivno zaštićenih dobara.

46

7. UZ

ĈIJE

PRETHODNO

MIŠLJENJE

MINISTARSTVO

KULTURE

DONOSTI

RJEŠENJE

O

PRESTANKU SVOJSTVA KULTURNOG DOBRA? Na temelju mišljenja Ministarstva kulture, uz prethodno mišljenje Hrvatskog vijeća za kulturna dobra. 8. KOME SE OBAVEZNO DOSTAVLJA RJEŠENJE O PRESTANKU SVOJSTVA NEPOKRATNOG DOBRA? Nadležnom katastru i sudu radi brisanja zabilježbe u zemljišnim knjigama. 9. GDJE SE OBJAVLJAJU UPISI U REGISTAR KULTURNIH DOBARA RH, PROMJENE I BRISANJE IZ REGISTRA? U Narodnim novinama. 10. TKO MOŢE PROGLASITI ZAŠTIĆENIM DOBRA ZA KOJE PREMA ODREDBAMA ZAKONA O ZAŠTITI I OĈUVANJU KULTURNIH DOBARA NIJE UTVRĐENO DA JE POD ZAŠTITOM KAO KULTURNO DOBRO? Predstavničko tijelo županije, Grada Zagreba, grada i općina. 11. TKO POSTAJE VLASNIKOM KULTURNOG DOBRA KOJE NEMA VLASNIKA ILI SE ON NE MOŢE UTVRDITI ILI JE NEPOZNAT ILI KULTURNO DOBRO OSTANE BEZ VLASNIKA? Republika Hrvatska. 12. ĈIJE JE VLASNIŠTVO DOBRO ZA KOJE SE PREDMNIJEVA DA IMA SVOJSTVO KULTURNOGA DOBRA A NALAZI SE ILI NAĐE U ZEMLJI, MORU ILI VODI? Republike Hrvatske. 13. OBVEZE VLASNIKA KULTURNOG DOBRA? Postupati s kulturnim dobrom s dužnim poštovanjem , osobito ga čuvati i održavati Provoditi mjere zaštite O svim promjenama na dobru, oštećenju ili uništenju, krađi, najkasnije sljedećeg dana obavijestiti nadležno tijelo. Omogućiti dostupnost dobra javnosti 14. TKO PROVODI PROPISANE MJERE ZAŠTITE KULTURNIH DOBARA AKO IH VLASNIK NE PROVEDE NI NAKON OPOMENE OD NADLEŢNOG TIJELA? Nadležno tijelo na trošak vlasnika. 15. TKO SNOSI TROŠKOVE U SVEZI S OĈUVANJEM I ODRŢAVANJEM KULTURNOG DOBRA, TE PROVEDBOM MJERA TEHNIĈKE ZAŠTITE? Vlasnik kulturnog dobra. 16. KOJA JE OBVEZA PRODAVATELJA ODNOSNO POSREDNIKA U KUPOPRODAJI KULTURNOG DOBRA PREMA KUPCU U SLUĈAJU NJEGOVE PRODAJE? Dužan ga je najprije istodbno ponuditi RH, županije, Gradu Zagrebu, gradu ili općini, navodeći cijenu i druge uvjete. 17. KOJA JE OBVEZA VLASNIKA KOJI NAMJERAVA PRODATI KULTURNO DOBRO? Vlasnik kulturnog dobra kao i posrednik u kupoprodaji obvezan je kupcu dati do znanja da je predmet kupoprodaje kulturno dobro zaštićeno Zakonom, predočiti dokaz o vlasništvu kulturnog dobra i predočiti isprave o odricanju od prava prvokupa preme Zakonu. Kupac kulturnog dobra dužan je obavijestiti nadležno tijelo na području gdje se kupljeno kulturno dobro nalazi. 18. KOJE SU MOGUĆE POSLJEDICE AKO VLASNIK PRODA KULTURNO DOBRO PROTIVNO ODREDBAMA ZAKONA KOJE SE ODNOSE NA PRAVO PRVOKUPA? Može doći do poništenja

47

kupoprodajnog ugovora putem tuţbe u roku 90 dana od dana saznanja da je sklopljen ugovor o kupoprodaji, ali najkasnije u roku 5 god. od dana sklapanja ugovora.

ZAKON O ZAŠTITI PRIRODE 1. KOJE SU ZAŠTIĆENE PRIRODNE VRIJEDNOSTI PREMA ZAKONU O ZAŠTITI PRIRODE? Zaštićena područja (strogi rezervat, nacionalni park, park prirode, park šuma...) Zaštićena svojta (strogo zaštićena divlja svojta, zaštićena zavičajna svojta) Zaštićeni minerali, sirovine, fosili 2. KOJIM

PROPISIMA

SE

ODREĐUJU

ZAHVATI

ZA

KOJE

JE

OBVEZNA

OCJENA

PRIHVATLJIVOSTI ZA PRIRODU? Propisuje ministar pravilnikom uz prethodnu suglasnost čelnika središnjeg tijela državne uprave za poslove okoliša. 3. TKO DONOSI RJEŠENJE O DOPUŠTENJU ZAHVATA U PRIRODU ILI RJEŠENJE O ODBIJANJU ZAHTJEVA ZA IZVOĐENJE ZAHVATA U PRIRODI? Ministarstvo nadležno za zaštitu u području nacionalnog parka,rezervata, parka prirode, a upravno tijelo županije,odnosno grada nadležno za poslove zaštite prirode na području regionalnog parka, park-šume itd. 4. TKO IZDAJE DOPUŠTENJE ZA PROVOĐENJE PLANIRANOG ZAHVATA U PRIRODU ZBOG JAVNOG INTERESA AKO PLANIRANI ZAHVAT NIJE PRIHVATLJIV ZA PRIRODU I POD KOJIM UVJETIMA? Za te zahvate potrebna je procjena utjecaja na okoliš. Zahvate za koje je obvezna ta procjena, sadržaj, rok i način utvrđivanja ocjene prihvatljivosti zahvata za prirodu i način izračuna jamčevine za uklanjanje mogiućih posljedica ministar će propisati Pravilnikom uz prethodnu suglasnost čelnika državne uprave za zaštitu okoliša. 5. U KOJEM SLUĈAJU MINISTARSTVO KULTURE UTVRĐUJE POSEBNE UVJETE ZAŠTITE PRIRODE U POSTUPKU IZDAVANJA LOKACIJSKE DOZVOLE?

Za građevine od važnosti za RH.

6. U KOJEM SLUĈAJU URED DRŢAVNE UPRAVE U ŢUPANIJI ODNOSNO UPRAVNO TIJELO GRADA ZAGREBA UTVRĐUJE POSEBNE UVJETE ZAŠTITE PRIRODE U POSTUPKU IZDAVANJA LOKACIJSKE DOZVOLE? U slučaju zahvata na području regionalnog parka, značajnog krajobraza, park–šume, spomenika parkovne arhitekture te izvan granica građevinskog područja.

48