Pitanja I Odgovori Za Obradu Rezanjem-I Kolokvij

 

Pitanja i odgovori za obradu rezanjemI kolokvij 

1.Sta proucava tehnologija obrade?

2.Skicirati i objasniti koso i ortogonalno rezanje? Pri prodiranju reznog klina alata (1) u materijal predmeta obrade (2) mogu se pojaviti dva slučaja (principa) rezanja: ortogonalno ortogonalno i  i koso rezanje. rezanje. Ortogonalno rezanje nastaje rezanje nastaje u slučajevima kada je glavna rezna ivica alata (glavno sječivo) normalna na pravac kretanja alata ili predmeta obrade (pravac relativnog kretanja). Kod kosog rezanja pravac rezanja pravac kretanja alata ili predmeta obrade i glavnog sječiva zaklapaju ugao različit od 9!.

3.Sta ravan je smicanja i cime je odredjena? "avan u kojoj su naprezanja na smicanje maksimalna naziva se ravan smicanja, a njen polo#aj je odre$en uglom odre$en  uglom smicanja F. %e&em uglu smicanja odgovara manja debljina strugotine.

.Skiciraj ravan i ugao smicanja?

 

!.Sta je zona smicanja? ' stvarnosti proces deormisanja sr ne odvija u jednoj ravni (ravni smicanja) ve& u jednom sloju materijala oko te ravni koji se naziva zona smicanja ili smicanja ili zona deformisanja (zona rezanja).

".#acrtati $aze nastajanja strugotine....

%.&rste i oblici strugotina.... strugotina....

'.#a sta uticu naslage na grudnoj povrsini reznog klina?

 

'tiče na proces na proces nastanka strugotine( oblik i veli)inu zone rezanja(

geometriju i postojanost alata( habanje alata( kvalitet obrade( sile i snagu rezanja( stabilnost procesa rezanja.

*. +ta je ,1( ,2 i ,3?

1.e/lorov izraz za glavnu silu rezanja0

 F 1 9,81 C k  a  s [ N ] =

⋅ 

 

⋅

 x1

⋅

y1

11. azlike prinudne i sopstvene oscilacije vibracije0

Prinudne oscilacije su izazvane dejstvom spoljasnjeg uticaja* usled neuravnote#enosti neuravno te#enosti obrtni+ dijelova ma,ine ili predmeta obrade (nekada (nekada i obrtni+ alata) periodičnog oscilatornog kretanja elemenata ma,ine (alata predmeta obrade) dok Sopstvene (samoizazvane) oscilacije se maniestuje uočljivim vibracijama elemenata te+nolo,kog sistema i pojavom buke.

12.4ednacina toplotnog bilansa je odredjena jednacinom0 Q=Q1+Q2+Q+Q! = "1+"2+"+"!+"#

13.5enerisana 13.5enerisan a toplota 6 je rezultat pojave  toplotna izvora u zonama0

 

Q1 - primarna zona deformisanja, Q2 - kontakta grudne površine reznog klina alata i strugotine širine, Q3 - kontakta leđne površine reznog klina alata i orađene površine i Q! - zona elasti"ni# deformacija$ %ajve&i izvori Q1 i Q2$

1. 5enerisana toplota 6 se odvodi preko ! toplotnih ponora0

'1 - strugotina, '2 - rezni alat, '3 - predmet orade, '! - okolina (*) i '+ - površinski slojevi alata$ %ajve&i ponor je strugotina '1$

1!.#abrojati i de7nisati temperature rezanja? emperatura brzine rezanja -1  je je posljedica loma loma materijala materijala  na mjestu mjestu pojave pukotine

emperatura otpora rezanja -2 nastaje u korenu strugotine u ravni smicanja emperatur emperatura a kontakta -3  je je temperatura temperatura kontakta kontakta strugotine i grudne grudne povr,ine klina alata. temperatura kontakta predm. obr. i alata. emperatur emperatura a kontakta - je temperatura Srednja temperatura rezanja -sr je temperatura temperatura zone rezanja. rezanja.

 

1". 5ubitak rezne sposobnosti alata je rezultat0 * plasti"nog deformisanja deformisanja reznog reznog vr#a alata, alata, * krzanja, odlamanja ili razaranja reznog klina alata i * #aanja reznog klina alata. alata.

1%. ri osnovna oblika habanja reznih elemenata alata su0 * #aanje isklju"ivo po grudnoj povr8ini reznog klina alata u vidu kratera ( ez *) *)  #aanje isklju"ivo po le9noj povr8ini reznog klina alata u vidu pojasa #aanja,  *op8ti oblik habanja (po leđnoj i grudnoj površini) - orada krti# materijala$ -

1'. :snovni zadaci( mehanizmi dejstva i uloga time i karakteristik karakteristike e S;P su0 * sposonost hla9enja - toplotna provodljivost, provodljivost, * sposonost podmaziva  podmazivanja nja - sposonost smanjenja trenja i  za8titna sposobnost  sposobnost   - spre"avanje neeljeni# pojava u procesu orade$ - mogue+anička čvrsto&a i #ilavost  Eobra te+nolo,ka svojstva

•

 Eobra prokaljivost  =oplinska  =oplinska v vodljivost odljivost  =e+nologičnost materijala  Fkonomski pokazatelji (cijena => D ;< D ugljenični č.) . •

•

2.=e7nisi-kotiraj grudni ugao u slucaju kada je vrh noza postavljen iznad centra obrtanja radnog komada?