Pitanja i Odgovori TCT 2011
November 13, 2016 | Author: Deni Gadaric | Category: N/A
Short Description
Download Pitanja i Odgovori TCT 2011...
Description
2011
FAKULTET ZA SAOBRAĆAJ I KOMUNIKACIJE UNIVERZITETA U SARAJEVU TESTOVI ZA POLAGANJE ISPITA IZ PREDMETA TEHNOLOGIJA CESTOVNOG TRANSPORTA
Prof.dr Osman Lindov, dipl.inž.saobr. Asis. Samir Džaferović, dipl.inž.saobr.
O.L.
Fakultet za saobraćaj i komunikacije
Izdavač: Fakultet za saobraćaj i komunikacije Recenzenti: Lektor: Naslovna strana:
Štampa:
Tiraž: -----
CIP
Odluka Senata o univerzitetskom izdanju
2
Fakultet za saobraćaj i komunikacije
PREDGOVOR
Nastavnim planom i programom Fakulteta za saobraćaj i komunikacije Univerziteta u Sarajevu izučava se disciplina Tehnologija cestovnog transporta. Namjera testova za polaganje ispita iz tehnologije cestovnog transporta je da bude jedan od izvora znanja studentima iz tehničko-tehnološkog i organizaciono-ekonomskog segmenta za izučavanje discipline tehnologije cestovnog transporta.
Testovi za polaganje ispita tehnologije cestovnog transporta sastavljeni su od ispitnih pitanja i zadataka za studente usmjerenja cestovni saobraćaj na Fakultetu za saobraćaj i komunikacije Univerziteta u Sarajevu. Ispitna pitanja su sistematizovana po predavanjima, kao i zadaci prema vježbama. Namjera autora je da testovima za polaganje ispita umanji nedostatak ove vrste literature i olakša studentima pripremu i polaganje ispita.
3
Fakultet za saobraćaj i komunikacije
SADRŽAJ Opća pitanja iz tehnologije cestovnog transporta Pitanja iz zakona u međunarodnom i međuentitetskom cestovnom prijevozu Pitanja o poznavanju izračunavanja pojedinih veličina iz tehnologije cestovnog transporta Osnovni zadaci iz tehnologije cestovnog transporta Inženjerski zadaci iz tehnologije cestovnog transporta
4
Fakultet za saobraćaj i komunikacije
OPĆA PITANJA IZ TEHNOLOGIJE CESTOVNOG TRANSPORTA
5
Fakultet za saobraćaj i komunikacije
Uvod u opća pitanja iz tehnologije cestovnog transporta
Opća pitanja iz predmeta Tehnologija cestovnog transporta definisana su prema predavanjima i vježbama, koja se izvode u skladu s nastavnim planom i programom na Fakultetu za saobraćaj i komunikacije Univerziteta u Sarajevu. Pitanja su tako sistematizovana da hronološki prate izvođenje nastave i vježbi iz predmeta Tehnologija cestovnog transporta. Opća pitanja omogućavaju studentima lakše praćenje nastave kao i vježbi iz navedenog pradmeta. Takođe, omogućava studentima lakše polaganje kako pismenog tako i usmenog dijela ispita iz predmeta Tehnologija cestovnog transporta .
6
Fakultet za saobraćaj i komunikacije
1.
Definisati pojam saobraćaja? 1. saobraćaj predstavlja organizovano i uređeno premještanje, prevoženje i kretanje ljudi, materijalnih i drugih dobara, usluga i informacija uz korištenje raznovrsnih saobraćajnih sredstava ili drugih medija i saobraćajnih puteva na određenom području 2. saobraćaj predstavlja premještanje ljudi i tereta sa mjesta na mjesto, kao i prenos informacija i energije sa jednog mjesta na drugo 3. saobraćaj predstavlja dinamički sistem koji ima strukturu, elemente i vezu između elemenata, ima svoje podsisteme, hijerarhiju, okruženje i dinamiku
2.
Definisati pojam transporta? 1. transport predstavlja premještanje ljudi i tereta sa mjesta na mjesto, kao i prenos informacija i energije sa jednog mjesta na drugo. Kao rezultat transportovanja i premještanja, stvara se nova dodatna vrijednost koja se realizira na mjestu opredjeljenja 2. transport predstavlja premještanje tereta sa mjesta na mjesto, kao i prenos informacija i energije sa jednog mjesta na drugo 3. transport predstavlja premještanje ljudi i tereta sa mjesta na mjesto, kao i prenos informacija i energije sa jednog mjesta na drugo
3.
Definisati elemente saobraćajnog sistema? 1. saobraćajni putevi i sredstva, vozna i plovna sredstva, uređaji za manipulisanje, signalno-sigurnosna oprema i uređaji, pravna regulativa, kadrovi sa odgovarajućim znanjem i iskustvom, škole, fakulteti, naučne institucije, te ministarstva i organi uprave 2. vozna i plovna sredstva, škole, fakulteti, naučne institucije, te ministarstva i organi uprave, kadrovi sa odgovarajućim znanjem i iskustvom 3. uređaji za manipulisanje, škole, fakulteti, naučne institucije, te ministarstva i organi uprave, signalno-sigurnosna oprema i uređaji
4.
Koji su vidovi saobraćaja? 1. kopneni saobraćaj, vodni saobraćaj, zrakoplovni saobraćaj 2. vodni saobraćaj, cestovni saobraćaj, zračni saobraćaj,PT saobraćaj 3. vodni saobraćaj, cestovni saobraćaj, zračni saobraćaj
5.
Definisati kopneni saobraćaj? 1. kopneni saobraćaj predstavlja uređeno kretanje ljudi i dobara uz korištenje uređenog kopnenog dijela zemlje sa elementima kopnene saobraćajne infrastrukture 2. kopneni saobraćaj predstavlja organizovano kretanje ljudi i dobara uz korištenje uređenog kopnenog dijela zemlje sa elementima kopnene saobraćajne infrastrukture kopneni saobraćaj predstavlja organizovano i uređeno kretanje ljudi i 3. dobara uz korištenje uređenog kopnenog dijela zemlje sa elementima kopnene saobraćajne infrastrukture
6.
Navesti približnu dužinu cestovne mreže u BiH? 1. oko 22759 (km) 2. oko 22779 (km) 3. oko 22769 (km) 7
Fakultet za saobraćaj i komunikacije
7.
Koliko aerodroma se nalazi na teritoriji BiH? 1. 4 2. 5 3. 3
8.
Definisati elemente tehnologije cestovnog saobraćaja? 1. okolina, tehnologija saobraćaja, transportni uređaji, infrastruktura 2. okolina, tehnologija saobraćaja, transportni supstrat, transportni uređaji, infrastruktura 3. okolina, transportni supstrat, transportni uređaji, infrastruktura, proizvodnja,potrošnja okolina, transportni supstrat, transportni uređaji, infrastruktura, 4. proizvodnja
9.
Definisati tehnologiju? 1. tehnologija je nauka koja proučava materijalne strukture proizvodnog ili nekog drugog sistema 2. tehnologija saobraćaja je nauka koja definiše postupke saobraćajne proizvodnje 3. tehnologija je opštetehnička disciplina utemeljena na proučavanju aspekte primjene nauke, tehnike i organizacije u rješavanju proizvodnih i drugih problema
10.
Definisati tehnologiju? 1. tehnologija je nauka koja proučava strukturu saobraćajne infrastrukutre kao i vozila 2. tehnologija saobraćaja je nauka koja proučava načine i postupke saobraćajne proizvodnje 3. tehnologija je opštetehnička disciplina utemeljena na ekonomskim načelima, kao i tehnike i organizacije u rješavanju proizvodnih i drugih problema
11.
Šta uslovljava tehnologiju cestovnog saobraćaja? 1. potrošnja, tehnika, transportni uređaj, infrastruktura 2. potrošnja, rekreacija, tehnika, transportni uređaj, infrastruktura 3. potrošnja, rekreacija, transportni uređaj, infrastruktura
12.
Na koje načine se može izvršiti podjela cestovnog saobraćaja? 1. prema teritorijalnom dometu 2. za opšte i sopstvene potrebe 3. prema namjeni 4. prema načinu organizacije 5. po potrebi
13.
Na koje načine se može izvršiti podjela unutrašnjeg cestovnog saobraćaja? 1. gradski cestovni 2. prigradski cestovni 3. međugradski cestovni 4. međunarodni cestovni 8
Fakultet za saobraćaj i komunikacije
14.
Na koje načine se može izvršiti podjela međunarodnog cestovnog saobraćaja? 1. unutrašnji cestovni 2. pogranični cestovni 3. tranzitni cestovni 4. međuteritorijalni cestovni
15.
Na koje načine se može izvršiti podjela cestovnog saobraćaja? 1. tranzitni cestovni transport 2. cestovni transport za opšte potrebe 3. cestovni transport za vlastite potrebe 4. cestovni transport prema teritorijalnom domenu 5. cestovni transport prema osnovnoj namjeni 6. cestovni transport prema načinu organizacije 7. međunarodni cestovni transport
16.
Na koje načine se može izvršiti podjela cestovnog saobraćaja prema osnovnoj namjeni? 1. za prevoz putnika 2. za prevoz tereta 3. za gradski prevoz 4. za prigradski prevoz 5. za međudržavni prevoz
17.
Na koje načine može biti organizovan linijski prijevoz? 1. stalan, po potrebi, sezonski 2. stalan, sezonski 3. sezonski
18.
Na koje su načine prema konstruktivnoj šemi autobusi podijeljeni? 1. autobus, zglobni autobus, vučni voz 2. autobus, zglobni autobus 3. autobus, zglobni autobus, autobus i prikolica
19.
Na koje su načine prema namjeni autobusi podijeljeni? 1. gradski, prigradski, turistički 2. prigradski, međugradski, gradski 3. međugradski, turistički 4. turistički, školski 5. školski, autobusi opšte namjene
20.
U koliko su klasa prema klasifikaciji radne zapremine motora putnički automobili razvrstani? 1. pet klasa 2. tri klase 3. četiri klase
21.
Navesti jednu od zapremina motora? 1. od 900-1300 cm3 2. od 1300-1500 cm3 3. od 500-900 cm3 9
Fakultet za saobraćaj i komunikacije
22.
Definisati osnovne elemente tehnologije? 1. okolina 2. tehnologija saobraćaja 3. tehnologija cestovnog saobraćaja 4. transportni supstrat 5. transportni uređaji 6. infrastruktura Definisati osnovne elemente tehnologije cestovnog saobraćaja? 1. tehnologija cestovnog saobraćaja 2. supstrat 3. prijevozna i manipulativna sredstva 4. infrastruktura 5. transportni uređaji 6. informacijski sistemi 7. sistem društveno-ekonomskih odnosa
10
Fakultet za saobraćaj i komunikacije
PITANJA IZ ZAKONA U MEĐUNARODNOM I MEĐUENTITETSKOM CESTOVNOM PRIJEVOZU
11
Fakultet za saobraćaj i komunikacije
Uvod u pitanja iz Zakona u međunarodnom i međuentitetskom cestovnom prijevozu “cjenovnik“ je dokument, izdat od strane prijevoznika, kojim se utvrđuju cijene usluga prijevoza i ostale usluge prijevoznika; “domaće vozilo“ je motorno ili priključno vozilo registrirano u Bosni i Hercegovini; “domaći prijevoznik“ je pravna ili fizička osoba sa sjedištem odnosno prebivalištem na teritoriji Bosne i Hercegovine; “dozvola“ je dokument, izdat od strane nadležnog organa predviđenog ovim zakonom ili međunarodnim ugovorom, na osnovu koga se prijevozniku dozvoljava obavljanje međunarodnog prijevoza; “kabotaža“ je prijevoz putnika ili roba između pojedinih mjesta na teritoriji Bosne i Hercegovine; “javniprijevoz“je prijevoz koji je uz jednake uvjete dostupan svim korisnicima prijevoznih usluga a obavlja se kao linijski ili kao vanlinijski prijevoz u cestovnom prometu; “karta za prijevoz“ je dokument, izdat od strane prijevoznika korisniku prijevoza, kojim se potvrđuje da je korisnik prijevoza platio prijevozniku odgovarajući iznos za uslugu prijevoza i time stekao pravo na korištenje prijevoza; “licenca“ je odobrenje za obavljanje međunarodnog ili međuentitetskog cestovnog prijevoza putnika ili roba; “linija“ je relacija ili skup relacija odvijanja prijevoza u cestovnom prometu, od početne do završne stanice, odnosno stajališta, na kojoj se prevoze putnici ili roba po registrovanom i objavljenom redu vožnje sa jednim ili više polazaka; “linijskiprijevoz“ je prijevoz putnika ili roba koji se obavlja na određenim linijama po unaprijed utvrđenoj skici puta, redu vožnje, utvrđenoj i objavljenoj cijeni i drugim uvjetima prijevoza; “međunarodni prijevoz“ je svaki cestovni prijevoz koji obuhvata prelaženje najmanje jedne državne granice; “međunarodni linijski prijevoz“ je redovni prijevoz putnika ili roba na međunarodnoj liniji, sa ili bez usputnog ulaska ili izlaska putnika odnosno ukrcavanja ili iskrcavanja roba; “međunarodni vanlinijski prijevoz“ je povremeni međunarodni prijevoz putnika ili roba za koje se relacija i drugi uvjeti utvrđuju posebno za svaki prijevoz; “međunarodni ugovor“ je svaki međunarodni multilateralni ili bilateralni sporazum, protokol, odnosno razmjena nota, kojima se uređuje međunarodni prijevoz, a koji obavezuju Bosnu i Hercegovinu; “međuentitetski prijevoz“ je svaki cestovni prijevoz između entiteta Bosne i Hercegovine, kao i prijevoz između entiteta Bosne i Hercegovine i Distrikta Brčko; “međuentitetski linijski prijevoz“ je redovni prijevoz putnika ili roba na međuentitetskoj liniji, sa ili bez usputnog ulaska ili izlaska putnika odnosno ukrcavanja ili iskrcavanja roba; “međuentitetski vanlinijski prijevoz“ je povremeni međuentitetski prijevoz putnika ili roba za koje se relacija i drugi uvjeti utvrđuju posebno za svaki prijevoz;
12
Fakultet za saobraćaj i komunikacije “prijevoz iz, odnosno za treće zemlje“ je prijevoz putnika ili roba koji obavlja prijevoznik koji nema sjedište odnosno prebivalište u zemlji u kojoj započinje, odnosno završava prijevoz;“ “prijevoznik“ u međunarodnom prijevozu je pravna ili fizička osoba registrovana za međunarodni prijevoz putnika i roba; “prijevoznik“ u međuentitetskom prijevozu znači pravnu ili fizičku osobu koja obavlja međuentitetski prijevoz putnika ili roba; “putnik“ je osoba koja se prevozi, osim vozača i članova posade vozila; “red vožnje“ je akt kojim se utvrđuje naziv prijevoznika, vrsta prijevoza, relacija na kojoj se obavlja linijski prijevoz, redoslijed stanica i njihova udaljenost od početne stanice, vrijeme polaska i dolaska za svaku stanicu, period održavanja linije, učestalost održavanja linije i rok važenja reda vožnje; “relacija“ je dio linije kojim saobraćaju vozila u prijevozu putnika i roba između dva mjesta na kojima se vrši ulazak i izlazak putnika, odnosno utovar ili istovar roba; “roba“ je zajednički naziv za stvari koje se prevoze teretnim motornim vozilom ili skupom vozila; “skica puta“ je grafički prikaz linije; “autobusna stanica“ je objekt namijenjen prijemu i otpremi autobusa, prihvat, zadržavanje i otpremu putnika, prodaju karata, davanje informacija i drugih usluga; “strani prijevoznik“ je prijevoznik sa sjedištem odnosno prebivalištem u inozemstvu koji obavlja međunarodni prijevoz; “strano vozilo“ je motorno ili priključno vozilo registrirano u inozemstvu; “taksa“ je propisan iznos naknade za određenu uslugu; “tranzit“ je međunarodni prijevoz putnika ili roba preko teritorije Bosne i Hercegovine, bez ulaska ili izlaska putnika, ukrcavanja ili iskrcavanja roba; “vangabaritni prijevoz“ je prijevoz kod kojeg vozilo sa ukrcanim teretom premašuje propisane limite u pogledu težine ili dimenzija ili osovinskog opterećenja vozila; “vozač“ je osoba kvalificirana za upravljanje vozilom;
“vozilo“ je motorno ili priključno vozilo kojim se obavlja cestovni prijevoz.
23.
Definisati liniju prijevoza putnika ili roba u cestovnom saobraćaju? 1. “linija“ je relacija odvijanja prijevoza u cestovnom prometu, od početne do završne stanice, odnosno stajališta, na kojoj se prevoze putnici ili roba po registrovanom i objavljenom redu vožnje sa jednim ili više polazaka 2. “linija“ je relacija ili skup relacija odvijanja prijevoza u cestovnom prometu, od početne do završne stanice, odnosno stajališta, na kojoj se prevoze putnici ili roba po registrovanom i objavljenom redu vožnje sa jednim polaskom 3. “linija“ je relacija ili skup relacija odvijanja prijevoza u cestovnom prometu, 13
Fakultet za saobraćaj i komunikacije
od početne do završne stanice, odnosno stajališta, na kojoj se prevoze putnici ili roba po registrovanom i objavljenom redu vožnje sa jednim ili više polazaka 4. “linija“ je relacija odvijanja prijevoza u cestovnom prometu, od početne do završne stanice, odnosno stajališta, na kojoj se prevoze putnici ili roba po registrovanom i objavljenom redu vožnje sa jednim polaskom
24.
Definisati linijski prijevoz putnika i roba u cestovnom saobraćaju? 1. “linijskiprijevoz“ je prijevoz putnika ili roba koji se obavlja na određenim linijama po unaprijed utvrđenoj skici puta, redu vožnje, utvrđenoj i objavljenoj cijeni i drugim uvjetima prijevoza 2. “linijskiprijevoz“ je prijevoz putnika ili roba koji se obavlja na određenim linijama po itinereru, redu vožnje, utvrđenoj i objavljenoj cijeni i drugim uvjetima prijevoza 3. “linijskiprijevoz“ je prijevoz putnika ili roba koji se obavlja na određenim linijama po unaprijed utvrđenoj skici puta, redu vožnje, utvrđenoj i objavljenoj cijeni
25.
Definisati međunarodni cestovni prijevoz? 1. “međunarodni prijevoz“ je svaki cestovni prijevoz koji obuhvata prelaženje najmanje jedne državne granice 2. “međunarodni prijevoz“ je svaki cestovni prijevoz koji obuhvata prelaženje jedne državne granice 3. “međunarodni prijevoz“ je cestovni prijevoz koji obuhvata prelaženje najmanje jedne državne granice
26.
Definisati međunarodni linijski prijevoz? 1. “međunarodni linijski prijevoz“ je prijevoz putnika ili roba na međunarodnoj liniji, sa ili bez usputnog ulaska ili izlaska putnika odnosno ukrcavanja ili iskrcavanja roba 2. “međunarodni linijski prijevoz“ je redovni prijevoz putnika ili roba na međunarodnoj liniji, sa ili bez usputnog ulaska ili izlaska putnika odnosno ukrcavanja ili iskrcavanja roba 3. “međunarodni linijski prijevoz“ je redovni prijevoz putnika ili roba na međunarodnoj liniji, bez usputnog ulaska ili izlaska putnika odnosno ukrcavanja ili iskrcavanja roba
27.
Definisati međunarodni vanlinijski prijevoz? 1. “međunarodni vanlinijski prijevoz“ je međunarodni prijevoz putnika ili roba za koje se relacija i drugi uvjeti utvrđuju posebno za svaki prijevoz 2. “međunarodni vanlinijski prijevoz“ je povremeni međunarodni prijevoz putnika ili roba za koje se relacija i drugi uvjeti utvrđuju posebno za svaki prijevoz 3. “međunarodni vanlinijski prijevoz“ je povremeni međunarodni prijevoz putnika ili roba za koje se relacija i drugi uvjeti jedinstveni za svaki prijevoz
28.
Definisati međuentitetski prijevoz? 1. “međuentitetski prijevoz“ je svaki cestovni prijevoz između entiteta Bosne i Hercegovine 2. “međuentitetski prijevoz“ je svaki cestovni prijevoz između entiteta Bosne i Hercegovine, kao i prijevoz između entiteta Bosne i Hercegovine ali ne i 14
Fakultet za saobraćaj i komunikacije
3.
Distrikta Brčko “međuentitetski prijevoz“ je svaki cestovni prijevoz između entiteta Bosne i Hercegovine, kao i prijevoz između entiteta Bosne i Hercegovine i Distrikta Brčko
29.
Definisati međuentitetski linijski prijevoz? 1. “međuentitetski linijski prijevoz“ je redovni prijevoz putnika ili roba na međuentitetskoj liniji, sa ili bez usputnog ulaska ili izlaska putnika odnosno ukrcavanja ili iskrcavanja roba 2. “međuentitetski linijski prijevoz“ je prijevoz putnika ili roba na međuentitetskoj liniji, sa ili bez usputnog ulaska ili izlaska putnika odnosno ukrcavanja ili iskrcavanja roba 3. “međuentitetski linijski prijevoz“ je prijevoz putnika ili roba na međuentitetskoj liniji, sa usputnim ulaskom ili izlaskom putnika odnosno ukrcavanja ili iskrcavanja roba
30.
Definisati međuentitetski vanlinijski prijevoz? 1. “međuentitetski vanlinijski prijevoz“ je međuentitetski prijevoz putnika ili roba za koje se relacija i drugi uvjeti utvrđuju posebno za svaki prijevoz 2. “međuentitetski vanlinijski prijevoz“ je međuentitetski prijevoz putnika ili roba za koje se relacija i drugi uvjeti jedinstveni za svaki prijevoz 3. “međuentitetski vanlinijski prijevoz“ je povremeni međuentitetski prijevoz putnika ili roba za koje se relacija i drugi uvjeti utvrđuju posebno za svaki prijevoz
31.
Definisati prijevoz za treće zemlje? 1. “prijevoz iz, odnosno za treće zemlje“ je prijevoz putnika ili roba koji obavlja prijevoznik koji nema sjedište odnosno prebivalište u zemlji u kojoj započinje, odnosno završava prijevoz“ 2. “prijevoz iz, odnosno za treće zemlje“ je prijevoz putnika ili roba koji obavlja prijevoznik koji ima sjedište odnosno prebivalište u zemlji u kojoj započinje, odnosno završava prijevoz“ 3. “prijevoz iz, odnosno za treće zemlje“ je prijevoz putnika ili roba koji obavlja prijevoznik koji nema sjedište odnosno prebivalište u zemlji u kojoj započinje prijevoz
32.
Definisati pojam putnika? 1. “putnik“ je osoba koja se prevozi, kao i vozač vozila 2. “putnik“ je osoba koja se prevozi, kao i vozač i članovi posade vozila 3. “putnik“ je osoba koja se prevozi, osim vozača i članova posade vozila
33.
Definisati red vožnje? 1. “red vožnje“ je akt kojim se utvrđuje vrsta prijevoza, relacija na kojoj se obavlja linijski prijevoz, redoslijed stanica i njihova udaljenost od početne stanice, vrijeme polaska i dolaska za svaku stanicu, period održavanja linije, učestalost održavanja linije i rok važenja reda vožnje 2. “red vožnje“ je akt kojim se utvrđuje naziv prijevoznika, vrsta prijevoza, relacija na kojoj se obavlja linijski prijevoz, redoslijed stanica i njihova udaljenost od početne stanice, vrijeme polaska i dolaska za svaku stanicu, period održavanja linije, učestalost održavanja linije i rok važenja reda vožnje 15
Fakultet za saobraćaj i komunikacije
3.
“red vožnje“ je akt kojim se utvrđuje vrsta prijevoza, relacija na kojoj se obavlja linijski prijevoz, redoslijed stanica i njihova udaljenost od početne stanice, vrijeme polaska i dolaska za svaku stanicu, učestalost održavanja linije i rok važenja reda vožnje
34.
Definisati relaciju prijevoza? 1. “relacija“ je dio linije kojim saobraćaju vozila u prijevozu putnika i roba između dva mjesta na kojima se vrši ulazak i izlazak putnika, odnosno utovar ili istovar roba 2. “relacija“ je linija kojim saobraćaju vozila u prijevozu putnika i roba između dva mjesta na kojima se vrši ulazak i izlazak putnika, odnosno utovar ili istovar roba 3. “relacija“ je dio linije kojim saobraćaju vozila u prijevozu putnika i roba između dva ili više mjesta na kojima se vrši ulazak i izlazak putnika, odnosno utovar ili istovar roba
35.
Definisati autobusnu stanicu? 1. “autobusna stanica“ je objekt namijenjen prijemu i otpremi autobusa, prihvat, zadržavanje i otpremu putnika, prodaju karata, i drugih usluga 2. “autobusna stanica“ je objekt namijenjen prijemu i otpremi autobusa, zadržavanje i otpremu putnika, prodaju karata, davanje informacija i drugih usluga 3. “autobusna stanica“ je objekt namijenjen prijemu i otpremi autobusa, prihvat, zadržavanje i otpremu putnika, prodaju karata, davanje informacija i drugih usluga
36.
Definisati tranzitni prijevoz? 1. “tranzit“ je međunarodni prijevoz putnika ili roba preko teritorije Bosne i Hercegovine, sa ulaskom ili izlaskom putnika, ukrcavanja ili iskrcavanja roba 2. “tranzit“ je međunarodni prijevoz putnika ili roba preko teritorije Bosne i Hercegovine, bez ulaska ili izlaska putnika, ukrcavanja ili iskrcavanja roba 3. “tranzit“ je međunarodni prijevoz putnika ili roba preko teritorije Bosne i Hercegovine, bez ulaska ali sa izlaskom putnika
37.
Definisati naizmjenični prijevoz? 1. “naizmjenični prijevoz“ kod kojeg se nizom polaznih i povratnih vožnji prethodno formirane grupe putnika prevoze s istog polaznog mjesta na drugo odredišno mjesto. Svaka skupina koja je obavila putovanje u polasku, vratit će se u polazno mjesto kasnijom vožnjom istog prijevoznika 2. “naizmjenični prijevoz“ kod kojeg se nizom polaznih i povratnih vožnji prethodno formirane grupe putnika prevoze s istog polaznog mjesta na isto odredišno mjesto. Svaka skupina koja je obavila putovanje u polasku, vratit će se u polazno mjesto kasnijom vožnjom drugog prijevoznika 3. “naizmjenični prijevoz“ kod kojeg se nizom polaznih i povratnih vožnji prethodno formirane grupe putnika prevoze s istog polaznog mjesta na isto odredišno mjesto. Svaka skupina koja je obavila putovanje u polasku, vratit će se u polazno mjesto kasnijom vožnjom istog prijevoznika
38.
Na koji se način kod naizmjeničnog prijevoza putnici prevoze? 1. ne smiju uzimati ili ostavljati tokom putovanja 16
Fakultet za saobraćaj i komunikacije
2. 3.
smiju uzimati ili ostavljati tokom putovanja smiju uzimati ili ostavljati tokom putovanja ali po potrebi
39.
Definisati pojam strano vozilo? 1. “strano vozilo“ je motorno vozilo registrirano u inozemstvu sa vlasnikom iz BiH 2. “strano vozilo“ je motorno ili priključno vozilo registrirano u inozemstvu 3. “strano vozilo“ je motorno vozilo registrirano u inozemstvu
40.
Definisati pojam kabotaže? 1. “kabotaža“ je prijevoz putnika između pojedinih mjesta na teritoriji Bosne i Hercegovine 2. “kabotaža“ je prijevoz putnika ili roba između pojedinih mjesta na teritoriji Bosne i Hercegovine i drugih zemalja 3. “kabotaža“ je prijevoz putnika ili roba između pojedinih mjesta na teritoriji Bosne i Hercegovine
41.
Definisati pojam licence? 1. “licenca“ je odobrenje za obavljanje međunarodnog cestovnog prijevoza roba 2. “licenca“ je odobrenje za obavljanje međunarodnog ili međuentitetskog cestovnog prijevoza putnika 3. “licenca“ je odobrenje za obavljanje međunarodnog ili međuentitetskog cestovnog prijevoza putnika ili roba
42.
Definisati pojam organizacije? 1. organizacija je racionalna koordinacija aktivnosti neke skupine ljudi radi postizanja određenih ciljeva 2. organizacija je skup aktivnosti koje se odnose na izvršenje zadatka 3. organizacija se temelji na teoriji sistema, sistemskom pristupu i logističkoj koncepciji
43.
Definisati osnovna načela organizacije prema Rene Descartes? 1. pravilo racionalne jasnoće 2. pravilo analize 3. pravilo sinteze 4. pravilo kontrole
44.
U koliko se skupina svrstava prema Fayolu posmatranje organizacije? 1. sedam skupina 2. pet skupina 3. šest skupina 4. četiri skupine 5. tri skupine
45.
Navesti neke od elemenata organizacijske šeme preduzeća prema Fayolu? 1. služba opštih poslova, računovodstvo, radionice 2. glavni direktor, služba opštih poslova, radionice, računovodstvo 3. radionice, glavni direktor, služba opštih poslova, 4. računovodstvo, služba opštih poslova, računovodstvo, radionice 17
Fakultet za saobraćaj i komunikacije
46.
Na kojim načelima se temelji Taylorova koncepcija organizacije preduzeća? 1. usavršavanja metoda rada i normiranja učinaka 2. izbora i usavršavanja izvršilaca za određena radna mjesta 3. odvajanja pripreme od izvršenja posla 4. podjele rada 5. materijalnog i socijalnog reda 6. usklađivanja odnosa na relaciji neposredni izvršilac – upravitelj, pri čemu je poslovođa odgovoran za planiranje i provođenje zadataka
47.
Koji su tipovi organizacione strukture preduzeća? 1. linijski tip 2. hijerarhijski po funkcijama 3. centralizovani oblik organizacije 4. linijsko – štapski tip organizacije 5. funkcionalna organizacija 6. funkcionalno-linijski tip organizacije 7. divizionalna organizacija 8. projektna organizacija
48.
Definisati osnovna načela klasične teorije organizacije? 1. postavljanje cilja 2. podjela rada 3. odgovornosti i autoritetu 4. načinu upravljanja
49.
Koji su nedostaci klasične teorije organizacije? 1. tretiranje organizacije kao zatvorenog sistema 2. tretiranje organizacije kao otvorenog sistema 3. temeljenje autoriteta na nivou hijerarhije, a ne na sposobnostima 4. temeljenje autoriteta na sposobnostima 5. bavljenje isključivo formalnom strukturom 6. nedostatak motivacije zbog prisutnosti propisanih načela
50.
Definisati načela savremene klasične teorije organizacije? 1. tretiranje organizacije kao zatvorenog sistema 2. ukazivanje na potrebu za uspostavljanjem odgovarajuće motivacije 3. neformalne organizacije 4. bavljenje isključivo formalnom strukturom 5. uspostavljanje odgovarajućih komunikacija i sredstava komuniciranja 6. osiguranje participacije u upravljanju u skladu sa sposobnostima
51.
Definisati komunikacijski model? 1. subjekt predaje/prima 2. komunikacijski mediji 3. Subjekt predaje/prima
52.
Definisati poslove organizacije? 1. tehnički poslovi 2. poslovi istraživanja 3. komercijalni poslovi 18
Fakultet za saobraćaj i komunikacije
4. 5. 6. 7. 8. 9.
financijski poslovi poslovi vezani za osiguranje poslovi tekućeg održavanja računovodstveni i administrativni poslovi upravljanje, koordinacija, nadzor dispečerski poslovi
53.
Šta karakteriše savremeni tip organizacije? 1. dinamičnost 2. centralizovanost 3. funkcionalnost 4. strukturne promjene 5. stohastičnost 6. motiviranost 7. podređenost 8. multidisciplinarnost 9. adaptiranost
54.
Definisati organizacione modele preduzeća? 1. komanditno društvo 2. inokosna preduzeća 3. akcionarska društva 4. društva lica 5. ortačko društvo 6. društva kapitala 7. zadruge
55.
Definisati inokosna preduzeća? 1. je preduzeće u kome privrednu djelatnost obavlja jedno lice, to je preduzeće koje osniva i vodi pojedinac, koji ulaže svoj kapital u njega radi sticanja dobiti 2. je preduzeće u kojem se udružuju dva ili više lica radi ostvarivanja određenih ciljeva – dobiti i saglasno uloženom kapitalu učestvuju u njegovoj raspodjeli 3. je preduzeće koje osniva jedno ili više pravnih ili fizičkih lica, pod zajedničkom firmom radi obavljanja određene djelatnosti
56.
U kojim oblicima se javljaju društva kapitala? 1. akcionarska društva 2. ortačka društva 3. društva sa ograničenom odgovornošću 4. komanditna društva na akcije
57.
Definisati na čemu se temelji savremena teorija organizacije? 1. sistemskom pristupu 2. centralizovanom upravljanju 3. teoriji sistema 4. logičkoj koncepciji 5. postavljanju cilja
19
Fakultet za saobraćaj i komunikacije
58.
Šta je karakteristično za Taylorovu koncepciju organizacije preduzeća? 1. centralizovano upravljanje, praćenje, programiranje i obračun 2. centralizovano osiguranje svih izvora 3. multidisciplinarnost 4. odvojene pripreme od realizacije 5. adaptiranost 6. motiviranost 7. stohastičnost 8. decentralizirana realizacija postavljenih zadataka 9. operativna uprava orijentisana na pomoć izvršiocima
59.
Definisati hijerarhijski tip organizacije po funkcijama? 1. direktor 2. savjetnici 3. financijski direktor 4. tehnički direktor 5. direktor sektora 6. šef odjeljenja
60.
Definisati hijerarhijski tip organizacije? 1. ovaj tip je karakterističan po tome što menadžer preduzeća prenosi na podređene menadžere samo jedan dio svojih kompetencija po liniji stručnosti 2. je organizaciona struktura koja polazi od sistema podjele rada i zasniva se na grupisanju poslova odnosno jedinica 3. je organizacija koja se zasniva na tome da se pojedine funkcije organizuju posebno po transportnoj usluzi (prevoz putnika i prevoz robe) ili na geografsko-teritorijalnom principu
61.
Definisati elemente u strukturi za linijsko-štapski tip organizacije? 1. direktor 2. savjetnici 3. direktori sektora
62.
Koji tip organizacije je najjednostavniji i najviše primjenjivan u organizacionoj strukturi preduzeća? 1. funkcionalna organizaciona struktura preduzeća 2. linijsko-štapska organizaciona struktura preduzeća 3. linijski tip organizacione strukture preduzeća 4. divizionalna organizacija strukture preduzeća
63.
Definisati elemente u strukturi za divizionalni tip organizacije? 1. generalni direktor 2. centralna odjeljenja 3. divizioni 4. funkcija 5. savjetnici 6. direktori sektora
64.
Definisati elemente u strukturi za individualnu projektnu organizaciju? 1. generalni direktor 20
Fakultet za saobraćaj i komunikacije
2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.
menadžer projekta A savjetnici direktori sektora menadžer projekta B istraživanje nabavka plan razvoj
65.
Definisati društva lica? 1. modeli organizovanja preduzeća u koje se udružuju dva ili više lica radi ostvarivanja određenih ciljeva – dobiti i saglasno uloženom kapitalu učestvuju u njegovoj raspodjeli 2. privredno društvo koje se osniva ugovorom više lica za obavljanje određene djelatnosti pod zajedničkom firmom 3. privredno društvo sa ograničenom odgovornošću koje osnivaju jedno ili više pravnih, odnosno fizičkih lica za obavljanje određene djelatnosti sa unaprijed utvrđenom osnovnom glavnicom
66.
Koji se osnovni zahtjevi prevoznog sredstva mogu realizovati u autobazi? 1. prijem 2. razvoj 3. smještaj 4. istraživanje 5. nabavka 6. tehničko opsluživanje 7. snadbjevanje 8. otprema
67.
Šta podrazumijeva tehnološka šema smještaja prevoznog sredstva? 1. ulazak u bazu 2. snabdijevanje gorivom 3. smještaj vozila 4. razvoj 5. prijem
68.
Od čega se sastoji proces održavanja voznog parka? 1. sistema samoodržavanja 2. osoblja 3. preventivnog održavanja 4. tehničke opreme 5. korektivnog održavanja
69.
Definisati elemente u organizacionoj strukturi preduzeća za prevoz putnika? 1. generalni direktor 2. zamjenik generalnog direktora 3. menadžer projekta A 4. sektor za saobraćaj 5. savjetnici 6. sektor za tehničko održavanje 21
Fakultet za saobraćaj i komunikacije
70.
Koje elemente u organizacionoj strukturi preduzeća za prevoz putnika ubrajamo u sektoru za ekonomske poslove? 1. služba knjigovodstva 2. savjetnici 3. nabavka 4. prodaja 5. služba za financijske poslove 6. služba obračuna ličnih dohodaka 7. komercijalna služba 8. služba plana, analize i razvoja
71.
Koje elemente u organizacionoj strukturi preduzeća za prevoz putnika ubrajamo u sektoru za opšte, pravne i kadrovske poslove? 1. služba opštih poslova 2. pravnih i kadrovskih poslova 3. služba knjigovodstva 4. turistička služba 5. služba plana 6. služba analize
72.
Definisati terminuse? 1. terminusi su početne ili završne stanice prijevoza putnika na kojima se realizuju sve tehnološke potrebe vezane za tu liniju 2. terminusi su početne stanice prijevoza putnika na kojima se realizuju sve tehnološke potrebe vezane za tu liniju 3. terminusi su završne stanice prijevoza putnika na kojima se realizuju sve tehnološke potrebe vezane za tu liniju
73.
Šta predstavlja prostorne cjeline autobusne stanice? 1. stanični predprostor 2. informacije 3. putnička zgrada 4. prodaja karata 5. autobusni prostor 6. prodavnice 7. toalet
74.
Šta čini elemente tehnološkog rada autobusne stanice? 1. dolazak autobusa na dolazni peron 2. prijava dolaska autobusa i ovjera putnog naloga 3. najava dolaska autobusa putem razglasa ili na neki drugi način 4. odlazak autobusa na parking prostor 5. autobusni prostor 6. vizualni pregled vozila i čišćenje autobusa 7. dolazak autobusa na odlazni peron (15 min prije polaska linije) 8. prijava putnog naloga pri odlasku 9. najava odlaska autobusa na određenu liniju putem razglasa ili na neki drugi način
22
Fakultet za saobraćaj i komunikacije
75.
U kojim saobraćajnim granama taxi prijevoz može biti implementiran? 1. pomorskom, željezničkom, cestovnom, zračnom, riječnom, jezerskom 2. pomorskom, željezničkom, cestovnom, riječnom, jezerskom 3. pomorskom, željezničkom, cestovnom, zračnom, riječnom, 4. pomorskom, željezničkom, cestovnom, zračnom, jezerskom
76.
Koliko elemenata je bitno u proizvodnji saobraćajnih usluga u sustavu taxi prijevoza? 1. jedan 2. tri 3. dva 4. četiri
77.
Koliko uslova je potrebno ispoštovati prilikom planiranja RTC-a? 1. tri 2. četiri 3. dva
78.
Navesti prvi faktor prilikom planiranja RTC-a? 1. geografsko područje 2. infrastruktura 3. poslovna integracija 4. komercijalne usluge
79.
Navesti drugi faktor prilikom planiranja RTC-a? 1. geografsko područje 2. infrastruktura 3. poslovna integracija 4. komercijalne usluge
80.
Navesti treći faktor prilikom planiranja RTC-a? 1. geografsko područje 2. infrastruktura 3. poslovna integracija 4. komercijalne usluge
81.
Definisati itinerer? 1. itinerer je put kretanja transportnog sredstva od polazne do završne tačke pri izvršenju zadatka 2. itinerer je put kretanja transportnog sredstva od polazne tačke pri izvršenju zadatka 3. itinerer je put kretanja transportnog sredstva do završne tačke pri izvršenju zadatka
82.
Definisati interval kretanja? 1. interval kretanja je vrijeme između nailaska više uzastopnih vozila na nekoj tački linije, koja se kreće u istom smjeru 2. interval kretanja je vrijeme između nailaska dva uzastopna vozila na nekoj tački linije, koja se kreće u istom smjeru 3. interval kretanja je vrijeme između nailaska dva uzastopna vozila na nekoj 23
Fakultet za saobraćaj i komunikacije
tački linije, koja se kreće u suprotnom smjeru
83.
Definisati frekvenciju kretanja vozila? 1. frekvencija kretanja je broj vozila na sat koja prođu u dva smjera kroz neku tačku na prevoznom putu 2. frekvencija kretanja je broj vozila u danu koja prođu u jednom smjeru kroz neku tačku na prevoznom putu 3. frekvencija kretanja je broj vozila na sat koja prođu u jednom smjeru kroz neku tačku na prevoznom putu
84.
Izvršiti podjelu prevoznih puteva? 1. ponavljajući, radijalni, prstenasti, sabirni ili distributivni odnosno sabirnodistributivni 2. ponavljajući, zrakasti, prstenasti, sabirni ili distributivni odnosno sabirnodistributivni 3. ponavljajući, radijalni, prstenasti, distributivni, sabirno-distributivni
85.
Definisati radijalni prevozni put? 1. predstavlja više ponavljajućih prevoznih puteva sa prevoženjem u jednom smjeru koji se stiču u jednu tačku sa više mjesta isporuke ili otpreme tereta sa jednog mjesta na veći broj mjesta prijema robe 2. predstavlja prevozni put sa prevoženjem u jednom smjeru koji se stiču u jednu tačku sa više mjesta isporuke ili otpreme tereta sa jednog mjesta na veći broj mjesta prijema robe 3. predstavlja više ponavljajućih prevoznih puteva sa prevoženjem u svim smjerovima koji se stiču u jednu tačku sa više mjesta isporuke ili otpreme tereta sa jednog mjesta na veći broj mjesta prijema robe
86.
Definisati prstenasti prevozni put? 1. prstenasti prevozni put predstavlja kretanje transportnog sredstva po zatvorenoj konturi-prstenu sastavljenom od transporta sa jedne tačke utovara i istovara 2. prstenasti prevozni put predstavlja kretanje transportnog sredstva po zatvorenoj konturi-prstenu sastavljenom od transporta sa nekoliko tačaka utovara i istovara 3. prstenasti prevozni put predstavlja kretanje transportnog sredstva po itinereru sastavljenom od transporta sa nekoliko tačaka utovara i istovara
87.
Koje funkcije mora imati svaka prevoznička firma? 1. eksploatacionu funkciju 2. tehničku funkciju 3. opštu funkciju 4. komercijalnu funkciju 5. sektor investiranja 6. planski sektor
88.
Koje su osnovne tehničke karakteristike teretnih motornih vozila? 1. marka i tip vozila 2. vrsta i snaga pogonskih agregata, potrošnja goriva 3. dužina, širina, visina 24
Fakultet za saobraćaj i komunikacije
4. 5. 6. 7. 8. 9.
broj vrata upravljački sistem nosivost vozila, najveća dozvoljena masa vrsta mjenjača među osovinski razmak, osovinski razmak vozne karakteristike
89.
Koje su osnovne tehničke karakteristike autobusa? 1. gabariti vozila (dužina, visina, širina) 2. vozne karakteristike, masa vozila 3. motor i njegove karakteristike 4. među osovinski razmak 5. upravljački sistem, mjenjač, šasija, kočnice, pneumatici 6. kapacitet (broj mjesta za stajanje i sjedenje) 7. osovinski razmak 8. potrošnja goriva, tip i broj vrata, ostala oprema
90.
Koje su osnovne karakteristike vozila? 1. ekonomske, manipulativne, prijevozne 2. ekonomske, manipulativne, aerodinamične, prijevozne 3. eksploatacijsko – tehničke, prijevozne, ekonomske, manipulativne
91.
Šta se podrazumijeva pod ekonomskim svojstvima vozila? 1. pod ekonomskim svojstvima vozila podrazumijeva se visina troškova za pređeni kilometar puta te troškove održavanja i popravki vozila 2. pod ekonomskim svojstvima vozila podrazumijeva se visina troškova za održavanja i popravke vozila 3. pod ekonomskim svojstvima vozila podrazumijeva se visina troškova za pređeni kilometar puta te troškovi održavanja i nabavke vozila
92.
Navesti manipulativne karakteristike prijevoznog sredstva? 1. lakoća upravljanja vozilom, udobnost sjedala i ležajeva, ventilacija, grijanje i klimatizacija kabine, dobra preglednost puta, vozila i tereta i sl. 2. lakoća upravljanja vozilom, prostor za smještaj voznog osoblja, udobnost sjedala i ležajeva, ventilacija , grijanje i klimatizacija kabine, dobra preglednost puta, vozila i tereta i sl 3. lakoća upravljanja vozilom, udobnost sjedala i ležajeva, ventilacija , grijanje i klimatizacija kabine, dobra preglednost puta, vozila i tereta i sl
93.
Izvršiti podjelu teretnih vozila prema nosivosti? 1. motorni tricikli od 0.3 do 0.5 tona nosivosti, dostavna vozila (kombi i sl.) do 1 tone nosivosti, laki kamioni do 2.5 t nosivosti, srednji kamioni 4.5 t nosivosti, teški kamioni 7-10 t nosivosti, vrlo teški kamioni 10 – 20 t nosivosti, kamioni preko 20 t nosivosti 2. motorni tricikli od 0.3 do 0.5 tona nosivosti, dostavna vozila (kombi i sl.) do 1 tone nosivosti, laki kamioni do 2.5 t nosivosti, srednji kamioni 4.5 t nosivosti, teški kamioni 7-12 t nosivosti, vrlo teški kamioni 12 – 20 t nosivosti, kamioni preko 20 t nosivosti 3. motorni tricikli od 0.3 do 1 tone nosivosti, dostavna vozila (kombi i sl.) do 1 tone nosivosti, laki kamioni do 2.5 t nosivosti, srednji kamioni 4.5 t nosivosti, 25
Fakultet za saobraćaj i komunikacije
teški kamioni 7-12 t nosivosti, vrlo teški kamioni 12 – 20 t nosivosti, kamioni preko 20 t nosivosti
94.
Definisati dostavna vozila? 1. dostavna vozila su transportna sredstva nosivosti jedne tone 2. dostavna vozila su transportna sredstva nosivosti od 1-1.5 tone 3. dostavna vozila su transportna sredstva nosivosti 1-2 tone
95.
Definisati laka vozila? 1. laki kamioni do 2 t nosivosti upotrebljavaju se u lokalnom prijevozu komadne robe 2. laki kamioni od 1.5 do 2.0 t nosivosti upotrebljavaju se u lokalnom prijevozu komadne robe 3. laki kamioni do 2.5 t nosivosti upotrebljavaju se u lokalnom prijevozu komadne robe
96.
Definisati teška vozila? 1. teški kamioni su vozila za prevoz tereta nosivosti od 7 – 12 tona, pretežno su namijenjeni među gradskim prevozima. Mogu upotrebljavati i prikolice nosivosti 5-8 tona, ali i vrlo velikog tipa od 16 – 22 tone nosivosti 2. teški kamioni su vozila za prevoz tereta nosivosti od 7 – 10 tona, pretežno su namijenjeni među gradskim prevozima. Mogu upotrebljavati i prikolice nosivosti 5-8 tona, ali i vrlo velikog tipa od 16 – 22 tone nosivosti 3. teški kamioni su vozila za prevoz tereta nosivosti od 7 – 12 tona, pretežno su namijenjeni među gradskim prevozima. Mogu upotrebljavati i prikolice nosivosti 5-8 tona, ali i vrlo velikog tipa od 16 – 20 tone nosivosti
97.
Definisati vozni park preduzeća? 1. pod voznim parkom preduzeća podrazumijeva se skup transportnih sredstava koja se nalaze u tom preduzeću 2. pod voznim parkom preduzeća podrazumijeva se skup ispravnih transportnih sredstava koja se nalaze u tom preduzeću 3. pod voznim parkom preduzeća podrazumijeva se skup vozila koja se nalaze na radu i vozila koja se nalaze u garaži
98.
Šta se podrazumijeva pod tehničko-eksploatacionim transportnog sredstva? 1. osnovne dimenzije vozila, ekonomičnost 2. produktivnost 3. korisna nosivost vozila, dinamičke osobine vozila 4. pokretnost vozila 5. manipulativnost vozila 6. prohodnost 7. brzina vozila 8. pogodnost za tehničko održavanje
99.
Šta čini grupu sposobnih vozila u inventarskom voznom parku preduzeća? 1. sposobna vozila koja se nalaze na radu i njihov broj označavamo sa (Ar) 2. sposobna vozila koja se nalaze u garaži i njihov broj označavamo sa (Ag) 3. sposobna vozila koja se nalaze u garaži i na radu 26
karakteristikama
Fakultet za saobraćaj i komunikacije
Definisati način eksploataciono-tehničke podijele inventarskog voznog parka? 1. vozila na radu, vozila u garaži, neispravna vozila, inventarski broj vozila 100. 2. vozila na radu, vozila u garaži, inventarski broj vozila 3. vozila na radu, vozila u garaži, neispravna vozila Definisati složenu vožnju? 1. obuhvata potpun ciklus transportnog procesa i sastoji se iz: utovara robe (ukrcavanje putnika ), prevoza robe (putnika), istovara robe (iskrcavanje putnika ) i dolaska vozila na sljedeće mjesto utovara robe (ukrcavanja putnika) 2. je transportni proces sastavljen od nekoliko potpunih ili nepotpunih ciklusa transportnog procesa pri čemu se transportno sredstvo u toku izvršenja transporta kreće od početne tačke vožnje ka krajnjoj sa usputnim stajanjima 101. radi utovara-istovara tereta, odnosno ukrcavanja-iskrcavanja putnika 3. je transportni proces sastavljen od nekoliko potpunih ciklusa transportnog procesa pri čemu se transportno sredstvo u toku izvršenja transporta kreće od početne tačke vožnje ka krajnjoj sa usputnim stajanjima radi utovaraistovara tereta, odnosno ukrcavanja-iskrcavanja putnika 4. podrazumijeva transportni proces koji se sastoji iz jedne ili nekoliko vožnji sa povratkom prevoznog sredstva-vozila u prvobitnu polaznu tačku Definisati transportni rad? 1. Transportni rad je proizvod ostvarenog obima prevoza putnika ili količine prevezenog tereta i prosječnog rastojanja na kome je transport izvršen Transportni rad je proizvod ostvarene količine prevezenog tereta i 2. 102. prosječnog rastojanja na kome je transport izvršen 3. Transportni rad je proizvod ostvarenog obima prevoza putnika i prosječnog rastojanja na kome je transport izvršen Navesti koeficijente iskorištenja voznog parka preduzeća? 1. koeficijent tehničke ispravnosti 2. koeficijent iskorištenja radnog vremena 103. 3. koeficijent iskorištenja tehnički ispravnog-sposobnog za rad voznog parka 4. koeficijent iskorištenje pređenog puta 5. koeficijent dinamičkog iskorištenja korisne nosivosti 6. koeficijent iskorištenja voznog parka Šta nije homogeni vozni park? 1. vozni park u kojem se nalaze vozila iste marke i tipa 104. 2. vozni park u kojem se nalaze vozila iste marke ali različitog tipa 3. vozni park u kojem se nalaze vozila različite marke ali istog tipa 4. vozni park u kojem se nalaze vozila različite marke i tipa Definisati tipizirani vozni park? 1. vozni park u kojem se nalaze vozila iste marke i tipa 2. vozni park u kojem se nalaze vozila iste marke i tipa i nosivosti 105. 3. vozni park u kojem se nalaze vozila iste marke ali različitog tipa 4. vozni park u kojem se nalaze vozila različite marke ali istog tipa 5. vozni park u kojem se nalaze vozila različite marke i tipa 27
Fakultet za saobraćaj i komunikacije
Definisati heterogeni vozni park? 1. vozni park u kojem se nalaze vozila iste marke i tipa 106. 2. vozni park u kojem se nalaze vozila iste marke ali različitog tipa 3. vozni park u kojem se nalaze vozila različite marke ali istog tipa 4. vozni park u kojem se nalaze vozila različite marke i tipa Šta nije netipizirani vozni park? 1. vozni park u kojem se nalaze vozila iste marke i tipa 107. 2. vozni park u kojem se nalaze vozila iste marke ali različitog tipa 3. vozni park u kojem se nalaze vozila različite marke ali istog tipa 4. vozni park u kojem se nalaze vozila različite marke i tipa Definisati inventarski vozni park? 1. skup vozila koja se vode u inventaru jednog preduzeća 108. 2. skup vozila koja se nalaze u knjigovodstvu osnovnih sredstava jednog preduzeća Na koja vozila nesposobna vozila u inventarskom voznom parku se dijele? 1. vozila koja se nalaze na popravci, vozila koja čekaju na popravku, vozila koja se nalaze na redovnom tehničkom održavanju i vozila koja su namijenjena za rashodovanje 109. 2. vozila koja se nalaze na popravci, vozila koja se nalaze na redovnom tehničkom održavanju i vozila koja su namijenjena za rashodovanje 3. vozila koja se nalaze na popravci, vozila koja čekaju na popravku, vozila koja se nalaze na redovnom tehničkom održavanju Koje operacije obuhvata transportni proces? 1. pripremu robe, prijem robe, utovar robe, prijevoz robe, istovar i predaju robe prevoz i iskrcavanje putnika 2. prijem robe, utovar robe, prijevoz robe, istovar i predaju robe prevoz i 110. iskrcavanje putnika 3. pripremu robe, utovar robe, prijevoz robe, istovar i predaju robe prevoz i iskrcavanje putnika Obuhvatali transportni proces i upućivanje vozila na mjesto utovara-ukrcavanja putnika? 111. 1. ne 2. da 3. po potrebi Definisati prevozni put? 1. odabrani i vozaču propisani pravac kretanja vozila pri izvršenju prevoza između dva mjesta 2. odabrani i vozaču propisani pravac kretanja vozila pri izvršenju prevoza 112. između tri mjesta 3. odabrani i vozaču propisani pravac kretanja vozila pri izvršenju prevoza između više mjesta 113.
Jedinica transportnog rada? 1. ttkm 28
Fakultet za saobraćaj i komunikacije
2. 3. 4. 5. 6.
tpk tkm t/km p/km pkm
Koji su zadatci plansko-analitičkog sektora u svakom transportnom preduzeću? 1. plan transportnog usluživanja, financijski plan i plan materijala 114. 2. plan transportnog usluživanja, plan kadrova i financijski plan 3. plan transportnog usluživanja, plan kadrova, financijski plan i plan materijala Koje principe prilikom izrade plana voznog parka treba poštivati? 1. princip realnosti, princip konkretnosti, princip masovnost i princip tačnosti 115. 2. princip konkretnosti, princip masovnost i princip tačnosti 3. princip realnosti, princip konkretnosti, princip masovnost Šta predviđa godišnji plan? 1. transportni rad u toku godine, količina prevezenog tereta u tonama ili broj prevezenih putnika u toku godine 2. dinamika izvršenja prevoza po vremenskim periodima uzimajući u obzir sezonske oscilacije, koeficijente tehničke ispravnosti i iskorištenja voznog parka, pređeni put voznog parka u toku godine 116. 3. dinamika izvršenja prevoza po vremenskim periodima uzimajući u obzir sezonske oscilacije, potreban broj vozila i koeficijente tehničke ispravnosti i iskorištenja voznog parka, pređeni put voznog parka u toku godine 4. dinamika izvršenja prevoza po vremenskim periodima uzimajući u obzir sezonske oscilacije, potreban broj vozila, koeficijente tehničke ispravnosti, pređeni put voznog parka u toku godine Koje koeficijente ubrajamo u izmjeritelje iskorištenja voznog parka transportnog preduzeća? 1. koeficijent tehničke ispravnosti αt, koeficijent iskorištenja tehnički ispravnog-sposobnog za rad voznog parka α´, koeficijent iskorištenja voznog parka α 117. koeficijent tehničke ispravnosti αt, koeficijent iskorištenja tehnički 2. ispravnog-sposobnog za rad voznog parka α´ 3. koeficijent iskorištenja tehnički ispravnog-sposobnog za rad voznog parka α´, koeficijent iskorištenja voznog parka α Šta utvrđuje koeficijent tehničke ispravnosti? 1. koji dio od ukupno raspoloživog vremena u danima su vozila tehnički ispravna – sposobna za eksploataciju 118. 2. koji dio od ukupno raspoloživog vremena u danima su vozila tehnički neispravna – nesposobna za eksploataciju 3. koji dio od djelomično raspoloživog vremena u danima su vozila tehnički ispravna – sposobna za eksploataciju 119.
Definisati koeficijent tehničke ispravnosti za jedinicu voznog parka? 1. odnos broja inventarskih prema broju sposobnih dana 29
Fakultet za saobraćaj i komunikacije
2. 3. 4.
odnos broja sposobnih prema broju inventarskih dana odnos broja sposobnih vozila prema inventarskom broju vozila odnos broja inventarski vozila prema sposobnom broju vozila
Definisati koeficijent tehničke ispravnosti za cio vozni park u toku jednog dana? 1. odnos broja inventarskih prema broju sposobnih dana 120. 2. odnos broja sposobnih prema broju inventarskih dana 3. odnos broja sposobnih vozila prema inventarskom broju vozila 4. odnos broja inventarski vozila prema sposobnom broju vozila Definisati koeficijent tehničke ispravnosti za cio vozni park u nekom posmatranom vremenskom periodu? 1. odnos sposobnih auto-dana prema inventarskim auto-danima 121. 2. odnos inventarskih auto-dana prema sposobnim auto-danima 3. odnos broja inventarskih prema broju sposobnih dana 4. odnos broja sposobnih prema broju inventarskih dana Šta koeficijent iskorištenja voznog parka određuje? 1. koji dio od ukupno raspoloživog vremena u danima su vozila provela u garaži 2. koji dio od ukupno raspoloživog vremena u danima su vozila provela na 122. popravci 3. koji dio od ukupno raspoloživog vremena u danima su vozila provela u radu 4. koji dio od ukupno raspoloživog vremena u danima su vozila provela na u radu i na popravci Definisati odnos koeficijenta iskorištenja voznog parka za jedinicu voznog parka u nekom vremenskom periodu? 1. odnos broja dana na radu prema inventarskim danima 123. 2. odnos broja inventarskih dana prema danima na radu 3. odnos broja vozila na radu prema inventarskom broju vozila 4. odnos broja inventarskih vozila prema broju vozila na radu Definisati koeficijent iskorištenja za cio vozni park u toku jednog dana? 1. odnos broja vozila na radu prema inventarskom broju vozila 2. odnos broja dana na radu prema inventarskim danima 124. odnos broja inventarskih dana prema danima na radu 3. 4. odnos broja inventarskih vozila prema broju vozila na radu Definisati koeficijent iskorištenja za cio vozni park u bilo kojem posmatranom vremenskom periodu? 1. odnos broja auto-dana inventarskih prema auto-danima na radu 2. odnos broja dana na radu prema inventarskim danima 125. odnos broja inventarskih dana prema danima na radu 3. 4. odnos broja inventarskih vozila prema broju vozila na radu 5. odnos broja auto-dana na radu prema inventarskim auto-danima 126.
Definisati koeficijent iskorištenja voznog parka? 1. proizvodu koeficijenta iskorištenja tehnički ispravnog parka i koeficijenta tehničke ispravnosti 30
Fakultet za saobraćaj i komunikacije
2. 3. 4. 5. 6.
proizvodu koeficijenta iskorištenja tehnički ispravnog parka i nultog ređenog puta proizvodu koeficijenta iskorištenja tehnički ispravnog parka i koeficijenta iskorištenja pređenog puta proizvodu koeficijenta tehničke ispravnosti i koeficijenta iskorištenja tehnički ispravnog parka količniku koeficijenta tehničke ispravnosti i koeficijenta iskorištenja tehnički ispravnog parka količniku koeficijenta iskorištenja tehnički ispravnog parka i koeficijenta tehničke ispravnosti
Šta predstavlja jednakost α = αt? 1. da su sva tehnički ispravna vozila radila i da nije bilo ispravnih vozila van rada 127. 2. da su sva tehnički ispravna vozila radila i da je bilo ispravnih vozila van rada 3. da su sva tehnički ispravna vozila radila i da je bilo ispravnih i neispravnih vozila van rada Od kojih tehničko-eksploatacionih pokazatelja se sastoji rad vozne jedinice? 1. pokazatelja vremenskog bilansiranja rada vozne jedinice 2. pokazatelja iskorištenja pređenog puta 3. pokazatelja nultog pređenog puta 128. 4. pokazatelja iskorištenja kapaciteta vozne jedinice i prevozne sposobnosti voznog parka 5. pokazatelja uslova pri izvršenju transportnog zadatka 6. pokazatelja ostvarenog obima prevoza 7. pokazatelja transportnog rada Definisati podjelu radnog vremena? vrijeme koje auto provede u vožnji Hw 129. 1. 2. vrijeme koje provede u čekanju, odnosno dangubi Hd Definisati prostu vožnju? 1. prosta vožnja – obuhvata potpun ciklus transportnog procesa i sastoji se iz utovara/ukrcavanja robe/putnika, prevoza robe/putnika i istovara/iskrcavanja robe/putnika 2. prosta vožnja – obuhvata nepotpun ciklus transportnog procesa i sastoji se 130. iz utovara/ukrcavanja robe/putnika, prevoza robe/putnika i istovara/iskrcavanja robe/putnika 3. prosta vožnja – obuhvata djelomično potpun ciklus transportnog procesa i sastoji se iz utovara/ukrcavanja robe/putnika, prevoza robe/putnika i istovara/iskrcavanja robe/putnika Definisati obrt? 1. obrt – podrazumijeva transportni proces koji se sastoji od jedne vožnje sa povratkom prevoznog sredstva u prvobitnu polaznu tačku 131. 2. obrt – podrazumijeva transportni proces koji se sastoji od jedne ili nekoliko vožnji sa povratkom prevoznog sredstva u prvobitnu polaznu tačku 3. obrt – podrazumijeva transportni proces koji se sastoji od jedne ili nekoliko vožnji bez povratka prevoznog sredstva u prvobitnu polaznu tačku 31
Fakultet za saobraćaj i komunikacije
Od kojeg vremena se sastoji vrijeme provedeno u vožnji? 1. od vremena korisne vožnje 2. od vremena koje vozilo provede u čekanju 132. 3. vrijeme koje vozilo provede na ulasku i izlasku putnika ili ukrcaju i iskrcaju tereta 4. od vremena nekorisne vožnje Od kojeg vremena se sastoji dnevno radno vrijeme? 1. od vremena provedenog u vožnji 133. 2. od vremena korisne vožnje 3. od vremena provedenog na čekanju 4. od vremena nekorisne vožnje Iz kojeg odnosa se dobije koeficijent iskorištenja radnog vremena? 1. iz odnosa autosati u vožnji prema autosatima na radu 2. iz odnosa autosati u vožnji prema 24 autosata na radu 134. 3. iz odnosa autosati na radu prema autosatima u vožnji 4. iz odnosa autosati na radu prema 24 autosata u vožnji Navesti brzine kretanja vozila? 1. saobraćajna brzina 2. prevozna brzina 135. 3. transportna brzina 4. brzina obrta 5. eksploataciona brzina Definisati saobraćajnu brzinu? 1. saobraćajna brzina podrazumijeva uslovljenu srednju brzinu kretanja vozila koja se dobije kada se ukupno pređeni put vozila u (km) podijeli sa vremenom trajanja vožnje u (h) 136. 2. saobraćajnom brzinom nazivamo uslovljenu srednju brzinu vozila za ukupno vrijeme za koje vozilo pređe na radu 3. saobraćajnom brzinom naziva se uslovljena srednja brzina transportovanja putnika ili robe Jeli eksploataciona brzina uvijek manja od saobraćajne? 1. da 137. 2. ne 3. zavisi od eksploatacionih uslova Šta utiče na vrijednost saobraćajne brzine vozila? 1. dinamičnost 2. elastičnost pri vožnji 3. stabilnost 138. 4. prevozna brzina 5. transportna brzina 6. manevarske sposobnosti 7. prohodnost 8. opšte tehničko stanje vozila 32
Fakultet za saobraćaj i komunikacije
Definisati brzinu obrta? 1. brzina obrta dobiva se odnosom dvostruke dužine linije prema vremenu trajanja obrta 139. 2. brzina obrta dobiva se odnosom dužine linije prema vremenu trajanja obrta 3. brzinom obrta nazivamo uslovljenu srednju brzinu vozila za ukupno vrijeme za koje vozilo pređe na radu Iz kojeg odnosa se dobiva vrijednost eksploatacione brzine? 1. eksploataciona brzina dobiva se odnosom ukupnog vremena provedenog na radu prema pređenom putu 2. eksploataciona brzina dobiva se odnosom ukupno pređenog puta prema 140. vremenu provedenom na radu 3. eksploataciona brzina dobiva se odnosom ukupno pređenog puta prema vremenu vožnje Definisati obim prevoza robe? 1. obim prevoza robe na dionici puta koja se nalazi između dvije tačke jednak je sumi količine robe koja je prevezena tom dionicom u posmatranom vremenskom periodu 2. obim prevoza robe na dionici puta koja se nalazi između dvije tačke jednak 141. je sumi količine robe koja je prevezena tom dionicom u oba smjera u posmatranom vremenskom periodu 3. obim prevoza robe na dionici puta koja se nalazi između dvije tačke jednak je sumi količine robe koja je prevezena tom dionicom u oba smjera Navesti koeficijente iskorištenja korisne nosivosti vozila? 1. koeficijent statičkog iskorištenja, koeficijent dinamičkog iskorištenja 142. 2. koeficijent iskorištenja pređenog puta, koeficijent dinamičkog iskorištenja 3. koeficijent nultog pređenog puta, koeficijent dinamičkog iskorištenja Definisati koeficijent iskorištenja pređenog puta? 1. ovaj koeficijent iskazuje odnos pređenog puta sa teretom (putnicima) prema ukupno pređenom putu 2. ovaj koeficijent iskazuje odnos pređenog puta bez tereta (putnicima) prema 143. ukupno pređenom putu 3. ovaj koeficijent iskazuje odnos pređenog puta sa teretom (putnicima) prema nultom pređenom putu Definisati koeficijent nultog pređenog puta? 1. ovaj koeficijent predstavlja odnos nultog pređenog puta i pređenog puta sa teretom (putnicima) 144. 2. ovaj koeficijent predstavlja odnos nultog pređenog puta i ukupno pređenog puta Definisati koeficijent statičkog iskorištenja korisne nosivosti vozila? 1. koeficijent statičkog iskorištenja korisne nosivosti predstavlja odnos količine prevezenog tereta prema količini koja je mogla biti prevezena da je nosivost 145. vozila u toku vožnje sa teretom bila u potpunosti iskorištena 2. koeficijent statičkog iskorištenja korisne nosivosti vozila dobiva se kao odnos ukupno ostvarenog transportnog rada (u TKM) prema mogućem 33
Fakultet za saobraćaj i komunikacije
3.
transportnom radu koeficijent statičkog iskorištenja korisne nosivosti vozila dobiva se kao odnos mogućeg transportnog rada prema ukupno ostvarenom transportnom radu
Pod kojim uslovom koeficijenti statičkog i dinamičkog iskorištenja korisne nosivosti su jednaki? 1. da se pri svakoj vožnji sa teretom preveze ista količina robe, a da pri tome rastojanja prevoza ne moraju biti jednaka 2. da se pri svakoj vožnji sa teretom prevozi robe obavljaju na jednakom 146. rastojanju, a da količine prevezenog tereta moraju biti iste 3. da se pri svakoj vožnji sa teretom prevozi robe obavljaju na jednakom rastojanju, a da količine prevezenog tereta - ne moraju biti iste 4. da se pri svakoj vožnji sa teretom preveze ista količina robe, a da pri tome rastojanja prevoza moraju biti jednaka Kako se dijeli ukupan pređeni put vozila? 147. 1. produktivni pređeni put, neproduktivni pređeni put 2. produktivni pređeni put i put koji vozilo pređe s teretom Definisati srednje rastojanje transporta jedne tone tereta? 1. predstavlja odnos ostvarenog transportnog rada u tonskim kilometrima prema količini prevezenog tereta u tonama 2. predstavlja odnos prevezenog tereta u tonama prema ostvarenom 148. transportnom radu u tonskim kilometrima 3. predstavlja odnos ukupnog pređenog puta prema količini transportovane robe Definisati proizvodnost teretnog vozila? 1. pod pojmom proizvodnost teretnog vozila podrazumijeva se količina prevezenog tereta u tonama ili izvršeni transportni rad u tkm u jedinici vremena 2. pod pojmom proizvodnost teretnog vozila podrazumijevamo kada se obim 149. prevoza ili transportni rad podjeli ukupnim kalendarskim vremenom vozila 3. pod pojmom proizvodnost teretnog vozila podrazumijevamo kada se količina prevezenog tereta u tonama ili ostvareni transportni rad u tkm u nekom periodu vremena podijeli sa satovima rada vozila u tom vremenskom periodu Kako se naziva proizvodnost teretnog vozila koja se odnosi na ukupno vrijeme rada vozila? 150. 1. puna proizvodnost 2. radna proizvodnost Definisati mogući obim prevoza putnika? 1. predstavlja kretanja vozila od početnog do završnog terminusa linije i jednak je sumi ulazaka putnika na početnom terminusu i na svim 151. međustanicama linije 2. dobiće se kao proizvod kapaciteta autobusa q i broja međustaničnih rastojanja (dionica linije) n-1 34
Fakultet za saobraćaj i komunikacije
3.
predstavlja broj putnika po dionicama linije i dobiva se kao suma broja prevezenih putnika na svakoj od dionica linije
Definisati težinsku karakteristiku? 1. predstavlja izmjeritelj prosječne količine transportovanih roba pri svakoj od vožnji sa teretom cjelokupnog heterogenog voznog parka 152. 2. predstavlja izmjeritelj prosječne količine transportovanih roba pri svakoj od vožnji sa teretom djelomičnog heterogenog voznog parka 3. predstavlja izmjeritelj prosječne robe pri svakoj od vožnji sa teretom cjelokupnog heterogenog voznog parka Iz kojeg odnosa se dobije srednje rastojanje transporta jedne tone tereta za homogeni vozni park ? 1. ostvarenog količine prevezenog tereta u tonama i transportnog rada u tkm 153. 2. ostvarenog transportnog rada u tkm i količine prevezenog tereta u tonama 3. ostvarenog transportnog rada u tkm i broja prevezenih putnika 4. ostvarenog transportnog rada u tkm i prevezenih putnika Šta se podrazumijeva pod pojmom ''proizvodnost teretnog vozila''? 1. količina prevezenog tereta u tonama (ostvaren obim prevoza u tonama) ili izvršeni transportni rad u tkm u jedinici vremena 154. 2. količina prevezenog tereta u tonama ili izvršeni transportni rad u tkm u jedinici vremena 3. ostvaren obim prevoza ili transportni rad podjeli ukupnim kalendarskim vremenom vozila Od čega se sastoji neproduktivni put vozila? 1. nultih kilometara, praznih kilometara 155. 2. nultih kilometara 3. praznih kilometara, nultih kilometara Definisati nulti pređeni put? 1. koji vozilo pređe od garaže do prvog mjesta utovara i povratka u garažu 2. koji vozilo pređe od garaže do prvog mjesta utovara i od posljednjeg mjesta 156. istovara do povratka u garažu 3. koji vozilo pređe na prevoznom putu – itinereru od mjesta istovara do mjesta slijedećeg utovara Definisati prazan pređeni put? 1. koji vozilo pređe od garaže do prvog mjesta utovara i povratka u garažu 2. koji vozilo pređe na prevoznom putu – itinereru od mjesta istovara do 157. mjesta slijedećeg utovara 3. koji vozilo pređe na prevoznom putu – itinereru od mjesta istovara do garaže Kako se ocjenjuje efektivnost iskorištenja pređenog puta? 1. koeficijentom iskorištenja pređenog puta 158. 2. koeficijentom iskorištenja pređenog puta i nultih kilometara 3. koeficijentom iskorištenja pređnog puta i ukupnih kilometara
35
Fakultet za saobraćaj i komunikacije
Navesti od čega se sastoji neproduktivni pređeni put teretnog vozila? 1. nultih kilometara, praznih kilometara 159. 2. nultih i kilometara s teretom 3. nultih kilometara i ukupnih kilometara Definisati nulti pređeni put teretnog vozila? 1. nulti pređeni put je put koji vozilo pređe od garaže do prvog mjesta utovara i od posljednjeg mjesta istovara do povratka u garažu 2. nulti pređeni put je put koji vozilo pređe od garaže do posljednjeg mjesta 160. utovara i od posljednjeg mjesta istovara do povratka u garažu 3. nulti pređeni put je put koji vozilo pređe od garaže do prvog mjesta utovara i od posljednjeg mjesta istovara do mjesta novog utovara
Od čega je predstavljena zavisnost proizvodnosti na datom dijagramu? promjene nosivosti vozila, koeficijenta 1. 161. dinamičkog iskorištenja 2. saobraćajne brzine 3. brzine obrta Od čega je predstavljena zavisnost proizvodnosti na datom dijagramu? 1. vremena trajanja dangube na utovaru i istovaru 162. promjene nosivosti vozila, koeficijenta 2. dinamičkog iskorištenja 3. saobraćajne brzine 4. brzine obrta Od čega je predstavljena zavisnost proizvodnosti na datom dijagramu? 1. promjene nosivosti vozila, koeficijenta 163. dinamičkog iskorištenja 2. saobraćajne brzine 3. brzine obrta 4. koeficijenta iskorištenja pređenog puta Od čega je predstavljena zavisnost proizvodnosti na datom dijagramu? 1. vremena trajanja dangube na utovaru i istovaru 164. 2. promjene nosivosti vozila, koeficijenta dinamičkog iskorištenja 3. saobraćajne brzine 4. promjene saobraćajne brzine
36
Fakultet za saobraćaj i komunikacije
Od čega je predstavljena zavisnost proizvodnosti na datom dijagramu? 1. korisne nosivosti vozila 165. 2. promjene nosivosti vozila, koeficijenta dinamičkog iskorištenja 3. saobraćajne brzine 4. promjene saobraćajne brzine
Od čega je predstavljena zavisnost cijene transporta na datom dijagramu? 1. od nosivosti vozila i iskorištenja nosivosti 166. vozila 2. od saobraćajne brzine i nosivosti vozila 3. od prevozne brzine i nosivosti vozila
νu (din/tkm)
r1
Na koji način možemo izvršiti izbor teretnog vozila? 1. grafoanalitičkim metodom poređenja vozila 167. 2. poređenje vozila po proizvodnosti, poređenje vozila po troškovima transporta 3. poređenjem vozila po starosti Definisati osnovnu podjela transportnih troškova? 1. troškovi po ekonomskom obilježju 2. troškovi sredstava za rad 3. troškovi po proizvodnom obilježju 4. varijabilni troškovi 168. 5. troškovi prema načinu nastajanja 6. troškovi prema nosiocima 7. direktni troškovi 8. troškovi prema načinu utvrđivanja 9. indirektni troškovi Navesti klasifikaciju troškova prema proizvodnom obilježju? 1. stalni troškovi 169. 2. varijabilni troškovi 3. direktni troškovi 4. indirektni troškovi Definisati apsolutno stalne troškove? 1. apsolutno stalni troškovi su troškovi koji ostaju nepromjenjivi u dužem vremenskom periodu i ako se promijeni nivo kapaciteta voznog parka 170. 2. apsolutno stalni troškovi su troškovi koji su promjenjivi u dužem vremenskom periodu i ako se promijeni nivo kapaciteta voznog parka 3. apsolutno stalni troškovi su troškovi koji ostaju nepromjenjivi u dužem 37
Fakultet za saobraćaj i komunikacije
vremenskom periodu i ako se ne promijeni nivo kapaciteta voznog parka Navesti klasifikaciju troškova prema načinu nastajanja? 1. direktni troškovi 171. 2. varijabilni troškovi 3. indirektni troškovi 4. stalni troškovi Navesti klasifikaciju troškova prema načinu utvrđivanja? 1. stvarni i planski troškovi 172. 2. direktni i indirektni 3. varijabilni i stalni Koji faktori utiču na cijenu transporta a nezavisni su od stepena aktivnosti preduzeća? 1. zakonske i ugovorne obaveze, 2. promjene cijene i tehničkih resursa, 173. 3. promjena nabavne vrijednosti osnovnih sredstava, 4. povećanje stepena tehničke ispravnosti vozila 5. izmjene rastojanja prevoza, 6. poboljšanje kvalifikacione strukture vozila i radioničkog osoblja 7. izmjene nomenklature i strukture tereta koji se prevozi Navesti operacije koje se obavljaju u utovarno-istovarnim stanicama? 1. prijem i otprema robe 2. priprema robe za otpremu 174. 3. skladištenje robe 4. prerada (pakovanje) robe 5. priprema dokumenata robe 6. utovar i istovar robe Na koji način mora biti odabrana tehnologija rada stanice? 1. tehnologija rada stanice mora biti tako odabrana da obezbjedi izvršenje svih potrebnih operacija u što je moguće kraćem vremenskom periodu uz potpuno obezbjeđenje robe od eventualnih oštećenja 2. tehnologija rada stanice mora biti tako odabrana da obezbjedi izvršenje svih potrebnih operacija i operacija skladištenja robe u što je moguće kraćem 175. vremenskom periodu uz potpuno obezbjeđenje robe od eventualnih oštećenja 3. tehnologija rada stanice mora biti tako odabrana da obezbjedi izvršenje svih potrebnih operacija (izuzev skladištenja robe) u što je moguće kraćem vremenskom periodu uz potpuno obezbjeđenje robe od eventualnih oštećenja Na koji način mogu biti postavljena vozila na front za utovar-istovar? 1. paralelno na front za utovar-istovar 176. 2. upravno na front za utovar-istovar 3. pod uglom prema frontu za utovar-istovar 177. Definisati propusnu moć utovarne-istovarne stanice? 38
Fakultet za saobraćaj i komunikacije
1.
propusna moć utovarno-istovarne stanice određena je količinom robe u (t) koja može biti utovarena ili istovarena za vrijeme rada stanice. Propusna moć stanice zavisi od broja mjesta za utovar ili istovar i vremena potrebnog za utovar ili istovar robe 2. propusna moć utovarno-istovarne stanice određena je količinom robe u (t) koja može biti utovarena ili istovarena za samo jedan sat rada stanice. Propusna moć stanice zavisi od broja mjesta za utovar ili istovar i vremena potrebnog za utovar ili istovar jedne tone robe 3. propusna moć utovarno-istovarne stanice određena je količinom robe u (t) koja može biti utovarena za vrijeme rada stanice. Propusna moć stanice zavisi od broja mjesta za utovar ili istovar i vremena potrebnog za utovar ili istovar tone robe Šta podrazumijevamo pod pojmom ritam rada stanice za utovar-istovar? 1. pod pojmom ritam rada stanice podrazumijevamo vrijeme potrebno za manipulaciju sa vozilima pod pojmom ritam rada stanice podrazumijevamo jedan sat vremena za 2. 178. manipulaciju sa više vozila 3. pod pojmom ritam rada stanice podrazumijevamo vrijeme potrebno za manipulaciju sa jednim vozilom Koji je uslov neprekidnog rada utovarno-istovarne stanice i vozila? 1. uslov neprekidnog rada stanice i vozila definisan je jednakošću ritma rada stanice i intervala vožnje 179. 2. ritam rada stanice treba da bude jednak intervalu kretanja vozila na prevoznom putu Na koliko načina je moguće rješavati transportne zadatke? 1. na dva načina 180. 2. na tri načina 3. na četiri načina
181.
Koje koristi se mogu ostvariti sa dobrom transportnom mrežom? 1. ušteda u vremenu putovanja 2. poboljšana sigurnost u saobraćaju 3. unapređenje međuregionalnih veza 4. povećanje ekonomskih aktivnosti 5. stvaraju se uslovi za društveni razvoj 6. otvaranje radnih mjesta
182.
Koji je osnovni zadatak GPS-a? 1. precizno određivanje tačke na kopnu, moru, zraku, u svemirskom prostoru, te određivanje trenutne pozicije i brzine pokretnog objekta 2. precizno određivanje tačke na kopnu, zraku, u svemirskom prostoru, te određivanje trenutne pozicije i brzine pokretnog objekta 3. precizno određivanje tačke na kopnu, moru, zraku, u svemirskom prostoru
39
Fakultet za saobraćaj i komunikacije
PITANJA O POZNAVANJU IZRAČUNAVANJA POJEDINIH VELIČINA IZ TEHNOLOGIJE CESTOVNOG TRANSPORTA
40
Fakultet za saobraćaj i komunikacije
Oznake koje se najčešće koriste za izračunavanje pojedinih veličina u tehnologiji cestovnog transporta su:
Zλ
broj vožnji za transport robe
Z λd Q
broj vožnji dnevno za transport robe ukupna količina transportovane robe vrijeme trajanja obrta mogući broj obrta jednog vozila u toku dana broj vozila na radu inventarski broj vozila autodani voznog parka koeficijent iskorištenja voznog parka koeficijent iskorištenja sposobnog voznog parka autosati na radu autosati u vožnji koeficijent iskorištenja vremena u 24 sata koeficijent iskorištenja radnog vremena autokilometri pod teretom nulti autokilometri prazni autokilometri ukupni autokilometri koeficijent iskorištenja pređenog puta koeficijent nultog pređenog puta eksploataciona brzina saobraćajna brzina srednja dnevna kilometraža transportni rad srednje rastojanje transporta jedne tone tereta srednja dužina vožnje sa teretom koeficijent dinamičkog iskorištenja nosivosti vozila srednja vrijednost koeficijenta iskorištenja korisne nosivosti vozila srednje vrijeme trajanja dangube u toku vožnje pod teretom
To
Z od Ar Ai ADi , ADr , AD s
α α' AHr AHw
ρ δ
AKt AKn AKp AK
β ω
Ve Vs Ksd U Kst 1 Kst λ
ε γ td W Q' ,WU'
radna proizvodnost voznog parka
WQ ,WU
puna proizvodnost voznog parka
Tg
troškovi goriva
Tm
troškovi maziva
41
Fakultet za saobraćaj i komunikacije
Koji se izraz koristi za izračunavanje koeficijenta tehničke ispravnosti za jedinicu voznog parka? 1. α t = Ds = Di − Dn 183.
2.
Di Dr + Dg + Dn As Ai − An αt = = Ai Ar + Ag + An n
3. αt =
∑ As
n
i
=
1 n
∑ Ai
n
∑ Ai − ∑ An
i
i
1
n
n
∑ Ar + ∑ Ag + ∑ An i
1
i
1
n
1
i
1
i
1
Koji se izraz koristi za izračunavanje troškova goriva vozila sa korekcionim faktorom? 1. Tg = g ⋅ C g ⋅ f ve ( KM / km) 184.
2. 3.
Tg = Tg =
100 g ⋅ Cg
100 g ⋅ Cg 100
⋅ f re ( KM / km) ⋅ f pe ( KM / km)
Koji se izraz koristi za izračunavanje potrošnje maziva vozila sa korekcionim faktorom? 1. Tm = m ⋅ Cm ⋅ f vm ( KM / km) 185.
2. 3.
100 m ⋅ Cm ⋅ f ve ( KM / km) 100 m ⋅ Cm Tm = ⋅ f pm ( KM / km) 100
Tm =
Koji se izraz koristi za izračunavanje troškova guma vozila sa korekcionim faktorom? 1. G = g ⋅ n ⋅ C ⋅ f u
uo
186.
2. 3.
Guo =
Guo =
g
g
100
gu ⋅ ngu ⋅ C gu 100
g u ⋅ ng ⋅ C g 100
vgu
⋅ f vge
⋅ f vge
Koji se izraz koristi za izračunavanje troškova dijelova i materijala za tekuće održavanje vozila? 1. Od = f r ⋅V ⋅ a ⋅ fve + f s ⋅ 2 H m ⋅ fve 187.
100
2. 3.
100
f ⋅V ⋅ a f ⋅ 2Hm Od = r ⋅ f pve + s ⋅ f pve 100 100 Od =
f ⋅ 2H m f r ⋅V ⋅ a ⋅ f vm + s ⋅ f vm 100 100
Koji se izraz koristi za broj prevezenih putnika u međugradskom saobraćaju? n −1 1. Pλ = ∑ Pui = q ⋅ γ λ ⋅ηsm 188.
2. 3.
1 n−2
Pλ = ∑ Pni = q ⋅ γ λ ⋅η sn 1 n−2
Pλ = ∑ Ppi = q ⋅ γ λ ⋅η sp 1
189. Koji se izraz koristi za koeficijent tehničke ispravnosti za homogen vozni park u 42
Fakultet za saobraćaj i komunikacije
toku jednog dana? 1. α = As = Ai + An t
2. 3. 4.
Ar + Ag + An
Ai
As Ai − An αt = = Ai Ar + Ag + An
αt =
As Ai + An = Ai Ar − Ag − An
αt =
As Ai + An = Ai Ar − Ag − An
Koji se izraz koristi za koeficijent tehničke ispravnosti za heterogeni vozni park u toku jednog dana? 1. ∑ As ∑ Ai + ∑ An n
αt =
190.
n
i
=
1 n
∑ Ai
i
∑ Ai
∑ Ar + ∑ Ag + ∑ An i
=
1
n
n
∑ Ar + ∑ Ag − ∑ An
i
i
i
1
1
i
i
i
1
n
∑ Ai − ∑ An
i
1
i
1
n
n
n
∑ Ar + ∑ Ag + ∑ An i
1
i
1
n
n
=
i
1
n
∑ Ai − ∑ An
i
n
∑ Ai
i
1
n
1
1 n
n
i
1 n
∑ As
1 n
1
∑ As
αt =
i
1 n
1 n
2.
αt =
n
i
i
1
1
i
1
Koji se izraz koristi za koeficijent tehničke ispravnosti za homogeni vozni park za cio vozni park u posmatranom vremenskom periodu? 1. α = AD = AD + AD s
t
191.
2. 3.
i
n
ADr + ADg + ADn
ADi
αt =
ADs ADi + ADn = ADi ADr − ADg − ADn
αt =
ADs ADi − ADn = ADi ADr + ADg + ADn
Koji se izraz koristi za koeficijent tehničke ispravnosti za heterogeni vozni park za cio vozni park u posmatranom vremenskom periodu? 1. ∑ AD ∑ AD − ∑ AD n
αt =
n
si
=
1 n
∑ AD
ii
αt =
∑ ADsi
=
1 n
∑ AD
1
n
1
n
1
∑ AD
ii
=
1
n
∑ AD + ∑ AD
gi
1
n
1 n
+ ∑ ADni
n
ri
si
1
gi
1
∑ ADii + ∑ ADni
n
∑ AD
n
∑ AD + ∑ AD n
1
αt =
n
1
ii
3.
ni
1
ri
1
192.
n
n
2.
n
ii
1
+ ∑ ADni 1
n
∑ AD − ∑ AD ii
1
n
ni
1
n
∑ AD + ∑ AD ri
1
gi
1
n
− ∑ ADni 1
Koji se izraz koristi za koeficijent iskorištenja voznog parka za jedinicu voznog parka? Dr 1. α = Dr = Di
193.
Dr + Dg + Dn
2.
Dr Dr α= = Di Dr − Dg − Dn
3.
α=
Dr Dr − Dn = Di Dr + Dg + Dn
4.
α=
Dr Dr = Di Dr − Dg + Dn
43
Fakultet za saobraćaj i komunikacije
5.
n
α=
n
∑ Ar
∑ Ar
i
i
=
1 n
1 n
n
n
∑ Ai ∑ Ar − ∑ Ag − ∑ An i
i
1
i
1
i
1
1
Koji se izraz koristi za koeficijent iskorištenja voznog parka za homogeni vozni park u toku jednog dana? Ar 1. α = Ar = Ar + Ag + An
Ai
2. 194.
3.
Ar Ar α= = Ai Ar − Ag − An Ar Ar α= = Ai Ar − Ag + An n
4.
∑ Ar
n
∑ Ar
i
α=
1 n
i
=
1 n
n
n
∑ Ai ∑ Ar − ∑ Ag − ∑ An i
i
1
1
i
1
i
1
Koji se izraz koristi za koeficijent iskorištenja voznog parka za heterogeni vozni park u toku jednog dana? 1. ∑ Ar ∑ Ar n
n
i
α=
i
=
1 n
1 n
n
i
i
1
α=
195.
1
∑ Ar
∑ Ar
i
=
1 n
n
i
1 n
α=
1
∑ Ar
i
1
i
1
n
∑ Ar
i
1 n
i
=
1 n
n
n
∑ Ai ∑ Ar − ∑ Ag − ∑ An i
1
4.
n
∑ Ai ∑ Ar + ∑ Ag + ∑ An i
3.
i
1
n
i
1 n
i
1
n
2.
n
∑ Ai ∑ Ar − ∑ Ag + ∑ An
α=
i
1
i
1
i
1
Ar Ar = Ai Ar − Ag + An
Koji se izraz koristi za koeficijent iskorištenja voznog parka za homogeni vozni park u ma kom vremenskom periodu ? ADr 1. α = ADr = ADi
ADr + ADg + ADn
2.
α=
ADr ADr = ADi ADr − ADg − ADn
3.
α=
ADr ADr = ADi ADr − ADg + ADn
4.
α=
Ar Ar = Ai Ar − Ag + An
196.
Koji se izraz koristi za koeficijent iskorištenja voznog parka kada je režim rada takav da su svi dani u toku godine radni? 1. α = D = D '
r
Ds
197.
2. 3. 4.
r
Dr − Dg
α' =
Dr Dr = Ds Dr + Dg
α' =
Dr DG = Ds Dr + Dg
α" =
ADr ADr = ADi ADr − AD g + ADn
198. Koji se izraz koristi za koeficijent iskorištenja radnog vremena vozila za jedinicu 44
Fakultet za saobraćaj i komunikacije
voznog parka za jedan dan? 1. δ = H w = H w Hr
Hw + Hd
2.
H Hw δ= w= Hr Hw − Hd
3.
δ=
Hr Hd = Hw Hw + Hd
Koji se izraz koristi za koeficijent iskorištenja radnog vremena vozila za grupu vozila? 1. δ = AH w = AH w 199.
AH w + AH d
AH r
2.
AH w AH w δ= = AH r AH w − AH d
3.
δ=
AH r AH d = AH w AH w − AH d
Koji se izraz koristi za saobraćaju brzinu za homogeni vozni park? 1. Vs = AK (km / h) 200.
2. 3.
AHw AK Vs = (km / h) AHr AK (km / h) Vs = AHi
Koji se izraz koristi za saobraćaju brzinu za heterogeni vozni park sastavljen od n grupa vozila? 1. ∑ AKi n
Vs =
1 n
( km / h )
∑ AHr 1
201.
2.
n
Vs =
∑ AK 1 n
∑ AHw
( km / h )
1
3.
n
Vs =
∑ AKi 1 n
∑ AHw
( km / h )
1
Koji se izraz koristi za eksploatacionu brzinu za homogen vozni park u ma kom periodu vremena? 1. Ve = AK = AK (km / h) 202.
AHr
2. 3.
AHw + AHd
AK AK Ve = = ( km / h) AHr AHr + AHd AK AK Ve = = (km / h) AHr AHw + AHi
Koji se izraz koristi za eksploatacionu brzinu za heterogeni vozni park sastavljen od n grupa vozila u ma kom periodu vremena ? 203.
n
1.
Ve =
∑ AKi 1 n
n
=
∑ AKi 1
n
n
1
1
∑ AHr ∑ AHwi + ∑ AHdi 1
( km / h)
45
Fakultet za saobraćaj i komunikacije n
2.
Ve =
∑ AKi 1 n
∑ AHr
n
=
1
∑ AKi 1 n
n
∑ AHwi − ∑ AHdi 1
1
n
3.
Ve =
∑ AKi 1 n
∑ AHr
(km / h)
n
=
∑ AKi 1 n
n
1
1
∑ AHri + ∑ AHdi
1
( km / h)
Koji se izraz koristi za propusna moć U-I stanice? 1. Q = X u (t / h) τ u (i)
h
204.
2. 3.
Qh = Qh =
X u (i )
τ u (i ) τ u (i ) X u (i )
(t / h)
(t / h)
Koji se izraz koristi za broj mjesta za utovar i istovar? 1. X u (i ) = Q ⋅τ u (i ) 205.
2. 3.
H Q ⋅ X u(i )
X u (i ) =
X u (i )
H
Q = H
Koji se izraz koristi za ritam rada utovarno istovarne-stanice? 1. R = q ⋅ γ ⋅τ u (i ) = X u (i ) u (i )
206.
2. 3.
τ u (i )
X u (i )
Ru ( i ) = Ru ( i ) =
q ⋅ γ ⋅τ u (i ) X u (i ) q ⋅ γ ⋅τ u (i ) X u (i )
= =
ti ( i ) X u (i ) tu ( i ) X u (i )
Koji se izrazi koriste za punu proizvodnost? 1. WU = U (tkm / hi ) 24 ADi
207.
2.
WQ =
3.
WU =
4.
Q (t / hi) 24 ADi
U (tkm / hr ) AHr Q ' WQ = (t / hr ) AH r '
Koji se izrazi koriste za radnu proizvodnost? 1. W = U (tkm / h ) U
208.
2. 3. 4.
24 ADi
WQ = '
WU = '
WQ =
i
Q (t / hi ) 24 ADi U (tkm / hr ) AHr
Q (t / hr ) AH r
46
Fakultet za saobraćaj i komunikacije
ZADACI IZ TEHNOLOGIJE CESTOVNOG TRANSPORTA - osnovni zadaci -odgovori se boduju sa jedan bod (x1)-
47
Fakultet za saobraćaj i komunikacije
Z1: U toku jednog mjeseca (30 dana) koji ima 25 radnih dana za autotransportno preduzeće koje raspolaže sa 50 inventarskih vozila od čega je 45 sposobno za eksploataciju a 40 vozila se u navedenom periodu nalaze na radu. Potrebno je izračunati sve vrste autodana za vozni park. Rješenje:
6.
Broj nesposobnih vozila Broj vozila u garaži Inventarski broj autodana Broj sposobnih autodana za rad Broj autodana nesposobnih za rad Broj autodana na radu
7.
Broj autodana u garaži
ADr = Ar ⋅ Dr = 40 ⋅ 25 = 1000( autodana r ) ADg = Ag ⋅ Di + Ar ⋅ Dg = 5 ⋅ 30 + 40 ⋅ 5 = 350( autodana g )
8.
Broj dana van rada
Dvr = Di − Dr = 30 − 25 = 5( danavr )
1. 2.
209.
3. 4. 5.
Ai = As + An ⇒ An = Ai − As = 50 − 45 = 5( vozila ) Ag = As − Ar = 45 − 40 = 5( vozila )
ADi = Ai ⋅ Di = 50 ⋅ 30 = 1500( autodana i )
ADs = As ⋅ Di = 45 ⋅ 30 = 1350( autodanas ) ADn = An ⋅ Di = 5 ⋅ 30 = 150( autodana n )
Z2: U okviru jednog autotransportnog preduzeća koje ima 100 inventarskih vozila, pri čemu je sposobno za transport 90 vozila a 3 vozila se nalaze u garaži. Posmatrani vremenski period je jedna godina (365 dana) od toga vozila provedu na radu 305 dana. Potrebno je izračunati sve vrste autodana u toku posmatranog perioda. Rješenje:
5.
Broj nesposobnih vozila za rad Broj vozila koja se nalaze na radu Broj inventarskih autodana Broj sposobnih autodana Broj autodana nesposobnih za rad
6.
Broj autodana na radu
ADr = Ar ⋅ Dr = 87 ⋅ 305 = 26535(autodanar )
Broj autodana u garaži
ADg = Ag ⋅ Di + Ar ⋅ Dg = 3 ⋅ 365 + 87 ⋅ 60 = 6315(autodana g )
1.
210.
2. 3. 4.
7.
An = Ai − As = 100 − 90 = 10(vozila) Ar = As − Ag = 90 − 3 = 87 (vozila )
ADi = Ai ⋅ Di = 100 ⋅ 365 = 36500 ( autodanai ) ADs = As ⋅ Di = 90 ⋅ 365 = 32850 (autodanas ) ADn = An ⋅ Di = 10 ⋅ 365 = 3650( autodanan )
Z3: U okviru autotransportnog preduzeća postoji 200 inventarskih vozila za prevoz tereta od toga u posmatranom periodu (u toku jednog dana) tehnički ispravno odnosno sposobno za rad je 180 vozila, a u garaži se nalazi 20 vozila. Potrebno je iznaći broj vozila koja su tehnički neispravna za rad odnosno nesposobna za rad, broj vozila na radu, koeficijent iskorištenja ispravnog voznog parka, koeficijent tehničke ispravnosti voznog parka i koeficijent iskorištenja voznog parka. 211. Rješenje: Ai = An + As ⇒ An = Ai − As = 200 − 180 = 20 (vozila ) Broj nesposobnih 1. 2. 3.
vozila za rad Broj vozila koja se nalaze na radu Koeficijent iskorištenja ispravnog voznog parka
As = Ar + Ag ⇒ Ar = As − Ag = 180 − 20 = 160(vozila) α '=
Ar 160 = = 0.889 (−) As 180
48
Fakultet za saobraćaj i komunikacije
4.
5.
6.
Koeficijent tehničke ispravnosti voznog parka Koeficijent iskorištenja voznog parka Kao kontrola navedene vrijednosti može nam poslužiti sljedeći izraz
αt =
As 180 = = 0.9(−) Ai 200
α=
Ar 160 = = 0.8 (−) Ai 200
α = α t ⋅ α ' = 0.889 ⋅ 0.9 = 0.8(−)
Z4: Teretno vozilo u toku radnog vremena napravi 5 obrta koji se sastoje od 5 prostih vožnji. Vrijeme vožnje u toku obrta iznosi 82 minute a ukupno vrijeme dangube u toku obrta je 38 minuta. Potrebno je izračunati: a) koeficijent iskorištenja radnog vremena i b) koeficijent iskorištenja vremena u toku 24 sata. Rješenje: 212.
1. 2.
Vrijeme trajanja obrta Koeficijent iskorištenja radnog vremena
to = tWo + tdo = 82 + 38 = 120 (min)
δ=
tWo 82 = = 0.86 (−) to 120
Radno vrijeme
Hr = Zo ⋅ to = 5 ⋅ 120 = 600 (min) = 10 (h)
4.
Koeficijent iskorištenja vremena u 24 sata
ρ=
1.
Vrijeme trajanja obrta
to = tWo + tui = 2 + 1 = 3(h)
2.
Vrijeme rada
Hr = Zo ⋅ to = 3 ⋅ 3 = 9 (h)
3.
Vrijeme provedeno u vožnji
Hw = Zo ⋅ tWo = 3 ⋅ 2 = 6 (h)
4.
Autosati na radu
5.
Autosati u vožnji
AHr = Ar ⋅ Hr = 8 ⋅ 9 = 72( autosatar ) AHw = Ar ⋅ Hw = 8 ⋅ 6 = 48( autosata w )
3.
Hr 10 = = 0.42(−) 24 24 Z5: U okviru autotransportnog preduzeća u toku jednog dana na radu se nalazi 8 voznih jedinica namijenjenih za transport tereta i svaka napravi u toku radnog vremena 3 obrta. Vrijeme vožnje u toku jednog obrta iznosi 2 (h) a vrijeme provedeno na utovaru i istovaru u toku jednog obrta je 1 (h). Potrebno je odrediti: sate provedene u vožnji, sate provedene na radu, autosate u vožnji, autosate na radu i izmjeritelje iskorištenja radnog vremena i radnog vremena u toku 24 (h). Rješenje:
213.
6.
7.
Koeficijent iskorištenja radnog vremena Koeficijent iskorištenja radnog vremena u toku 24 sata
δ=
Hw 6 = = 0.667 (−) Hr 9
ρ=
Hr 9 = = 0.375( −) 24 24
Z6: Transport robe obavlja se na rastojanju od 12 (km). Vrijeme za koje teretno vozilo pređe navedeno rastojanje je 24 (min). Vrijeme dangube u toku obrta je 42 214. (min). Potrebno je izračunati vrijednost saobraćajne i eksploatacione brzine. Rješenje: 49
Fakultet za saobraćaj i komunikacije
4.
Rastojanje koje pređe vozilo za jedan obrt Vrijeme vožnje po obrtu Vrijeme dangube u toku obrta Ukupno vrijeme trajanja obrta
5.
Srednja saobraćajna brzina
6.
Eksploataciona brzina
1. 2. 3.
Ko = 2 ⋅ Kt1 = 2 ⋅ 12 = 24 (km) tWo = 2 ⋅ tW = 2 ⋅ 24 = 48 (min) tdo = 42(min) to = tWo + tdo = 48 + 42 = 90 (min) = 1.5( h) Ko 2 ⋅ Kt1 2 ⋅ 12 = = = 30 ( km / h) tWo tWo 0. 8 Ko 24 Ve = = = 16 (km / h) to 1.5
Vs =
50
Fakultet za saobraćaj i komunikacije
ZADACI IZ TEHNOLOGIJE CESTOVNOG TRANSPORTA - Inženjerski zadaci -odgovori se boduju sa tri boda (x3)-
51
Fakultet za saobraćaj i komunikacije
Z1: U toku mjesec dana (Di = 30 dana), koji ima na radu 22 dana, potrebno je organizovati transport robe iz mjesta A u mjesto B (QA = 6336 t) , u povratnim vožnjama se vrši transport iz mjesta B u mjesto A. Nosivost vozila kojim se vrši transport iznosi q = 9 (t). Koeficijenti statičkog iskorištenja nosivosti su: γ A = 1.0( − ) , γ B = 0.5( − ) . Vremena utovara iznose: t,uA= 1 (min/t) i tuB= 5 (min/voz). Vremena istovara su: t,iB= 2 (min/t) i tiA= 5 (min/voz), vrijeme dangube u toku obrta iznosi: tdo = 20 (min). Saobraćajna brzina na itinereru iznosi Vs = 40 (km/h), dok je radno vrijeme Hr =16 (h). Prevoz robe se vrši na rastojanjima datim na skici 1. Koeficijent tehničke ispravnosti je α t = 0.80 (-), u radne dane sva ispravna vozila nalaze se na radu. Na kraju radnog vremena sva vozila se vraćaju u garažu. Rješenje:
4.
Potreban broj vožnji za transport robe Količina robe koja se transportuje iz mjesta B Ukupna količina transportovane robe Potreban broj vožnji u toku dana
5.
Vrijeme trajanja obrta
6.
Mogući broj obrta jednog vozila u toku
7.
Potreban broj vozila na radu
Ar =
8.
Inventarski vozni park
Ai =
9.
Autodani voznog parka
1.
215.
2. 3.
Z λA =
QA
γ A ⋅q
=
B 60 km
4 km A
6336 = 704 (voznje) 1.0 ⋅ 9
QB = Z λB ⋅ γ B ⋅ q = 704 ⋅ 0.5 ⋅ 9 = 3168 (t )
Q = Q A + QB = 6336 + 3168 = 9504 (t ) Z λd =
Z λA 704 = = 32(vožnji / dan ) Dr 22
L AB L ⋅ 60 + tiB + tuB + BA ⋅ 60 + t iA + t d = t wo + t do = Vs Vs = 180 + 57 = 237 (min)
To = tuA +
LGA 4 ⋅ 60 16 ⋅ 60 − 2 ⋅ ⋅ 60 Vs 40 = = 4 (obrta / dan) To 237
Hr ⋅ 60 − 2 ⋅ Z od =
Z λd 32 = = 8(vozila) Z od 4 Ar
αt
=
8 = 10 (vozila ) 0. 8
ADi = Ai ⋅ Di = 10 ⋅ 30 = 300 ( autodanai ) ADr = Ar ⋅ Dr = 8 ⋅ 22 = 176 (autodanar ) ADs = α t ⋅ ADi = 0.8 ⋅ 300 = 240( autodana s )
α=
11.
Koeficijent iskorištenja voznog parka Koeficijent iskorištenja sposobnog voznog parka
12.
Autosati na radu
AHr = Hr ⋅ Ar ⋅ Dr = 16 ⋅ 8 ⋅ 22 = 2816 (autosatir )
13.
Autosati provedeni u vožnji
t wo L ⋅ Ar ⋅ Dr + 2 ⋅ GA ⋅ Ar ⋅ Dr = 60 Vs 180 4 = 4⋅ ⋅ 8 ⋅ 22 + 2 ⋅ ⋅ 8 ⋅ 22 = 2147.2( autosatiW ) 60 40
10.
G
ADr 176 = = 0.587 (−) ADi 300 ADr 176 α'= = = 0.733( −) ADs 240
AHw = Z od ⋅
52
Fakultet za saobraćaj i komunikacije ρ=
AHr 2816 = = 0.667 (−) 24 ⋅ ADr 24 ⋅ 176
δ=
AHw 2147.2 = = 0.762(−) AHr 2816
16.
Koeficijent iskorištenja vremena u 24 sata Koeficijent iskorištenja radnog vremena Autokilometri pod teretom
17.
Nulti autokilometri
AKn = 2 ⋅ LGA ⋅ Ar ⋅ Dr = 2 ⋅ 4 ⋅ 8 ⋅ 22 = 1408 (autokmn )
18.
Prazni autokilometri
AKp = 0( autokm p )
19.
AK = AKt + AKp + AKn = 84480 + 0 + 1408 = 85888(autokm)
21.
Ukupni autokilometri Koeficijent iskorištenja pređenog puta Koeficijent nultog pređenog puta
22.
Vrijednost eksploatacione
14. 15.
20.
23. 24. 25. 26. 27. 28. 29.
30.
Vrijednost saobraćajne brzine Srednja dnevna kilometraža Transportni rad Srednje rastojanje transporta jedne tone tereta Srednja dužina jedne vožnje sa teretom Koeficijent dinamičkog iskorištenja nosivosti vozila Srednja vrijednost koeficijenta iskorištenja korisne nosivosti vozila Srednje vrijeme trajanja dangube u toku vožnje pod teretom za cio vozni park
AKt = Z λA ⋅ LAB + Z λB ⋅ LBA = 704 ⋅ 60 + 704 ⋅ 60 = 84480(autokmt )
AKt 84480 = = 0.984(−) AK 85888 AKn 1408 ω= = = 0.0164(−) AK 85888 AK 85888 Ve = = = 30.5( km / h) AHr 2816
β=
AK 85888 = = 40.0 (km / h) AHw 2147.2
Vs =
AK 85888 = = 488 (km / dan ) ADr 176
Ksd =
U = Q A ⋅ L AB + Q B ⋅ L BA = 6336 ⋅ 60 + 3168 ⋅ 60 = 570240 (tkm )
Kst1 =
U 570240 = = 60(km) Q 9504
=
AKt 84480 = = 60 (km ) A Zλ 1408
Kst
λ
ε =
U 570240 = = 0.75(−) q ⋅ AK t 9 ⋅ 84480
γ =
Q 9504 = = 0.75(−) q ⋅ AZλ 9 ⋅ 1408
td =
AH r − AH W 2816 − 2147.2 = = 0.475(h) AZλ 1408
Q 9504 = = 3.375 (t / hr ) AHr 2816 U 570240 WU' = = = 202.5(tkm / hr ) AHr 2816
WQ' =
31.
Radna proizvodnost voznog parka
Q 9504 = = 1.32 (t / hi ) 24 ⋅ ADi 24 ⋅ 300 U 570240 WU = = = 79 .20 (tkm / hi ) 24 ⋅ ADi 24 ⋅ 300 WQ =
32.
216.
Puna proizvodnost voznog parka
Z2: U okviru autotransportnog preduzeća u toku dva mjeseca (Di = 61 dan), od toga 44 dana vozila provedu na radu, potrebno je organizovati transport robe u količini od 15 400 (t) iz željezare koja se nalazi u mjestu A za fabriku radijatora u mjestu C. Istim vozilima u povratnim vožnjama transportuje se roba iz mjesta D u mjesto 53
A
47 km G
B 73 km
C
60 km
D
Fakultet za saobraćaj i komunikacije
B. Šema itinerera sa rastojanjima data je na skici. Transport se obavlja tegljačima sa poluprikolicom korisne nosivosti 25 (t). Dnevno radno vrijeme vozila je 16 (h). Koeficijent statičkog iskorištenja korisne nosivosti za prevoz robe iz željezare je 1.0 (-) a za prevoz robe iz mjesta D u mjesto B je 0.9 (-).Vrijeme utovara u mjestu A je 1 (h/voz) dok je u mjestu D vrijeme utovara 1.25 (h/voz). Vrijeme istovara u mjestu C je 1.5 (h/voz) a u mjestu B je 2.25 (h/voz). Srednja saobraćajna brzina na itinereru je 40 (km/h). Koeficijent tehničke ispravnosti voznog parka je 0.875 (-). U radne dane sva tehnički ispravna vozila se nalaze na radu. Garaža vozila se nalazi u mjestu B. Rješenje: QA 15400 = = 616 (vožnji ) γ A .q 1.0 ⋅ 25
4.
Potreban broj vožnji za transport robe Količina robe koja se transportuje iz mjesta D Ukupna količina transportovane robe Potreban broj vožnji u toku dana
5.
Vrijeme trajanja obrta
6.
Mogući broj obrta jednog vozila u toku dana
Z od =
Hr ⋅ 60 16 ⋅ 60 = = 1 .066 ≈ 1( obrta / dan ) To 900
7.
Potreban broj vozila na radu
Ar =
Z λd 14 = = 14(vozila ) Z od 1
8.
Inventarski vozni park
Ai =
1. 2. 3.
Z λA =
Q D = Z λD ⋅ γ D ⋅ q = 616 ⋅ 0.9 ⋅ 25 = 13860(t ) Q = Q A + QD = 15400 + 13860 = 29260(t ) Z λA 616 = = 14 (vožnji / dan) Dr 44
Z λd = To = t uA +
L AC L L L ⋅ 60 + t iC + CD ⋅ 60 + t uD + DB ⋅ 60 + t iB + BA ⋅ 60 + t d = t wo + t do Vs Vs Vs Vs
To = 60 +
120 60 133 47 ⋅ 60 + 90 + ⋅ 60 + 75 + ⋅ 60 + 135 + ⋅ 60 = 900(min) 40 40 40 40
Ar
αt
=
14 = 16 (vozila ) 0.875
ADi = Ai ⋅ Di = 16 ⋅ 61 = 976 (autodanai )
9.
10. 11. 12. 13. 14. 15. 16.
Autodani voznog parka
ADr = Ar ⋅ Dr = 14 ⋅ 44 = 616 (autodana r ) ADs = α t ⋅ ADi = 0.875 ⋅ 976 = 854 (autodana s )
Koeficijent iskorištenja voznog parka Koeficijent iskorištenja sposobnog voznog parka Autosati na radu Autosati provedeni u vožnji Koeficijent iskorištenja vremena u 24 sata Koeficijent iskorištenja radnog vremena Autokilometri pod teretom
α=
ADr 616 = = 0.631(−) ADi 976 ADr 616 α '= = = 0.721(−) ADs 854 AHr = Hr ⋅ Ar ⋅ Dr = 16 ⋅ 14 ⋅ 44 = 9856 (autosati r ) AHw = Z od ⋅
t wo 540 ⋅ Ar ⋅ Dr = 1 ⋅ ⋅ 14 ⋅ 44 = 5544 (autosatiW ) 60 60
AHr 9856 = = 0.667 (−) 24 ⋅ ADr 24 ⋅ 616 AHw 5544 δ= = = 0.5625(−) AHr 9856
ρ=
AKt = Z λA ⋅ L AC + Z λD ⋅ LDB = 616 ⋅ (120 + 133) = 155848(autokmt )
54
Fakultet za saobraćaj i komunikacije Nulti autokilometri
AKn = LBA ⋅ Ar ⋅ Dr = 47 ⋅ 14 ⋅ 44 = 28952 ( autokmn )
18.
Prazni autokilometri
AKp = Z λA ⋅ LCD = 616 ⋅ 60 = 36960 (autokm p )
19.
AK = AKt + AKp + AKn = 155848 + 36960 + 28952 = 221760 (autokm)
20.
Ukupni autokilometri Koeficijent iskorištenja pređenog puta
21.
Koeficijent nultog pređenog puta
22.
Vrijednost eksploatacione
23.
Vrijednost saobraćajne brzine
24.
Srednja dnevna kilometraža
17.
AKt 155848 = = 0.703(−) AK 221760 AKn 28952 ω= = = 0.1306 (−) AK 221760 AK 221760 Ve = = = 22.5(km / h) AHr 9856 AK 221760 Vs = = = 40.0(km / h) AHw 5544 AK 221760 Ksd = = = 360 (km / dan) ADr 616
β=
Transportni rad Srednje rastojanje transporta jedne tone tereta
U = Q A ⋅ L AC + QD ⋅ LDB = 15400 ⋅ 120 + 13860 ⋅ 133 = 3691380 (tkm)
Kst1 =
U 3691380 = = 126.16 (km) Q 29260
27.
Srednja dužina jedne vožnje sa teretom
Kstλ =
AKt 155848 = = 126.5(km) AZλ 1232
28.
Koeficijent dinamičkog iskorištenja nosivosti vozila
ε=
U 3691380 = = 0.947 (−) q ⋅ AK t 25 ⋅ 155848
γ=
Q 29260 = = 0.95(−) q ⋅ AZλ 25 ⋅ 1232
25. 26.
29.
30.
Srednja vrijednost koeficijenta iskorištenja korisne nosivosti vozila Srednje vrijeme trajanja dangube u toku vožnje pod teretom za cio vozni park
31.
Radna proizvodnost voznog parka
32.
Puna proizvodnost voznog parka
td =
AHr − AHw 9856 − 5544 = = 3.5(h) AZλ 1232
Q 29260 = = 2.969 (t / hr ) AH r 9856 U 3691380 WU' = = = 374.5(tkm / hr ) AH r 9856
WQ' =
WQ =
Q 29260 = = 1.249 (t / hi ) 24 ⋅ ADi 24 ⋅ 976
WU =
U 3691380 = = 157.59(tkm / hi ) 24 ⋅ ADi 24 ⋅ 976
217.
55
Fakultet za saobraćaj i komunikacije
Z3: U vremenskom periodu od 01.08. do 31.09., koji broji 44 radna dana, potrebno je organizovati transport robe, u ravnomjernim dnevnim količinama, iz mjesta A u mjesto B, 3520 (t), iz mjesta C u mjesto D, 2640 (t) robe i iz mjesta D u mjesto E, 7040 (t) robe. Transport se obavlja teretnim vozilima nosivosti 8 (t) kojima su pridodate prikolice nosivosti 8.0 (t). Koeficijenti statičkog iskorištenja nosivosti su: na relaciji A- B je 1.0 na relaciji C-D je 0.75 i na relaciji D-E je 0.50. Vremena utovara i istovara data su u tabeli 1, ostalih danguba u toku obrta nema. Šema itinerera je data na Skici. Saobraćajna brzina na cijelom itinereru je 40 (km/h). Dnevno radno vrijeme vozila je 16 (h). Koeficijent tehničke ispravnosti voznog parka je 0.833. U radne dane sva ispravna vozila nalaze se na radu. tu (min/t ) ti (min/t )
56 km
C
B 100 km 150 km D
80 km G 2 km E 14 km
A
B
C
D
E
5.0
-
4.0
5.0
-
-
3.0
-
3.0
3.0
A
Rješenje: 1.
2.
3. 4. 5.
6.
Potreban broj vožnji za transport robe iz mjesta A do mjesta B Potreban broj vožnji za transport robe iz mjesta C do mjesta D Potreban broj vožnji za transport robe iz mjesta D do mjesta E Potreban broj složenih vožnji u toku dana Potreban broj prostih vožnji u toku dana (relacija D - E) Vrijeme trajanja obrta sa složenom vožnjom
Z λAB =
QA 3520 = = 220(voznje) γ A ⋅ q 1.0 ⋅ 16
Z λCD =
QC 2640 = = 220(voznji ) γ C ⋅ q 0.75 ⋅ 16
Z λDE =
Vrijeme trajanja obrta sa prostom vožnjom
=
7040 = 880(voznji ) 0.5 ⋅ 16
Z λAB 220 = = 5(voznji / dan) Dr 44 Z − Z λAB 880 − 220 = λDE = = 15(voznji / dan) Dr 44
Z λ 1d = Zλ 2d
LAB+LBC+LCD+LDE+LEA ⋅60+tuA+tiB+tuC+tiD+ Vs +tuD+tiE+td =two+tdo=876(min)
To1 =
LDE ⋅ 60 + tuD ⋅ q ⋅ γ D + tiE ⋅ q ⋅ γ D + td = two + tdo Vs 80 To2 = 2 ⋅ ⋅ 60 + 16 ⋅ 0.5 ⋅ 5 + 40 + 16 ⋅ 0.5 ⋅ 3 = 240 + 64 = 304 (min)
To2 = 2 ⋅ 7.
QD
γD ⋅q
56
Fakultet za saobraćaj i komunikacije
8.
Mogući broj obrta u toku dana-složena vožnja
LGA 2 ⋅ 60 16 ⋅ 60 − 2 ⋅ ⋅ 60 Vs 40 = = To1 876
Hr ⋅ 60 − 2 ⋅ Z od 1 =
= 1.089 ≈ 1.0 (obrta / dan) Hr ⋅ 60 − 2 ⋅
9.
Mogući broj obrta u toku dana-prosta vožnja
Z od 1 =
2 + 14 ⋅ 60 40 = 3.0(obrta / dan) 304
16 ⋅ 60 − 2 ⋅ =
10.
Broj vozila na radu
11.
Inventarski broj vozila
12.
Autodani voznog parka
LGA + L EA ⋅ 60 Vs = To2
Z λ 1d 5 Z 15 = = 5(vozila) Ar2 = λ 2 d = = 5(vozila ) Z od 1 1 Z od 2 3 Ar 10 Ai = = = 12(vozila ) α t 0.833
Ar1 =
ADi = Ai ⋅ Di = 12 ⋅ 61 = 732(autodanai ) ADr = Ar ⋅ Dr = 10 ⋅ 44 = 440 (autodana r ) ADs = α t ⋅ ADi = 0.833 ⋅ 732 = 610 (autodanas )
13.
Koeficijent iskorištenja voznog parka
α=
ADr 440 = = 0.601(−) ADi 732
14.
Koeficijent iskorištenja sposobnog voznog parka
α '=
ADr 440 = = 0.721(−) ADs 610
L To1 + 2 ⋅ GA ⋅ Ar1 ⋅ Dr = 60 Vs 876 2 = 220 ⋅ + 2⋅ ⋅ 5 ⋅ 44 = 3234 ( autosati r 1 ) 60 40 L + LEA T AH r 2 = ( Z λDE − Z λAB ) ⋅ 02 + 2 ⋅ GA ⋅ Ar2 ⋅ Dr = 60 Vs 304 2 + 14 = (880 − 220 ) ⋅ + 2⋅ ⋅ 5 ⋅ 44 = 3344 + 176 = 3520 (autosatir 1 ) 60 40 AH r 1 = Z λA ⋅
15.
Autosati na radu
AH r = AH r 1 + AH r 2 = = 3234 + 3520 = 6754 (autosatir ) t wo1 L + 2 ⋅ GA Ar1 ⋅ Dr = 60 Vs 600 2 = 880 ⋅ + 2⋅ ⋅ 5 ⋅ 44 = 2222(ausatiW ) 60 40 AH W 1 = Z λAB ⋅
16.
Autosati provedeni u vožnji
AHW 2 = ( Z λDE − Z λAB ) ⋅ = 660 ⋅
t wo 2 L + LEA + 2 ⋅ GA ⋅ Ar2 ⋅ Dr = 60 Vs
16 240 + 2⋅ ⋅ 5 ⋅ 16 = 2816 (ausatiW ) 60 40
AHW = AHW 1 + AHW 2 = = 2222 + 2816 = 5038 (autosatiW ) 17.
Koeficijent iskorištenja vremena u 24 sata
ρ=
AH r 6754152 = = 0.6396 (−) 24 ⋅ ADr 24 ⋅ 440
18.
Koeficijent iskorištenja radnog vremena
δ=
AH W 5038 = = 0.7459 (−) AH r 6754
19.
Autokilometri pod teretom
20.
Nulti autokilometri
21.
Prazni autokilometri
AKt = Z λAB ⋅ ( LAB + LCD + LDE ) + ( Z λDE − Z λAB ) LDE = = 220 (150 + 100 + 80) + 660 ⋅ 80 = 125400 (autokmt ) AK n = (2 LGA + LEA ) Ar1 ⋅ Dr + ( 2 L AG + 2 ⋅ L AE + LED ) ⋅ Ar2 ⋅ Dr = = (2 ⋅ 2 + 14 ) ⋅ 5 ⋅ 44 + (2 ⋅ 2 + 2 ⋅ 14 + 80 ) ⋅ 5 ⋅ 44 = 28600 ( autokmn ) AK p = ( LBC + LEA ) ⋅ Z λAB − LEA ⋅ Ar1 ⋅ Dr + LDE ⋅ ( Z od 2 − 1) ⋅ Ar2 ⋅ Dr = = (56 + 14 ) ⋅ 220 − 14 ⋅ 5 ⋅ 44 + 80 ⋅ 2 ⋅ 5 ⋅ 44 = 15400 − 3080 + 35200 = = 47520 ( autokmn )
22.
Ukupni autokilometri
AK = AK t + AK p + AK n = 125400 + 47520 + 28600 = 201520(autokm)
23.
Koeficijent iskorištenja pređenog puta
β=
AK t 125400 = = 0.622(−) AK 201520
57
Fakultet za saobraćaj i komunikacije AK n 28600 = = 0.142(−) AK 201520 AK 201520 Ve = = = 29.84(km / h) AH r 6754
24.
Koeficijent nultog pređenog puta
25.
Vrijednost eksploatacione
26.
Vrijednost saobraćajne brzine
Vs =
27.
Srednja dnevna kilometraža
K sd =
28.
Transportni rad
29.
Srednje rastojanje transporta jedne tone tereta
K st 1 =
U 1355200 = = 102.66 (km) Q 13200
30.
Srednja dužina jedne vožnje sa teretom
K stλ =
AK t 125400 = = 95(km) AZλ 1320
Koeficijent dinamičkog iskorištenja nosivosti vozila Srednja vrijednost koeficijenta iskorištenja korisne nosivosti vozila Srednje vrijeme trajanja dangube u toku vožnje pod teretom za cio vozni park
ε=
U 1355200 = = 0.6754 (−) q ⋅ AK t 16 ⋅ 125400
γ=
Q 13200 = = 0.625(−) q ⋅ AZλ 16 ⋅ 1320
31. 32.
33.
34.
Radna proizvodnost voznog parka
ω=
AK 201520 = = 40.0 (km / h) AH W 5038 AK 201520 = = 458 (km / dan) ADr 440
U = Q A ⋅ L AB + QC ⋅ LCD + QD ⋅ LDE = = 3520 ⋅ 150 + 2640 ⋅ 100 + 7040 ⋅ 80 = 1355200 (tkm)
td =
AH r − AHW 6754 − 5038 = = 1. 3( h ) AZλ 1320
Q 13200 = = 1.95(t / hr ) AH r 6754 U 1355200 WU' = = = 200.65(tkm / hr ) AH r 6754 WQ' =
Q 13200 = = 0.751(t / hi ) 24 ⋅ ADi 24 ⋅ 732 U 1355200 WU = = = 77.14 (tkm / hi ) 24 ⋅ ADi 24 ⋅ 732
WQ = 35.
218.
Puna proizvodnost voznog parka
Z4: Autotransportno preduzeće koje se bavi javnim prevozom putnika u svojoj ponudi destinacija - odredišta namjerava da ponudi po dvije nove autobusne linije u međunarodnom saobraćaju na relacijama: Sarajevo - Beč i Sarajevo Hamburg i u unutrašnjem saobraćaju na relacijama: Sarajevo - Tuzla i Sarajevo – Bihać. Preduzeće raspolaže autobusima kapaciteta 50 i 40 mjesta. Vrijednost rabljenog autobusa od 50 mjesta iznosi 70 000 (KM).Autobusi koji bi se koristili za prevoz na razmatranim relacijama imaju sljedeće tehničke karakteristike: - potrošnja goriva Qg = 40 (l/100km), - potrošnja ulja i maziva Qm = 0.36 (l/100km), - broj autoguma na autobusu NAG = 6 (autoguma), - periodičnost izmjene autoguma je KAG = 25000 (km), Cijena dizel goriva je 1 (KM/l), popravni faktor potrošnje goriva (fv) je 1.1 (-). Prosječna cijena ulja i maziva je 15 (KM/l), popravni faktor potrošnje ulja i maziva (fv) je 1.2 (-). Cijena jedne autogume je C AG = 750 ( KM ) , popravni faktor potrošnje autoguma (fsk) je 1.2 (-). 58
Fakultet za saobraćaj i komunikacije
Faktor utroška radne snage (fs) je 0.034 (-), faktor starosti autobusa (a) je 0.4 (-), faktor utroška rezervnih dijelova (fr) je 0.004 (-), vrijednost sata rada automehaničara (HAM) je 5 (KM). Faktor održavanja s obzirom na određenu eksploatacionu brzinu (fVe) je 1.1 (-). Prosječna brzina putovanja je 60 (km/h). Koeficijenti amortizacije su: b = 4.754 (-) i c = 298.75 (-). Parametri troškova uprave su: e = 135.53 (-), f = 22.63 (-), g = 1018 (-) i h = 2 (-). Prosječna vrijednost troškova osiguranja, registracije, putarine i doprinosa je 0.2 (KM/km). Prosječna bruto plata vozača je 2000 (KM), a prosječna bruto plata pomoćnika vozača je 1500 (KM). Broj radnih dana u godini je 300 (dana). Vrijednost dnevnice za inostranstvo je 60 (KM/dan). Godišnja pređena kilometraža autobusa je 100 000 (km/god.). Cijene karte prevoza u unutrašnjem saobraćaju na relaciji: Sarajevo - Tuzla je 10 (KM) a na relaciji Sarajevo - Bihać je 25 (KM) Cijene karte prevoza u međunarodnom saobraćaju na relaciji Sarajevo - Beč je 85 (KM) a na relaciji Sarajevo - Hamburg je 150 (KM). Cijenu prevoza prtljaga iznosi u unutrašnjem saobraćaju 2 (KM) po koferu a u međunarodnom saobraćaju 5 (KM) po koferu. Potrebno je izračunati: A) Troškove eksploatacije. B) Prihode ostvarene na osnovu prodatih karata i prtljaga sa 50 % popunjenosti odnosno sa 100% popunjenosti autobusa. C) Izvršiti analizu opravdanosti uvođenja ovih linija uz korištenje Cost Benefit metode odnosno metode ekonomskih troškova i ekonomskih koristi i odrediti prag rentabilnosti poslovanja. U razmatranje uzeti troškove eksploatacije koji su najznačajniji i imaju najveći uticaj na formiranje ukupnih troškova eksploatacije. Troškovi eksploatacije autobusa u unutrašnjem saobraćaju 20% su manji od troškova autobusa u međunarodnom saobraćaju. 1.
Troškovi goriva
2.
Troškovi ulja i maziva
3.
Troškovi guma
Qg ⋅ C g
1 ⋅ 40 ⋅ fvg = ⋅ 1.1 = 0.44 ( KM / km) 100 100 Q ⋅C 15 ⋅ 0.36 Tm = m m ⋅ fv = ⋅ 1.2 = 0.06 ( KM / km) 100 100 N AG C AG 750 ⋅ 6 TAG = ⋅ fsk AG = ⋅ 1.2 = 0.2( KM / km) K AG 25000 Tg =
fr ⋅ V ⋅ a fs ⋅ 2 ⋅ H AM TO = RD V + RS ⋅ fVe 100 100 4.
Troškovi održavanja
0.004 ⋅ 70000 ⋅ 0.4 0.034 ⋅ 2 ⋅ 5 TO = + ⋅ 1.1 = 100 100 = (1.12 + 0.0034 ) ⋅ 1.1 = 1.24 ( KM / km)
VV 1 ⋅ 1000 b ⋅ V pr + c 70000 1 TA = ⋅ = 1000 4.754 ⋅ 60 + 298.75 70 = 0.12( KM / km) 158.75 TA =
5.
Troškovi amortizacije
59
Fakultet za saobraćaj i komunikacije H=
6.
7.
Troškovi uprave
e ⋅ V pr + f g ⋅ V pr + h
Cupr =
Troškovi osiguranja, registracije, putarine i raznih doprinosa
Troškovi plata
9.
Ukupni troškovi eksploatacije
10.
1018⋅ V pr + 2
=
135.53 ⋅ 60 + 22.63 = 0.133(KM / km) 1018⋅ 60 + 2
TR = (Cupr + Cos ) = (0.133 + 0.2) = 0.333( KM / km) TPL =
8.
135.53 ⋅ V pr + 22.63
12 ⋅ (V plV + V plVP ) + n ⋅ Dr ⋅ Vdn K god
12 ⋅ (2000+ 1500) + 2 ⋅ 300⋅ 60 TPL = = 0.78(KM / km) 100000 TE = ∑Ti = Tg + Tm + TAG + To + TA + TR + TPL ⇒ TE = 0.44 + 0.06 + 0.2 + 1.24 + +0.12 + 0.333 + 0.78 = 3.173(KM / km)
Troškovi autobusa (N=40) , koji vrši prevoz putnika na unutrašnjim linijama su 20 (%) manji od troškova autobusa u međunarodnom saobraćaju i iznose 2.538 (KM/km). Veličina troškova eksploatacije autobusa na pojedinim linijama, zavise od jediničnih troškova KM/km i dužine linije izražene u kilometrima, podaci o vrijednostima troškova eksploatacije za linije u unutrašnjem saobraćaju date su u Tabeli 1, a za linije u međunarodnom saobraćaju u Tabeli 2.
11. R.B.
RELACIJA
DUŽINA (KM)
TROŠKOVI EKSPLOATACIJE (KM)
1 2
SARAJEVO - TUZLA SARAJEVO - BIHAĆ
119 312
302 792
12.
1 2
13.
RELACIJA
DUŽINA (KM)
TROŠKOVI EKSPLOATACIJE (KM)
SARAJEVO - BEČ SARAJEVO - HAMBURG
794 1856
2519 5889
R.B.
U Tabeli 3, data je vrijednost prihoda na linijama u unutrašnjem saobraćaju sa 50 % i sa 100 % popunjenosti autobusa, stim procentom je razmatrana i dobit od prtljaga, a u Tabeli 4. date su navedene vrijednosti za međunarodni saobraćaj.
R.B.
RELACIJA
1 2
SARAJEVO - BIHAĆ
14. SARAJEVO - TUZLA
R.B.
RELACIJA
1
SARAJEVO - BEČ
2
SARAJEVO - HAMBURG
15.
PRIHOD PO AUTOBUSU (KM) 50 % popunjenosti 100 % popunjenosti 20 PUTNIKA 40 PUTNIKA karte prtljag ukupno karte prtljag ukupno 200 500
40 40
240 540
400 1000
80 80
480 1080
PRIHOD PO AUTOBUSU (KM) 50 % popunjenosti 100 % popunjenosti 25 PUTNIKA 50 PUTNIKA karte prtljag ukupno karte prtljag ukupno 2125
25
2250
4250
250
4500
3750
125
3875
7500
50
7750
16.
60
Fakultet za saobraćaj i komunikacije Metodom poređenja ekonomskih troškova i ekonomske koristi (prihoda) omogućeno je dobivanje odgovora o opravdanosti uvođenja autobusne linije na nekoj putnoj relaciji. Opšta analitička Cost - Benefit metoda glasi: K/T > 1 ili P = K – T. U Tabeli 5 i Tabeli 6, prikazana je analiza opravdanosti uvođenja linija u unutrašnjem odnosno u međunarodnom saobraćaju sa 50 % popunjenosti.
R.B.
RELACIJA
TROŠKOVI EKSPLOATACIJE (KM)
PRIHODI (KM)
ANALIZA OPRAVDANOSTI
1
SARAJEVO-TUZLA
302
240
Nerentabilno
2
SARAJEVO-BIHAĆ
792
540
Nerentabilno
17.
R.B.
RELACIJA
TROŠKOVI EKSPLOATACIJE (KM)
PRIHODI (KM)
ANALIZA OPRAVDANOSTI
1
SARAJEVO – BEČ
2519
2250
Nerentabilno
2
SARAJEVO - HAMBURG
5889
3875
Nerentabilno
18.
19.
20.
U Tabeli 7 i Tabeli 8, prikazana je analiza opravdanosti uvođenja linija u unutrašnjem odnosno u međunarodnom saobraćaju sa 100 % popunjenosti.
R.B. 1 2
22.
23.
219.
TROŠKOVI EKSPLOATACIJE (KM)
PRIHODI (KM)
ANALIZA OPRAVDANOSTI
SARAJEVO - TUZLA SARAJEVO - BIHAĆ
302 792
480 1080
Rentabilno Rentabilno
RELACIJA
TROŠKOVI EKSPLOATACIJE (KM)
PRIHODI (KM)
1
SARAJEVO - BEČ
2519
4500
Rentabilno
2
SARAJEVO HAMBURG
5889
7750
Rentabilno
R.B.
21.
RELACIJA
ANALIZA OPRAVDANOSTI
U Tabeli 9, prikazan je prag rentabilnosti (procenat popunjenosti) za pojedine linije, odnosno kada vrijednost troškova izjednačava se sa vrijednošću prihoda na liniji. Prag rentabilnosti (popunjenost autobusa za rentabilno poslovanje)
R.B.
Relacija
1 2 3 4
SARAJEVO - TUZLA SARAJEVO - BIHAĆ SARAJEVO - BEČ SARAJEVO – HAMBURG
(302/480=62.9) (792/1080=73.3) (2519/4500=55.9) (5889/7750=75.5)
62.9 % (0.625x40= 25 mjesta) 73.3 % (0.733x40=29 mjesta) 55.9 % (0.559x50=28 mjesta) 75.9 % (0.759x50=38 mjesta)
Z5: U toku jedne sedmice (Di = 7 dana) potrebno je organizovati prevoz putnika na relaciji datoj na Skici 1. Zahtjevi putnika za prevozom dati su u Tabeli 1. Prevoz putnika obavlja se autobusima koji imaju 50 + 2 (mjesta). Radno vrijeme linije u toku dana je 1530 (h), dok je radno vrijeme autobusa 12 (h). Prvi polazak autobusa u oba smjera je u 600 (h). Koeficijent neravnomjernosti protoka putnika 61
Fakultet za saobraćaj i komunikacije
u posmatranom periodu je ψ = 1( − ). Ukupno vrijeme zadržavanja vozila na terminusima i ulasci i izlasci putnika na stanicama iznosi 1 (h) po obrtu. Srednja saobraćajna brzina na itinereru iznosi 40 (km/h). Koeficijent tehničke ispravnosti vozila je α T = 0.8( − ) , u toku dana sva ispravna vozila nalaze se na radu. Garažiranje autobusa se obavlja u terminalima A i G. ZA IZ
A
B
C
D
E
F
G
A B C D E F G
1750 700 630 595 490 350
420 525 490 420 350 245
595 420 280 245 210 140
455 420 350 350 630 350
210 665 595 350 700 560
280 350 560 350 840 420
350 1050 630 700 140 1050 -
Tabela 1: Zahtjevi putnika za prevozom na autobusnoj liniji B
A
C
12 km
30 km
D 28 km
E
F
32 km
12 km
G 26 km
Skica 1: Rastojanja autobusne linije Potrebno je odrediti: a. Broj prevezenih putnika u toku nedjelje i u toku dana i broj ulazaka i izlazaka po stanicama i smjerovima kretanja. b. Izračunati protoke putnika u toku nedjelje i u toku dana po dionicama linije i nacrtati skicu tokova putnika. c.
Potreban broj autobusa na radu i inventarski broj autobusa.
d. Tehničko eksploatacione izmjeritelje rada autobusnog voznog parka. e. Radni i punu proizvodnost autobusnog voznog parka. Rješenje: Tabela 1, predstavlja prevezene putnike po dionicama i vrijednost ukupnog broja prevezenih putnika ODLAZAK (A – G)
POVRATAK (G – A) Sta
Pu
Pi
Q
Li
Pkm
A
B
C
D
E
F
G
Pu
Pi
Q
Li
420
595
455
210
280
350
0
4515
0
0
Pkm
n
2310
0
2310
30
69300
A 175
2905
420
4795
12
57540
105 420
B
420
665
350
0
0 13545
1750
2030
4515
30
1225
875
4795
12
0
0
16562 2135
1015
5915
28
C
700
525
350
595
560
630
57540
0
1.
12446
19488 1400
1225
6090
32
D
630
490
280
350
350
700
1400
1330
4445
28 0
0
14000 980
1820
5250
12
63000
E
595
420
245
350
840
140
1610
1260
4375
32 0
105
10192 1050
2380
3920
26
F
490
350
210
630
700
G
350
245
140
350
560
0
3920
1078
0
0
2828 10780
0
0
2380
420
4025
12
48300
2065
0
2065
26
53690
10430
10430
24220
140
0
0 420
65226 140
0
55944 UKUPNO
0
0
Iz Tabele 1, vidi se da je u toku nedjelje dana (7 dana) prevezeno: P = P1 + P2 = 10780 + 10430 = 21210 ( putnika) U tabeli 2, prikazane su potrebe za prevozom u toku dana ODLAZAK (A – G)
2.
Pu 330
Pi 0
Q 330
POVRATAK (G – A) Li 30
Pk m 9900
Sta A
B
C
D
E
F
G
Pu
Pi
Q
Li
Pkm
60
85
65
30
40
50
0
645
0
0
0
n A
62
Fakultet za saobraćaj i komunikacije 415
60
685
12
8220
B
250
60
60
95
50
150
250
290
645
30
19350
C
100
75
50
85
80
90
175
125
685
12
8220
D
90
70
40
50
50
100
200
190
635
28
17780
E
85
60
35
50
120
20
230
180
625
32
20000
F
70
50
30
90
100
150
340
60
575
12
6900
G
50
35
20
50
80
295
0
295
26
7670
1490
1490
3460
140
79920
2366 305
145
845
28 0 2784
200
175
870
32 0
140
260
750
12
150
340
560
26
9000 1456 0
0
560
0
1540
4040
154 0
0
0
14
9318
0
0
60
UKUPNO
Tabela 2: Prevezeni putnici na liniji u toku dana 3.
Način na koji se vrši računanje tokova putnika
n −1
Qλ = ∑ qλi = qλ 1 + qλ 2 + ..... + qλn −1 i =1
SMJER A - G p A = qλ 1 = pu 1 = 2310 ( putnika )
pB = qλ2 = qλ1 + ( pu2 − pi2 ) = 2310+ (2905− 420) = 4795( putnika) pC = qλ3 = qλ2 + ( pu3 − pi3 ) = 4795+ (2135− 1015) = 5915( putnika) pd = qλ4 = qλ3 + ( pu4 − pi4 ) = 5915+ (1400− 1225) = 6090( putnika) pE = qλ5 = qλ4 + ( pu5 − pi5 ) = 6090+ (980− 1820) = 5250( putnika) 4.
Tokovi putnika u toku nedjelje su sljedeći
pF = qλ6 = qλ5 + ( pu6 − pi6 ) = 5250+ (1050− 2380) = 3920( putnika) SMJER G - A pG' = qλ 1 = pu 1 = 2065( putnika )
pF' = qλ2 = qλ1 + ( pu2 − pi2 ) = 2065+ (2380− 420) = 4025( putnika) pE' = qλ3 = qλ2 + ( pu3 − pi3) = 4025+ (1610− 1260) = 4375( putnika) pD' = qλ4 = qλ3 + ( pu4 − pi4 ) = 4375+ (1400− 1330) = 4445( putnika) pC' = qλ5 = qλ4 + ( pu5 − pi5 ) = 4445+ (1225− 875) = 4795( putnika) pB' = qλ6 = qλ 5 + ( pu6 − pi6 ) = 4795+ (1750− 2030) = 4515( putnika)
pd max 870 = = 17.4 ≈ 18(obrta / dan) q 50
5.
Potreban broj obrta u toku dana
6.
Vrijeme trajanja obrta
7.
Mogući broj obrta jednog autobusa u toku dana s obzirom na radno vrijeme autobusa i vrijeme trajanja obrta
Z od =
8.
Potreban broj autobusa na radu
Ar =
Z λd 18 = = 12(vozila) Z od 1.5
9.
Inventarski broj vozila
Ai =
Ar 12 = = 15(vozila) α t 0.8
Z λd =
L AG 140 ⋅ 60 + t do = t wo + t do = 2 ⋅ ⋅ 60 + 60 = 420 + 60 = Vs 40 = 480(min) = 8 (h)
To = 2 ⋅
Hr ⋅ 60 12 ⋅ 60 = = 1.5(obrta / dan) To 480
ADi = Ai ⋅ Di = 15 ⋅ 7 = 105(autodanai )
10.
Autodani voznog parka
ADr = Ar ⋅ Dr = 12 ⋅ 7 = 84(autodanar ) ADs = α t ⋅ ADi = 0.8 ⋅ 105 = 84 (autodana s )
63
Fakultet za saobraćaj i komunikacije
11.
Koeficijent iskorištenja voznog parka
α=
ADr 84 = = 0.80(−) ADi 105
α '=
ADr 84 = = 1.0(−) ADs 84
14.
Koeficijent iskorištenja sposobnog voznog parka Autosati na radu Autosati provedeni u vožnji
15.
Koeficijent iskorištenja vremena u 24 sata
ρ=
AH r 1008 = = 0.50(−) 24 ⋅ ADr 24 ⋅ 84
16.
Koeficijent iskorištenja radnog vremena
δ=
AHW 882 = = 0.875(−) AH r 1008
17. 18.
Autokilometri pod teretom Nulti autokilometri
19.
Prazni autokilometri
AK p = 0 (autokm p )
20.
Ukupni autokilometri
AK = AK t = Z od ⋅ ADr ⋅ 2 ⋅ LAG = 1.5 ⋅ 84 ⋅ 2 ⋅ 140 = 35280 (autokm)
21.
Koeficijent nultog pređenog puta
22.
Vrijednost eksploatacione
AK n 0 = = 0 (−) AK 35280 AK 35280 Ve = = = 35.0(km / h) AH r 1008
23.
Srednja dnevna kilometraža
12. 13.
AH r = Hr ⋅ Ar ⋅ Dr = 12 ⋅ 12 ⋅ 7 = 1008 ( autosatir ) AHW = Z od ⋅
t wo 420 ⋅ Ar ⋅ Dr = 1.5 ⋅ ⋅ 12 ⋅ 7 = 882(ausatiW ) 60 60
AK = AK t = Z od ⋅ ADr ⋅ 2 ⋅ LAG = 1.5 ⋅ 84 ⋅ 2 ⋅ 140 = 35280 (autokm)
AK n = 0 (autokmn )
ω=
K sd =
AK 35280 = = 420(km / dan) ADr 84
U = L AB ⋅ p A + L BC ⋅ p B + LCD ⋅ p C + L DE ⋅ p D + L EF ⋅ p E + L FG ⋅ p F + + LGF ⋅ p G' + L FE ⋅ p F' + L ED ⋅ p E' + L DC ⋅ p D' + LCB ⋅ p C' + L BA ⋅ p B' = = 69300 + 57540 + 165620 + 194880 + 63000 + 101920 + + 53690 + 48300 + 140000 + 124460 + 57540 + 135450 = U 1 + U 2 =
24.
Transportni rad
25.
Srednje rastojanje transporta jednog putnika
K sp1 =
U 1211700 = = 57.13(km) P 21210
26.
Srednja dužina vožnje s putnicima
K stλ =
AK t 35280 = = 23.33(km) AZλ 1512
= 652260 + 559440 = 1211700 ( pkm)
27.
28.
29.
30.
Koeficijent dinamičkog iskorištenja nosivosti vozila Srednja vrijednost koeficijenta iskorištenja korisne nosivosti vozila Srednje vrijeme trajanja dangube u toku vožnje pod teretom za cio vozni park Interval između autobusa
ε=
U 1211700 = = 0.687 (−) q ⋅ AKt 50 ⋅ 35280
γ=
P 21210 = = 0.28(−) q ⋅ AZλ 50 ⋅ 1512
td =
AH r − AHW 1008 − 882 = = 0.083( h) AZλ 1512
i=
Hr ⋅ 60 12 ⋅ 60 = = 40(min) ili Z λd 18
i=
To ⋅ 60 8 ⋅ 60 = = 40(min) Nr 12
64
Fakultet za saobraćaj i komunikacije
31.
32.
220.
Radna proizvodnost voznog parka
Puna proizvodnost voznog parka
WP' =
P 21210 = = 21.04( p / hr ) AH r 1008
WU' =
U 1211700 = = 1202.08( pkm / hr ) AH r 1008
WP =
P 21210 = = 8.42( p / hi ) 24 ⋅ ADi 24 ⋅ 105
WU =
U 1211700 = = 480.83( pkm / hi ) 24 ⋅ ADi 24 ⋅ 105
Z6: U toku juna koji ima Dr=22 radna dana, potrebno je organizovati transport robe iz mjesta A u mjesto B (QAB=3564 t ). U povratnim vožnjama transportuje se teret iz mjesta C u mjesto A. Transport se obavlja vozilima nosivosti q=9 t . Za robu koja se transportuje iz mjesta A nosivost vozila je u potpunosti iskorištena, dok je za robu iz mjesta C koeficijent statičkog iskorištenja korisne nosivosti vozila γ=0,70. Vremena trajanja utovarnoistovarnih operacija su: τuA= 2 min/t, tuC=30 min/voz, τiB=1 min/t i tiA=15 min/voz. Ostali vremenski gubici u toku obrta iznose 15 min. Srednja saobraćajna brzina praznog vozila je 50 km/h, dok je sa teretom 40 km/h. Vozilo radi u dvije smjene. Koeficijent tehničke ispravnosti voznog parka je 0,9. U radne dane sva tehnički ispravna vozila nalaze se na radu i po završetku radnog vremena vraćaju se u garažu. Prevoz robe se vrši na rastojanjima datim na skici. Rješenje: QA
5 km
127 km C
G
A 20 km 115 km B
QC = Z λC ⋅ γ C ⋅ q = 2494.8 (t )
3.
Potreban broj vožnji za transport robe Količina robe koja se transportuje iz mjesta C Ukupna količina transportovane robe
4.
Potreban broj vožnji u toku dana
Z Z λd = λA = 18 (obrta / dan) Dr
5.
Vrijeme trajanja obrta
1. 2.
6. 7. 8. 9.
Z λA =
γ A ⋅q
= 396 ( voznje )
Q = Q A + QC = 6058.8 (t )
Mogući broj obrta jednog vozila u toku dana Potreban broj vozila na radu Inventarski vozni park
Autodani voznog 65
Fakultet za saobraćaj i komunikacije
parka
16.
Koeficijent iskorištenja voznog parka Koeficijent iskorištenja sposobnog voznog parka Autosati na radu Autosati provedeni u vožnji Koeficijent iskorištenja vremena u 24 sata Koeficijent iskorištenja radnog vremena Autokilometri pod teretom
17.
Nulti autokilometri
18.
Prazni autokilometri
19.
Ukupni autokilometri Koeficijent iskorištenja pređenog puta Koeficijent nultog pređenog puta Vrijednost eksploatacione Vrijednost saobraćajne brzine Srednja dnevna kilometraža Transportni rad Srednje rastojanje transporta jedne tone tereta Srednja dužina jedne vožnje sa teretom Koeficijent dinamičkog iskorištenja nosivosti vozila Srednja vrijednost koeficijenta iskorištenja korisne nosivosti vozila Srednje vrijeme trajanja dangube u toku vožnje pod teretom za cio vozni park Radna proizvodnost voznog parka Puna proizvodnost voznog parka
10. 11. 12. 13. 14. 15.
20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29.
30. 31. 32.
66
Fakultet za saobraćaj i komunikacije
LITERATURA 1. Dr sc. Ljubomir Topenčarević: “Organizacija i tehnologija Cestovnog transporta“, IRO “Građevinska knjiga“, Beograd 1987.godine. 2. Dr sc. Ratko Zelenika: “Prometni sustavi “, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka 2001.godine. 3. Ivan Županović: Tehnologija cestovnog prijevoza. Fakultet prometnih znanosti Zagreb, 1994. 4. Ivan Županović, Boris Ribarić: Organizacija i praćenje učinka cestovnih prijevoznih sredstava. Fakultet prometnih znanosti Zagreb, 1983. 5. Dr. Ljubomir Topenčarević – Organizacija i tehnologija Cestovnog transporta, Beograd 1987 6. Javni gradski prevoz putnika, prof. dr. Ibrahim Jusufranić, FSK Sarajevo, 2003 7. Autostanice i Autobaze, prof. dr. Nikola Putnik, Saobraćajni Fakultet u Beogradu 2001 8. Tehnologija Cestovnog Prijevoza, prof. dr. Ivan Župnik, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb 1994 9. Prof. Inž. Lazar Đokić, Organizacija Cestovnog transporta, Građevinska knjiga, Beograd, 1972. 10. Vešović V.,Bojović N., Organizacija saobraćajnih preduzeća, Saobraćajni fakultet u Beogradu, Beograd, 2002. 11. Dr. Ljubomir Topančarević, Organizacija i tehnologija Cestovnog transporta, Građevinska knjiga, Beograd, 1987. 12. Eksplatacioni troškovi u Cestovnom saobraćaju (skripta) Dr Kiso A. Fahrudin, Sarajevo, oktobar 1994. godine 13. NEA Cost (Računanje troškova u Cestovnom transportu), FSK, 2000. god. 14. Utvrđivanje naknade zbog nemogućnosti korištenja vozila, Vjekoslav Posavac, dipl. ecc. ing.maš., Tibor Bodolo, dipl. ing. maš.
67
View more...
Comments
