pismena priprema časa Bosanski jezik i književnost

PISMENA PRIPREMA ZA BOSANSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Školska godina: 2012./2013. Razred: VI Datum: 11.2.2013.

Predmet: Bosanski jezik i književnost

Nastavna oblast: Gramatika

Nastavna jedinica: Infinitiv

Struktura i tip časa: 1. Čas obrade 2. Čas ponavljanja znanja 3. Čas utvrđivanja i ocjenjivanja 4. Kombinovani čas Ciljevi časa: a) ODGOJNI –razvijanje kod učenika osjedaja ljubavi prema posebnitostima jezika, njegove funkcije u svakodnevnom životu, probuditi želju kod učenika za što obimnijim sadržajima koji de im pomodi u tome da se bolje snalaze u životu b) OBRAZOVNI- upoznavanje učenika sa novim gradivom o glagolskim oblicima i njihovim posebnitostima c) FUNKCIONALNI-razvijanje mišljenja i osjedaja kod učenika, razvijanje sposobnosti razlikovanja upotrebe glagolskih oblika u govoru i pisanju

Oblici nastavnog rada: 1. Frontalni oblik rada 2. Grupni oblik rada 3. Rad u parovima 4. Individualni oblik rada Nastavna sredstva : Udžbenik, ispisana tabla, nastavni listidi, crtež, slika, grafofolija Nastavna pomagala : grafoskop, tabla, TV, radio, priručna pomagala Nastavne metode: 1. Metode zasnovane na posmatranju (demonstracija)

2. Metode zasnovane na praktičnim časovima učenika 3. Metode zasnovane na riječima : monološke, dijaloške, rad sa knjigom Literatura: Udžbenik „ Naš jezik 6“ , Zdravka Zekid, Gramatika bosanskoga jezika SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA UVODNI DIO (od 3-7 min): U našem jeziku imamo deset vrsta riječi. One se dijele na dvije skupine. To su promjenljive i nepromjenljive vrste riječi. Da li neko može nabrojati koje su to promjenljive vrste riječi? (Imenice-su riječi kojima se imenuju bida, pojave, osjedaji, Pridjevi-su riječi koje pobliže označavaju imenice, Zamjenice-su riječi koje zamjenjuju imenice ili upuduju na ono što je označeno imenicom, Brojeviriječi kojima se izriče koliko čega ima ili koje je što po redu, Glagoli-riječi kojima se izriče radnja, zbivanje ili stanje). A da li neko zna koje su nepromjenljive vrste riječi? Prilozi- su nepromjenjive vrste riječi koje se dodaju najčešde glagolima za označavanje mjesta, vremena, načina, uzroka, svrhe i količine radnje Prijedlozi- su nepromjenjive riječi koje služe da bi se pokazali odnosi među bidima, stvarima i pojavama Veznici-su riječi koje povezuju dvije riječi ili dvije rečenice Uzvici-su nepromjenjive riječi kojima se izražava neki osjedaj , raspoloženje, doziv ili zvuk prirode Riječce- su riječi koje služe samo za oblikovanje ili preoblikovanje rečeničnog ustroja i za isticanje ili davanje drugačijega značenja pojedinim riječima Da li je neko zamaptio koja vrsta riječi su glagoli? Danas demo raditi glagolski oblik INFINITIV.

GLAVNI DIO (30 min): BOLJE JE S MUDRIM PLAKATI NEGO S LUDIM PJEVATI LIJEPA NARAV NITI SE MOŽE KUPITI NITI PRODATI

Rondo lišde leluja odlaže još jednom treperiti u visini

još jednom pjevati u ptici još jednom sanjati na oblaku još jednom blistati u zraku lišde leluja vodi ga moj dah još jednom trčati ka tebi još jednom poloviti jabuku još jednom zagrljaju se smiju još jednom nestajem u herbariju

Mirsad Bedirbašid

-treperiti, pjevati, sanjati, blistati, trčati, poloviti Pogledajte ove riječi? Koja je to vrsta riječi? Da li određuju neko vrijeme? Možemo li odrediti lice ili broj? Zbog toga što ovim riječima ne određujemo ni vrijeme, ni lice ni broj, ovo je neodređeni glagolski oblik, koji se naziva infinitiv. Šta možemo zaključiti? Infinitiv nam ne daje nikakav podatak o licu, broju, vremenu ili načinu. Infinitiv je dobio ime od lat. riječi infinitus što znači neograničen, neodređen. Ako pogledamo ove riječi možemo vidjeti da sve one imaju nešto zajedničko. To su nastavci na kraju riječi. Koji su to nastavci? To su nastavci -ti. Pored ovih nastavaka glagoli u infinitivu mogu imati i nastavke -di.

Nekada su glagoli na -di u infinitivu imali nastavke –ti : rek-ti =redi, mog-ti =modi, do-i-ti = dodi.. O ovome de biti više govora u višim razredima. Dakle, infinitiv se tvori od infinitivne osnove i nastavaka –ti i –di. pek- infinitivna osnova + nastavak -di = pedi misli-infinitivna osnova+ nastavak –ti = misliti Infinitiv je osnovni glagolski oblik, te on služi za tvorbu bududeg vremena ili futura, ali može i da bude dopuna predikatnom glagolu. Ja du učiti. – u službi tvorbe bududeg vremena On može dobro igrati. – u službi dopune predikatnom glagolu Sada demo zajedno napisati nekoliko rečenica i odrediti glagole u infinitiv

Ne treba loše slijediti.

Moja mama ljeti uvijek kreći.

Znanje se uvijek treba cijeniti.

Peći pitu je zanimljivo.

Bolje je pisati nego pamtiti.

Postići odličan uspjeh je najvažnije.

Ja du učiti kada dođe brat. Moj brat može visoko bacati loptu. Volim rano ustati, osjedam se dobro cijeli dan. Glas mi je počeo naglo treperiti .

ZAVRŠNI DIO (6 min)

Da li nam neko može redi koji glagoslki oblik smo danas radili? Koje su njegove karakteristike? Infinitiv se tvori od infinitivne osnove i nastavaka –ti i –di. Sada demo uraditi nekoliko zadataka, koje ako ne završimo trebate uraditi za zadadu. 1. U slijededim poslovicama podvucite glagole u infinitivu: Nije teško tuđim rukama užareno željezo hvatati. Teško je vuka s ovcom pomiriti. Najteže je samoga sebe upoznati.

2. Napiši infinitiv glagola prema ovim imenicama: mrak, muka, skok, sluga. Mrak-mračiti Muka-mučiti Skok-skočiti Sluga-služiti

DOMAĆI, SAMOSTALNI I PRAKTIČNI RAD UČENIKA

Za domadi rad uraditi preostala dva zadatka iz knjige Naš jezik na stranici 29. I još napisati pet rečenica u kojima trebate podvudi glagole u infinitivu.