Pavo BARIŠIĆ_Politički nazori i djelo Ante Starčevića

Ante Stardevic

TZARRANIPOLITICKI SPISI Izbor i uvodna studija Pavo BanSid

POVIJESTHRVATSKIH POLITIEKIH IDEJA Goldenrnarketing,.Zagreb Narodnenovine,Zagreb 1999.

SADRZAJ PavoBari5ii POLITICKI NAZORI I DTELO ANTE STARCEWCA Bibliografija

1 38

Ante Starievid IZABRANIPOLITICKISPISI

.. .. . 45 I. GOVORI 47 Govoru hrvatskomsaborudne26.lipnjaI g6I . o odnosajimakrarjevine HrvatskepremakraljeviniUgarskoj . 4g a Govoru hrvatskomsaborudne2l . secnja1g66. ^ O zajednidkiminteresima. 66 Govoru hrvatskomsaborudne 14.listopadalg7g. O saborskojadresi ' 81 Govornu puetq skupstiniu Bakrudne l. fipn;utiSZl.' Osloboditiska ....90 Govor izredenna izbornomsastankudne4. rujna rggl. na Krasici O saborskomdjelovanju 97

II. PREDSTAVKE

Predstavke Zupanije riedke Predstavka o nepovredivosti i neodgovornosti narodnihzastupnika ....

III. OGLEDI .

.

Politika Diplomacija Zajednica Zajedni(,ari Protivniki dielnici. Beckiugovorigodine1815.i NapoleonIII. Kotor Novestarine

105

r06 t34 t31 138 L4l 145 141 1s0 1s5 r69 176 5

Pavo Bari5i6 V

POLITICKI I,{AZORI I DJELO AI{TE STARCEVICA

>Godinamanisammogaopravo shvatiti, kako je tome iovieku poilo za rukom da stekneu Hrvatskoi toliki uPliv.< L. v. Sudland Premdasu politieki nazoriAnte Stardeviiai njegovodjelo desetljeeimabili potiskivani,pa i proskribirani,zadudujuiejekolikoje sadrZajnjegovanaudavanja o hrvatskojdrZavnostiu5aou politidkumemorijuhrvatskihljudi. Zacijelobi se moglo kazatida je u njegovudjelu na osobit nadiniznesenana svjetlodana stoljeiamogla na kojoj sena koncudvadesetoga politidkai duhovnasupstancrja oZivotvoritiideja hrvatske drZave.eitaiuei Shrdevidevespisedanas,dadu se prepoznatimnogamjestakoja sepridinjavajukao sastavnidio hrvatskepredaje. Njegovaje velidina upravo u tome Sto je u svojemudjelu uspio dovesti do politidkogapojma hrvatskupravnubajtinu i povdesnoiskustvo,narodnosjeianje oblikovatikao kolektivnusvijest. OZivljujuii povrjesnihrvatski dri.avni ustav, oplemenio ga je modernim idejamagradanstvai demokatskim nadelima.Na slidannadinkao Stoje Platon u svojojDriavi saZeonarav grdkeobidajnosti,tako bi sei za Stardeviiamoglo reii da je u svojemudjelu doveo do svrlestihrvatskuobicajnostt dudorednost. Zaolret u samosvijestihrvatskoganaroda koji je Stardeviiudinio mogao bi se prispodobitis izrekomStoju je samnajednommjestomovakosrodio.Prijenjega drZaSeseHrvati pravnanadela:Na, pa daj! Uvijekdavahui nikad ne dobivahu. Stardeviije to nadelopreokrenuou politieki zahtjev:Prvo daj, pa onda nal vise od jednoga stoljeia "samotnik tz Llke" stozernaje vododjelnicaSto razdvajapolitidkei misaonestrujeu Hrvatskoj.Odnos prema njegovojosobi i djelu obiljeZenje krajnostimakoje bacajusvjetlona proturjednamn4enjaStoih je izazivalata osebujnapojava od svojegavremenado danas. Slavljenje i uzvisivanu najSirimkrugovimapuka kao mudraci prorok,istodobnoje u dtjelu 9

Javnostlosporavani omalovazavanporadi svojih tvrdokornihiudorednih sta_ vova i politidke Zestinei nesavitljivosti.Bilo ji razdoblja kada su se pflstase nadmetaleu javnom uzdtzanjunjegovalika pred djerom, iemu seprotiviojos za zivota' U nekim ga se vremenimapak javno najcrnje prikazivaro,gradeii na njegovimZestokimsatiridnimfiguramasliku problemutienogu politickogi mo_ ralnog zna(aja. Razlozizatakavdvoznadanodnos naz,,use,ponajprije, u pomalo neobidnu Zivotnom putu i ulozi na poritiekoj pozornici togu, tut o fa kreza naziva, "manijakalnoga.,saborskoggovornikai pubricistu.Nuoutl.l valja rmati pred odimadinjenicuda je na sridannadini njegovodjeloviseslojno n. ,u,no po formi iskazanego i po sadrZaju.prepreiu se knjiZevnafikcija i poriticka zbirja,znan_ stvenidiskursi satiridnaironrja,retoridkizanosi realistidna proza. ostave li se medutim po strani razlozi sto izviru iz samoga Stardeviiai njegovadjela,ne bi trebalo zanemaritinisklonostsuvremenika i njihovapotom_ stvapretjerivanjuu hvaljenjui revnostu osporavanju. Uodavajueitato,,e pojave, Starceviije u jednoj prigodi, ogradujuii se od prekomlernih siavrjenjavrastirilr zasluga,znakovitrmiskazomanticipiraopotonji odnospremasvojemudjelu: mije, da se uznose iuzvelidavaju moJe zasrugeza domovinu.pot "zao mojemuosvjedodenju, to je glavnamanaHrvata,da lahkoumnohvalei lahko_ umno kude;u prvom sludajupovjeravajusepreko mjerei gubesamostarnost, u drugomsu nepravedni, u obih samosi Skode.nr

razlikovaood svojih suvremenika.Temeljnjegovepopularnosti bio 3eupravou Fismouredniku"slobode',, 1.5;.lnnlof a-g:, u izdanlu:BlaZJuri5ii (priredio), Anre Starievi:, Izabranispisi,HIBZ,zagreb,lg4J., str.407.o Stardevrcevim postavkama v.opseZnrye u autorovoj knjiziFilozofijapravaAnteStartevi1a, Hrvatskofilozofskoclrustvo,zogr"u, tssi.' 10

sadrZajun koji je tu z Nasup vnJeme,a antipatr.lJ Ziv5iserije i d'inestin bija5eseg i nesavlad bajkeo nje savremen smrti mi5l ekskluzivn satire,bioj narodaprii U slika crtu sto ju zna(,ajem odnosepre s velikimpr Nagla5ujeI politidkui r na nJegov Neospo karizmatid laca i u po apostoliprt je za Stard neobidanm ljavaju,na Biografskon >hrvatskog danicu,dok "Kad su spomeniko protivnici tr

2 KerubinSeg Zagreb, 19ll.

L4-

rse ZA

na

1U

,n, 3d nl

n.l

nih 'o9 l-

u tv

tu ), u n

e (. tl a 0

e u

sadrZajunjegovanaudavanja,njegovojpraktidnoJfilozofiji slobodei nadinuna koji je tu znanostLivotasvjedodiovlastitimprimjerom. Nasuprot realistidnojprosudbi Stardeviievihradovai vrijednostiu njegovo vrijeme,a to je zacijeloostalo i kasnije,o njemu se je sudilo po simpatiji ili antipatiji.Prispodobljujuiiodnoshrvatskejavnostipremanjemu Segvic,posluZiv5ise rrjedimaManzonija, izf'& da je za jednebio "segnod'immensainvidia, i d'inestinguibilodio, predmetneizmjernezavistii neutaZivemrLnje,a za druge bija5esegnodi pietd profonda i d'indomatoamor, predmetdubokogosjeianja i nesavladive ljubavi.Oni prvi izneso5eproti njemukojekakoveslaboie,izmisli5e bajke o njegovojmladosti, i njegovombezvjerju,nastojahuga omrazitimedju savremenicima, drugi naprotiv poklicajima:'Livio'za ZivoIai 'slavamu!' poslje smrti mi5ljahu,da su se oduZili njegovuimenu i njegow radu...2Uz stanovitu ekskluzivnostkoja obiljeZujenjegovodjelo, osobitoporadi moralistrdkeoStrine satire,bioje to glavni razlogStoje velik dio njegovaopusaostaoza Sireslojeve naroda prilidno nepoznat. U slikanju Stardeviievaportreta Segviije vei primijetio svojevrsnumitsku crtu Stoju je poprimio svojim tvrdokornim Zivotnim stavovimai postojanim zna(,ajem.Zanimljivje poglavitonadin na koji se udenici,pristaSei sljedbenici odnoseprema njemu kao premakakw legendarnomantidkommudracu te ga, s velikim poStovanjem,nazivaju izrazima veleumi mudrac hrvatskoganaroda. Nagla5ujese njegov prorodki duh i vizionarskiethoskojim je iznio na vidjelo politidku i duhovnu proSlosti ocrtao buduinost jednoganaroda s naglaskom na njegovojsamobitnostiutemeljenojna povijesnomdrZavnompravu. Neospornaje dinjenicada Stardevii ima neobidnusugestivnosti gotovo karizmatidnuuvjerljivosti utjecajna najrazlidnijekugove hrvatskihintelektualaca i u politidkom i u knjiZevnomokruZju.Postavljajuse prema njemu kao apostolipremauditeljuStonastojeproSiritinjegovoposvedenonaudavanje. Vei je za StardeviievaLivotau politiekimkrugovimadiljem Carevinepqmljeeentaj neobidanmesijanskifenomen>hrvatskogaDiogena,.,kakoga populzirnooslovljavaju, na Sirokeredoveosobito mladeganara5tajaintelektualacaI puka. U Biografskom leksikonu CarevineAustrije zablljel.enaje zgoda kako su pristaSe >hrvatskogaDiogena" 1867.iskazalisvojepovjerenjei urudili mu adresupouzdanicu,dok su vlasti zabranilebakljaduu njegovudast: >Kad su u proljeie 1867. pozora5iu spomenna BanaJeladiiaprednjegovim spomenikompriredili serenadu,htjeli su prista5e'hrvatskogaDiogena' kao protivnici te ovacije prineseneBanovoj statur dati znak svojegapovjerenjai Kerubin Segvii, Dr. Ante Starievit, njegovZivot i njegovadjela, Tiskara Hrvatske stranke prava, Zagreb,l9l1., str. 1.

ll

piznajuce podasti,te su odludili upriliditi njemujednu sjajnu bakljadu.Medu_ tim, buduii da im je vlastuskratiladopustenjeza bakljadu,predali su mu adresu pouzdanicupotpisanuod njegovihpristaSa.Dr.AnteStareeviCjedinitemt do prorodk Nasupro onih koji su1 pnmjerice,i r idejihrvatsk qj pozivaju pojedincai z Izbor iz I opsegnJego nadinartiku voru, uz saZ sklopoveSta kljudnaokos postavlja se ljudskihprav

8 MiroslavKrleZa i sl.

nJa )lja sta )na Jlt-,

dr. po rde tJe )ga tL-

:ele rkao at-

ieli )va do do

ua rih od

nJ pozrvaju,a zapravo nisu na razini njegoveideje pravednosti i sl0bode pojedincai zajednice.

LU

;ro LM

dh iu SA

tsao

d

Miroslav Krleza, Predgovor,u: Krsto HegeduSic,podravskimotivi, Minerva, zagreb,r933., str 20 ISt.

t5

I. Zivotni

Put i javna djelatnost

drZavnoj i Jedinstveno mjesto koje Ante Stardevii zauzima u hrvatskoj njegovo uz vezuje narodnoj povijesti ocrtava se vei u znamenitoj oznaci Sto se ponajpnje poradi ime - otac Domovine. Taj je naziv zasluaio joS za zivola i obrane dosljednoga zalaganja za samostalnu i nezavisnu hrvatsku dri'avu pourl.rnogu drZavnog prava. Prema uzoru na Cicerona, njegova "ljubimca" podastili medu klasikuiima ufilozofili prava i dti.ave,kojega su rimski senatori urote, naslovompa ter patriae zbog njegova odludnoga drl'anjaprotiv Katilinine oslovio zrinjsko-frankopanska Eugen Kumidii u posveti svojemu romanu urota

objavljujetr mom A. V. Trjekom znanostlpl rzradiodok prije nego5 Govono vao klasidn povr.lest i d Oktavrjana Prevrat "Danici" 1 Jeladiiapoc Naqeca badkojPrav bi predloZe intervencij na takovojs bezkvalifik U Ku5la Like. Okula kazali5tui zr Ante Starde viia.nrr Napisao Uz to je pre "Danici.,18 Medu kn denajekao> Drechsler).I U Pozivu namjeruizda voruod 185

9 KerubinSegvi l0 Ibid., str.40. ll JosipHorvat,, l6

irZavnolt rz njegovo n1eporadi ; i obrane oljubimca" rnpodastili rnineurote' skaoslovio Po rpseZan. Lik,bio velikt 3s plsanJem :ii dio oPusa r komentan. e kaodrZav1896. veljade rma. evid,hrvatski . sa sobomu prijateljJoso d gimnaztleu r u treditazred zbogimena I r je imala Sest rskojakademiji ;amje u nJemu r vrtjemedavao ki biskuPMirko eu BudimPeStu, 5. zadrZaose u pimihobiiaiih u :snih i Politidkih Tulba)' Pjesme

,Badkoj vili.., a potpisujeih anagraobjavljujetakoderu,,ZoriDalmatinskoj.. i mom A. V. Rastevdii. TijekomtngodinestudijauPestil845-l848.godine,gdjejeuzbogoslovne poloZio je stroge ispite iz filozofije, znanosti proudavaotilozoiiju i povijest, filozofi.lei slobodnihznanosti izradiodoktorskudisertacijute st.t uo doktorat nego Stoje apsolviraoteologrju' prije '"Gov-onojemadarski,nlemaekl,talijanskitfrancuskijezlk,adobrolepoznavaok]asidnuba5tinutelatinskiigrdkilez|k'Zanimaoseosobitozarimsku do povijest i duhovnost, najveima se pnpravljajuii "1z,fmsf: .1"f"Ojtjnice Zeltosptsatt"'' bttauriunu, za nekojadjela' koja samza djetinjstva U prevratnidke18+4.irekinuti. bogorlbvni studrji vratio se u Hrvatsku' pjesmau slavubana oDanici,.13. svibnla 1848.objavljenaje njegovaduga Jeladiiapod naslovom Odzivod Velebita' Natjecaosel848.godinezamjestoprofesorafilozofijeipovqestinazagtebadkojPravoslovno.;a"kademijite,poloZiv5ipropisaniispitnajboljimuspjehom, je vei u Bedui potpisan"' ali je bi predloZenza imenovanje:,Dotieni dekretbio 'da takovdovjekbi bio pogibeljanza interesedri'ave intervencijomosujeien"jer jedanceh bez ispita' Stardevica na takovojstolici'.I za dudobi imenovanmjesto t0 j !o bezkvalifikactie,bezpoznavanja hrvatskoga ezika je listopada1848'putopis1z U KuSlanovuoslavensko*lug'" objavljen 22' kritici' filozofskomeseju' Like. okuSao se u publicistici,novelistici,knjiZevnoj kazaliStuiznanostt.,PosvojemuknjiZevnomraduodl84g.padokoncal853' hrvatskipisacuz Mirka BogoAnte srardevienajplodnijije, ali i najoriginalniji viia...lt

Napisaoje1851-ls52.detiridrame,odkojihjesaduvansamoSelskiprorok. UztojepreveoizstarogrdkogAnakreontovezaiinkekojesuobjavljivaneu ,Danici" 1853. piesnl (1855')oznaMedu knliZevnrmkitikama ocjenaDordiievihRazlikih dubrovadkeknjiZevnosti"(B' denajekao,,prvi nas pravi knjiZevniessayiz stare povijest' Drechsler).U znanostiga privladijezikoslovljei 1851') naznadioje IJ Pozivuk predplatina Hrvqtskureioslovicu(8. prosinca BedkomuknjiZevnomdogonamjeru izdaviniahrvatskegramatikei protivljenje To je osobito KaradZica. voruod 1g50.kao r jezidnojipolitiekojkoncepcijiVuka 9 Dr Ante Startevit, str.56 KerubinSegvic,

KnliZnicalina UievlGr

t0 Ibid.,str.40. 11

slika, Zagteb l94O' (21990'),str 107' JosipHorvat,,4nte Slarievit Kultumo-povijesna

t1

uRazvodaistrianskogagod'.1325.i21850.kaotu -vukovcrma. doSlodoizra?alaupredgovor Transkibiravsi taj srednjovjekovnispis tz kasnijim polemikamas puta ("') jako zlamenituAris suZanja. Aristotell svijedna izrodomi suZanjst Da bu U istinu,s skotom.A suZanjsw Trebamolt naravi?Za Vei su ridnih kov ropstva.M pretposta nastojanja s etnidkim iivanju po krajnost tvr i mnogi sr pripisivaleI

str.6 i sl. Aristotel, Politika1254a 13-1'1 , HSN,Zagreb,1992., l6 prava,Zagreb, 1894.,knj. izd OdborklubaStranke AnteStareeviC,Djela, StrankeuHenatskoi,u: Duro poimanjuslobodeipov4estiv u studijiZlalkaPosavca, III, str. i07-108 O StardeviievLr dru5tvo, Zagreb,1997. kontroverza moderne, Hrvatskofilozofsko u kontekstu Arnoldkaoestetiiar

l'l Beiki ugovor I 55. l8 MirjanaGros

28

reljnoJ )rnostl tlu na tupnla Jualne Jegove kovito oba ili us kao ,o pollrugim eronaJ rob;a )vlnaJe rdi koji robova nazl-re eJasno Nemar proglasioi nejdverstjite nja, slobod Govorei povuesno02 postavnims poredak ljur odgovarati nagla5avaft argunlentac{u: sekao nit vodiljaprovlacikroz pravaSku du5evnostr Sloboclabezzakonane moie biti' U tragan Prinrjerice,kaclauAclresinakraljaizi8T8.godineobraz|azezah|leveza pnsutnav Je tada se i cjelovitoscu. hwatskom- i narodnomi crrZavnom samostalnosiu nasuprotsil upravopozlvanauniverzalnostnadelaprirodlttlgal]rava.prijesvegaprava Primjeric motrv da su pravednuZir kojega.na 2 dvostrukuza -- ne dopus Upravojr pravo posta ladega,bilo < U doba I otpor protiv rio na osebu piznaje za z

ilije drZava pravoclrzavt U svagdalznovaotvorenupitanjuo tone prethoclili ldeja pravednosti i prava pr4ei izriadprava,Stardevidse odludujeza printat pravednostiorrrogueujeistvaradrZavukaopravedtlouslroJenuzajednicuZivota

22 Predstavke Zup -)+

tva teJa ota l\u ieln kinr

rop)\'ln

lcno rostl posItLU'q

bode lrava r koja

ve za ,dase praVa adrZal lltanle Jaseu lan od lzu11.)1Ljudska o ullllll

vol.lom i glaso3nreljna :dinaca

Stardeviiu svojojargumentacijio ljudskimpravimaima pred ocrnlapnle osnovnihprava americkai francuskadekiaracria svega nadinna kojije donesena predi ustrojurriegove sadrza.lu Zapravo.prelnasv()jeltlu eov1eka igradarrirra. deklaractja o hn,atska stavkei adresena kraljamogu seoznaditikao svolevrsna ljudskimpravrmai slobodama "Njegool:razlaze primjerice, kakoStardeviC U toj tradicrlitrebasagledavati, nego BoZjo.1", t-t-tilosti vuVelidanstvu" da nepriznajenikakvuformuluvladara"po sedrZinacelaslobode Istideda bi Hrvatskisabor nakon Sto se "kraljevina drzavttrprrva trcbro pona.lprije Hervatska" upotpunii povratejoj sen.iezirra izgraditisvoiustav,polaze1iod nacelaosnovnihpravacovjeka: oNemarimo,sudimo,napominjal-r, da br ovaj saborvlastluBoga i ltaroda kqa su kud narodahtud i prestoljah nadela, proglasro posvetio ona sveta i duSevnosti. slobodusdruZrvnejdverstl temelji,nadelasloboduosobe,slobodr"r nja,sloboclu mislii redibilo Ziveili zabileZene....rr Govoreiio pozitivnimili "postavnim"pravinla,Starceviiih ocrtavakao povtjesno naravnihpravau konkretninpolitiekinrzalednicamaNa ozbiljivanje pravagradtt odrl,avakonkretan postavnim sepravimaiz naravuesupstancrle jedne pravne ustanovei zakorli InoraJu stralte, poredakljudskeslobode S odgovaratinadelinialraravnogauma A s druge strane,Starceviiposvuda nagla5ava historiiqn temelj zakona,slarinskiuslav koji opstoli u trzumu I dusevnosti naroda. U traganluza pravedniuporetkomocitujeseona iskonskaidejapravakoja je o osvjedoceniu u snagupr:rva je prisutna RryeC vei od samrhnjegovrhpodetaka. nasuprot sili,cakt ondakadaga ona gazi i poniSlavai se Primjerice, vei u prologupoznatogaHamurabtlevazakonikapo.lavljuje moliv da su postavljenizakoni ocitovartjeBoZanskezapovljedina Zenrlii o Zakoniseprikazujukao sredstvopomoitt pravednu Zivotuu ljudskojzajednrcr. kojegana Zemlju pros4avasvjetlopravednostiA to pravedttosi.letloima je kaznitizlodinciri uniStitropadine;drugaje joSvaZntla dvostruku zada1u.Jedna -- nedopustitijademuda oduzimapravoslabi;emu. Radi seo tome da filozofr.le. Upravoje u toj ideii saZetai jezgraStarceviceve od tlacenia pravopostaJe poredakslobodetrme5toina uloguzajtititi slabijega jaiega,bilo da seradro narodimaih pojedincimr jedno od kljuenihpitanjabtlo1epravona veleprevrata U dobaFrancuskoga Starceviije na to pitanjeodgovootporprotivvladavine samovoljei bezakonja. nacin.Buducida silui samovoljunikadane prava5ki ili stekliSki riona osebujan priznajeza zakon,kadaie svjestanda je u pravu, tada istiae