Pametni Materijali i Tehnologije u Arhitekturi

Pametni materijali i tehnologije u arhitekturi – seminarski rad

KAZALO

1. UVOD

2

2. ŠTO SU PAMETNI MATERIJALI?

3

2.1. High-performance materijali

3

3. TIPOVI PAMETNIH MATERIJALA

4

4. PRVI TIP PAMETNIH MATERIJALA

6

4.1. Kromatski materijali

7

4.2. Rheološki materijali

10

4.3. Provodljivi i poluprovodljivi polimeri

11

4.4. Materijali promijenjivog stanja

12

4.5. Oblikopamtedi materijali

13

4.6. Pametni materijali promijenjive adhezivnosti

14

5. DRUGI TIP PAMETNIH MATERIJALA

15

4.1. Fotoelektrični materijali

16

4.1. Termoelektrični materijali

17

4.1. Piezoelektrični materijali

17

6. POPIS LITERATURE

18

Pametni materijali i tehnologije u arhitekturi – seminarski rad

1. UVOD Kroz povijest arhitetkture razvoj materijala odražava trend pronalaska i upotrebe čvršdih, izdržljivijih, finijih, ugodnijih i jednostavno boljih materijala koji zamjenjuju svoje prethodnike na temelju superiornosti unutar određene kategorije svojstava. Proizvodnjom sve više novih i kvalitetnijih rješenja građevinska industrija je polako došla do točke gdje činjenica da je neki materijal superiornijih karakterisitika u jednom polju više nije dovoljna da bi se isti koristio umjesto ved uvaženog materijala. Promjena korištenog materijala može donijeti više problema nego što novi materijal otklanja zbog raznih kontradikcija u svojstvima ili tehnologiji primjene. Novonastali problemi vrlo vjerojatno leže u kompliciranosti sustava koji podržava korištenje samo određene vrste materijala u određenoj ulozi. Pojednostavljenjem samog sustava mnogo bi se postiglo u proširenju asortimana uporabljivih materijala i tehnologija, što pokazuje novi trend uporabe takozvanih „pametnih materijala“. Ova vrsta materijala omogudava pojednostavljenje sustava u građevinama do golih osnova, gdje se napredni programirani sustavi senzora i elektromotora zamijenjuju raznim substancama koje je mnogo lakše razumjeti, uskladiti i na kraju krajeva i ugraditi u novi ili postojedi sustav. No, čak i kod pametnih materijala postoje ograničenja. Gdje konvencionalni materijali briljiraju u odnosu na ove nove tehnologije je vrlo jednostavno – dostupnost. Pametni materijali trenutno su u vrlo ranoj fazi primjene te se kao takvi prozvode u vrlo malim količinama, često izvan dosega vedine projekata.

2

Pametni materijali i tehnologije u arhitekturi – seminarski rad

2. ŠTO SU PAMETNI MATERIJALI? Pametni materijali - nazvani tako najviše iz marketinških razloga, dobili su svoje ime zahvaljujudi svojoj sposobnosti da pojednostave razne procese unutar građevina, vozila, uređaja i sličnog u odnosu na razne vede i skuplje sustave. Tako primjerice, elektroaktivni polimer koji se koristi kao zaštita od sunca netreba dodatan elektromotor koji ga pomiče po pročelju, ved se sam sabija i širi ovisno o naponu koji struji kroz njega, za što je dovoljna neznatna infrastruktura u odnosu na konvencionalni primjer. Da bi neki materijal klasificirali kao pametan, potrebno je da zadovolji slijedede uvjete: -

Promjena unutarnjih svojstava – ili – Promjena tipa podražajne energije Jednostavnost u odnosu na konvencionalni pristup Reverzibilnost Diskretna veličina

Također, požejno je ali ne i uvjetovano da pametni materijal pokazuje ove karakteristike: -

Trenutačnost Samoaktiviranje Predvidljivost/Programibilnost Lokaliziranost Reverzibilnost

Međutim, potrebno je prvo uočiti jasnu razliku između pametnih materijala i materijala kojima bi se zbog njihovih iznimnih odabranih karakteristika pridodale konotacije „pametnih“, dok oni to nisu. Te materijale tržište poznaje pod imenom „High performance“ materijiali.

2.1. HIGH PERFORMANCE MATERIJALI High performance materijale karakteriziraju svojstva koja su iznimno tražena na tržištu, kao što su npr. iznimna čvrstoda, fleksibilnost, vodoupojnost, selektivna reflektivnost i mnoge druge. Međutim, ti materijali ne spadaju u pametne materijale unatoč svojoj naprednosti u tehnološkom pogledu jer ne posjeduju mogudnosti promjene unutarnjeg sastava/svojstava niti mogudnosti preobrazbe jedne vrste energije u drugu. Zbog tih karakteristika, oni nisu programibilni, interaktivni niti reverzibilni, što međutim ne znači da nisu izuzetno upotrijebljivi. Primjeri uključuju: -

Ugljična vlakna Grafenske ploče Reflektivne folije Aerogel Kapilarne izolacije Hiperhidrofobni premazi

-

Hiperhidrofilne tkanine Reciklirani materijali Biorazgradivi materijali Biomaterijali Hibridni materijali

-

Kompozitni materijali Nanomaterijali

3

Pametni materijali i tehnologije u arhitekturi – seminarski rad

3. TIPOVI PAMETNIH MATERIJALA Najjednostavnija podjela pametnih materijala postiže se proučavanjem potrebnog ulaznog podražaja koji specifični materijal potiče na djelovanje. Ovisno o podražaju, materijali se koriste u različite svrhe u različitime elementima. Najčešdi materijali grupirani prema podražajima su slijededi:

Naziv kategorije Fotostriktivni Termostriktivni Piezoelektrični Elektroaktivni Magnetostriktivni Kemostriktivni

Ulazni podražaj Svjetlost Promjena temperature Mehanička deformacija Razlika električnog potencijala (Napon) Djelovanje magnetskog polja Kemijska koncentracija

Prilog 3.1. – Kategorije pametnih materijala po podražaju

Suvremeni trendovi ukazuju na rastudi interes za termostriktivne, piezoelektrične, elektroaktivne i kemostriktivne materijale u arhitekturi , što je rezultat njihove dostupnosti, dugotrajne stabilnosti i ostalih empirijskih faktora. Daljni razvoj i eksperimentalna primjena fotostriktivnih i magnetostriktivnih materijala mogao bi uzrokovati i njihov proboj na tržište u bududnosti. Untaoč ovoj jednostavnoj kategorizaciji, ostaje nerješeno pitanje aktivnosti/pasivnosti samog materijala nakon zaprimitka podražaja, te je potrebno podijeliti ih u dvije skupine. Podijela se odnosi na mogudnost promjene unutarnjih svojstava materijala odnosno na mogudnost pretvorbe forme energije primjenjene u ulaznom podražaju. Takva karakterizacija omogudava podjelu u dva tipa materijala - prvi i drugi tip.

4

Pametni materijali i tehnologije u arhitekturi – seminarski rad

Prilog 3.2. – Pametni materijali po svojstvu i sustavu primjene

5

Pametni materijali i tehnologije u arhitekturi – seminarski rad

4. PRVI TIP PAMETNIH MATERIJALA Prvu skupinu odnosno prvi tip pametnog materijala karakterizira promjena unutarnjih svojstava materijala prilikom odgovarajudeg vanjskog podražaja. Pritom pod ta unutarnja svojstva uključujemo termička (provodljivost topline, toplinski kapacitet, toplinske deformacije,itd.), optička (boja, translucentnost, reflektivnost, refraktivnost, itd.) , električka (provodljivost, naboj, apsorpcijska svojstva, itd.), kemijska (pH, agregatno stanje, itd.), magnetna (naboj) i mehanička (volumen, tekstura, čvrstoda, itd.). Promjenom unutarnjih svojstava ti materijali omoguduju razne promjene u svojoj okolini koje rezultiraju u obavljanju određenog rada koji bi u nekom konvencialnom slučaju iziskivao vedi napor ili resurse za istu količinu obavljenog rada. Banalan primjer ovih karakteristika je naslonjač Jurgena Mayera koji pomodu termokromatskog materijala „pamti“ položaj prethodnog korisnika tako što mijenja boju uslijed toplinskog podražaja. Učinak je reverzibilan, te nakon određenog vremena materijal vrati izvornu boju, što korespondira vradanju temperature materijala na programiranu vrijednost. Efekt je iznimno atraktivan te omogudava povedanu interaktivnost s namještajem.

Prilog 4.1. – Termokromatski naslonjač Jurgena Mayera

6

Pametni materijali i tehnologije u arhitekturi – seminarski rad

4.1. KROMATSKI MATERIJALI Unutar prvog tipa pametnih materijala, možemo napraviti distinkciju između najčešde korištenih. Prethodno navedeni primjer naslonjača spada u vedu obitelj kromatskih pametnih materijala kojima je zajednička karakteristika da pri određenom vanjskom podražaju mijenjaju svoje unutarnje svojstvo apsorpcije svjetlosti u određenoj valnoj duljini, što ljudsko oko registrira kao promjenu boje. Materijali se razlikuju u vrsti izvornog podražaja koji uzrokuje promjenu boje. Po tim karakteristikama možemo njih podijeliti na slijedede:

Naziv kategorije Termokromatski Fotokromatski Mehanokromatski Kemokromatski Elektrokromatski

Podražaj Promjena temperature Svjetlost/UV zračenje Mehanička deformacija Kemijska koncentracija Razlika električnog potencijala (Napon)

Rezultat

Promjena boje

Prilog 4.2. – Kategorije kromatskih materijala Proizvodi na temelju kromatskih materijala pojavljuju se najčešde u obliku boja, pigmenata ili rjeđe ploča. Njihova upotreba u arhitekturi primarno je limitirana cijenom i dostupnošdu, makar tehnologija postoji ved dulje vrijeme. Vedina proizvođača kromatske materijale prodaje pod laboratorijsku opremu ili zanimljivije varijante kudanskih potrepština kao što su šalice koje promijene boju kad u njih ulijemo vrelu tekudinu.

Fotokromatski materijali Kromatski materijali koji mijenjaju boju pod utjecajem svijetlosti nisu dospjeli u široku uporabu primarno zbog nestabilnosti pod utjecajem klimatskih uvijeta, temperaturnih promjena i vrlo visoke cijene. Sastoje se od soli srebra i raznih organskih komponenata te dolaze najčešde u obliku pigmenta, stakla i polimera. Upotreba je zasad ograničena na interieurske instalacije kao što su tapete, tekstili i premazi, s rastudim potencijalom za širu primjenu. Proizvođači: James Robinson co., Frauenhofer institut Prilog 4.3. – Fotokromatska disperzivna boja – Interactive institute: Power Studio (Eskilstuna, Švedska)

7

Pametni materijali i tehnologije u arhitekturi – seminarski rad

Termokromatski materijali Najčešdi oblik u kojem dolazi ova vrsta materijala je pigment, staklo i polimeri. Karakteristika materijala je da mijenja boju kao rezultat podražaja toplinom. Na tržištu postoje mnoge varijante u odnosu na aktivni raspon temperature. Najčešde komponente su njim metalni oksidi i iode zajedno s kolesteričnim tekudim kristalima (cholesteric liquid crystal) ili leuco bojama. Primjena ovih materijala najčešde je estetske ili indikatorske naravi. Primjeri uključuju dodavanje pigmenata u glet masu te električno zagrijavanje žicama kako bi se stvorio digitalni sat, ugradnja keramičkih pločica koje simuliraju termometar u bazenu, te čisto estetski zahvati koji posebnim oblogama primaju toplinu iz stopala korisnika te obilježavaju njihovo kretanje. Proizvođači: Alsa company, Frauenhofer institut

Prilog 4.4. – Termokromatska glet masa – Tate gallery (London, UK)

8

Pametni materijali i tehnologije u arhitekturi – seminarski rad

Elektrokromatski/elektrotropski materijali Ova vrsta materijala posjeduje sposobnost promjene boje ili transparencije kad ga stavimo pod podražaj električne naravi. Proizvode se kao staklene plohe s disperziranim polimerskim tekudim kristalima (Polymer-dispersed liquid crystals, PDLC), lebdedim česticama (Suspended particle devices, SPD) ili metalnim oksidima. Izbor tehnologije ovisi o tome želimo li promjenu translucencije ili boje. Najrašireniju primjenu u arhitekturi ovi materijali mogu pronadi kod pregradnih staklenih stijena koje je potrebno izvesti kao prilagodivu vizualnu barijeru ili kod vanjskog ostakljenja za koje je potrebna prilagodljivost propusnosti sunčevog zračenja. Proizvođači: PRIVA-LITE, Gesimat, SGG, TMSM, E INK

Prilog 4.5. – Elektrokromatsko ostakljenje s volframovim oksidom (Gesimat)

Prilog 4.6. – Elektrotropsko stakljenje s lebdedim česticama (PRIVA-LITE)

9

Pametni materijali i tehnologije u arhitekturi – seminarski rad

4.2. RHEOLOŠKI MATERIJALI Karakteristike rheoloških materijala su mogudnost promjene viskoznosti odnosno čvrstode pri podražaju električnom energijom – elektrorheološki materijali, ili pri djelovanju magnetskog polja ili sile – magnetorheološki materijali. Primjena tih materijala između ostalog moguda je kod raznih stabilizatora ili umirivača vibracija koji koriste tehnologiju sličnu hidrauličkim sklopova. Naime, pri određenom opteredenju ili vibracijama, mogude je promijeniti viskoznost ili čvrstodu materijala koji zamijenjuje ulje u hidrauličnom sklopu na način da se promjena odvija u skladu s ferkvencijom vibracije, njihanja ili udarca – te pritom ublažiti djelovanje istih. Kad prestane djelovanje ulaznog podražaja, materijal se vrati u početno stanje, što omogudava neograničeno ponovno korištenje. Glavnu primjenu rheološki materijali pronalaze u amortrizerima kvalitetnijih automobila, a podinju se primjenjivati kod viših zgrada u svrhu stabliziacije. Proizvođači: LORD, Fludicon

Prilog 4.7. – Elektrorheološki stabilizator konstrukcije – Miraikan (Tokyo)

10

Pametni materijali i tehnologije u arhitekturi – seminarski rad

4.3. PROVODLJIVI I POLUPROVODLJIVI POLIMERI Određeni polimeri omoguduju preraspodjelu iona unutar strukture materijala čime se omogudava selektivna provodljivost električne energije. Materijali poznati unutar kategorije fotokonduktora omogudavaju prolaz električne struje kroz materijal nakon zaprimitka podražaja u obliku svjetlosti , pružajudi razne mogudnosti automatike koji se primarno koriste u strojarskim instalacijama zajedno s fotorezistorima (prekidaju tok električne struje pri podražaju) i pyrokondruktorima (otvaraju tok električne struje pri razlici u temperaturi). Arhitektonski najinteresantniji materijali kao što su npr. polyanilin i polypyrrol, poznatiji kao elektro-aktivni polimeri, omogudavaju kretanje elemenata sabijanjem/rastezanjem bez upotrebe elektromotora ili drugih nespretnih infrastrukturnih elemenata. Pritom zapravo ne dolazi do znatne potrošnje električne energije, ved samo do njenog prolaska kroz sustav. Najčešdi oblici proizvoda su vlakna (medicinska primjena), folije i razne opruge. Ograničenje koje se javlja da bi se element pokretao je potreban naboj koji ponekad premašuje standardnih 220 V. Zato je potrebno elemente dimenzionirati kako isti nebi premašili. Primjene su mogude u pregradnim elementima ili elementima za zaštitu od sunca.

Proizvođači: Zaštita od sunca – u razvoju (ETH Zürich), EMPA, EAMEX

Prilog 4.8. – Eksperimentalna EAP „harmo“ zaštita od sunca 11

Pametni materijali i tehnologije u arhitekturi – seminarski rad

4.4. MATERIJALI PROMIJENJIVOG STANJA Materijali koji mogu mijenjati agregatno stanje (Phase change materials, PCM) zbog određenih vanjski podražaja pri prelasku u drugo stanje pritom otpuštaju ili apsorbiraju određenu količinu toplinske energije. Ta karakteristika može biti vrlo korisna u pogledu uštede energije za grijanje ili hlađenje unutarnjih prostora kada je to potrebno – npr. sakupljanjem topline tokom dana, čime se postiže hlađenje prostora, te otpuštanjem te topline dok vanjska temperatura padne ispod poželjne sobne. Također, upotreba primjerenih proizvoda omogudava lakšim konstrukcijama vedu temperaturnu stabilnost koja se inače mora postidi povedanom debljinom. PCM materijali se najčešde proizvode kao kompoziti parafina i soli hidrata. Bitna karakteristika je minimalna promjena volumena i neograničena reverzibilnost. Takvi materijali mogu u obliku malih kapsula ugraditi ispod grijanih podova, čime također reguliraju i pospremaju višak energije koji je proizveden. Potrebne tolerancije mogude je programirati odabirom vrste materijala i regulacijom pritiska unutar samih kapsula. Materijale je mogude dobiti u formi nasipa, kapsula, i ploča za ugradnju na zidove i u prozore. Proizvođači: Rubitherm, Profitherm, DASF, DÖRKEN, GLASSX

Prilog 4.9. – PCM sustav spremanja topline

12

Pametni materijali i tehnologije u arhitekturi – seminarski rad

4.5. OBLIKOPAMTEĆI MATERIJALI Pametni materijali koji pamte oblik (Shape memory alloys) funkcioniraju način da prilikom promjene temperature u programirani raspon mijenjaju oblik u prethodno definirani. Raspon temperature definira se samom legurom, pa se za medicinsku uporabu koristi temperatura tijela, dok se za građevinsku koristi neka druga. Sam oblik koji želimo da legura poprimi na određenoj temperaturi definira se tako da se tijelo zagrije na programiranu temperaturu te deformira u željeni položaj. Kad se tijelo ohladi, ono se deformira u stanje koje olakšava manipulaciju ili pakiranje. Kad tijelo ponovo dosegne programiranu temperaturu, ono se deformira u stanje kojem je bilo zadnji put kad je bilo na toj temperaturi. Najčešde se proizvode od legura nikl-titanija (NITINOL, NiTi) koji posjeduju najsnažniji shape memory efekt te bakar-cink-aluminija (CuZnAl). Rijeđe se izvode od legura željezo-platina (FePt) i zlato-kadmij (AuCd). Koriste se ved određeno vrijeme za izradu raznih vrsta opruga, šipki, punih profila, limova, kuka, medicinskih steznika, itd. Primjena u arhitekturi je trenutno još u razvojnoj fazi, no isprobane metode iz automobilske industrije mogle bi se nadi vrlo brzo u konstruktivnim rešetkama manjih raspona, otvaračima/zatvaračima elemenata osjetljivim na temperaturu te raznim tekstilima za interieur. Primjer uporabe u interieuru/exterieuru je zaštita od pogleda koja funkcionira različito o dobu dana – po nodi padne temperatura pa se zastor spusti, dok se po danu digne temperatura pa se materijal vrada u definirani položaj:

Prilog 4.10. – SMA tekstil za zaštitu od pogleda – Yvonne Chan Vili (Velika Britanija)

13

Pametni materijali i tehnologije u arhitekturi – seminarski rad

4.6. PAMETNI MATERIJALI PROMIJENJIVE ADHEZIVNOSTI Karakteristike adhezivnih pametnih materijala su promijenjivosti u privlačnim svojstvima materijala za razne vrste substanci, što rezultira u pojačanoj apsorpciji ili adheziji uželjenom trenutku. Ova svojstva se postižu kroz više Van der Waltovih veza, statički elektricitet, kemijske i mehaničke veze među česticama. Podjela se vrši na fotoadhezivne (svojstva se mijenjaju svjetlosnim podražajem), termoadhezivne (temperaturnim podražajem), elektroadhezivne (električnim podražajem), hidroadhezivne (podražaj prisustvom tekudine) te bioadhezivne (podražaj prisustvom bioloških komponenti – bakterije). Najznačajniji materijal ove kategorije je titanijev oksid (TiO2) koji primjenu nalazi u raznim samočistedim premazima, polimerima, obložnim pločama i staklima. Efekt samočišdenja odvija se oksidacijom organskih komponenti pod utjecajem UV zračenja, čime one prelaze u CO2. Proizvođači: Steinzeug, Pilkington, Taiyo

Prilog 4.11. – Zgrada sa samočistedom TiO2 fasadom – Albert Wimmer, AN_Architetcts (Beč, Austria)

14

Pametni materijali i tehnologije u arhitekturi – seminarski rad

5. DRUGI TIP PAMETNI MATERIJALA Drugi tip pametnih materijala karakterizira mogudnost pretvorbe vrste energije. Podražajna energija se u kontaktu s materijalom pretvara u drugi oblik i time na određeni način djeluje. Ovaj tip pametnih materijala najčešde se koristi kao vrsta senzora u nekom sustavu zbog svoje iznimne jednostavnosti u odnosu na starije sustave – pri podražaju generiraju električnu struju koja sustavu šalje signal, na temelju kojeg isti djeluje. Od senzorskih materijala ističu se fotovoltni (svjetlosni podražaj stvara električnu struju), termoelektrični (razlika u temperaturi stvara električnu struju) i piezoelektrični (mehaničko djelovanje stvara električnu struju). Fotovoltni se dakako koriste i za proizvodnju električne energije u povedanoj mjeri. Osim materijala koji podražajima stvaraju struju, postoje i luminescentni materijali raznih vrsta koji pretvaraju svjetlosnu, električnu, kemijsku, biološku, toplinsku ili mehaničku energiju te zračenje u svjetlosnu energiju. Oni su generalno dekorativnih karakteristika jer energiju pretvaraju jedino u svjetlost. Daljnjim razvojem postoji vjerojatnost da de postidi vedu efikasnost i upotrijebljivost nego dosadašnji sustavi rasvjete. Ubrajaju fotoluminescentne, fosforescentne , flourescentne, elektroluminescentne , LED i OLED materijale i sustave.

Prilog 5.1. – Arhitektonska instalacija od papira i flourescentne tinte – Ruth Handschin (Berlin, Njemačka)

15

Pametni materijali i tehnologije u arhitekturi – seminarski rad

5.1. FOTOELEKTRIČNI MATERIJALI Pametni materijali s mogudnostima generiranja električne energija kao odgovor na svjetlosni podražaj koriste se ved dugo u obliku silcijevih solarnih delija, no suvremeniji materijali u obliku bojanih solarnih ćelija (premazi koji generiraju električnu energiju), solarnih folija (vrlo tanki i fleksibilni) te organske solarne ćelije polaku preuzimaju primat na tržištu. Elektrogenerirajudi premazi pokazuju najvedi potencijal za primjenu u arhitekturi, no njihova kompozitna narav zasad ograničava njihovo nanošenje na tvornički postupak. Također ograničavajuda je njihova efikasnost (oko 5%, dok silicijeve delije dosežu 12%) koja limitira njihovu korisnost, no procjenjena dugotrajna stabilnost nakon dodatnog razvoja trebala bi premašiti dosadašnje sustave. Glavna kvaliteta ovakvih ploča je njihova dekorativnost jer dolaze u boji, te prozirnost koja omogudava ugradnju u ostakljenja. Proizvođači: DYESOL, Frauenhofer institut

Prilog 5.2. – DYESOL bojana fotoelektrična ploča – premaz između dva sloja stakla

16

Pametni materijali i tehnologije u arhitekturi – seminarski rad

5.2. TERMOELEKTRIČNI MATERIJALI Ova vrsta pametnih materijala primarno se koristi kao jednostavni senzor za temperaturnu promjenu u termometrima jer s velikom preciznošdu osijeda i najmanje promjene, što omogudava optimizaciju rada sustava. Proizvode se vedinom od metalnih oksida koji imaju karakteristike poluvodiča. Trenutno su u razvoju te se njihova upotreba očekuje u srednje dalekoj bududnosti. Proizvođači: HI-Z, SAM, Micropelt, SCTB NORD, FerroTec

5.3. PIEZOELEKTRIČNI MATERIJALI Karakteristike ovih materijala su da pod utjecajem mehaničke sile generiraju električnu struju. Izrađuju se vedinom iz inorganskih kompozitnih keramika ili organskih polimera (PVDF, PE, PP), uz mnoge ostale materijale koji bi se za isto u bududnosti mogli koristiti. Primjena u arhitekturi moguda je od običnih senzora kretanjau obliku folija , generatora struje za prekidače pa do detektora oštečenja i progiba u konstrukciji. Njihova primjena je još uvijek ograničena zbog rane faze razvoja. Proizvođači: PI Ceramic, Mirow, Emfit

17

Pametni materijali i tehnologije u arhitekturi – seminarski rad

6. POPIS LITERATURE 1. www.jmayerh.de 2. archidose.blogspot.com 3. www.rubitherm.de 4. Michelle Addington, Daniel Schodek: Smart materials and technologies (for the architecture and design professions), Architectural press/ Elsevier, Oxford, 2005 5. Alex Ritter: Smart materials (in architecture, interior architecture and design), birkhaüser, Berlin, 2007

18