paleo_dijeta.pdf

3

Kako je naša ishrana krenula pogrešnim smjerom i što vi možete učiniti u vezi s tim

ana šnje je čovječanstvo anašnje čovječan stvo samo 333 333 naraštaja nara štaja udaljeno od promjepromjene koju poznajemo pod nazivom »poljoprivredna revolucija«, a već smo uspjeli posve izgubiti tragove onoj hrani koju su jeli naši davni dav ni preci. Te Te takozvane nove vrste namirnica ko koje je nam je podarilo obrađivanje zemlje potpuno su zamijenile hranu naših predaka. Mnogi danas nisu ni svjesni da su žitarice, mliječni proizvodi, slane namirnice, mahunarke, meso stoke stoke iz uzgo u zgoja ja i rafinirani rafinir ani šećeri šećer i tek odnedavno postali dijelom dijelo m naše ishrane. ishr ane. Sada iznova otkrivamo otkriva mo one one namirnice namir nice koje su našim naši m precima iz paleolitika osiguravale vitalnost, čvrsta tijela i dobro zdravlje, neopterećeno kojekakvim kroničnim bolestima. Ona hrana koja se savršeno složila s njihovim genetskim nacrtom, jednako dobro se uklapa i u naš genetski nacrt.  Ali, ko koje je su to namirnice namirnice?? I kako uo uopće pće mo možem žemoo saznati što su to naši pr preci eci  jeli u paleoli paleolitiku? tiku? Sa svoj svojim im suradnicima suradnicima istraživao sam poslje posljednjih dnjih desetak godina ista is ta ova pitanja. Drago mi je što mogu reći reć i da smo pronašli odgov odgovore ore na njih, i to pomnim prikupljanjem podataka iz sljedećih izvora: fosilnih ostataka ishrane lovaca i sakupljača

D

•

•

64

Trusted by over 1 million members

Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.

Trusted by over 1 million members

Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.

Trusted by over 1 million members

Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.

Trusted by over 1 million members

Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.

Trusted by over 1 million members

Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.

RAZUMIJEVANJE PALEO ISHRANE

•

•

ishrane čimpanza hranjivih sastojaka u divljim životinjama i biljkama.

Razdoblje paleolitika (Staro kameno doba) počelo je prije otprilike 2.5 milijuna godina u Africi, kad su ljudi izradili prve vrste grubo obrađenog kamenog oruđa. Okončalo se na Bliskom istoku pojavom prvih ratarskih gospodarstava, prije otprilike 10.000 godina. (Tijekom paleolitika živjelo je oko dvadesetak različitih vrsta negdašnjih ljudi, no za potrebe ove knjige obradili smo samo ishranu naših izravnih predaka). Možemo pratiti dokaze koji nam ukazuju da je u ishrani nekadašnjeg čovjeka, bliskoj našim naši m korijenima iz vremena starijeg st arijeg od 2,5 milijuna godina, godina, prevladavalo nemasno meso; tako je bilo sve do prije 10.000 godina, kad su prvi ratari započeli razvijati poljoprivredu.

Nemasno meso je hrana za mozak  Stav kojim se tvrdi da su ljudi predodređeni za to da budu vegetarijanci u posvemašnjo posvemaš njojj je suprotnosti sa svakim s vakim pojedinim djelićem evolucijs evolucijskih kih dokaza, prikupl prik upljenih jenih iz fosila i antropoloških antropoloških nalaz na laza. a. Jako mnogo mnogo dugu jemo nemasnom nem asnom mesu. U stvar st vari,i, većina već ina zn znan anstven stvenih ih dokaz dok azaa upućuje na to, kako mi – da su naši preci doista imali bezmesnu ishranu – ne bismo dospjeli dospjeli do stupnja stupnja razvitka raz vitka na kojemu se nalazimo nalaz imo danas. dana s. Ja ne bih postao znanstvenikom, niti biste vi čitali ovu knjigu, a svi mi zajedno podosta bismo nalikovali našem najbližem srodniku među životinjama – čimpanzi. Kako je to moguće? Čimpanze su dlak d lakave, ave, imaju velika crijeva, cr ijeva, ljuljaju ljuljaju se skačućii s drveta skačuć drvet a na drvo. dr vo. No, dobro – prije 5 do 7 milijuna godina godin a slično su činili i preteče ljudi, naši drevni drev ni preci. Dokaz je račvanje obiteljskog obiteljskog stabla, u kojemu kojemu su ljudi same sebe s ebe svrstali sv rstali u zasebnu za sebnu kategoriju. kategoriju. Samo, Samo, genetička provjera nas uči da se od čimpanze razlikujemo za samo – 1,7%.

Trusted by over 1 million members

Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.

Trusted by over 1 million members

Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.

Trusted by over 1 million members

Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.

Trusted by over 1 million members

Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.

PALEO DIJE TA

biljojedima (imaju ga, primjerice – i konji, i krave). Majmunima trebaju velika, aktivna crijeva da bi iz svoje uglavnom biljne ishrane prepune vlakana mog moglili ekstrahirati hranjiv hranjivee tvari. Prije 2,5 milijuna godina, naši su preci stali »trgovati« i svoja su velika crijeva postupno zamijenili za – veći mozak, i to do točke u kojoj smo se našli danas – da je naš želudac oko 40% manji od želuca čimpanze, dok nam je mozak tri puta veći. Do ključnih ključnih je razlika ra zlika došlo kad su naši preci shvatili da im hrana životinjskog podrijetla (meso i iznutrice) osigurava mnogo više energije. Protjecanjem godina želudac im se sve više sužavao,  jer više v iše nije trebalo t rebalo onoliko prostora za probavu veliki vel ikih h količina količi na sirovog bilja. Sva ona energija koja im je ranije trebala za rad crijeva usmjerila se prema mozgu i on se udvostručio, a potom i utrostručio. Bez hrane životinjskog podrijetla prepune hranjivih tvari, veliki mozak – koji nas i čini ljudima lju dima – nikada nik ada ne bi imao izgleda za razvitak. ra zvitak. Tako su meso i hrana hran a životinjskog podrijetla doslovno oblikovali naš genom. Zanimljivo Za nimljivo – tik prije razdobl ra zdoblja ja u kojemu se ljudski ljudski mozak počeo povećavati, još se nešto ne što novo novo pojavilo na povijesnoj pozornici: primitivni primitivn i oblici oruđa, od kamena izrađeno oružje i noževi, koji su našim precima prvo služilii za rasijecanje služil ra sijecanje mesa ulovljenih životinja, a kasnije ka snije i za lov. lov. To To znamo zna mo zahvaljujući urezima pronađenim na kostima fosilnih životinja, a i drugim dokazima (klasičan primjer je koplje staro 125.000 godina, izrađeno od tisovine i pronađeno u Njemačkoj; ostalo je ukliješteno među rebrima davno izumrlog slona ravnih kljova), prikupljenima po tisućama arheoloških nalazišta nalazi šta diljem svijeta. U prvo vrijeme ljudi baš i nisu bili naročito uspješni lovci. Radije su se šuljali za tragovima divljih zvijeri poput lavova pa jeli njihove ostatke ili trupla koja bi grabežljivac ostavio za sobom. No, ne bi nalazili mnogo – proždrljivi lavovi baš i ne ostavljaju previše ostataka, osim kostiju. Tu im  je pomagalo pomagalo prik prikladno ladno oruđe oruđe – kameni čekići i ‘nakovnji’; na njima bi bi naši preci razbijali pronađene lubanje i kosti te iz njih vadili ono što je još bilo  jestivo – mozak i masnu ma snu koštanu moždinu.

Trusted by over 1 million members

Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.

Trusted by over 1 million members

Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.

Trusted by over 1 million members

Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.

Trusted by over 1 million members

Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.

RAZUMIJEVANJE PALEO ISHRANE

dok im je rasuti mozak mrtve životinje pružao obilje posebne vrste omega-3 masti; koja se naziva dokosaheksaenoičnom kiselinom (DHA), a ona  je omogući omogućila la ra razvoj zvoj i šir širenje enje ljudskog mozga. Naime, ova DHA kis kiselin elinaa predstavlja građevinske blokove pri izgradnji našega moždanog tkiva. Bez hranjivog izvora iz kiseline DHA nikada ne bi došlo do nevjerojatnog povećanja povećanja naših na ših moždanih moždani h kapaciteta. Bez hrane hra ne poput poput mesa, mozga i koštane moždine naši davnaš dav našnji nji preci nikada ne bi našli snage za napuštanje tropske tropske Afrike i naselj nas eljavanje avanje drugih, hladnijih područja svijeta. Da su ondašnji ljudi ovisili samo sa mo o pronal pronalaž aženju enju biljne biljne hrane u onomad hladnoj Europi,i, skapali bi od gladi. Moj kolega Europ kolega sa Sveučilišta Sveučili šta Oxford, O xford, Mike RicharRich ards, obavio je čitav niz istraživanja istra živanja na kostima ljudi iz razdoblja razdoblja paleolitika, koji su živjeli u Engleskoj prije otprilike 12.000 godina. Tako je Richards potvrdio da je njihova ishrana bila gotovo istovjetna ishrani mesoždera poput vukova i medvjeda.

Počinje lov na krupnu divljač Zaš to bi se bilo koja Zašto koja osoba zdrave pameti pokušala pokuša la približiti približ iti bijesno frkćućem, zapjenjenom divljem divljem konju, teškom skoro skoro 300 kilograma, k ilograma, ne bi li na na njega hitnula svoje s voje koplje koplje,, da ni ne spominjemo s pominjemo pobješnjelog pobješnjelog mamuta ma muta od 5 tona? Zbog Zbog čega ljudi ljudi paleolitika nisu malo m alo više marili za vlastitu sigurnost te nastavili sakupljati plodove, bobice i orahe, nadopunjujući svoju ishranu ishra nu pokojim pokojim zecom, kakvom ka kvom pticom ili glodavcem? Ovdje još jednom dolazi do lazi do izražaja izraž aja mudrost mudrost starog načina ishrane. Osnovni smisao smis ao traganja za hranom je je jasan, bez obzira na to radi li se o čovjeku, vuku, ili čak i o kućnoj mački kad pojuri za mišem. Svi oni od hrane koju ulove moraju moraju primiti više v iše energije e nergije nego nego što su je utrošili u nastojanju da je ulove. Jurite li čitav dan da n uokolo uokolo pa tako ta ko utrošite oko 1.000 1.000 kalorija, ali se kući vratite v ratite sa svega desetak jabuka, vrijednih vr ijednih ukupno ukupno 800 kalorija – ostat ćete jako gladni. I zato, kad su ljudi u doba paleolitika

Trusted by over 1 million members

Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.

Trusted by over 1 million members

Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.

Trusted by over 1 million members

Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.

Trusted by over 1 million members

Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.

PALEO DIJE TA

potrebno je utrošiti mnogo više energij potrebno energijee da bi se uhvatio miš, težak teža k nekoliko stotina grama, gra ma, negoli negoli uloviti mnogostruko težeg jelena od pedesetak kilograma. kilogr ama. No, postojao je još još jedan, mnogo m nogo važ važniji niji razlog raz log zbog kojega su onomad radije lovili veće životinje, a zove se »toksičnost proteina«. proteina«. Mi možemo podnijeti samo određenu dnevnu količinu bjelančevina – oko 200 do 300 g. Previše bjelančevina stvara osjećaj mučnine, izaziva probavne poteškoće, a na kraju nas može i ubiti. Zbog toga ni naši davni preci nisu mogli jesti samo nemasno mišićno meso. Osim njega njega bile bile su im potrebne i masnoće, ili su takvo meso trebali nadomjestiti ugljikohidratima iz biljnih namirnica. namirn ica. To To su znali znal i i rani istraživači istr aživači Sjeverne Amerike. I oni su bili bolno svjesni toksičnih učinaka prevelikih količina nemasnog mesa; tu su bolest nazivali »zečjim skapavanjem«. U prosjeku, velike životinje kao što su jeleni i krave (ili, za ljude paleolitika – divlji konji i mamuti) imaju znatno više masti i manje bjelančevina od manjih životinja poput zečeva i vjeverica. Meso vjeverice sadrži 83% bjelančevina i 17% masti; u tijelu jelena naći će se 40% bjelančevina i 60% masti. Kad biste jeli samo meso vjeverica, začas biste probili granicu bjelančevina potrebnih tijelu i dobili bolest zečjeg skapavanja, kao i nekadašnji pioniri u divljini. S druge strane, kad biste jeli samo jelenje meso, dobro dobro biste prošli. Ne bi se razvil raz vilaa toksičnost proteina, jer bi vas od toga zaštitio viši vi ši sadržaj sadrž aj masti u njemu. njemu. Iz tog su razloga i lovci lovci paleolitika riskirali svoje živote krećući u lov na veće životinje. I Paleo dijeta vas štiti št iti od toksičnosti proteina zahvaljujući zahvaljujući neograničeno neogran ičeno dopuštenim količinama svježeg voća i povrća. Štite vas i dobre, mononezasićene masti – smanjivanjem razine kolesterola, a one su ujedno i naš najpouzdaniji saveznik u borbi protiv protiv pojave pojave srčanih srča nih bolesti – masne ma sne kiseline omega-3. omega-3. Uz takve zaštitnike, za štitnike, bjelančevine bjelančevi ne postaju našim prijatel prijateljima. jima.  Jer,, visoka  Jer v isoka raz razina ina bjelančevina ubrzava naš na š metabolizam, metaboliza m, smanju sma njuje je apetit i snižava sniž ava kolesterol. kolesterol. Imat ćete koristi koristi od jela punih nemasnih nemasni h bjelančevina u svakom obroku. Uvjeravam vas da ne trebate strahovati od previše bjelančevina ukoliko jedete i mnogo svježeg voća i povrća.

Trusted by over 1 million members

Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.

Trusted by over 1 million members

Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.

Trusted by over 1 million members

Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.

Trusted by over 1 million members

Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.

RAZUMIJEVANJE PALEO ISHRANE

Obnavljanje Obnavljan je ravnoteže u ishrani Moja je istraživačka Moja istraž ivačka skupina utvrdila kako k ako se savršen savrš en omjer omjer postiže kad se 55% kalorija dobiva dobiva od nemasnog mesa, iznutr iznutrica, ica, ribe i morskih plodova. plodova. Uravnoteženost bi trebala stići od svježeg voća i povrća, nekih orašastih plodova i zdravih ulja. U prosječnoj američkoj ishrani, ravnoteža između hrane biljnog i životinjskog podrijetla nije tek narušena – ona je potpuno obrnuta od onog načina ishrane, za koj kojii smo genetski programirani. U tipičnoj američkoj američkoj ishrani 24% kalorija stiže od žitarica, 11% od mliječnih proizvoda, 18% od rafiniranih rafiniran ih šećera i 18% 18% od rafiniranih rafi niranih ulja ulja.. Ove namirnice n amirnice predstav predstavlja ljaju ju zajedno 71% 71% energije unijete tipičnom t ipičnom američkom prehranom, prehra nom, ali doslovno niti jednu od njih nećete nećete naći nać i i na Paleo jelovniku, složenom od nemasn nemasnih ih vrsta mesa te svježeg voća i povrća. U američko američkojj se ishrani ishran i oko 38% 38% svih kalorija dobiva od hrane životinjskog podrijetla, većinom od vrlo masnih i nezdravih vrsta mesa (hreno ( hrenovki, vki, masnih dije dijelov lovaa govedine, govedine, slanine, kosanih odrezaka, itd.) – beskrajno udaljenih od Paleo načina ishrane.

Kako nam je »napredak »napredak«« naudio Poljoprivredna revolucija izmijenila je svijet i omogućila razvitak civilizacije – gradova, kultura, tehnoloških i medicinskih postignuća, znanstvenih spoznaja. Sve su to bile sjajne stvari. Pa ipak, u određenom je smislu i unazadila čovječanstvo. Jer, poljoprivredna revolucija je jednako toliko zaslužna za z a pretilost pretilost današnjih dana šnjih naraštaja, kao i za pojavu mnogih kroničnih bolesti. Hrana kakv kakvu u nam je donijela donijela zemljoradnja zemljoradnja – žitarice, mliječni proizvodi, pro izvodi, presoljene presoljene namirnice, rafinirani rafinira ni šećeri i ulja – pokazala se popo gubnom za naša paleolitska tijela. Nitko nije mogao predvidjeti ovu revoluciju i njezine posljedice. Oni rani ratari nisu smislili nikakav plan kojim će potpuno zamijeniti stari

Trusted by over 1 million members

Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.

Trusted by over 1 million members

Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.

Trusted by over 1 million members

Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.

Trusted by over 1 million members

Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.

Trusted by over 1 million members

Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.

PALEO DIJE TA

hrane. Sve je započelo na Bliskom istoku prije 10.000 godina, kada su neki poduzetni pojedinci počeli sijati i žeti sjemenje divlje pšenice. Zatim su se pozabavili ječmom i nekim mahunarkama te prešli na uzgoj stoke, pripitomivši pripit omivši divlje ovce, koze i svinje. svi nje. Još uvijek su sakupl sak upljali jali divlje voće i povrće, još su lovili, no pravi je prehrambeni kalup bio odbačen; ishrana se dramatično izmijenila.

Evo žitarica, evo zdravstvenih problema  Arheološki nala nalazi zi jasno pokazuju da su ljudi ljudi iz davnine posvuda, gdje gdje god bi i kad god bi negdje negdje posijali sjemenje (te (te zamijenili zam ijenili staru sta ru ishranu i shranu u kojoj  je prevladavalo meso), meso), uz urod požnjeli pož njeli i – zdravstvene zdravst vene poteškoće. Ubrzo  je postala postal a očitom jedna fizička fiz ička posljedica nove ishrane: prvi pr vi ratari rat ari postali pos tali su znanto niži od svojih predaka. U Turskoj i Grčkoj su, primjerice, prije pojave ratarstva muškarci bili visoki 180 cm, a žene 168 cm, da bi se do 3000. godine pr. Kr. prosječni muškarac snizio na 162 cm, a žena na 152 cm. Ali, ovaj gubitak na visini v isini – što samo sa mo po sebi nije nije zdravstveni problem – bio je najmanja najmanja od promjena koje koje su zadesile zadesi le te rane ratare. rat are. Proučavanje Proučava nje njihovih kostiju i zuba otkrilo nam je da su znatno više podlijegali infektivnim bolestima od svojih predaka, da je stopa mortaliteta njihove djece bila veća te da su općenito imali kraći životni vijek. Također su, zahvaljujući svojoj ishrani zasnovanoj na žitaricama, više obolijevali od osteoporoze, rahitisa i drugih poremećaja s mineralnim sastavom kostiju. Tada su po prvi put ljude stale mučiti bolesti uzrokovane manjkom vitamina

Trusted by over 1 million members

Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.

Trusted by over 1 million members

Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.

Trusted by over 1 million members

Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.

Trusted by over 1 million members

Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.

RAZUMIJEVANJE PALEO ISHRANE

bogat vlaknima i škrobom osigurao je ljudima energiju, ali ne i one životno važne hranjive tvari iz starog načina ishrane – nemasno meso, voće i povrće. A ishod je bio – loše zdravlje i bolest. Kako su godine protjecale protjecale,, zdravstvena im se slika sve više vi še pogoršavala, jer su ljudi ljudi otkrili sol, masne sireve i maslac. Naši su preci naučili sve o vrenju (fermentaciji) žitarica i kako se proizvodi pivo, a na kraju i destilirani alkohol. Selektivan uzgoj stoke i novo otkriće – njezino tovljenje žitaricama – neprestano im je osiguravalo sve deblje ovce, krave i svinje.  Više se nije jelo većinom svježe meso mes o – jer jer,, i lovaca lovaca je bilo bilo sve manje – već se ono stavljalo u rasol, solilo ili dimilo. Voće i povrće postalo je rijetkost – tek povremeni sezonski dodatak radi razbijanja monotonije jela od žitarica i škroba. U nama nam a bližoj prošlosti – prije svega 200 godina – industrijska indust rijska revolucija  je na prosječne obiteljske stolove stolove donijela donijela rafinira rafi nirane ne šećere, konzerv konz erviranu iranu hranu i rafinirano brašno. Hrana se do sredine dvadesetog stoljeća počela ozbiljnoo prerađivati, posebno kad su otkrivene trans ozbiljn tran s masne kiseline, ki seline, marma rgarin i kom kombinacij binacijee ovih masnoća pomiješanih sa šećero šeć erom, m, solju, solju, raznim razn im vrstama škroba, biljnim uljima bogatim omega-6 mastima, te nebrojenim dodacima – konzervansima, umjetnim bojama, bojama, zaštitnim sredstvima sredstv ima protiv kvarenja i emulgatorima. Pokušajte zamisliti čovjeka iz i z paleolitika suočenog s komadom komadom naše čokoladee ili pizze. kolad piz ze. On ili ona vjerojatno vjerojatno čak ne bi ni prepoznali ove poslastice današnjeg vremena kao – nešto jestivo.

Trusted by over 1 million members

Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.

Trusted by over 1 million members

Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.

Trusted by over 1 million members

Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.

Trusted by over 1 million members

Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.

PALEO DIJE TA

povećavaju rizik povećavaju ri zik od srčanih obo oboljen ljenja. ja. Novija Novija su istraž istraživanj ivanjaa pokazala pokaza la da tako ipak ne djeluj djeluju u baš sve s ve zasićene masti. Jer, stearinska kiselina k iselina zapraz apravo snižava kol kolestero esterol,l, na sličan način kao i mononezasićene mononezasićene masti. NažaNa žalost, u svemu je tome žrtvenim žrtveni m janjetom janjetom postalo – crveno c rveno meso; odjednom su ga proglasili glavnim glavn im uzročnikom uzročni kom začeplje začepljenja nja arterija i srčanih srča nih udara. Tada Ta da su mnogi m nogi nutricionisti nutricionisti i liječnici l iječnici došli do zaključka da je crveno cr veno meso nezdrava hrana te da pospješuje srčane bolesti i rak crijeva. Prehrambena industrija brzo je odgovorila na poruku da su zasićene masti – loše; osmislila je kojekakve »zdrave alternative« biljnim uljima, obogaćene polinezasićen polinezasićenim im mastima mastim a (kukuruzno (kukur uzno ulje, ulje šafr šafranike, anike, suncokretovo ulje, ulje sjemenki pamuka – spomenut ću samo neka). Usput nam je ponu ponudila dila i razne vrste proizvoda obogaćenih tim uljima, poput poput margarina, hidrogeniziranih biljnih masti, namaza i začinjenih preljeva za salate. Tako su se gotovo preko noći ova biljna ulja i njihove inačice uključili uklju čili u dos doslovno lovno sve vrste proizvedenih namirnica. namir nica. Nažalost, kako danas znamo, bio je to vrlo loš potez. Uključivanje biljnih ulja u ishranu osiguralo nam je prekomjerne količine polinezasićenih mastii omega-6, i to na štetu dobrih mast dobrih polineza poli nezasićenih sićenih masti m asti omega-3, omega-3, dok dok je povećana konzumacija margarina i namaza dovela još jednu vrstu masti u našu hranu – transmasne kiseline. Ni idući idući plan, koji su za nas smislili tadašnji tada šnji veliki umovi nutricionizma, nutricionizma, nije bio – baš poput progona progona crvenoga cr venoga mesa iz ishrane ishr ane – ni domišljen, niti promišljen kako valja, a ni dostatno ispitan prije objavljivanja i primjene. Ovaj put se radilo o zamjeni zasićenih zasićeni h masti – ugljikohidrati ugljikohidratima, ma, prije svega škrobnim škrobnim ugljikohi ugljikohidratima dratima kakve ka kve nalazimo nala zimo u kruhu, kr uhu, krumpiru krumpiru i žita-

Trusted by over 1 million members

Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.

Trusted by over 1 million members

Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.

Trusted by over 1 million members

Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.

Trusted by over 1 million members

Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.

RAZUMIJEVANJE PALEO ISHRANE

bolesti, što nas vraća vr aća na glikemijski indeks. Dobri Dobri ugljikohidrati ugljikohidrati imaju nizak niz ak glikemijski indeks. indeks. To To znači da izaz i zazivaju ivaju minima minimalan lan ili polagani porast razine glukoze (šećera) u našoj krvi. »Glikemijsko opterećenje« je glikemijski indeks neke namirnice, pomnožen s udjelom ugljikohidrata u njoj. Visoko glikemijskoo opterećenje je ono koje glikemijsk koje kod mnogih ljudi podiže raz razinu inu inzuinz ulina u krvi. Visokoglikemijski ugljikohidrati uzrokuju velike i nagle poraste glukoze u krvi i povezuje ih se s nizom kroničnih bolesti širokog raspona – dijabetes, dijabetes, visoki vis oki krvni krv ni tlak, srčana obo oboljen ljenja, ja, prekomj prekomjerna erna tjelesna težina, povišena razina razi na mokraćne mokraćne kiseline u krvi, porast trigli tr iglicerida cerida u krvi kr vi (to (to su građevni građev ni blokovi blokovi masti, m asti, koji slobodno kruže kruž e krvoto kr votokom kom)), porast kolesterola LDL i smanjenje razine kolesterola HDL. Ovaj skup bolesti kardiolozima  je poznat pod zajedničkim nazivom n azivom »metabolički »metabolički sindrom si ndrom«. «. Nažalost, arhitekti prehrambene piramide nisu razlikovali visoko- i niskoglikemijske ugljikohidrate uglj ikohidrate kad su pokrenuli ovu pomamu za z a njima. Pogledajmo sad kako se naš suvremeni način ishrane udaljio od Sedam ključnih točaka te doveo do načina ishrane opisanog u poglavljima 1 i 2, a i kako je sve to utjecalo na naše zdravlje.

Sedam glavnih problema u tipičnoj američkoj ishrani 1. Nema dovoljno bjelančevina Bjelančevine čine č ine oko 15% 15% ukupnog ukupnog broja broja kalorija koje većina Amerika A merikanaca naca

Trusted by over 1 million members

Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.

Trusted by over 1 million members

Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.

Trusted by over 1 million members

Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.

Trusted by over 1 million members

Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.

PALEO DIJE TA

bjelančevina, sirevi u prosjeku 27%, dok maslac bjelančevina uopće ni nema – on ima samo mnogo masti. Konačan ishod: Većina nas dobiva tek polovinu potrebne količine bjelančevina. Zbog čega je to loše? Kao što ću pokazati u sljedeća tri poglavlja,

nizak unos bjelančevina bjelančevina do doprinosi prinosi porastu tjelesne težine i razini ra zini kolesterola u krvi kr vi te povećava rizik od pojave pojave mnogih kroničnih bolesti. 2. Ima previše ugljikohidrata pogrešne vrste Službena američka prehrambena piramida temelji se na ugljikohidratima;  Amerikanci  Amerika nci jedu uglavnom uglavnom škrob i šečer. šečer. Ugljikohi Ugljikohidrati drati čine otprilike polovinu tipične zapadnjačke ishrane i time se ona bitno razlikuje od Paleo načina ishrane. Kod naših je drevnih predaka udio ugljikohidrata u prosječnoj dnevnoj prehrani iznosio od 22 do 40%, no tu se radilo o dobrim ugljikohidratima, uglj ikohidratima, onima iz voća i povrća. povrć a. Te Te niskoglikemijske niskoglikemijske vrste hrane ne izazivaju porast šećera u krvi, a tijelo ih iskorištava i probavlja – polagano.  Jedući neškrobn neškrobnoo voće voće i povrće, jako je teško prikupiti više od 35% ukupnih kalorija u obliku ugljikohidrata. Primjerice, rajčica prosječne veličine ima 26 kalorija. Da biste, jedući isključivo rajčice, prikupili 35% svojih dnevnih dnevni h kalorija u obliku ugljikohidrata, ugljikohidrata, trebali biste pojesti – trideset tr ideset rajčica. Upravo zato vam Paleo ishrana i dopušta da pojedete neograničene količine neškrobnog neškrobnog voća i povrća. povrć a. Kad jedete prave namirnice, namir nice, jednostavno ne morate brinuti o tome hoćete li dobiti previše uglj ugljikohidrata, ikohidrata, ili pojesti previše visokoglikemijskih ugljikohidrata, ugljikohidrata, koji bi vam mogli povećati raziraz inu šećera i inzulina u krvi. Prosječni sadržaj ugljikohidrata u 100 g voća iznosi samo oko 13%, u neškrobnom povrću oko 4%, i nimalo – 0% – u

Trusted by over 1 million members

Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.

Trusted by over 1 million members

Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.

Trusted by over 1 million members

Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.

Trusted by over 1 million members

Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.

Trusted by over 1 million members

Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.

RAZUMIJEVANJE PALEO ISHRANE

No, vitamini se ne bi trebali dodavati hrani; to nećete trebati činiti ni vi, ukoliko postignete pravu ravnotežu jedući nemasno meso, voće i povrće. Usto, cjelovito zrnje žitarica i mahunarke sadrže čak i »antinutrijente« – kemijske tvari koje zapravo ometaju apsorpciju apsorpciju pravih pravi h hranjivih hranjivi h sastojaka, što može naškoditi vašem vaš em probavnom i imunološkom imunološkom sustavu. Previše Prev iše žitarica i mahunarki može ugroziti ugroziti i ravnotežu kiseline kis eline u bubrezima bubrezima te u poznijoj životnoj dobi doprinijeti gubitku mišićne mase i sadržaja minerala u kostima. Konačno, jedete li više vi še ugljikohidrata – to znači da jedete manje bjelančevina, čevin a, a one su nam saveznici u ishrani: ishr ani: smanju sma njuju ju nam apetit i pospješuju pospješuju metabolizam, što se ubrzo očituje kroz gubitak kilograma.  Jedan od velikih veli kih mitova u zapadnjačkoj ishrani ish rani je tvrdnja t vrdnja da su cjelovito zrnje žitarica i mahunarke zdravi. Istina je da su ove namirnice – u najboljem slučaju – granične. No, što je sa »zdravom hranom« – pekarskim proizvodima od integralnih žitarica? Oni su svakako manje loši od prekomjerno obrađenih i rafiniranih vrsta bijeloga kruha i peciva koja vjerojatno kupujete, ali i dalje se ne uklapaju u Paleo način ishrane. Ranije (prije no što nam je »napredak« u proizvodnji kruha donio modernu mlinarsku mlin arsku tehnolo teh nologiju giju), ), g o sve žitarice žit arice su s u se jele cjelovite i u zrnju, zr nju, ili

Trusted by over 1 million members

Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.

Trusted by over 1 million members

Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.

Trusted by over 1 million members

Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.

Trusted by over 1 million members

Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.

PALEO DIJE TA

naime, veličina veliči na tog zrnja obično je je vrlo mala, tolika da d a se čestice čest ice gotovo gotovo ni ne razlikuju od bijelog brašna. Oko 80% svih proizvoda od žitarica koje  Amerikanci  Amerik anci danas jedu – slijedeći slijedeći pritom službene preporuke – potječe potječe od rafiniranog bijelog brašna visokog glikemijskog indeksa.

Zrnje žitarica bilo bi najbolje doslovce doslovc e – prepustiti pticama.

 Zaokr užimo problem:  Zaokružimo p roblem: šećer i zaslađivač zaslađivačii Naši su preci iz paleolitika voljeli med. No, bila im je to rijetka poslastica, jer se mogla naći samo u određeno doba godine i u nevelikim količinama čin ama (usto, trebalo je otjerati i pčele da bi se dospjelo do do nje). nje). Tako Tako rafira finirani šećeri – inače još jedan izvor i zvor ugljiko ugljikohidrata hidrata – jednostavno nisu bili prisutni prisut ni u ljudskoj ishrani tijekom t ijekom 2,5 2,5 milijuna godina. godin a. To To se promijenilo prije samo 200 godina. I šećer šeć er je jedna od usputnih pojava tehnološkog tehnološkog »napretka»; »napretka»; vrlo je brzo dospio dosp io na važan važ an položaj koji koji danas zauzima u našoj naš oj svakodnevici. svakodnevici. U Enķ

Trusted by over 1 million members

Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.

Trusted by over 1 million members

Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.

Trusted by over 1 million members

Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.

Trusted by over 1 million members

Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.

RAZUMIJEVANJE PALEO ISHRANE

Drugo, kad vaše tijelo probavlja saharozu, ona se razlaže na dva jednostavna šećera – visokoglikemijsku glukozu (glikemijskog indeksa 97) i niskoglikemijsku fruktozu (glikemijski indeks 23). Znanstvenici su ranije mislili da fruktoza zbog svog niskog glikemijskog indeksa nije štetna. No, najnovija laboratorijska istraživanja, koja je na Sveučilištu Arizona obavljao dr.. Mike Pagliassotti sa suradnicima, otkrila su da je upravo dr upravo fruktoza onaj glavni krivac k rivac u sastavu sto stolnog lnog šećera koji uzrokuje uzrokuje inzulinsku in zulinsku rezistenci rezistenciju. ju. Nalaze dr d r. Pagliassottija potkrijepila su istraživanja istraž ivanja na Medicinskom Medicinskom fakultetu Lausanne Laus anne u Švicarskoj, Švicar skoj, kojima je dr. dr. Luc Tappy Tappy sa svojim svojim istraživači istra živačima ma pokazao kako fruktoza može izazvati inzulinsku rezistenciju u ljudima, što često pospješuje debljanje i pojavu kroničnih oboljenja metaboličkog sindroma; tu su uključeni hipertenzija, srčane bolesti i dijabetes.

Da biste izračunali glikemijsko opterećenje, opterećenje, glikemijski indeks pomnožite sa sadržajem ugljikohidrata.

ķ

Škrobni sirup obogaćen fruktozom – uistinu loša zamisao

Trusted by over 1 million members

Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.

Trusted by over 1 million members

Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.

Trusted by over 1 million members

Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.

Trusted by over 1 million members

Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.

PALEO DIJE TA

šećera. Kad započnete s Paleo dijetom i postupno smanjite unos proizvedenih namirnica, namir nica, vaš će se dnevni unos šećera drastično drast ično smanjiti, smanjiti, pa i viš višee od toga – šećer koji ćete unositi potjecat će od zdravog voća i povrća. 3. Nedovoljno vlakana Unos vlakana započeo je opadati onoga onoga dana, kad k ad su naši na ši davnašnji davn ašnji preci obavili svoju prv prvu u žetvu i došli do pšeničnog zrnja. Kako je to moguće? moguće? Zar cjelovito zrnje nije isto što i vlakna? Kad nam na m liječnici savjetuju da ishranu ishra nu obogatimo obog atimo vlaknima, ne misle li time t ime da trebamo jesti više vi še zobenih pahuljica? Istina je da cjelovito zrnje žita ne može stati uz bok voću i povrću,  jer voće u prosjeku sadrži gotovo dvostr dvostruko uko više viš e vlakana. vlaka na. U usporedbi sa cjelovitim cjelo vitim zrnje zr njem m žitarica, žitar ica, neškrobno neškrobno povrće ima čak č ak osam puta više vi še vlakana, dok ih šećeri uopće nemaju. Pa ipak, znamo da su nam prehrambena vlakna vlakn a apsolutno apsolutno nužna za dobro zdravlje. zdravlje. Nema li ih dovoljn dovoljno, o, raste opasnost od niza ni za bolesti. Opseža Ops ežan n medicinski tekst dr. Hugha Trowella, dr. Denisa Burkitta i dr. Kennetha Heatona povezao je nizak unos prehrambenih vlakana sa sljedećim bolestima i zdravstvenim poteškoćama: poteškoća ma: konstipacija, konstipacija, divertikulitis, rak crijeva, cr ijeva,

Trusted by over 1 million members

Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.

Trusted by over 1 million members

Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.

Trusted by over 1 million members

Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.

Trusted by over 1 million members

Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.

RAZUMIJEVANJE PALEO ISHRANE

kolesterol i trans masnih kiselina koje uzrokuju začepljenje arterija nalazimo u margarinu, hidrogeniziranim biljnim mastima i mnogim drugim proizvedenim namirnicama. Usto, jedemo i pretjerane količine zasićene palmitinske kiseline, masti koja također podiže kolesterol, a ima je u sirevima, prženim jelima i masnom prerađenom mesu poput hrenovki te u slanini, mortadeli i salamama. Sve su ove ove masnoće loše i moramo ih se riješiti. No, uklanjanje baš svih sv ih masti iz naše ishrane počinilo bi nam više viš e štete nego nego koristi. Ovaj je proproblem lako rješiv: rješ iv: Paleo načinom nači nom ishrane, koji preporuča preporuča one dobre, dobre, zdrave masti,i, automatski mast automatski ćete obnoviti ispravnu isprav nu ravnotežu masti ma sti u svojoj svojoj prehrani. Također, takvom ishranom ćete sniziti i kolesterol, a i smanjiti opasnost od srčanih oboljenja, raka i drugih kroničnih bolesti.  Analizom  Ana lizom masti m asti pronađenih u divljim životinjama moja je istraž ist raživačka ivačka skupina utvrdila, da su naši drevni preci – premda su u gotovo svakom obroku obro ku jeli meso – u organizam organiz am unosili upola manju količinu palmitinske palmiti nske kiseline od one koja koja se danas dan as može naći u prosječnoj prosječnoj zapadnjačkoj zapadnjačkoj ishrani. ishran i. (Meso divljači divljači ima nisku razinu ra zinu ukupnih masti i palmitinske kiseline ki seline te visoku razinu razi nu zdravih nezasićenih nezas ićenih masti mas ti i stearinske stearin ske kiseline). kiseline). Usto, Usto, njihova njihova  je prehrana prehran a bila bogata omega-3 omega-3 polinezasićenim polineza sićenim masti m asti

Trusted by over 1 million members

Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.

Trusted by over 1 million members

Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.

Trusted by over 1 million members

Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.

Trusted by over 1 million members

Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.

Trusted by over 1 million members

Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.

PALEO DIJE TA

iznosi 2 ili 3 prema 1. 1. U osam žitarica žitar ica koje koje se danas najviše troše u svije sv ije-tu, taj omjer iznosi zaprepašćujućih – 22 prema 1. Zrnje žitarica doprinijelo je i tome, da današnje pasmina krava toliko malo nalikuju nemasnoj divljači kojom su se hranili naši preci. Meso tovljenih krava opterećeno je palmitinskom palmit inskom kiselinom, kisel inom, a usto je i odnos omeomega-6 i omega-3 masti nalik onom u žitarica. Ne pomaže ni mlijeko Mliječni proizvodi uzeli su daljnji danak zdravlju ljudi tijekom posljednjih 9.000 godina. Mlijeko, vrhnje, sir, maslac i fermentirani mliječni proizvodi (uključujući i jogurt), sladoledi i mnoge druge mliječne prerađevine dvadesetog stolj stoljeća eća neki su od najbogatijih najbogatijih izvora iz vora određenih zasićenih zasićen ih masti mast i j zapadnjačkoj zapadnjačkoj ishran i mliječni izvodi sadr ķ