OZON I OZONSKI OMOTAC

Sadržaj:  Što je ozon?  Nastanak ozona  Što je ozonski omotač?  Važnost ozonskog omotača  Uništavanje ozona  Ozonske rupe  Kako zacijeliti i zaštiti

ozonski omotač?  Posljedice  Zanimljivosti

Što je ozon?  Ozon je plin blijedoplave boje čija je molekula

načinjena od tri atoma kisika

Sastavni je dio zemljine atmosfere Iako ga u atmosferi ima tek 0,001%, od izuzetnog

je značenja za zemlju i cjelokupni život na njoj.

 Stratosferski ozon – u njemu se nalazi 90% ozona,

između 12 i 50 kilometara visine. Iako je ozon u atmosferi rijedak plin, tek tri molekule na svakih deset milijuna molekula zraka, najveću koncentraciju ima u stratosferi između 20 do 25 kilometara visine. Taj sloj ozona znanstvenici su nazvali "ozonskim omotačem".  Troposfreski ozon - oko 10% nalazi se u nižim slojevima atmosfere, u troposferi. Troposferski ozon je štetan ozon. Zbog vrlo reaktivnog djelovanja s drugim molekulama on ima neposredan i vrlo štetan učinak na rast šuma, prinos usjeva, na zdravlje ljudi i životinja, kao i na razne materijale, npr. plastiku.

Nastanak ozona  Ozon

je otkrio njemački znanstvenik Christian Fridrich Schönbein 1840. godine.

 Nastajanje ozona:

- zračenje sunca razbija molekule «normalnog» kisika otpuštajući na taj način slobodne atome, od kojih se neki vežu s drugim molekulama kisika i na taj način nastaje ozon – O3. Na taj način nastaje spomenutih 90 % ozona u stratosferi.

Što je ozonski omotač? Naš nevidljivi štit od opasnog UV zračenja. Sloj ozona na udaljenosti 2025 km od Zemljine površine koji nas štiti od negativnog ultraljubičastog zračenja sa Sunca. ZAPAMTITE: Bez ozonskog omotača tj. stratosferskog ozona život na Zemlji ne bi bio moguć!!!!

Važnost ozonskog omotača  Ozonski omotač absorbira ultraljubičasto zračenje sa Sunca

i time omotač štiti zemljinu površinu i cjelokupni život na njoj.  Ozonski omotač upija oko 77% štetnog, biološki vrlo aktivnog UV-B zračenja i potpuno nas štiti od smrtonosnog UV-C zračenja. Tako ozonski omotač predstavlja prirodni štit za život na Zemlji, i o njegovoj koncentraciji, tj. količini u stratosferi ovisi i količina štetnog UV zračenja koje će dospjeti do površine Zemlje.  Zbog absorbiranja ultraljubičastog zračenja u stratosferi ozon ujedno preuzima i dio topline u tom procesu, te tako neposredno utiče na raspodjelu temperature atmosfere, čime ima važnu ulogu u reguliranju Zemljine klime.

 Posljedice UV-B zračenja: dokazano je da UV-B

zračenje dovodi do pojava malignih i benignih oboljenja kože, katarakta očiju, znantnog smanjenja poljoprivrednih uroda, oštećenja materijalnih dobara ljudi, kao i narušavanja zdravlja živog svijeta u cjelini.

Uništavanje ozona  Tko sve ugrožava ozonski omotač?

Najčešće uništavamo ozonski omotač ispuštajući postojane kemikalije koje sadrže klor i brom, koji onda sudjeluju u složenim kemijskim reakcijama koje neminovno dovode do uništenja ozonskog omotača. Od brojnih kemikalija koje je stvorio čovjek najviše ozon uništavaju – kloroflorougljici (CFC) (sredstva za hlađenje, potisni plin u sprejevima ...), zatim nepotpuno halogenizirani kloroflorougljici (HCFC), potom ugljik-tetraklorid i metil-kloroform (otapala), haloni (BFC) (aparati za gašenje požara) pesticidi i drugi.

 Na stanjivanje ozonskog omotača utječu mnogi čimbenici

(vulkani, nuklearne eksplozije, nadzvučne letjelice itd.), ali je ključni čimbenik nepovoljno djelovanje klorofluorougljika (CFC), koji dospijevaju u atmosferu nakon što ih čovjek koristi u nizu industrijskih proizvoda. Oni se u atmosferi zadržavaju godinama i postupno uništavaju ozon u ozonskom omotaču. Niske temperature pojačavaju nepovoljni učinak CFC pa ozonski sloj u područjima najnižih temperatura potpuno nestaje, odnosno u njemu nastaje rupa.

Ozonske rupe  Ranih osamdesetih dokazano je oštećenje ozonskog

omotača nad Antarktikom s pomoću NASA-inog satelita.

 Najjača

oštećenja, stanjenja ozonskog omotača, nazvana su "ozonska rupa", a vidljiva su nad Antarktikom svako antarktičko proljeće (od rujna do listopada), te nad Arktikom u proljeće - ljeto. Godine 1999. izmjerena je najveća "rupa", veličine 27 milijuna kvadratnih kilometara. No 2000. ona se još povećala – na 30 milijuna.

Kako zaštiti i zacijeliti ozonski omotač?

 Montrealski protokol, potpisan 16. rujna 1987. izrastao

je iz potrebe očuvanja ozonskog omotača i točno određuje tvari sa štetnim utjecajem, a propisane su mjere i rokovi za potpuno ukidanje potrošnje tvari koje oštećuju ozonski omotač (TOOO), njihove proizvodnje i uporabe kako bi se spriječila daljnja oštećenja omotača, te drugi mehanizmi kontrole, međunarodne suradnje, novčane i stručne pomoći zemljama u razvoju itd.  Broj zemalja potpisnica protokola, od prvobitnih 46, porastao je do danas na 193, među kojima je i Republika Hrvatska koja je potpisala protokol 1991.

 Prema tome, 16. rujna, proglašen je Međunarodnim

danom zaštite ozonskoga omotača.

 Nastavi li se Montrealski protokol provoditi dosadašnjim

mjerama i tempom, razgradnja ozonskog omotača nastavit će se i doseći vrhunac u sljedećih nekoliko godina, nakon čega će nastupiti razdoblje postupnog oporavka, a potpuno zacijeljivanje ozonskog omotača predviđa se oko 2050. godine!!!

Posljedice:  Kada se jednom oslobode, klorofluorougljici ostaju

aktivni nekoliko desetljeća, a znanost još ne zna načine da se njihovo djelovanje neutralizira.  Ako se ne prestane sa upotrebom HFC i sagorijevanjem fosilnih goriva, izračunato je da će za samo tri desetljeća prosječna temperatura na površini Zemlje porasti za 4,5 stupnja, što će uz efekt staklenika dovesti do djelomičnog otapanja polarnih kapa i podizanja razina svjetskih mora za jedan metar, i potapanja 11,5 posto svjetskog kopna.  Točno je da se ozonski omotač tanji i oštećuje zbog erupcija vulkana ili zbog promjenjivih aktivnosti Sunca, ali je to sitnica u usporedbi s onim što čovjek čini sam sebi.

Zanimljivosti:

 Znanstvenici procjenjuju da svako oštećenje ozonskog štita za

jedan posto donosi 2-3 posto povećanja učestalosti raka kože.

 Ozon se oštećuje u prosjeku četiri-pet posto po desetljeću.  Stanje koje se opisuje kao ozonska rupa je ono koje je

karakterizirano kao područje pokrivenosti ozonskim slojem manjim od 200 Dobsonovih jedinica.

 Sateliti NASA-e utvrdili su da ukupan godišnji gubitak ozona u

stratosferi iznosi 0,26 posto.

 Dobra je vijest da je potrošnja CFC-a od 1986. godine globalno

smanjena za 84 %, a u industrijaliziranim zemljama za 97 %.

 Kad bi ljudi ovog trenutka, u cijelom svijetu, prestali

upotrebljavati tvari koje štete ozonu, oporavak bi bio moguć. Zemlja i njen omotač bili bi u skladu negdje oko 2050. godine.

Projekt “Rijeka– zdravi grad” Interesna grupa građana za unapređivanje i zaštitu okoliša Pripremio: Ozren Stefanović, mag.ing.tp.pp., volonter Rijeka 2010.