OSNOVNE KARAKTERISTIKE BOJA I PRIMJENA BOJE U GRAFIČKOM DIZAJNU

OSNOVNE KARAKTERISTIKE BOJA I PRIMJENA BOJE U GRAFIČKOM DIZAJNU Poznavanje karakteristika i svojstava boje jedna je od najvažnijih stavki i polazišna točka za njenu primjenu u vidu grafičkog dizajna. Velik je spektar mogućnosti i primjene ove teme te mi time pruža zanimljivo uporište da raspravljam o tome u ovome seminaru. Osim toga tema je izrazito metodički interesantna jer mi pruža niz kreativnih rješenja koje mogu upotrijebiti kako bi učenicima (a i vama) približio uvod u čarobni svijet boje. Boja je osjetilni doživljaj koji nastaje kada svjetlost karakterističnog speka pobudi receptore u mrežnici oka. Boju također pripisujemo površinama objekata, materijalima, svjetlosnim izvorima, itd. ovisno o njihovim svojstvima apsorpcije, refleksije ili emisije svjetlosnog spektra. U vidnom spektru, odnosno skupu boja, koje ljudsko oko može raspoznati, dolaze redom crvena, narančasta, žuta, zelena, plava, ljubičasta. Zbog toga je i naziv za područje u spektru elektromagnetskih valova učestalosti (frekvencije) ispod one svjetlosnog vala koji odgovara crvenoj boji infracrveno zračenje, a iznad učestalosti vala za ljubičastu boju ultraljubičasto zračenje. Ljudsko ga oko ne zapaža (tada vidimo drugu boju koja je u pozadini), ali ga zapažaju vidni organi nekih životinja, npr. pčela. Spektar boja se može vidjeti ako snop bijele svjetlosti usmjerimo na prizmu, čime dolazi do njena rasapa. Infracrveni val se može opaziti na drugi način: nađe li mu se na putu u rasutom spektru toplomjer, temperatura biva povišena - ljudski ga organizam doživljava kao toplinu. Tradicionalna podjela boja u umjetnosti je na osnovne i složene. Tri osnovne boje su: crvena, žuta i plava. One se zovu i primarne boje. Tri složene boje dobivaju se miješanjem osnovnih boja: crvena + žuta = narančasta, plava + žuta = zelena i plava + crvena = ljubičasta. Te boje se nazivaju i sekundarne. Tercijarne boje dobivaju se miješanjem primarnih i sekundarnih (npr. plavozelena, žutozelena i dr.).

Druga podjela boja je na tople (crvena, žuta, narančasta) i hladne (plava, ljubičasta, zelena). Tako su podijeljene zato što se u prirodi mogu zamijetiti uz određena toplinska stanja (crveno – vatra, plavo – more). U neutralne boje spadaju smeđa, kavena i sl.. Komplementarne boje su dvije boje od koje jedne nema ni malo u drugoj boji. One se nalaze na suprotnim stranama Ostwaldovog kruga boja. To su: narančasta i plava (zato što narančasta nastaje miješanjem crvene i žute, tj. u sebi nema nimalo plave boje), ljubičasta i žuta, crvena i zelena. Dugine boje obuhvaćaju spektar šest boja (primarne i sekundarne) koje možemo vidjeti propuštanjem zrake svjetlosti kroz trostranu kristalnu prizmu. Znanost koja se bavi proučavanjem boja zove se optika. Primjena boje u grafičkom dizajnu

U drugim djelatnostima sustavi boja se se određuju na temelju praktičnih i tehnoloških razloga. Kod aditivnog miješanja boja koje se koristi u televiziji i računarstvu najveći raspon prikaza boja dobiva se kada su primarne boje crvena, zelena i plava. Kod suptraktivnog miješanja boja koje se koristi u fotografiji i tiskarstvu primarne su boje cijan, magenta i žuta, pri čemu se u tiskarstvu radi postizanja većeg kontrasta dodaje još i pigment crne boje.

U novom vijeku boje su najvažnija sastavnica državnih zastava. Bojom su označeni i sportski klubovi (Dinamo – plavi, Hajduk – bijeli). Boja je često odrednica nekog grada (u Zagrebu plavi uspinjača, tramvaji …, a u Londonu crveni autobusi i trgovi …). Boje su i sastavni dijelovi zaštitnih znakova pojedinih proizvoda (crvena podloga za bijela slova - Coca Cola, ljubičasta Milka, itd.). Crvena - ljubav, strast, radost, tamno crvena - vrag, revolucionarna boja svih zastava. Plava - aristokracija, istina, vjernost, plemenitost. Zelena - mir (maslinova grana, lovorov vijenac), nada, besmrtnost (evergreen). Žuta - um, pamet, svjetlo, razum. Ljubičasta - čarobnjaštvo, pokora, strpljenje, umjetnost. Narančasta - plodnost, sjaj, bogatstvo. Ružičasta - slatkoća, sramežljivost, nježnost, djevojaštvo. Grimizna - čast, kraljevstvo, kardinalska boja, dostojanstvo, bogatstvo, uzvišenost. Bijela - čistoća, mir. Crna - tuga, bolest, smrt, nesreća, teror. Psihološko djelovanje boja Svaka boja ima određeno psihološko djelovanje, tj. izazivaju kod nas razne osjećaje. Evo primjera nekih boja i njihovih djelovanja: Crvena - snažno, razdražujuće djelovanje, popravlja raspoloženje, ubrzava puls, disanje i mišićnu napetost. Žuta - djeluje poticajno, izaziva radost i veselje,i predstavlja nadu. Velike je vidljivosti i upotrebljava se u prometu. Narančasta - djeluje svečano, veselo, izaziva osjećaj zdravlja, životne radosti. Zelena - odmara, djeluje blago, stvara unutrašnji mir, odmara vid. Plava - djeluje smirujuće, suprotno od crvene, pasivno, hladno, potiče koncentraciju i umiruje. Ljubičasta - djeluje mistično, tajanstveno, očaravajuće. Metodička razrada teme

Kao što sam već napomenuo na početku ovog seminarskog rada, zaista mi je užitak započeti obrađivati ovu cjelinu sa svojim učenicima. Na samom početku počinjem sa neobavaznom raspravom na temu „koja vam je najdraža boja i zašto baš ta?“ Ruke se odmah pojave u zraku i učenici me informiraju o njihovim omiljenim bojama sa često skromnim odgovorima na drugi dio mog pitanja, a to je „zašto?“. Odgovor na ovo pitanje najčešće je jednostavan i glasi „Ne znam“, „ jednostavno mi se sviđa ta boja“ itd. Nakon toga otvaram svoju prezentaciju i počinjem pričati o boji i njezinim fizaikalnim svojstvima...U idealnim uvijetima vani bi osvanulo sunce nakon teške kiše i na nebu bi se pojavila duga. Međutim, to se najčešće ne dogodi te ostajemo na tome da našu dugu vidimo tek na ppt prezentaciji i počinjemo pričati o vidljivoj svijetlosti objašnjavajući kako se bijela svijetlost lomi na spektralne boje. Iz stražnjeg džepa vadim malu staklenu prizmu i baterijsku lampu.Gasimo svijetlo u učionici i navlačimo zastore.Atmosfera pomalo podsijeća na onu u kino dvoranama prije projekvije filma. Ja palim baterijsku svjetiljku te snop usmjervam prema prizmi. Učenici se približe da bolje vide o čemu se ovdje radi,t e im pokusom pokazujem kako se lomi bijela svijetlost na spektralne boje: crvenu, narančastu, žutu, zelenu, plavu, modru i ljubičastu. Da bi stvar bila jasnije oni sami dobivaju zadatak da izrežu krug iz kartona podijele ga na sedam isječaka kako te pomoću toga naprave zvrk. Vrtnjom kartončića, ne vidimo više spektralne boje nego samo bijelu boju. Lom svjetlosti je specifična pojava,ne samo sa fizikalne strene nego i one umjetničke iz tog razloga što nas može asocirati na niz metaforičkih odnosno simboličnih poruka. Pokazujem slajd na cover albuma „Pink Flojd“ kod kojeg se dizajner poslužio upravo ovim fenomenom. Ovaj cover jedan je od najpoznatijih vizualnih riješenja u povijesti rock glazbe. Nakon toga gledamo kratku projekcuju koja je snimana noćnom kamerom osjetljivom na infracrvenu svjetlost. Infracrvena svjetlos je ona koju na koži osijećamo kao topinu a koristi se u različite svrhe. Noćno snimanje je jedna od njih. Nakon kratkih bilješki o karakteristikama infracrvene svjetllosti pogledamo snimke sunca dobivene pomoću UV – zraka. Da bi upotpunsoti zaokružio priču o ultraljubilčastom zračenju uključujem pjesmu „UV – zrake“ poznate hrvatske grupe „The Beat Fleat“ koja upravo svojim šaljivim stihovima i plesnim ritmom omogućava učenicima da uz humor zapamte ovaj feniomen. Počinjem razgovor o osobnom idoživljaju pojedine boje. Viđenje boje se razlikuju od osobe do osobe. Spominjem daltonizam. Učenicima podijelim testove za razlikovanje boja. Testovi su veoma kratko i tome učenici dobiju osjećaj o posebnostiva i individualnim razlikama u dožiljaju boje. Test je vrlo kratak i ne oduzima puno vremena. Sl