Osnove Nota

Knjigu posvećujem mojoj dragoj, dobroj, strpljivoj, najboljoj obitelji na svijetu. Autorica

Zahvaljujem prof. Elly Bašić, velikoj pedagoginji i znanstvenici za njezine brojne seminare koji su graničili genijalnošću. Zahvaljujem ne samo na pedagoškim spoznajama njezine velike “Glazbene funkcionalne pedagogije”, već nadasve na velikoj gorućoj želji, pozivu i podršci da svi uđemo u veliku glazbenu obitelj. “Svako dijete ima pravo na glazbu”, to je motiv pokretač njezine glazbene, funkcionalne pedagogije kojoj je posvetila cijeli svoj život. To je svijetlo koje nam je ostavila. Kada nam netko tako nesebično preda svoje znanje, kada nas odgoji kao savjesne suradnike, tada je naš dug nastaviti taj put.

Autorica

Sadržaj UVOD

10 13 17

DA BISTE SVIRALI MORATE ZNATI ŠTO ĆETE SVIRATI A SADA HRABRO MJERA

ČETVERODOBNA MJERA TRODJELNA MJERA

20

2223

Četvrtinka

Polovinka

24

Cijela nota Osminka Šesnaestinka

28

24

25

27

TRIOLA

SINKOPA

30

NOTA S TOČKOM

31

NOTE KOJE NEMAJU SVOJE IME

32

12

DONJI ZNAK U MJERI LIGATURA

46

37

47 49

STANKA ILI PAUZA NOTE PO VISINI KLJUČ

50 52

TONOVI PO VISINI

Ton Do1 ili C1

54

Ton Re ili D

55

Ton Mi ili E

56

Ton Fa ili eF

57

Ton So ili G

58

Ton La ili A

LJESTVICE

59

Ton Ti ili H

63 65

60

Ton Do2 ili C2

Predznaci

C-Dur ljestvica

68

G-Dur ljestvica

69

D-Dur ljestvica

70

A-Dur ljestvica

71

E-Dur ljestvica

71

H-Dur ljestvica Fis-Dur ljestvica Cis-Dur ljestvica

73

72

72

61

73

LJESTVICE SA SNIZILICAMA

F-Dur (eF Dur) ljestvica

73

Be-Dur (be Dur) ljestvica

74

Es-Dur ljestvica (es-Dur)

74

AS-Dur ljestvica (as-Dur)

75

Des-Dur (des - Dur)

75

Ges-Dur(ges - Dur)

76

Ces-Dur (ces - Dur) Mol ljestvica Harmonijska a-mol ljestvica Melodijska a-mol ljestvica

76

77

79 79

TABELA DUROVA I MOLOVA G-Dur i usporedni E-mol

83

D-Dur i usporedni h-mol

84

84

A-Dur i usporedni fis-mol

E-Dur i usporedni cis-mol

85

H-Dur i usporedni gis-mol

86

Fis-Dur i usporedni dis-mol

B-Dur i usporedni g-mol

87

Cis-Dur i usporedni ais-mol

87 88

F-Dur i usporedni d-mol

89

90 As-Dur i usporedni f-mol 90 Des-Dur i usporedni b-mol 91 Ges-Dur i usporedni es-mol 92 Ces-Dur i usporedni as-mol 93 Es-Dur i usporedni c-mol

94 100

INTERVALI TEMPO

DINAMIKA RITAM

102

103

104 104

JOŠ MALO NAUKE... Stupanj

Stepen i polustepen 105 Diatonika 105 Kromatika

105

Alteracija 106

Dirigent 107 Oblici

108

Enharmonija106

– Motiv

Tonalitet 106

– Fraza

Modulacija 106

– Rečenica

Mnogostranost

106

– Period

Kadenca 107

– Tema

Sekvenca 107

– Dvodjelna pjesma

Alla breve 107

– Fuga – Rondo – Varijacije

Uvod Dragi mali i veliki prijatelji, otvorili ste ovu knjigu, knjigu iz glazbenog svijeta. Ovo je RADNA knjiga za glazbeno samoopismenjavanje. Kako se opismeniti? Nije lako. Nije ni teško. Pa onda kako? Evo ovako. Ako imate dobrog pedagoga i dobru knjigu ova vam knjiga nije potrebna – u suprotnom ova vam je knjiga prijeko potrebna. Kada pogledate neki notni zapis imate se pravo zabrinuti. Ne razumijete ništa. Zašto? Zato što su notni zapisi šifre. Kako bez ičije pomoći uči u taj šifrirani svijet zapisa? Nikako. Ali, u svaki grad, na svaki kontinent, do svake livade možete doći ukoliko vam znalac pokaže put. Evo vam knjiga! Slušajte moje savjete i uspjet ćemo!!! Najvrijednije što u životu imate je vaše vrijeme. S velikom pedagoškom odgovornošću uzimam vaše vrijeme uz obvezu da u što kraćem roku postignemo što bolji rezultat u glazbenoj pismenosti. Veliki trud sam uložila da temeljito objasnim pojmove i znanje glazbene pismenosti te ih prilagodim vašim potrebama. Kome je knjiga namijenjena? Posebno pozdravljam vas dragi prijatelji iz udaljenih krajeva najljepše zemlje na svijetu, naše domovine Hrvatske. Vas koji nemate mogućnost sjesti sa sjajnim pedagogom, nemate ni tečaj ni glazbenu školu. Ali, vi živite u krajevima bogate prirode koja stvara velike talente, senzibilne i vrijedne ljude, jer živite u ljepoti. Svuda oko vas je glazba! Ona najljepša, najsnažnija, prirodna glazba. Za vas je nastala ova knjiga kao pomoć i potpora zbog velike želje da se glazbeno opismenite i uključite u svijet glazbene naobrazbe. Krenite na posao, vi ćete ga sigurno uspješno obaviti. Štovani roditelji, obraćam se vama, vi nosite teško breme, imate zadatak osposobiti svoju djecu za život koji je zahtjevan i neumoljiv na putu za opstanak. I za Vas je ova

10

knjiga. Pitate se kako se upustiti u nešto, o čemu ne znate ništa? Naravno da mislite da za to postoji stručno osoblje. Nekada da, a nekada i ne. Što će vaše dijete koje ima sedam godina, ne razumije nastavnika, a čitati ne zna? Pomozite. Morate ispuniti svoju obvezu. Djeca su najovisnija bića na svijetu. U kakvo su gnijezdo upala onako im je! Netko sretan, a netko nesretan. Duboko vjerujem da bi svatko dijete učilo kada bi znalo kako. Oni sami teško će ili nikako izgraditi svoju osobnost. Gomile zbunjujućih obavijesti obasipaju nas, te vladaju svijetom i djecom, a sva djeca bi trebala postati uspješni ljudi koji će preuzeti odgovornost opstanka i obnove života. Ne postoji zamjena za vaš golemi udio u životu vašeg djeteta! Neka djeca imaju pomoć. Ona druga nemaju pomoć ni od kuda. U neravnopravnom su položaju. Nije pošteno, ali je tako. Pomozite. Svi preuzmimo odgovornost. Ovo je moj doprinos. Svi vi moji dragi kolege u školama, tečajevima, vrtićima uzmite ovu knjigu. Naći ćete nešto za sebe. Budite rasadnici znalačkog i duhovnog zdravlja, uvedite svako dijete u svijet glazbene umjetnosti, tog zajedničkog bogatstva cijelog svijeta i našeg plamentitog hrvatskog naroda. Obraćam se vama djeco dragi učenici, vama koji ste se nekmo upisali, ali niste imali sreću naići na dobrog pedagoga ni u malim, ni u velikim okolinama. Roditelji nisu glazbeno pismeni, imaju ogromnu želju da vi steknete glazbenu kulturu ili da postanete glazbenici, ali Vam ne mogu pomoći. Nemate ni susjede ni prijatelje koji su glazbeno izobraženi. Vi trebate pomoć. Znam kako Vam je. Morate trčati po stazi prepunoj prepona. Opismenjavate se i svirate istodobno. Evo nas u kršenju zlatnog pravila pedagogije “NIKADA NE RJEŠAVAJ DVA PROBLEMA ISTODOBNO!” Zašto? Zato što vam opismenjavanje i sviranje nije usklađeno. Vi se snalazite. To vam se događa u prvoj godini učenja, u najosjetljivijoj godini u prvom susretu s glazbom. Profesor teorije i solfeggia predaje ono što mora (ima obvezu prema Republičkom planu i programu), profesor glazbala ono što njemu treba. Nitko vas ne pita što Vama treba. Imate malo godina, a morate raditi studiozan posao. Nemate pomoći ni od kuda. Svi viču, nitko ne pomaže. Eto vas pred preponom koju ne možete preskočiti. Teško vam je. Neuspjeh pobjeđuje. Ostavljate radost muziciranja zauvijek. Ne odustajte!!! Izdržite! Uzmite ovu knjigu strpljivo od lekcije do lekcije, objašnjeno je na najjednostavniji način! Nije važno koliko godina imate. Vratitie se! Prođite kroz ovu knjigu, otklonite nejasnoće. Pobijedite! Najprije se opismenite, a onda krenite k svojim glazbalima ili pjevanjem.

11

Da biste svirali morate znati što ćete svirati U svim traženjima, spoznajama i učenju posebnu pozornost posvetimo našem mozgu, toj čudesnoj memoriji, koja u primanju obavijesti nema ograničenja (za razliku od računala). ALI! U to pamćenje moramo slagati savršeno jasne podatke, po savršenom redu, kako bismo kad nam ustreba dobili jasne i sigurne odgovore i upute. Naš organizam je složeni sustav koji je organiziran isključivo za red. Svakoj nejasnoći ili neredu pruža snažan otpor. Pogledajte vozače u prometu. Točno ćete vidjeti kome je red, a kome nered u glavi i naravno posljedice. Sve pojmove i primjere iznosim na “dječji” način. Zašto? Ova je knjiga za široku primjenu. Vi koji ste odrasli moći ćete učiti na dječji način, na jednostavnim primjerima primjerenim djeci, dok djeca ne bi mogla učiti iz knjige koja je napisana primjereno dobi odraslih. Za nadogradnju otvorite stranice interneta, za više obavijesti uzmite enciklopedije i sve knjige profesora i znanstvenika teoretičara s dužnim poštovanjem. Upute Ovo je naredba za sve čitatelje: Strogo slijedite savjete! Lekciju po lekciju! Učite po redosljedu! Nema preskakanja! Dobro izvježbajte sve što je zadano, posebice točno izdržavanje tonova (bilo kratkih ili dugih), nema ništa “po svome” ili “od prilike”. Štujući ovo pravilo preskočit ćete najveću preponu na stazi svladavanja i pismenosti i odabranog glazbala. Glazbena pismenost sastoji se od TEORIJE i SOLFEGGIA. Teorija će nam objasniti znakove koje tada možemo pjevati. To pjevanje zove se Solfeggio. Sviranje na instrumentima zove se instrumentalna izvedba. Što vidimo to je teorija, što čujemo to je solfeggio.

12

Duž cijele ove knjige pratiti će nas zlatno pedagoško pravilo: “Nikad ne rješavaj dva problema istodobno!” Preporuka je proći kroz ovu knjigu, a zatim krenuti svojim glazbalima. Napisala sam vrlo kratke, opravdane, prihvatljive i upečatljive primjere za postizanje jasnog, bržeg i TRAJNOG znanja koje neće biti kočnica, već pomoć svladavanja teorije i solfeggia, ali i odabranog glazbala. Teorija i solfeggio moraju biti u službi svladavanja glazbala. Da biste svirali, morate znati što ćete svirati.

A sada hrabro Evo jednog kratkog notnog zapisa - jedne male skladbe (vidi primjer 1 - “Slavuj”). “Slavuj”

pr. 1

Što vidimo? Svašta! Polako! Po redu! Vidimo popularno rečeno note. Ovo je zapravo jedna mala skladba s puno znakova. Kako smo došli do tih znakova ? Posebni ljudi – skladatelji – nekim čudom čuju glazbu. Ti geniji svorili su i stvaraju u svim dijelovima svijeta, u svim razdobljima postojanja, glazbena djela različitih stilova, oblika i ugođaja. Tako je to i u ostalim umjetničkim područjima. Golema je ostavština glazbenih stvaratelja i njihovih djela. Stvarali su i zapisivali, stvaraju i nanovo zapisuju, tako je nastalo i nastaje notno pismo.

13

Notno pismo je pred vama. Opismenite se, uđite na širom otvorena vrata u raskoš ostavštine jedne od najljepših umjetnosti koju čovječanstvo nasljeđuje. Pa krenimo redom. Pogledajmo dobro našu malu skladbu. U podlozi vidimo vodoravne CRTE (vidi primjer 2). pr. 2

Ima ih 5 (vidi primjer 3). pr. 3

Mjesto između crta zovemo PRAZNINE. Ima ih 4 (vidi primjer 4). pr. 4

Ovih pet crta i četiri praznine zapravo su mjesta gdje mi upisujemo naše znakove. Zatim vidimo okomite crte. Zovemo ih TAKTICE ili međe. Te okomite crte – taktice zatvaraju jedan prostor. Taj prostor zovemo TAKT (vidi primjer 5). pr. 5

pr. 6

Prva okomita crta je jednostruka, ona označava početak skladbe. Dvostruka crta nalazi se na kraju skadbe i ona označava kraj (vidi primjer 6).

14

Ovo je znak “PONAVLJANJA” (vidi primjer 7).

pr. 7

Od početka do kraja, pa opet na početak. Ako je skladba bez riječi, ponovimo je jedan put. Ukoliko skladba ima riječi, ponovimo toliko puta koliko nam to riječi tj. stihovi nalažu. Našu malu skladbu “Slavuj” ponovit ćemo tri puta, jer imamo tri stiha. Ukoliko je znak ponavljanja stavljen u sredini, ponavljamo taj dio koji je označen. Ove dvije točke zamislimo da su oči. Ponovimo dio prema kojem su oči usmjerene (vidi primjer 8).

Ovaj znak zovemo PRIMA VOLTA i SEKUNDA VOLTA. Prima volta zanči prvi put, a sekunda volta drugi put. Prvi put sviramo od početka do kraja, drugi put preskočimo prima voltu *1 i sviramo sekundu voltu broj 2* tj. do kraja, bez prima volte. Ovaj znak ponovljanja (prima voltu i sekunda voltu) nemamo u našoj maloj skladbi, no moramo ga naučiti jer ćemo ga često, često sretati (vidi primjer 9).

Što vidimo dalje?

pr. 8

pr. 9

pr. 10

Vidimo “ključ.” Što će nam otključati? To ćemo naučiti u posebnom poglavlju, moramo malo pričekati, otključati će nam važne podatke (vidi primjer 10).

15

Sljedeći nama nepoznati znak je , piše se još i i C. Ovaj znak je “MJERA”. Nešto ćemo mjeriti. Idemo malo općenito o mjeri. Mjera je zapravo obaveza. Ona nas obavezuje na poštivanje strogo određenih pravila koja se nalaze unutar takta. Ta su pravila nevjerojatno jednostavna. Što je onda tu teško? Teško je pridržavati se tih pravila. Evo prvog i najvažnijeg pravila u glazbenoj pismenosti “ODBROJAVANJE”. Lupajmo šakom o stol i izgovarajmo bum, bum, bum,bum.... Bezbroj puta! Ravnomjerno! Točno! Precizno! Što više to bolje! Kako će te znati da je točno i precizno? Stavite pored sebe sat i odbrojavajte zajedno sa sekundama. Zašto? Glazba je umjetnost zajedništva. Kad stupamo uz koračnicu svi kao jedan to se zove “sklad”. Od tuda i naziv “skladba”. Dakle uskladimo svoje odbrojavanje. Vježbajmo: bum, bum, bum, bum itd.

Kada poštujemo naše odbrojavanje dobro smo došli u sastav, na nas se naši prijatelji glazbenici iz sastava mogu osloniti, a to se tada zove glazbena kultura. Brojati nešto po svome izluđuje ostale sudionike, oni ne mogu funkcionirati jer je napadnuta njihova prirodna ravnoteža. NIKAD PROTIV PRIRODE! Sve su lekcije u ovoj knjizi poredane postupno – najjednostavnije što je moguće. ALI , nema preskakanja, savladajte svaku lekciju vježbanjem i samodisciplinom. Zašto? U prirodi koja nas okružuje vladaju prirodni zakoni, koji upravljaju zemaljskom i nebeskom mehanikom. Naša zemlja dio je te snage koja upravlja cjelokupnim životom pa tako i našim bićem. Srce kuca u skadu (ako ne – nije dobro), sunce izlazi i zalazi po

16

neumoljivim pravilima. Poštujmo ravnotežu i odbrojavajmo ravnomjerno. Mjera nas obvezuje ali i mjeri. Mjerit ćemo duljinu tonova. Kako mjerimo kruh, vino, visinu – to znadete, a kako mjerimo duljinu tonova? Duljinu tonova mjerimo “DOBAMA”. Doba je vrijeme trajanja nekog tona. Može trajati kratko, a može trajati i dugo. Kako shvatiti dobu? Netko kaže da je to “otkucaj”, netko kaže “udarac”, netko kaže “pljesak rukama” , a mi ćemo ovako; lupimo šakom o stol i upravo smo izveli dobu. Čuli smo udarac. To je važno, ali je daleko važnije što smo vidjeli, a vidjeli smo pokret (sjetimo se dirigenta, on pokazuje dobe)! Ponovimo! Slušajmo! Gledajmo! Udarac je ono što čujemo, ali izveli smo ga pokretom ruke prema dolje i povratom ruke prema gore. Prošlo je naravno i neko vrijeme tj. neko “doba”. Od tuda pojam “DOBA”. Dakle doba je vrijeme. U glezbenoj pismenosti pravilo kaže: “DOBA je vrijeme kojim mjerimo trajanje tonova” , dobama određujemo “NOTNE VRIJEDNOSTI”. Kako? Ako smo neki ton pjevali i odbrojali četiri dobe kažemo da taj ton “VRIJEDI” četiri dobe. Tako određujemo notne vrijednosti. Dakle dobama određujemo duljinu tonova tj notne vrijednosti koje ćemo znakovima napisati u crtovlje. Otvoritit ćemo posebno poglavlje u kojem ćemo učiti trajanje nota. Poglavlje će se zvati “NOTE PO TRAJANJU”. Strpimo se malo.

Mjera U našoj maloj skladbi nadalje vidimo ili ili C. Što je to? To je “MJERA”. Što je jer je zakon. Ova mjera sastoji se od gornjeg 4 i donjeg 4. Ako zapravo mjera? Mjera je napisano ovako tada se sastoji od gornjeg broja 4 i donjeg znaka . Gornji broj kazuje nam “KOLIKO” ćemo brojati. Donji broj kazuje nam “ŠTO” ćemo brojati. U našoj mjeri gornji broj stoji kao zapovijed: “U ovoj mjeri brojat će te do četiri”. Ovu mjeru zovemo četverodjelna mjera. Zašto četverodjelna? Zato što ima četiri dobe ili

17

četiri dijela. Ako vidimo brojimo do tri, to je trodijelna mjera (ima tri dobe tj. tri dijela). Ako vidimo brojimo do dva, ta mjera ima dvije dobe tj. dva dijela i zovemo ju dvodijelna mjera itd. Bez obzira što piše u donjem znaku mjere mi brojimo onoliko koliko piše u gornjem broju mjere. Upoznat ćemo dvodijelne i trodijelne mjere od kojih su složene “ SLOŽENE” i “NEPRAVILNE” mjere. Mjere određuju i karakter skladbe. Vidjet ćemo kako.

mjera ima dva dijela. Prva doba – prvi dio, druga doba – drugi dio. Zato kažemo dvodobna ili dvodijelna mjera. je složena od dvije dvodobne, tako da za tu mjeru kažemo da je četverodijelna – složena mjera, ako kažemo i čevterodobna mjera, ispravno je i jedno i drugo, jer u svakom taktu ima četiri dobe. mjera je trodobna ili trodijelna mjera, ona u svakom taktu ima tri dobe. je devetodobna ili devetodijelna mjera složena od tri trodobne, a u svakom taktu ima devet doba.

Čemu te silne mjere? Zašto ne bismo imali jednu mjeru i gotovo? Zato što svaka mjera ima svoju posebnost. U svakidašnjem govoru (a posebno u umjetničkom) neke riječi naglasimo ako se želimo oštrije izraziti ili, neke riječi izgovorimo tiše kada želimo reći nešto blago. Dakle, neke su riječi naglašene, a neke nenaglašene. Isto je tako i u glazbi. Naši naglasci nalaze se na dobama koje onda daju osebujnost skladbi. Zovemo ih “NAGLAŠENE” i “NE NAGLAŠENE” ili “TEŠKE” i “LAKE” dobe. Međunarodni nazivi su “ARZA” i “TEZA”. Pogledajmo “ DVODOBNU” ili “DVODIJELNU “ mjeru ili . Ovu mjeru čitamo: “dvočetvrtinska mjera”. Zašto “DVO”- to znamo, zbog broja dva, a zašto četvrtinska, to ćemo naučiti. Pomozite se riječima “DAN, NOĆ”. Dan izgovaramo glasnije, a noć tiše. Riječ DAN je dakle naglašena, a NOĆ je nenaglašena riječ. DAN je “TEŠKA” doba , a NOĆ je “LAKA” doba. Evo njihovih znakova (vidi primjer 11).

18

– teška doba

¥

laka doba

pr. 11

Kada vidimo dvodobnu mjeru sjetimo se – prva doba je glasnija, a druga tiša. To je njena osebujnost.

19

Četverodobna mjera Četverodobna mjera je složena mjera od dvije dvodobne Njezine dobe izgledaju ovako: Prva doba = je dvostruko teška doba Druga doba ¥ je laka doba Treća doba – je teška doba Četvrta doba ¥ je laka doba Ako napišemo skladbu sa takvim naglascima = ¥ – ¥ dobiti ćemo herojsku skladbu, čvrstu, odlučnu, to su državne himne i koračnice. Upamtimo da je (četveročetvrtinska mjera) zapovjedna mjera. Kada vidite zadanu mjeru u skladbi koju želite odsvirati znajte da je njena osebujnost koračnica. Zašto je to tako? Zamislimo gardiste koji stupaju. Čujmo zapovijed.

=

¥

–

¥

lijeva

desna

lijeva

desna

Zašto je napravljeno tako? Lijeva noga udari snažno (dakle naglasak), desna noga zakorači normalnim korakom, ponovo lijeva noga, ali s manjim naglaskom, te desna noga normalnim korakom. Zašto ovakav poredak naglasaka? Kada bi gardist stupao velikom snagom i s lijevom i s desnom nogom, bio bi to prevelik napor za organizam i ne bi izdržao stupati onoliko dugo koliko se od njega zahtijeva. Ovaj poredak omogućuje tijelu da se giba i podnosi opterećenje. Tako smo opet u skladu s prirodom.

20

Četverodjelna mjera je mjera ZAPOVIJEDI (vidi primjer 12). pr. 12

Sada vježbajte četverodobnu mjeru. Izgovarajte prvu dobu dvostruko naglašenu, drugu lakšu, treću naglašenu, četvrtu laku.

=

¥

–

¥

lijeva

desna

lijeva

desna

Prva, druga, treća, četa. Zašto ČETA? Zato što su pr-va, dru-ga, tre-ća dvosložne riječi, a čet-vr-ta trosložna riječ. Treći slog bi nam remetio preciznost odbrojavanja.

21

Trodijelna mjera Ako je dvodijelna i četverodijelna mjera, mjera zapovijedi, što je trodijelna mjera? TRODIJELNA MJERA JE PLES. U taktu imamo tri dobe (vidi primjer 13).

pr. 13

Pomozimo se riječima: GLASNO, TIHO, TIŠE. Osjetit ćemo da je prva riječ naglašena, druga blaga, a treća još blaža (vidi primjer 14). pr. 14

Vježbajmo dvodijelnu, četverodijelnu i trodijelnu mjeru. Osjetit ćete kako se one razlikuju po “karakteru”. Dakle “mjere” određuju osebujnost tj. karakter skladbi zbog rasporeda teških i lakih doba.

22

Naučili smo da nam gornji broj kazuje KOLIKO ćemo brojiti. Sad naučimo donji broj koji nam kazuje ŠTO ćemo brojiti. Zato moramo naučiti note i tonove. Što je NOTA? Nota je znak. Što je TON? Ton je zvuk, u glazbi taj zvuk zovemo ton. Tonove zapisujemo notama (znakovima). Sve što vidimo to su note (i ostali znakovi), a što čujemo (pjevamo ili sviramo) to su tonovi. Note pišemo, tonove pjevamo. Tonove razlikujemo po visini i trajanju. Tonove po visini učit ćemo u posebnom poglavlju, a sada naučimo tonove po trajanju i kako ih zapisujemo. Ton može trajati vrlo kratko, ali i vrlo dugo. Za svaku duljinu tona imamo znak. Kako izgleda znak, tj. nota koja označava trajanje jedne dobe? Ovako ( ), to je nota, a zovemo je četvrtinka. Upišimo našu četvrtinku u odbrojavanje, čitajmo je pomoću neutralnog sloga “ta” (vidi primjer 15). pr. 15

23

Vježbajmo dvočetvrtinsku, četveročetvrtinsku i tročetvrtinsku mjeru jednu za drugom da naučimo razlikovati ove mjere. Vježbajte puno puta jer već idemo dalje. Bilo bi dosadno kada bi se glazbena umjetnost sastojala samo od četvrtinki, zato imamo notu koja traje dvostruko od četvrtinka. To je POLOVINKA, ona traje dvije dobe. Evo njezinog znaka ( ). To je polovinska nota (vidi primjer 16). pr. 16

Pomoćni slog je taa taa taa, ovako zvuči mali povjetarac huu, huu, huu. Imamo notu koja traje dvostruko od polovinke , to je CIJELA nota. Piše se ovako ( Traje 4 dobe. Vježbajmo kao vjetar (vidi primjer 17).

pr. 17

24

w).

Hu - u - u - u

Sada bi bilo lijepo da troje budućih glazbenika odbrojava i pjeva svaki svoju dionicu ali istodobno, bila bi to sjajna vježba preciznosti, ali i zabava koju do sada niste upoznali (vidi primjer 18).

pr. 18

Kad imamo dva izvođača, kažemo da je to “duo”, tri izvođača kažemo da je “trio”, četiri izvođača “kvartet”, pet izvođača “kvintet”, šest izvođača “sekstet”, sedam izvođača “septet”, osam izvođača “oktet”, devet izvođača “nonenet” , više izvođača čine “komorni” sastav , a veliki broj izvođača čini orkestar. Sve ovo odnosi se i na pjevače, njihov veći broj čini zbor. Ovakav način zapisa, kada moramo pratiti više izvođača, zove se PARTITURA. Koje note traju kraće od četvrtinke? Naučimo “osminku”, pišemo ju ovako ( e), a za šalu kažemo da ima zastavicu. Osminka traje pola dobe. Kako sad to? Ako je ↓↑ jedna doba onda je ovo ↓ pola dobe i traje dok spustimo ruku dolje. Što je s povratkom ruke gore ? Taj pokret ostaje prazan. Budući da moramo ruku vratiti gore, na taj povrat dodat ćemo, na primjer, jednu osminku .

25

Prvu osminku nazvat ćemo “ta”, a drugu “te”. Pravilo kaže da na jednu dobu izvodimo dvije osminke. Jednu dolje ↓, a drugu gore ↑. Radi lakšeg pisanja i bolje preglednosti osminke vežemo horizontalnom crtom koju popularno zovemo “greda”, a za šalu kažemo da se male osminke drže za ruke (vidi primjer 19).

pr. 19

Kako zvuče? Evo pomoćnih pjesmica da osjetimo osminke. pr. 20

Leti ptica preko neba svoje malo gnjezdo gleda, baš je lijepo, baš je pravo, nek ga čuva nebo plavo. pr. 21

26

Tiho, tiho, tiho, tiše To su male kapi kiše. Tiho pije išće malo Tiho, tiho sve je stalo. pr. 22

Možete vježbati i na poznatoj pjesmici “Pokraj peći maca prela”. pr. 23

Pronađite i sami pjesmice u osminkama. Unesite osminke u svoje pamćenje odlučno, čvrsto, jasno i pripremite se za novu ritamsku figuru.

s

Nova ritamska figura je “šesnaestinka”. Pišemo je ovim znakom četvrtinka s dvije zastavice. Evo pjesmice koja će vas uvesti u motoriku šesnaestinka (vidi primjer 24). pr. 24

27

Četiri mala odrešita sloga izgovaramo na jednu dobu. Prvi slog tj. prvu šesnaestinku nazvat ćemo “ta”, drugu “fa”, treću “te”, a četvrtu “fe”, “ta - fa – te - fe” (vidi primjer 25). pr. 25

Radi lakšeg pisanja spojit ćemo ih, ali sada s dvije grede (vidi primjer 26). pr. 26

Ponavljaj ovaj primjer puno, puno, puno puta. Unesite motoriku šesnaestinka u svoje pamćenje – od velike je važnosti.

Triola Evo malo veselja. Zove se TRIOLA. Tri note na jednu dobu . Za neke je pojam triole užas, a za nas je šala. Lupajte o stol dobe, a izgovarajte riječ TRIOLA. Puno, puno, puno puta.

28

Bum Triola

Bum triola

Bum triola

Bum triola

Bum triola

Bum triola

Upravo ste nučili triolu. Rekli ste tri sloga tj. tri notice na jednu dobu. Pišemo je ovako (vidi primjer 27). pr. 27

Evo uglazbljene triole (vidi primjer 28). pr. 28

Što ssmoo do ssada d naučili uč ? (ta te)

cijelu notu (Taaaa)

osminku

polovinku (Taa)

šesnaestinku (ta fa te fe)

četvrtinku (Ta)

triolu u

(ta te ti)

Idemo malo promiješati naše notne vrijednosti radi vježbe be (vidi primjer “Mala Ana”). pr. 29

29

Sinkopa Sljedeća ritamska figura je SINKOPA. Sinkopa je intrigantna, svadljiva, prkosna, temperamentna. Prva nota je kratka, srednja duga, pa opet kratka. Piše se ovako (vidi primjer 30). pr. 30

Pomoćni slogovi izgledaju ovako: ta - te - a - te. Ta te - a te, u našoj mjeri dolazi na dvije dobe. Prva osminka ide na pokret dolje, četvrinka ide na pokret gore i dolje, a zadnja osminka na povrat ruke prema gore. Taj mali poremećaj je izniman, ali zato imamo novu glazbenu figuru koja je osebujna. Posudit ćemo pomoćne riječi iz funkcionalne glazbene pedagogije prof. Elly Bašić sa zhavalnošću (vidi primjer 31). “baš ne - e ću” pr. 31

30

Nota s točkom Sljedeća figura je nota s točkom. Nota i točka pišu se ovako: Zašto nota s točkom? Zato što želimo produljiti četvrinku. Koliko? Ako ju produljimo za jednu dobu dobit ćemo polovinku. Preostaje nam da četvrtinku produljimo za pola dobe, znači za jednu osminku. Radi jednostvnijeg pisanja umjesto osminke stavljamo točku. Tako smo četvrtinku produljili za pola njezine vrijednosti. Znak je znak za notu s točkom. Kako ju izvodimo?

pr. 32

Kraj svake note možemo staviti točku i pravilo kaže “TOČKA PRODUŽAVA NOTU KRAJ KOJE SE NALAZI ZA POLA NJEZINE VRIJEDNOSTI.” Evo uglazbljene note s točkom (vidi primjer 33).

pr. 33

“Nota s točkom, nota s točkom Sad se igra s malim zloćkom Nije više četvrtinka Točku ima pa je šminka.”

Cijela nota Polovinka Četvrtinka Osminka

Ove notne vrijednosti imaju svoje ime :

Šesnaestinka Triola Sinkopa Nota s točkom

31

Note koje nemaju svoje ime SADA ĆEMO UČITI FIGURE KOJE NEMAJU SVOJE IME. Zašto nemaju svoje ime? Zato što su one kombinacije ovih imenovanih notnih vrijednosti. Jedna od tih kombinacija je spoj dviju šesnaestinki i jedne osminke. pr. 34

Ubacimo ih u našu dobu , dakle dvije šesnaestinke prema dolje i jedna osminka prema gore. Evo pomoćne pjesmice (vidi primjer 35):

Ja sam tvoj ti si moj moj si broj hu ja hoj. pr. 35

32

Istovremeno jedna skupina izgovara “ja sam tvoj ti si moj”, a druga “ta fa te”. Zašto “ta-fa”? Zato što smo uzeli prve dvije od četiri šesnaestinka, tj. prva dva od četiri pomoćna sloga šesnaestinki.

I tako smo dobili

Zašto te? Zato što smo uzeli drugu od dvije osminke, tj. dva pomoćna sloga za osminke te.

. pr. 36

Upoznajmo i obrnutu figuru. Izgovarajmo riječi puno, puno puta (vidi primjer 37). pr. 37

Uzeli smo jednu osminku i dvije šesnaestinke.

33

Sada se vratimo šesnaestinkama. Ponavljajmo dugo, unesimo u naše pamćenje motoriku šesnaestinki, upotrijebimo motoriku kao podlogu i dobit ćemo garanciju preciznosti izvođenja ostalih glazbenih figura kao i svakog pojedinačnog tona. Evo jedne nove ritamske figure.

pr. 38

Ova figura zapravo je preuređena skupina šesnaestinki. Uzeli smo iz skupine tri šesnaestinke, na njihova mjesta stavili osminku s očkom te zadržali poslijednju šesnaestinku. Evo pomoć, vježbajte dugo ovaj primjer. pr. 39

Ovaj notni oblik nazivano punktirane note. Točka produžava notu kraj koje se nalazi za pola njezine vrijednosti? Da! Osminka vrijedi pola dobe, a šesnaestinka četvrtinu dobe, točka je dakle u ovom slučaju šesnaestinka. (sjetimo se kad je točka bila kraj četvrtinke – bila je osminka) Dobili smo novu lijepu ritamsku figuru.

34

Idemo vježbati. Najprije izgovarajte šesnaestinke. pr. 40a

Zatim zamijenite tri šesnaestinke za jednu osminku s točkom. pr. 40b

Vježbajte pomoću primjera 41. pr. 41

Primjer Ta -a - e - fe

ta - a - e - fe

ta - a - e - fe ta - a - e - fe

ta - a - e - fe

ta - a - e - fe

35

Ako vas ima više jedni izgovarajte: Ta - fa - te - fe,

na - na - na - na

a drugi: na - a - a - na na - a - a - na Prva je nota duga, a druga je kratka. Vježbajte! Pri - čaj

pri - čaj

pri - čaj

pri - čaj

pri - čaj

Imamo i obrnutu figuru, prva nota kratka, a druga duga (vidi primjer 42). pr. 42

36

Oš - tro

oš - tro

Ta fa - e - e

ta fa - e - e

ta fa - e - e

ta fa - e - e

ta fa - e - e

ta fa - e - e

pri - čaj

Kada u literaturi sretnete slične kombinacije moći će te ih riješiti pomoću znanja koje ste upravo stekli. Što je ovo? Pet nota na jednu dobu - “PENTOLA”

.

Pomozite si riječju: Za - po - vje - dni - štvo SVE OVO ŠTO SMO NAUČILI, ODNOSI SE NA ČETVEROČETVRTINSKU MJERU. Uvijek ćemo se vraćati u tu mjeru kao u bazu iz koje polijećemo u ostale mjere.

Donji znak u mjeri Sada možemo objasniti što znači donji znak u mjeri. ONA NOTNA VRIJEDNOST KOJA SE NALAZI U DONJEM DIJELU MJERE TRAJE JEDNU DOBU I ZATO MJERA NOSI I NJEZINO IME. U četvrtočetvrtinskoj mjeri četvrtinka se nalazi u donjem dijelu mjere i traje jednu dobu. To smo naučili. Pravilo kaže: “Ona notna vrijednost koja se nalazi u donjem dijelu mjere traje jednu dobu”. U četvrtinskoj mjeri u donjem dijelu znaka nalazi se četvrtinka – traje jednu dobu, a mjera nosi njezino ime – “četvrtinska mjera”. U polovinskoj mjeri u donjem dijelu znaka je polovinka, sada ona traje jednu dobu, a mjera nosi njezino ime - “polovinska mjera”. U osminskoj mjeri, osminka je u donjem dijelu znaka i traje jednu dobu, a mjera nosi njezino ime - “osminska mjera”. U šesnaestinskoj mjeri šesnaestinka je u donjem dijelu znaka i traje jednu dobu, a mjera nosi njezino ime “šesnaesinska mjera”. Samo polako, nije tako strašno kao što izgleda. Četvrtinske mjere smo naučili, što znači da su nam ostale polovinske, osminske, i šesnaestinske mjere. Pa krenimo.

37

pr. 43

Ovo su oznake za četvrtinske mjere (vidi primjer 43).

Ako ste dobro naučili četvrtinsku mjeru, onda ćete se dobro snaći i u novim mjerama, ako niste, vratite se na početak i savladajte četvrtinsku mjeru. Ovo nije knjiga za čitanje, ovo je knjiga za učenje. pr. 44

pr. 45

Ovo su oznake za polovinske mjere (vidi primjer 44).

Ovo su oznake za osminske mjere (vidi primjer 45).

Ovo su oznake za šesnaestinske mjere (vidi primjer 46). pr. 46

pr. 47

Vježbajmo!

38

Zapamtite: gornji broj kazuje koliko, a donji što brojimo (

doba ).

Pomoću četvrtinske mjere prebacujemo se u ostale mjere. Na primjer

,

doba.

Čemu to? Te nove mjere pružaju nove i bogatije mogućnosti u izražavanju ugođaja i karaktera pojedinih skladba. Sada vam treba malo strpljenja. U odnosu na zahtjeve iz

39

matematike ovo je pravo veselje. Zamislite, brojite samo do četiri. Pogledajmo kako notne vrijednosti četvrtinske mjere izgledaju u polovinskoj mjeri. Imena (cijela nota, polovinka, četvrtinka, osminka šesnaestinka i td.) ostaju ista. Pomoćni slogovi ( taaaa, taa, ta, ta te, tafatefe itd.) ostaju isti. Što se promijenilo? Mjera! Mjera nam kazuje da sada krećemo od “polovinke”. Sada ona traje jednu dobu. Što je s našom četvrtinkom? Sada ona traje pola dobe. U polovinskoj mjeri sve smo prepolovili u trajanju, a sve podvostručili u pisanju. Ako ste dobro naučili četvrtinsku mjeru lako će te se snaći u ostalim mjerama. Ako niste vratite se na početak i svladajte četvrtinsku mjeru (vidi primjer 48 i 49). pr. 48

40

Idemo vježbati!

pr. 49

41

Naučimo: kada idemo iz četvrtinske mjere u osminsku mjeru dodajemo grede. Kada idemo iz četvrtinske mjere u polovinsku oduzimamo “grede”. Kada vidimo note s jednom gredom, ili s jednom suknjicom (ispravnije je reći s jednom “zastavicom”), tada govorimo o osminkama. pr. 50

Kada vidimo note s dvije grede ili s dvije zastavice govorimo o šesnaestinkama. pr. 51

Taj grafički prikaz jedan je od načina učenja nota po trajanju. Kada vidimo note s tri grede tj. tri zastavice govorimo o tridestetdruginkama. Prvi put ih spominjemo? DA! pr. 52

Kada vidimo note s četiri grede, tj. četiri zastavice, govorimo o četrdesetčetvrtinkama. pr. 53

42

U što smo tu upali? Došlo je vrijeme da i likovno osvijestimo pojam duljine trajanja naših nota. U svim knjigama teorije i solfeggia naći ćete ovaj grafički prikaz notnih vrijednosti. Što nam on objašnjava?

pr. 51

Zamislite ovu cijelu notu kao jabuku. Ako cijelu jabuku preopolovite dobili ste dvije polovice jabuke.

43

pr. 55

Svaku polovicu jabuke dijelite na pola i dobili ste četiri četvrtine jabuke, a zatim osmine, šesnaestine, i td. Cijelu jabuku u našoj teoriji zovemo cijela nota, polovicu jabuke polovinka, četvrtinu jabuke četvrtinka, osminu - osminka, šesnaestinu – šesnaestinka itd.

U četveročetvrtinskoj mjeri: cijela nota zauzima cijeli takt. Polovinka zauzima pola takta. Četvrtinka zauzima četvrti dio takta. Osminka zauzima osmi dio takta. Šesnaestinka zauzima šesnaesti dio takta. Tridesetdruginka zauzima tridesetdrugi dio takta

pr. 56

Idemo popuniti taktove jer je samo prvi takt ispunjen cijelom notom koja traje četiri dobe.

Naravno da ćemo pomiješati notne vrijednosti poštujući zakon od četiri dobe u svakom taktu. U čemu je razlika? Malo greda – puno greda, ova mjera – ona mjera? Ako u bilo kojoj mjeri stavimo puno greda, dakle usitnimo notne vrijednosti, možemo u jednom taktu izvesti puno više tonova i to na jednu dobu. Primjer: u jednu sobu možemo staviti neke velike stvari ili puno malih. Kako želimo. pr. 57

44

Pogledajmo primjer 58. u osminskoj mjeri.

pr. 58

Ako vam se crni pred očima skinite radi vježbe jednu gredu.

pr. 59

I evo vas u četveročetvrtinskoj mjeri, a tu ste kod kuće. Kada savladate: ta, ta-te , ta-fate-fe, itd. vratite se u zadanu mjeru i budite strpljivi, sprijateljite se s novim mjerama sa ovom velikom novošću bez koje nema glazbene pismenosti.

pr. 60

Iz šesnaestinske mjere u četvrtinsku mjeru skinite dvije grede i dvije zastavice. Radi lakšeg svladavanja primjera u šesnaestinskoj mjeri, pretvorite šesnaestinsku mjeru u četvrtinsku. Kako? Poskidajte ovo mnoštvo greda. Zadržite one koje su vam potrebite za četvrtinsku mjeru. Naučite primjer u četvrtinskoj mjeri i prebacite se u šesnaestinsku mjeru. Ovo vam je pomoć u učenju ovih ostalih mjera. Budete li se i nadalje bavili glazbom, ovo preračunavanje postati će rutina. Pogledajte! U prvom taktu četverošesnaestinske mjere notne vrijednosti izgovaramo TA TA TA TA. Zašto? Zato jer šesnaestinka traje jednu dobu. Mi notu koja traje jednu dobu izgovaramo TA. Note koje traju pola dobe izgovaramo ta-te, četiri note na jednu dobu ta-fa-te-fe itd. Nazivi su ostali isti, samo što one sada izgledaju drugačije – imaju puno greda. Valjda im je bilo zima pa su se toplije odjenule!

45

Napomena: Note u ostalim mjerama – u odnosu na četvrtinsku mjeru – traju dvostruko duže ili dvostruko kraće: – u polovinskoj mjeri dvostruko kraće: polovinka traje jednu dobu. – u osminskoj mjeri dvostruko dulje: jedna osminka traje jednu dobu. U skladbama koje ćete izvoditi naglo će se izmjenjivati notne figure i mjere. Stoga morate dobro izvježbati notne figure i mjere te spremno dočekati zahtjeve koji su pred vama. Kada želite naučiti neku skladbu, najprije ju upoznajte. Pogledajte ključ, mjeru, predznake (naučit ćemo ih), sve oznake ispod i iznad crtovlja (učiti ćemo), zatim prvo ritamske figure izgovorite, odsvirajte na klavijaturi, zatim otpjevajte (učiti ćemo), pogledajte tempo, jačinu i naslov (ako je napisan) i tek tada to znanje primjenite na odabranom glazbalu. Uštedjet ćete veliku količinu vremana i fizičkog napora jer cijelo tijelo, a posebno ruke, trpe veliko opterećenje zbog vježbanja bilo glasovira, violoncella, a posebno violine gdje su ruke podignute i stoje u potpuno neprirodnom položaju, te ruke postaju bolne. Zato, prvo – puno toga učinimo prije – a tek onda svirajmo.

Ligatura pr. 61

Kada skladatelj želi produljiti neku notu, doda joj točku, ali ju može i vezati za susjednu notu. To čini lukom koji se zove ligatura. Ligatura je luk koji vezuje dvije susjedne note iste visine. To čini radi ljepote glazbenog izričaja, ponekad zbog riječi koja je dulja, a želi ju uglazbiti. Takt je popunjen, a zadnju notu želimo dulju. Tada prelazimo u sljedeći takt i vežemo ligaturom notnu vrijednost koju želimo (vidi primjer 61).

46

Stanka ili pauza Stanka je dobri duh glazbe. Često ju ne poštujemo, preskačemo ju i ljutimo se na nju, a one nam pružaju mir i ruku da se saberemo za sljedeće vratolomije koje nas vrebaju u daljnjem izvođenju skladbe. Što je zapravo stanka? Pogledajmo pjevača u pratnji sastava. Kada pjevač zastane, a sastav svira dalje, kažemo da pjevač ima stanku. Dakle stanka je zaustavljanje tijekom skladbe. Stanku ne sviramo, nju samo odbrojavamo, ali ona je važan glazbeni dio. Kadkad donosi mir, kadkad napetost, vodi nas u kretanje glazbene linije, ima svoju poruku i pridonosi bogatstvu skladbe. Ovo nije teška lekcija, sve što smo već naučili o notama i njihovim trajanjima u svim mjerama vrijedi i za stanke. Dakle, svaka nota po trajanju ima svoju stanku. I svaka stanka ima svoj znak i mjesto u crtovlju. Četvrtinska nota - četvrtinska stanka, polovinska nota - polovinska stanka, cijela nota - cijela stanka, osminska nota - osminska stanka, šesnaestinska nota - šesnaestinska stanka itd. Naučimo ih pisati, ostalo već znamo (vidi primjer 62).

Cijela stanka “visi” na četvrtoj crti. Za šalu kažemo da je pala na treću crtu i razbila se u dvije polovice i zato polovinska stanka “leži” na trećoj crti. Poslužimo se ovom šalom, jer znak za cijelu i polovinsku pauzu jednako izgleda, samo se piše na različitim crtama, pa će nam ova doskočica uvelike pomoći da se brže sjetimo gdje se piše cijela, a gdje polovinska stanka.

pr. 62

47

Šesnaestinske stanke ne ispisujemo pojedinačno već zbog lakšeg tiska pišemo četvrtinsku stanku, jer četiri šesnaestinske stanke vrijede kao jedna četvrtinska stanka - jednu dobu, ali je važno da u sebi zadržimo protjecanje šesnaestinki jer ćemo tako slijedeće notne figure precizno izražavati i ostati u zadanom ritmu. Idemo vježbati. Pomiješajmo note i stanke (vidi primjer 63 i 64). pr. 63

pr. 64

pr. 65

Evo jedne pjesmice koja će nas zvučno voditi kroz pauze.

48

Note po visini Došlo je vrijeme za ključ. Otključajmo vrata, uđimo u svijet tonova po visini. Mjera određuje TRAJANJE tonova, a ključ VISINU. Što znači visina tonova? Idemo u prirodu. Slavuj se glasa visokim zvukovima, a medo brunda niskim. Munje praskaju visokim, a gromovi udaraju niskim - dubokim zvukovima. Kako je to kod ljudi? Mi imamo ženske i muške glasove. Naše glasove dijelimo na visoke, srednje i duboke. Ženske glasove zovemo SOPRAN (visoki ženski) i ALT (srednji ženski), a muški su TENOR (visoki muški), BARITON (srednji muški) i BAS (duboki muški). U ovih 5 crta i 4 praznine možemo upisati srednje glasove, a što je s visokim i dubokim tonovima? Za njih trebamo nova mjesta, trebamo pomoć. Za visoke i duboke tonove dodajemo “pomoćne crte”. Pišemo ih iznad i ispod naših 5 crta i četiriju praznina. pr. 66

Tako smo dobili pomoćne crte i praznine.. Sada možemo reći definiciju što je to crtovlje. CRTOVLJE JE MJESTO GDJE UPISUJEMO NOTE I OSTALE ZNAKOVE, A SASTOJI SE OD PET CRTA, ČETRI PRAZNINE, TE OD POMOĆNIH CRTA I PRAZNINA IZNAD I ISPOD OSNOVNIH CRTA I PRAZNINA. Evo kako čitamo mjesto gdje se nalaze note.

pr. 67

49

Dakle note se nalaze ili na crtama ili u prazninama bilo na osnovnim ili pomoćnim, a njihova imena – to nam određuju ključevi.

Ključ KLJUČ ODREĐUJE SVAKOME TONU IME I MJESTO U CRTOVLJU. Najčešće su u uporabi “VIOLINSKI” ili “G” ključ, “Bas” ili “F” ključ i “C” ključ. Pogledajmo ključ koji se nalazi u našoj maloj skladbi. To je “VIOLINSKI ili G” ključ. Omotan je oko druge crte u crtovlju. Naučimo ga pisati.

50

pr. 68

Violinski ili G-ključ određuje mjesto i ime za ženske glasove (tj. za glazbala koja sviraju u visokim tonovima). Poznato je da violina svira u visokim tonovima i zato se ovaj ključ zove violinski ključ. Zašto Ge? To je ime note. Kada naučimo imena nota, bit će potpuno jasno. Sljedeći ključ zovemo “BAS” ili “F” ključ. BAS ključ zadužen je za muške glasove (tj. za glazbala koja sviraju u dubokim tonovima). Nije ga teško pisati. pr. 69

Zašto “F”? On označava notu Ef. Što to znači? Strpite se! “C-KLJUČ” (Ce ključ) može biti na bilo kojem mjestu u crtovlju, a uvijek označava notu “C” (Ce). Stavljamo ga na mjesto prema potrebi bilo glasova, bilo instrumenata. pr. 70

Ako je napisan ovdje označava notu C na trećoj crti. pr. 71

C ključ zovemo i ključ viole. (Viola je malo veća od violine i ima zadaću središnjeg glasa u orkestru. Ako je violina sopran, viola je alt.) Izgleda teško, ali nije. Naučimo dobro violinski ključ, a onda je dalje lako. Da bismo naučili imena tonova, moramo naučiti “TONOVE PO VISINI”. Upravo je to naše sljedeće poglavlje.

51

Tonovi po visini Naučili smo da postoje visoki i duboki zvukovi. U glazbi ih zovemo tonovi. Sada ćemo NAUČITI GDJE SE ONI NALAZE NA SINTESAJZERU, GDJE SE PIŠU U CRTVOLJU, KAKO SE ZOVU I KAKO ZVUČE. Morate nabaviti sintesajzer, svirajte, slušajte i pjevajte zadatke koje ćete dobiti i samo tako možete naučiti pjevati tonove od kojih se sastoji glazbena umjetnost.

pr. 72

Ovo je sintesajzer.

Dobro pogledajte sliku klavijature (primjer 73). pr. 73

Bijele tipke nižu se jedna za drugom, a crne su poredane po dvije i po tri. pr. 74

I tako duž cijele klavijature.

52

pr. 75

Zapamtimo C1 nam je klavijaturno središte. Svi tonovi desno od njega su viši tonovi (to su naše ptičice), a lijevo od C1 duboki tonovi (to je naša grmljavina). pr. 76

Od C1 u desno imamo C2, C3, C4, C5, C6 itd., ovisi o veličini glasovira, a lijevo od C1 imamo C mali, C veliki, C duboki, C praduboki itd. Idemo naučiti C1 ili Do1. Naučiti ćemo ABECEDU i SOLMIZACIJU. Abeceda potječe od germanskih naroda a solmizacija od romanskih. Zašto učimo nazive i abecede i solmizacije? Teoriju je lakše učiti uporabom glazbene abecede, a solfeggio je lakše pjevati slomizacijom. Poznavajući i jedno i drugo lakše ćemo se snalaziti u zemljama koje imaju isključivo jedne nazive, ili abecedu ili solmizaciju. Mi smo ipak zemlja poznata po čudesnim uspjesima u svijetu iza kojih naravno stoji znanje, ali i svestranost koja nam uz znanje daje snagu i intelektualnu moć.

53

Ton Do1 ili C1 Gdje se piše Do ili C1? Na prvoj pomoćnoj crti rti ispod osnovnog crtovlja. Ispišite cijeli red Do 1 ili C1 (vidi primjer rimjer 77). 7 pr. 77

Gdje se svira? Evo slike sintesizera. pr. 78

Naučimo pomoćnu pjesmicu (vidi primjer 79). pr. 79

Pogledajmo, napravili smo jako puno, naučili crtovlje, taktice, mjeru, note po vrijednosti i sada ton Do1, gdje se piše, gdje se svira i kako zvuči. Pomoćnu pjesmicu možete svirati, a zaim i pjevati. Svirajte, slušajte, pjevajte puno puta, jer evo stiže ton Re ili D.

54

Ton Re ili D Notu Re ili D pišemo u prvoj pomoćnoj praznini ispodd osnovnog crtovlja. Ispiši cijeli red sa notom Re ili D (vidi vidi primjer 80).

pr. 80

Gdje se svira? Evo slike sintesizera.

ppr.. 8811 pr

Evo pomoćne pjesmice.

pr. 82

Svirajte Do - Re naizmjence. Imamo pomoćne pjesmice. Riječi nam kazuju što pjevamo. “ONO ŠTO GOVORIMO TO I PJEVAMO “ (vidi primjer 83). pr. 83

Pjevajte i svirajte bezbroj puta. Nučite ton Re.

55

Ton Mi ili E pr. 84

Ton Mi je treći ton koji učimo (Do – prvi, Re – drugi i Mi – treći ton) i pišemo ga na prvoj crti u crtovlju. Ispiši cijeli red (vidi primjer 84). 4

Svirajmo ga. pr. 85

pr. 86

Pomoćna pjesmica (vidi primjer 86 i 87).

pr. 87

pr. 88

Spojimo Do - Re - Mi (vidi primjer 88).

pr. 89

Upoznali smo tonove Do, Re, Mi, sjajno. Sada možemo odsvirati početak 9 pjesmice “Bratec Martin”. Naučit ćemo i dalje vrlo brzo (vidi primjer 89).

56

Ton Fa ili eF Četvrti ton je Fa i pišemo ga u prvoj praznini crtovlja. Ispiši cijeli redd (vidi primjer 90).

pr. 90

Svirajmo ga.

pr. 91

Vježbajmo pomoću pjesmice “Dobar dan”.

pr. 92

Spojimo Do, Re, Mi, Fa i vježbajmo uz pomoć donje pjesmice. pr. 93

57

Ton So ili G pr. 94

Peti ton je ton So, pišemo ga na drugoj crti crtovlja. Ispuni ccijeli ijeli red (vidi primjer 94).

Svirajmo ga. pr. 95

pr. 96

Vježbamo uz pomoć pjesmice (vidi primjer 96).

Spojimo Do, Re, Mi, Fa, So (vidi primjer 97). pr. 97

58

Ton La ili A Šesti ton La ili A pišemo u drugoj praznini crtovlja. Ispunimo cijeli red (vidi primjer 98).

Svirajmo ga.

pr. 98

pr. 99

Vježbajmo (vidi primjere 100 i 101). pr. 100

pr. 101

59

Ton Ti ili H pr. 102

pr. 103

pr. 104

Sedmi ton Ti ili Ha pišemo na trećoj crti crtovlja. Popunimo red (vidi primjer 102).

Svirajmo ga.

Vježbajmo (vidi primjere 104 i 105).

pr. 105

Notama na trećoj crti možemo pisati vrat prema dolje ili gore, a sve note više od treće crte imaju vrat prema dolje. pr. 106

60

Ton Do2 ili C2 Pišemo ga u trećoj praznini, ispunite cijeli red (vidi primjer mjer 107). 7 pr. 107

Svirajmo ga.

pr. 108

Vježbajmo (vidi primjere 109 i 110).

pr. 109

pr. 110

Do1 zovemo prvi Do, donji Do, Do1 ili C1, Do2 zovemo drugi Do, gornji Do, Do2 ili C2. Dodajmo gornji Do prethodnicima: Do1, Re, Mi, Fa, So, La, Ti, Do2, on nam zatvara jednu cjelinu. Tu cjelinu od osam tonova zovemo ljestvica ili skala. Ako kažemo da se ljestvica sastoji od 8 tonova, dobro smo rekli, a ako kažemo da se ljestvica sastoji od sedam tonova, a osmi je ponovljen u višem obliku opet smo dobro rekli. Više o ljestvicama u poglavlju LJESTVICA. Ovaj naš niz od osam tonova počinje od Ce1 i završava sa Ce2, zato ju zovemo “C-Dur” ljestvica.

61

pr. 111

Naučimo “C-Dur” ljestvicu pisati, govoriti, svirati i pjevati (vidi primjere 111 - 114).

pr. 112

pr. 113

pr. 114

62

Idemo se malo zabaviti. Evo pjesmice od tonova po redu (ljestvica) i tonova preko reda (vidi primjere 115 - 117).

pr. 115

pr. 116

pr. 117

Ljestvice Idemo proučiti ljestvice. Krenimo od naše C-Dur ljestvice. Sastavljena je od polutonova i cijelih tonova. Što je to poluton? Poluton je najbliže mjesto od tipke do tipke. Što je cijeli ton? Ako između dvije tipke imamo jednu crnu tipku, kažemo da je to cijeli ton. pr. 118

63

Naša C-Dur ljestvica i sve ostale Dur ljestvice sastoje se od cijelih tonova i polutonova. Cijeli ton označavamo sa 1, a poluton sa ½. pr. 119

pr. 120

Pogledajmo C-dur ljestvcu na synthesizeru. Između tipke E i tipke F, kao i između tipki H i C nema crnih tipka. To su polutonovi. Pravilo kaže: u Dur ljestvici polutonovi se nalaze između trećeg i četvrtog (3. - 4.) i sedmog i osmog (7. - 8.) tona. Sve ostalo su cijeli tonovi. Pravilo kaže: U DUR LJESTVICI POLUTONOVI SE NALAZE IZMEĐU TREĆEG I ČETVRTOG (3. -4.) I SEDMOG I OSMOG (7. -8.) TONA. SVE OSTALO SU CIJELI TONOVI. Na svakom tonu možemo izgraditi Dur ljestvicu ako nanižemo tonove po pravilu – sve su cijeli tonovi osim trećeg i četvrtog, te sedmog i osmog tona - tu moraju biti polutonovi. pr. 121

Što znače ovi rimski brojevi ispod nota? Rimski brojevi označavaju redosljed tonova. Zovemo ih “stupnjevi” ili “stepeni”, pa znamo reći “cijeli stepen” ili “polustepen”. Te nazive naći ćete u staroj literaturi a mi ćemo se služiti s “tonovima” i “polutonovima”. Radi lakšeg učenja podijelit ćemo ljestvice u četiri dijela (po četiri tona). Takav niz od četiri tona nazivamo “TETRAKORD”. Imamo ih četiri. Čemu ta podjela na tetrakorde? Ta će nam podjela biti od velike pomoći u preglednosi i učenju ljestvica.

64

pr. 122

Sve Dur ljestvice u svojoj građi izgledaju ovako: cijeli, cijeli, cijeli, pola – cijeli, cijeli, cijeli, pola ili 1, 1, 1, ½ – 1, 1, 1, ½. Naravno radi se o cijelim i polutonovima. pr. 123

Skladbe u Dur ljesvicama nose obilježja odlučnosti, čvrstoće, vedrine, radosti. Svaka Dur ljestvica ima svoju osebujnost. U slikarstvu imamo palete boja, a u glazbi su boje naše ljestvice. Zato moramo upoznati ostale ljestvice jer one uz mjeru, ritamske figure i sve ostale oznake određuju karakter i ugođaj skladbe. Odmah iza ključa nalaze se “PREDZNACI” koji nam kazuju u kojoj ljestvici ćemo svirati ili pjevati. No što su to predznaci?

Predznaci Predznak je znak koji stavljamo pred notu tj pred znak, i zato se zove PREDZNAK. Upotrebljavamo šest predznaka, a zovemo ih “POVISILICA – DVOSTRUKA POVISILICA, SNIZILICA – DVOSTRUKA SNIZILICA, RAZRJEŠILICA – DVOSTRUKA RAZRJEŠILICA”. Ovo su ti znakovi:

pr. 124

65

B

Ovo je znak povisilice . Naši tonovi kada dobiju predznak povisilice dobiti će i nastvak -is. C (is) D (is) E (is) F (is) G (is) A (is) H (is)

pr. 125

pr. 126

- cis - dis - eis - fis - gis - ais - his

Ovako ih pišemo u crtovlju iza ključa.

X

Kada upotrebljavamo dvostruku povisilicu koja se piše , dodajemo još jedan nastavak -is. Ako imamo dvostuku povisilicu koja se piše , čitamo “cizis”. Dvostruki znakovi pišu se isključivo ispred note, a ne iza ključa.

X

C (isis) D (isis) E (isis) F (isis) G (isis) A (isis) H (isis)

pr. 127

- cisis - disis - eisis - fisis - gisis - aisis - hisis

Izgovaramo ih ciszis, diszis, eiszis, fiszis, giszis, hiszis, aiszis, hiszis. Dvostruki predznaci pišu se isključivo ispred nota. Njih nema iza ključa.

66

b

Sljedeći predznak je snizilica ( ), a nastavak na ime je -es. C (es) - ces D (es) - des E (es) - es F (es) - fes G (es) - ges A (es) - as H (es) - hes ili be, češće je u uporabi radi lakšeg izgovora u primjerima za vježbanje.

Kada je ton dvostruko snižen stavljamo dvostruku snizilicu ( još jedan -es.

pr. 128

bb). Tada tonovi dobivaju

C (eses) - čitamo cezes D (eses) - čitamo dezes E (eses) - čitamo ezes F (eses) - čitamo fezes G (eses) - čitamo gezes A (eses) - čitamo aezes H (eses) - čitamo hezes

pr. 129

Sljedeći predznak je razriješilica i piše se . Kada više ne želimo notu cis stavimo pred nju predznak razriješilice i vraćamo ton u prvobitno stanje, tj. Ce. pr. 130

67

pr. 131

Ako smo imali dvostruko povišeni ili dvostruko sniženi ton za njegovo razrješenje upotrijebit ćemo dvije razrješilice. Ako ne želimo više ton “ces”, napišemo razrješilicu i vraćamo ton u prvobitno stanje, tj. Ce.

Ako vidimo razrješilice iza dvostruke crte tijekom skladbe, to je znak da mijenjamo ljestvicu, stručno rečeno mijenjamo “TONALITET”. pr. 132

Zašto pišemo predznake iza ključa? I što je to tonalitet? Naučit ćemo. Zašto predznaci? Čemu služe? Pomoću predznaka izgradit ćemo i druge ljestvice u kojima se kreću visoki i niski glasovi, izmjenjuju se boje i karakteri skladba. Naučimo najprije Dur ljestvice. One su čvrste, snažne, neke su svjetlije, a neke tamnije boje. Ima ih petanest. Sedam s povisilicama, sedam sa snizilicama. Naš C-Dur je bez predznaka. Na svakom tonu možemo izgraditi ljestvicu. Kojim tonom započinjemo tim tonom moramo i završiti ljestvicu. Po tom tonu ljestvica nosi ime. Primjerice C-Dur je C - C, G - Dur: G - G, Es-Dur: E - E itd.

C-Dur ljestvica pr. 133

Pogledajmo još jednom naš C-Dur. Znamo pjevati Dur ljestvicu, tu melodiju dobijamo svirajući od C1 - C2 isključivo po bijelim tipkama. Pravilo kaže 1, 1, 1½ i 1, 1, 1½. Dva tetrakorda su po svojoj građi jednaka.

68

pr. 134

Naučimo govoriti Ce, De, E, eF, Ge, A, Ha, Ce i prema natrag Ce, Ha, A, Ge, eF, E, De, Ce. NAPAMET! Svirajmo i govorimo imena tonova! Pjevajmo! Bez predznaka nema novih ljestvica. Krenimo u prvu novu ljestvicu od tona Ge do slijedećeg Ge, biti će to naravno Ge-Dur ljestvica.

G-Dur ljestvica Ako sviramo samo po bijelim tipkama nećemo dobiti Dur melodiju. Zašto? U prvom tetrakordu imamo poluton između trećeg i čevrtog tona, ali u drugom tetrakordu nemamo poluton između sedmog i osmog tona. Problem tog potrebnog polutona trebamo riješiti pomoću predznaka. Pomoću kojeg predzaka? Pomoću povisilice. Sedmi ton moramo maknuti do osmog, dakle pred sedmi ton eF moramo staviti predznak povisilice, a na klavijaturi otići na crnu tipku. Ton eF u G-Duru više ne postoji, zamijenio ga je ton Fis, a dobili smo ga zato što smo povisili ton eF. Povišeni ton eF zove se Fis. Tako smo dobili našu prvu povisilicu fis. Naučimo svirati, pisati, pjevati i govoriti našu G-Dur ljestvicu: Ge, A, Ha, Ce, De, E, Fis, Ge – Ge, Fis, E, De, Ce, Ha, A, Ge. pr. 135

pr. 136

69

pr. 137

Ovako se ispravno piše G-Dur ljestvica. Pogledajmo dobro. Nema povisilice ispred note eF. Zašto? Predznak Fis smo stavili iza ključa. Zašto? Radi lakšeg tiska. Napisali smo je jedanput i ona nas upozorava da smo u G-Dur ljestvici, da nema više eF nego fis. Tijekom cijele skladbe koja je napisana u G-Duru moramo paziti da ne sviramo ili govorimo eF nego Fis. Ako vidimo jednu povisilicu iza ključa mi smo u G-Duru. G-DUR LJESTVICA IMA JEDNU POVISILICU FIS. Naučimo G-Dur ljestvicu svirati na sintisajzeru tako da vidimo cijele i polutonove, slušajmo kako zvuči, dakle naučimo je pjevati. Napišimo je od G do G, stavimo povisilicu iza ključa i naučimo je govoriti – prema gore tj. uzlazno i prema natrag tj. silazno. Svaka slijedeća Dur ljesvica sa povisilicama (i njezin “usporedni mol”- naučit ćemo ) dobiti će još jednu povisilicu. Slijedeća Dur ljestvica je D-Dur. (De - Dur).

D-Dur ljestvica D, E, Fis, G, A, H, Cis, D – D, Cis, H, A, G, Fis, E, D Naučimo svirati, pjevati, graditi, pisati i govoriti. pr. 138

pr. 139

Naučimo ju graditi.

pr. 140

Naučimo ju pjevati i govoriti.

70

A-Dur ljestvica A, H, Cis, D, E, Fis, Gis, A – A, Gis, Fis, E, D, Cis, H, A pr. 141

pr. 142

pr. 143

E-Dur ljestvica E, Fis, Gis, A, H, Cis, Dis, E – E, Dis, Cis, H, A, Gis, Fis, E pr. 144

pr. 145

pr. 146

71

H-Dur ljestvica H, Cis, Dis, E, Fis, Gis, Ais, H – H, Ais, Gis, Fis, E, Dis, Cis, H pr. 146

pr. 147

pr. 148

Fis-Dur ljestvica Fis, Gis, Ais, H, Cis, Dis, Eis, Fis – Fis, Eis, Dis, Cis, H, Ais, Gis, Fis pr. 149

pr. 150

pr. 151

72

Cis-Dur ljestvica Cis, Dis, Eis, Fis, Gis, Ais, His, Cis – Cis, His, Ais, Gis, Fis, Eis, Dis, Cis pr. 152

pr. 153

pr. 154

Ljestvice sa snizilicama F-Dur (eF - Dur) ljestvica F, G, A, be, C, D, E, F – F, E, D, C, be, A, G, F

pr. 155

pr. 156

pr. 157

73

Zašto smo upotrijebili snizilicu “be”, a nismo jednostavno povisili ton “a” u “ais” ? Zato što smo povisilice već iskoristili za Durove G, D, A, E, H, Fis i Cis, pa nam sada trebaju novi znakovi koje zovemo snizilice. Do sada smo dobivali polutonove tako da smo sa povisilicom približili ton sljedećem tonu. Sada ćemo sljedeći ton sniziti i tako dobiti potreban poluton.

Be-Dur (be Dur) ljestvica Be, C, D, es, F, G, A, be – be, A, G, F, Es, D, C, be pr. 158

pr. 159

pr. 160

Es-Dur (es-Dur) ljestvica Es, F, G, as, be, C, D, es – es, D, C, be, as, G, F, es pr. 161

pr. 162

74

pr. 163

As-Dur (as-Dur) ljestvica As, be, C, des, es, F, G, as – as, G, F, es, des, C, be, as pr. 164

pr. 165

pr. 166

Des-Dur (des - Dur) ljestvica Des, es, f, ges, as, be, c, des – des, c, be, as, ges, f, es, des pr. 167

pr. 168

75

pr. 169

Ges-Dur (ges - Dur) ljestvica Ges, as, be, ces, des, es, F, ges – ges, F, es, des, ces, be, as, ges pr. 170

pr. 171

pr. 172

Ces-Dur (ces - Dur) ljestvica Ces, des, es, fes, ges, as, be, ces - ces, be, as, ges, fes, es, des, Ces pr. 173

pr. 174

pr. 175

76

Naučili smo Durove s povisilicama (ima ih 7) i Durove sa snizilicama (ima ih 7) i naravno C-Dur, koji nema predznaka. Sve zajedno ih ima 15. Osim Dur ljestvica imamo i mol ljestvice. Što je to “MOL”?

Mol ljestvica Idemo malo općenito, idemo malo u život. Obasjava nas sunce, ali i pada kiša. Takve suprotnosti imamo i u glazbi; to su Dur i mol. Mol je karakterna suprotnost Duru. On donosi smirenje, sjetu i zalazi u dubinu - naše duše. Da bismo mogli pisati skladbe u visini naših Durova (za soprane, alte, tenore, baritone, base i njihova prateća glazbala ), a u potpuno različitim ugođajima, svaki naš Dur ima svoj prateći – stručno kažemo “ PARALELNI MOL”. Idemo sve iz početka. Kako se zove pararelni mol od neke Dur ljestvice? Kako ga naći? Kako zvuči? Gdje ga svirati? Kako ga izgraditi? Što je odlučujuće za mol ljestvicu? Kako ga naći? Spustimo se za tri tona niže od našeg C1 ili Do1, točnije za “malu tercu” dolje (što je to “mala terca”, bit će objašnjeno u poglavlju INTERVALI). Za sada se spustite za tri tona dolje tj. četiri polutona dolje.

pr. 176

Došli smo na ton A. Upravo od njega sviramo po bijelim tipkama od A do A i dobili smo A-mol ljestvicu. Mol ljestvica nema predznak, kao ni C-Dur. Zato je a-mol ljestvica prateća tj. usporedna ljestvica C-Dura. Dakle, C-Dur – a-mol. Dok Dur ljestvica ima samo jedan oblik, mol ljestvica ima tri oblika. PRIRODNI a-mol nema predznaka HARMONIJSKI a-mol ima jednu povisilicu MELODIJSKI a-mol ima dvije povisilice Kako ih izgraditi? I opet osebujnost ljestvici daje raspored cijelih i polu tonova. Pogledajmo primjer C-Dur, zatim a-mol prirodni, harmonijski i melodijski.

77

pr. 177

U prirodnoj a-mol ljestvici vidimo polutonove između drugog i trećeg, te petog i šetog tona. Upamtimo pravilo: “U PRIRODNOJ MOL LJESTVICI POLUTONOVI SE NALAZE IZMEĐU 2., 3. I 5., 6. TONA. Svirajmo prirodnu a-mol ljestvicu. pr. 178

Naučimo govoriti prirodnu a-mol ljestvicu uzlazno i silazno: A, H, LA, TI,

78

C, D, E, F, G, A – A, G, F, E, D, C, H, A. DO, RE, MI, FA, SO, LA – LA, SO, A, MI, RE, DO, TI, LA

Harmonijska a-mol ljestvica pr. 179

Naučimo govoriti harmonijsku a-mol ljestvicu - napisano je u primjeru 180.

pr. 180

Kada u solmizaciji povisujemo neki ton, dodajemo nastavak “i”. U ovom slučaju ton so postaje “si”, u harmonijskom a-molu povišen je sedmi ton. Sada ćemo se sresti sa pojmovima “prema gore” i “prema dolje” ili –“uzlazno” i “silazno”. Tonovi prirodne i harmonijske ljsetvice poredani su jednakim rasporedom cijelih tonova i polutonova, uzlazno i silazno, dok kod melodijske ljestvice imamo novost.

Melodijska a-mol ljestvica Što vidimo? pr. 181

Vidimo uzlazno dvije povisilice kojih silazno nema. Idemo izgraditi melodijsku ljestvicu. Dakle, uzlazno: 1 ,1, ½, 1, 1, 1, ½ ili silazno: 1, 1, ½, 1, ½, 1, ili 2-3, 7-8 uzlazno i 5-6, 2-3 silazno. Pogledajmo polustupnjeve u sva tri oblika a-mol ljestvice.

79

pr. 182

Prirodni – primjer 182.

Harmonijski – primjer 183. pr. 183

Melodijski – primjer 184. pr. 184

Izrecimo melodiju A-mol ljestvice: A, H, C, D, e, fis, gis, A – A, G, F, E, D, C, H, A

80

pr. 184

Prva četri tona u svim trima ljestvicama su ista – A, H, C, D. Prvi tetrakord jednak je za sve. Drugi treći i četvrti su različiti. A H C D E F G A – prirodni uzlazno i silazno isto. A H C D E F Gis A – harmonijski uzlazno i silazno isto. A H C D E Fis Gis A – melodijski uzlazno, a silazno A G F E D C H A. Dakle, silazno je kao prirodna a-mol ljestvica. Gdje su polutonovi? Prirodni: 2-3, 5-6. Harmonjski: 2-3, 5-6, 7-8. Melodijski: 2-3, 7-8, a silazno 5-6, 2-3. U harmonijskoj ljestvici između 6-7 imamo razmak od 1 i ½ tona, lakše rečeno tri polutona. Taj raspored cijelih, polutonova i ovaj ton i pol daje osebujnost ljestvici, ta je ljestvica osnova u “ciganskoj glazbi”, koja se nalazi u čuvenim djelima velikih skaldatelja. Odsvirajte je i otpjevajte puno puta. Uživajte u posebnosti harmonijske ljestvice. Vratimo se malo u G-Dur ljestvicu, obratimo pozornost na abecedu i solmizaciju. G DO

A RE

H MI

C FA

D SO

E LA

Fis TI

G DO

Kako to da je sada G – Do? U solmizaciji je prvi ton (prvi stupanj Do1, drugi Re, treći Mi, četvrti Fa, peti So, šesti La, sedmi Ti, osmi Do2) budući da je u G-Dur ljestvici prvi ton G, a u solmizaciji je prvi ton Do, G postaje i Do.

81

Zapamtimo: GLAZBENA ABECEDA JE STATIČNA, A SOLMIZACIJA JE PRENOSIVA. Što znači statična? C1 je jedan jedini na cijeloj klavijaturi i u notnom pismu. Kada ugledamo još jedan C u desno, on je C, ali C2. Tako redom tonovi u abecedi točno su određeni je li neki E1 ili je E2 ili je mali E. Radi se isključivo o jednom preciznom tonu.

pr. 185

Što znači prenosiva? Našu solmizaciju prenosimo gdje želimo. Ako smo u A-duru A nam je Do. Isto je tako i s molovima. Prvi ton u bilo kojoj mol ljestvici solmizacijom je ton La. Ako smo u F-Duru, F nam je do i tako dalje. Zašto je tako? Zato jer nam je kadkad lakše pjevati solmizacijom nego abecedom, a pošto poznamo i jedno i drugo, imamo slobodu izbora. U harmonijskoj i melodijskoj mol ljestvici s većim brojem predznaka radi redoslijeda cijelih i polutonova moramo neke tonove dvostruko povisiti. Znak dvostruke povisilice susrećemo u melodijskom molu uzlazno. Silazno moramo dvostruku povisilicu razriješiti (melodijski mol silazno je jednak prirodnom molu) tada to označavamo ovako:

bbw

, a razriješen ovako Dvostruko snižen ton izgleda ovako dvostruko razriješiti ton stavljamo dvije razriješilice: pr. 186

Ako želimo jednostruko razriješiti ton, obilježavamo ovako: pr. 187

82

bw. Ako želimo

Tablica Durova i molova Idemo u G-Dur i njegov usporedni E-mol

pr. 188

83

D-Dur i usporedni h-mol pr. 189

A-Dur i usporedni fis-mol pr. 190

84

E-Dur i usporedni cis-mol pr. 191

85

H-Dur i usporedni gis-mol pr. 192

86

Fis-Dur i usporedni dis-mol pr. 193

Cis-Dur i usporedni ais-mol pr. 194

87

F-Dur i usporedni d-mol pr. 195

88

B-Dur i usporedni g-mol pr. 196

89

Es-Dur i usporedni c-mol pr. 197

As-Dur i usporedni f-mol pr. 198

90

Des-Dur i usporedni b-mol pr. 199

91

Ges-Dur i usporedni es-mol pr. 200

92

Ces-Dur i usporedni as-mol pr. 201

93

Intervali Interval je izraz za udaljenost tj. razmak. U glazbi je ta udaljenost između tonova. Upotrebljavamo izraz INTERVAL. Idemo ih proučiti: - PRIMA - SEKUNDA (piše se seconda) - TERCA (piše se terza) - KVARTA - KVINTA - SEKSTA (piše se sexta) - SEPTIMA - OKTAVA pr. 202

Što je to prima? Prima je ponavljanje istog tona.

Što je sekunda? Sekunda je razmak od prvog do drugog tona.

Što je terca? Terca je razmak od prvog do trećeg tona.

94

Što je to kvarta? To je razmak od prvog do četvrtog tona.

Što je kvinta? To je razmak od prvog do petog tona.

Što je to seksta? Seksta je razmak od prvog do šestog tona.

Što je septima? Septima je razmak od prvog do sedmog tona.

Što je oktava? Oktava je razmak od prvog do osmog tona.

Intervali veći od oktave Intervali veći od oktave sastavljeni su iz oktave i već poznatih intervala. Nona (9) Decima (10) Undecima (11) Duodecima (12) Tercdecima (13) Kvartdecima (14) Kvintdecima (15)

obuhvaća 9 stupnjeva obuhvaća 10 stupnjeva obuhvaća 11 stupnjeva obuhvaća 12 stupnjeva obuhvaća 13 stupnjeva obuhvaća 14 stupnjeva obuhvaća 15 stupnjeva

(oktava+sekunda) (oktava+terca) (oktava+kvarta) (oktava+kvinta) (oktava+seksta) (oktava+septima) (oktava+oktava)

95

Naučili smo svirati i pjevati ove intervale. pr. 203

Intervale možemo svirati istodobno. Tada moraju biti zapisani jedan iznad drugog. Svirajte dva tona istodobno, više puta i slušajte. Ako su dva tona jedan iznad drugoga, govorimo o intervalu. pr. 204

Ako su tri ili više tonova jedan iznad drugog, govorimo o akordu, odnosno suzvuku. pr. 205

Intervali nas vode u ljepotu, a akordi u čaroliju i neslućenu raskoš glazbenog stvaralaštva. O akordima nas uči “HARMONIJA”, posebna grana teoretskih znanosti. Svirajte i slušajte kako zvuče pojedini intervali koje svirate istodobno. pr. 206

Intervale smo podijelili na konsonante i disonante. U konsonantne spadaju “čisti” intervali. To su prima, kvarta, kvinta i oktava. Čisti intervali zvuče smireno. Konsonantni su još i terca i seksta. Od svih ovih intervala (osim prime) možemo napraviti “male” i “velike”, “povećane” i “umanjene”. Što to znači? pr. 207

Uzmimo za primjer kvintu, povisimo ton G u gis.

96

Budući da smo povećali prostor od tona C do tona gis, dobili smo povećani interval. Ako želimo napraviti smanjeni interval, uzimamo interval kvinte i od C - G i snizimo ton G u ges. Smanjili smo prostor na klavijaturi i dobili smanjeni interval. pr. 208

Disonantni intervali su sekunda, septima, smanjeni i povećani. Oni su nestabilni, napeti i vrlo zanimljivi, ali u klasičnoj, pa i u ostalim stilovima glazbene umjetnosti teže “k rješenju.” Svirajte i slušajte.

pr. 209

Naučimo pravilo. KONSONANTI SU ČISTI, PRIMA, KVARTA, KVINTA, OKTAVA, MALA I VELIKA TERCA, MALA I VELIKA SEKSTA. DISONANTI SU SEKUNDA , SEPTIMA, TE SMANJENI I POVEĆANI INTERVALI. Što su to mali i veliki intervali? Male i velike intervale određuje broj polutonova koji se nalaze u intervalu. Naučimo pjevati poluton koji još nazivamo i “mala sekunda”. Zašto mala? Zato što se sastoji od jednog polutona. Gdje se nalazi na klavijaturi u našoj C-Dur ljesvici? pr. 210

Svirajmo i pjevajmo malu sekundu.

pr. 211

97

Sjetimo se pjesmice Do - Re. To je velika sekunda jer se sastoji od tri polutona. Na sintesajzeru između C i D nalazi se jedna crna tipka. Pogledajmo dobro i neka nam to bude pomoć. Kada se između dvije bijele tipke nalazi crna, govorimo o cijelom tonu, a kada između dvije bijele tipke nema crne, govorimo o polutonu.

pr. 212

Sjetimo se pjesmice “Do - Mi”. Naš Do - Mi ili C - E je terca i to velika. Sastoji se od 5 polutonova. Sada ćemo naučiti malu tercu. Ona ima jednan poluton manje, tj. četiri polutona i zato je mala. Svirajmo je, pjevajmo i dobro slušajmo. Spustimo se s našeg C1 za tri tona, tj. četiri polutona niže, na notu A. Tog trena napustili smo C-Dur ljestvicu i ušli u a-mol. Ta mala terca odvest će nas u sasvim novi ugođaj. Naučimo pjevati malu tercu.

Svirajte veliku, pa zatim malu tercu. Ima li razlike? Razlika je golema. Ta mala terca vodi nas u potpuno drugi svijet glazenog doživljaja. Vodi nas u “mol” ljestvice. U svijet mola koji je u svoj svojoj ljepoti suprotan Duru. Hoćete li više voljeti Dur ili mol skladbe, vaš je izbor, ali je divno da imamo mogućnost izbora. Kruna Dura i Mola su skladbe u kojima se izmjenjuju Dur i Mol akordi, Dur i Mol motivi i teme. Tada tom bogatstvu nema kraja. Sada ćemo naučiti pjevati “povećani” interval. Gdje se on nalazi na sintiću i našoj C-Dur ljestvici? pr. 213

98

Ovaj interval Fa-Ti je povećana kvarta. Naša kvarta DO-FA koju smo naučili pjevati, svirati i pisati sastoji se od šest polutonova. Na četvrtom mjestu u našoj C-Dur ljestvici nalazi se između tona F i H povećana kvarta jer ima jedan poluton više. Ima sedam polutonova – povećana je za jedan poluton. Takovu povećanu kvartu nazivamo TRITONUS, sastoji se od tri cijela tona F-G-A-H. Naučimo pjevati povećanu kvartu. pr. 214

U našoj C-Dur ljestvici možemo pronaći i “malu sekstu”. Upoznali smo Do-LA . To je velika seksta. Sastoji se od devet polutonova. Mala seksta ima jedan poluton manje, tj. osam polutona. Mala seksta je interval koji nas, kao i mala terca, uvodi u mol ugođaj.

pr. 215

pr. 216

99

Ponovimo intervale:

Konsonanti Čisti: prima kvarta kvinta oktava zatim: terca seksta

Disonanti sekunda septima svi povećani i smanjeni

Tempo Kada krenemo u upoznavanje neke skladbe dobro pogledajmo: ključ, predznake, mjeru, oznake iznad i ispod crtovlja. Proučite ritamsku konstrukciju, kretanje melodije, analizu glazbenog djela te harmonijsko kretanje. Što su analiza i harmonija? To su posebne grane glazbe teoretskog i praktičnog znanja koje u ovoj knjizi nije objašnjeno. To je daljni slijed glazbene pismenosti tj. nadgradnja. Vratimo se našim osnovama. Mjera će nam odrediti karakter glazbe. Tada uključite odbrojavanje kao podlogu na koju će te slagati sve gore navedeno. Izgubit ćete nešto vremena, ali ćete se manje umoriti na glazbalu. Samim tim što ćete znati što svirate, biti će vam dragocjena pomoć i red koji ćete precizno složiti u svoje pamćenje. Znak koji će vas voditi u brzinu upisujemo iznad, a znak za ubrzanje i usporavanje ispod crtovlja. Te oznake zovemo tempo. pr. 217

100

TEMPO JE BRZINA IZVOĐENJA GLAZBENOG DJELA. Upoznajmo četiri najčešće upotrebljavana tempa i njihove znakove:

Polagani tempo adagio (adađo) – largo – largheto – lento – grave –

vrlo sporo široko otegnuto manje široko sporo teško

Brzi tempo allegro – allegretto – con moto (kan moto) – animato –

veselo, brzo živahno gipko oduševljeno

Umjereni tempo andante – adantino – moderato – maestozo – sostenuto –

polako, hodajući malo življe umjereno svečano, veličanstveno suzdržljivo, otežući

Vrlo brzi tempo vivace (vivače) – živo, vrlo brzo presto – naglo, temperamentno presstissimo (prestisimo) – brzo koliko je moguće con brio (kon brio) – poletno con fuoco (kon fuoko) – vatreno, divlje

Izrazi meno – manje, molto – mnogo, poco (poko) – manje, poco a poco – malo po malo, troppo – previše, izrazi su koji dodatno naglašavaju tempo i njegovu osebujnost. Oznake su ubrzanje tempa: accelerando (ačelerando) – postupno ubrzavati. Oznake za usporavanje tempa: allargando (alargando) – ad libitum – a tempo – calando (kalando) – ritenuto – ritardando –

postupno usporavati, slobodno u prijašnjem tempu usporavajući i utišavati naglo usporavanje zatežući, postupno usporavajući

Da bi preciznije naznačio što želi skladatelj uz oznaku tempa upisuje i ovaj znak M.’=72 (nekada ćete vidjeti i ovakvu oznaku MM=72 ili .’=72 obadvije oznake imaju jednako značenje).

101

Da bi se u sačuvanim zapisima poštivale želje skladatelja, njihov stil i glazbena osebujnost, godine 1816. konstruktor J. N. Mälzel (Malcel) izradio je spravu koju nazivamo metronom. Metronom (poput sata) precizno odbrojava dobe. Tamo uz oznaku tempa imamo i oznaku metronoma. Primjerice oznaka tempa adante – što znači hodajući ima kraj sebe i preciznu oznaku metronoma kojom brzinom hodamo tj. sviramo. Tada oznaka tempa i brzine izgleda ovako M.’=72. Razlike u brzini kreću se od 40 otkucaja u minuti (grave) do 208 otkucaja (presstissimo). Tempo skladbe ovisi o njezinom glazbenom sadržaju.

Dinamika Dinamika je jačina – glasnoća izvođenja glazbe. Imamo oznake za glasno, srednje glasno i tiho izvođenje glazbe.

glasno Forte - f - glasno, jako fortissimo - ff - vrlo glasno, vrlo jako fortissimo posibile - fff - glasno koliko je god moguće

srednje glasno mezzoforte - mf - srednje glasno mezzopiano - mp - srednje tiho

tiho piano - p - tiho pianissimo - pp - vrlo tiho pianissimo posibile - ppp - najtiše što je moguće

102

Oznake za pojačavanje i stišavanje: crescendo (krešendo) decrescendo (dekrešendo)

postupno glasnije postupno tiše

RITAM je podloga

Ponovimo:

TEMPO je brzina DINAMIKA je jačina (glasnoća).

Oznake za karakter skladbe: cantalile (kantalile) calmo (kalmo) affettuozo (afetuozo) appassionato a piaceze (a pjačeze) dolce (dolče) heroico (eroiko) espessivo grazioso (graciozo)

– – – – – – – – –

pjevno, raspjevano mirno uzbuđeno starstveno po volji slatko herojski izrazito naglašeno

Ritam Puno toga je napisano o ritmu. Čitave studije. Evo nekih razmišljanja o ritmu. Ritam je protok vremena, stalno ponavljanje elemenata, uzorak koji se ponavlja, disciplina, impuls itd., itd. A mi ćemo ovako: ritam je podloga, pulsacija. Kao što priroda ima svoje odbrojavanje vremena u sekundama, satima, danima, stoljećima i puno se toga događalo i događa se, ali odbrojavanje je neumoljivo. Ono teče i teče uvijek jednako i nezaustavljivo. Hoćemo li šetati ili trčati, naša je odluka, ali naše srce ima svoj put i odrađuje svoj tajanstveni zadatak – strogo neumorno, ujednačeno i precizno. Tako mora biti i u glazbi.

103

Evo još malo nauke Stupanj

Što je to stupanj? Stupanj je mjesto tona u ljestvici. Prvi ton u ljestvici zovemo TONIKA. Četvrti ton u ljestvici zovemo SUBDOMINANTA, a peti ton u ljestvici DOMINANTA. I. TONIKA IV. SUBDOMINANTA V. DOMINANTA ZAšto su oni glavni? Zato što prvenstveno na te stupnjeve slažemo intervale jednog iznad drugoga. Naslagane intervale (u vertikali) zovemo “AKORDI” ili “suzvuci”. Krenimo u C-Dur. Na prvi ton C postavimo tercu – e, i ponovno tercu – g. Dobili smo akord prvog stupnja. Ušli smo u svijet “HARMONIJE”. Na svakom tonu možemo izgraditi suzvuk. Ako nam je ton koji želimo harmonizirati na prvoj pomoćnoj crti (C1), akord gradimo na sljedećim crtama u visinu (C2 - e - g). Ako nam je željeni ton u praznini, akord gradimo u prazninama iznad zadanog tona (d1 - ef - a). Ovi akordi sastoje se od terci. Ovo je konačno mala pomoć. Stručno analiziramo akord počevši od prvog – osnovnog tona. Od C do je terca, ali od C do g je kvinta. Prvi i posljednji ton daje ime akordu. U ovom primjeru na prvom stupnju u C-Dur ljestvici nalazi se “Tonički kvintakord”. Želite li harmonijski obogatiti melodiju, uzmite uz glavne i sporedne stupnjeve.

104

Sporedni stupnjevi: II. MEDIJANTA GORNJA VI. MEDIJANTA DONJA II. SUPER TONIKA VII. VOĐICA Zanima vas harmonija? Zašto ne! Pronađite knjigu o harmoniji i uživajte.

Stepen i polustepen Stepen i polustepen su cijeli ton i poluton. Stepen je velika sekunda, a polustepen mala sekunda.

Diatonika Diatonika je redoslijed od sedam stupnjeva (tonova) unutar oktave.

Kromatika Kromatika je kretanje tonova uzlazno i silazno na najbliža mjesta, tj. za poluton.

105

Alteracija Ton koji ima predznak je alterirani ton (povišen, snižen, razriješen).

Enharmonija Jedan ton može imati više imena. Zamislite klavijaturu. Crna tipka gis ujedno je i as. Povišeni g ide na gis, sniženi a ide na as – eto nas na jednoj tipki sa dva imena.

Tonalitet (ili ljestvica) Sve ljestvice su tonaliteti.

Modulacija Modulacija je prijelaz iz jednog tonaliteta u drugi. Spajanje tonaliteta izvodimo po određenim pravilima harmonije.

Mnogostranost tonova Ton C nalazi se u C-Duru na prvom stepenu, a u F-Duru na petom stepenu. Mnogostranost suzvuka ista je pojava, ali sada u akordima. Tonički trozvuk (akord, suzvuk) C - e - g nalazi se na prvom stepenu u C-Dur tonalitetu. U F-Dur tonalitetu isti akord nalazi se na petom stupnju (ef, g, a, h, C [- e - g], d, e, h).

106

Kadenca Kadenca je završetak glazbene misli, ili nekog dijela skladbe. Osim harmonijskih kadenci, imamo i instrumentalne - solističke kadence. U instrumentalnoj glazbi kadence nalazimo u stavcima koncerta, i u manjim skladbama. Tada kadenca obrađuje motive skladbe iz određenog stavka koncerta, a zahtijevi su usmjereni na ljepotu i tehničke zahtijeve izvođača.

Sekvenca Sekvenca je ponavljanje neke cjeline (ili motiva) na različitim stupnjevima ljestvice.

Alla breve Alla breve je oznaka za mjeru. Potječe iz XVI. st.

C

C ili je veliki alla breve. ili je mali alla breve. Jedinica mjere je polovinka. Susrećemo ih i danas u notnim zapisima.

Dirigent Dirigent je glazbenik koji upravlja velikim sastavom, zborom, odnosno većim ili velikim brojem izvođača. Osim velikog znanja koje mora imati, pokazuje i svoju osobnost koja je presudna za tumačenje djela koje izvodi svojim pokretima. Dirigent svojim pokretima pokazuje dobe, brzinu, dinamiku i stil skladbe. Njegova sugestivnost je snaga kojom upravlja i spaja veliki broj izvođača u jedno. , ovako tri , ovako četiri . Ovako pokazuje dvije dobe Tehnika pokreta usavršena je u XIII. st., a uz male preinake održala se do danas.

107

Kako ćemo se mi snaći kada je nama jedna doba pokret ruke dolje i povrat ruke gore? Vrlo jednostavno. Jedan pokret - jedna doba, tj. jedna četvrtinka (u četvrtinskoj mjeri). Dvije oznake četiri (?????) itd. Kada učimo teoriju i solfeggio, otkucavamo dobe. Kada smo glazbeno pismeni, pratimo dirigenta.

Oblici Sonatni oblik (SONATA, SUITA, KONCERT). Klasični sonatni oblik nastaje polovicom XVIII. st. Sastoji se od tri dijela: Prvi – ekspozicija Drugi – provedba Treći – repriza Od čega se sastoji glazbeni oblik? Motiv

je osnovna najmanja misao od koje kreće skladba.

Fraza

je manja ili veća cjelina glazbene misli.

Rečenica je najmanji cjeloviti dio neke skladbe. mala rečenica – 4 takta velika rečenica – 8 taktova dvostruka mala rečenica je ponavljanje male rečenice. dvostruka velika rečenica je ponavljanje velike rečenice.

Period je spoj dviju rečenica koje su međusobno ovisne – kao pitanje i odgovor.

108

mali period – 4+4 veliki period – 8+8

Tema je cjelovita glazbena misao. Javlja se kao period, rečenica i pjesma.

Dvodjelna pjesma dvodjelna pjesma – mala dvodjelna pjesma – velika dvodjelna pjesma – trodjelna pjesma –

sastavljena je od dva dijela – a i b sadrži 16 taktova – 8+8 ima dvostruko veći opseg 16+16 (32 takta) sastoji se od tri dijela - a, b, a.

Mala dvodjelna pjesma je više u uporabi od velike.

Fuga je obrada određene teme u tehnici imitacije uz druga pravila.

Rondo je instrumentalni oblik, često ima osobine plesa. Nalazimo ga u glazbi XVIII. i XIX. st., obično je treći stavak sonatnog oblika.

Varijacije su obrade teme u raznim oblicima ritma i tehnike glazbala.

109

Dora Tudorić: Note i tonovi – glazbeno samoopismenjavanje Izdavač: Lektura: Ilustracije: Recenzent: Oblikovanje: Naklada: Tisak:

privatna naklada / Dora Tudorić, Kućna adresa, e-mail Ime Prezime Ime Prezime Ime Prezime Gordan Karabogdan 5.000 Kratis

ISBN: XXX-XXXXX-X-X CIP zapis dostupan je u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem XXXXXX

Zagreb, ožujak 2009.