OSJETI I PERCEPCIJA

Osjeti i percepcija Uvod u psihologiju, 2006.

Razlika? • Osjet ili senzacija  – Detekcija podražaja iz tijela ili okoline

• Percepcija  – Organizacija osjeta u smislene obrasce (unutarnja reprezentacija svijeta)

• Podražaj  – Oblik energije koja utječe na osjetne organe

Osjeti • Psihofizika  – Ispitivanje odnosa između podražaja i naših psiholoških odgovora (reakcija) na njih (određivanje apsolutnog i diferencijalnog limena) • Apsolutni limen – minimalna količina energije koja može izazvati osjet • Diferencijalni limen – najmanja razlika u intenzitetu između dva izvora energije koja je potrebna da ih percipiramo različitim

• Osjetni receptori  – Detektiraju podražaj i prevode energiju u živčane impulse (akcijski potencijal)

Ljudski osjetni sustavi sjetilo

Podražaj

Receptori

Limen

id

Elektromagnetska energija

Štapići i čunjići u retini

Plamen svijeće udaljen 55 km u  jasnoj, tamnoj noći

luh

Zvučni valovi (20 – 20.000 Hz)

Stanice bazilarne membrane

Kuckanje sata udaljenog 6 m u tiho sobi

kus

Kemijske tvari otopljene u Okusni pupoljci na slini  jeziku i u ustima

1 č.ž. šećera rastopljenog u 7,5 l vode

juh

Kemijske tvari u zraku

Stanice u gornjem dijelu nosne šupjine

1 kapljica parfema raspršena u kući

odir 

Mehanički pomak ili tlak na koži

Živčani završeci u koži

Krilo muhe koje padne na lice s

Vid • Vidljivo svjetlo:  – jedan mali dio elektromagnetskog spektra – valna duljina od 400 do 700 nm (nm = 1-9 m)  – Boje spektra: C, N, Ž, Z, P, I, LJ Crvena

Narančasta

Žuta

Zelena

Plava

Indigo Ljubičasta

Zanimljivosti: • Pčele mogu vidjeti ultraljubičaste zrake i indigo-plavo, ali ne i crveno • Neke zmije mogu vidjeti infracrvene zrake • Psi ne mogu vidjeti sve boje koje vidi čovjek (npr. crvenu)

Što vidimo na ovim slikama?

Principi grupiranja • • • • • • •

Blizina Sličnost Zatvorenost Kontinuitet Zajednička sudbina Simetrija Paralelizam

Blizina • Elementi koji su blizu jedan drugog percipiraju se kao cjelina

Sličnost • Objekti sličnog oblika, svjetline ili boje percipiraju se kao cjelina

OOVVOO VVOOVV OOVVOO VVOOVV OOVVOO

OOOOOOOOOO OOOOOOOOOO OOOOOOOOOO OOOOOOOOOO OOOOOOOOOO

Sličnost orijentacija • Elementi iste orijentacije grupiraju se kao cjelina

Zatvorenost • Vidni sustav ima tendenciju popunjavanja nedostajućih detalja

Kontinuitet • Vidni sustav preferira kontinuiranost

Slika

Preferirana interpretacija

Druge moguće interpretacije

Kontinuitet

Zajednička sudbina • Elementi koji se kreću zajedno doživljavaju se kao cjelina

Paralelizam i simetrija

Lik i pozadina • Lice ili vaza? Rubin (1915)

Lik i pozadina • Vrijedi i u realnim uvjetima

Lik i pozadina … a pojavljuje se i u umjetničkim djelima (M.C. Escher)

Vizualno kompletiranje

Vizualno kompletiranje

Kanisza (1979) • Koliko trokuta je na slici? • Iluzorne konture ili subjektivne konture

Uvjeti za iluzorne konture • Iako postoje iste lokalne konture kod B i C ne doživljavamo iluzorne konture.

Geometrijske iluzije • • • • •

Müller-Lyer  Horizontalno-Vertikalno Poggendorf  Titchener  Baxter-Harris

Müller-Lyer (1889) • Koja linija je duža?

Müller-Lyer: Objašnjenje • U početku, iluzija je objašnjena kao posljedica perspektive:

• Pokreti oka. Međutim, iluzija se javlja i kod tahistoskopske prezentacije • Pogrešna usporedba.Ne možemo izolirati dio od cjeline.

Horizontalno-Vertikalno • Koja linija je duža?

Horizontalno-Vertikalno: Objašnjenje • Bisekcija linije je važna -- nema iluzije ako se segmenti spajaju na krajevima (npr. |_ ) • Neki smatraju da iluzija nastaje samo sa horizontalnom bisekcijom • Najveći efekt je sa linijom za 20° nagnutom od vertikalne (Cormack & Cormack 1974)

V ć h i

t l

lj

l d

j ?

Titchener  • Koja crvena točka je veća?

Titchener: Objašnjenje • Vidni sustav pojačava kontraste – Mala točka među velikima postaje još manja – Velika točka među malima postaje još veća

Poggendorf (1860) • Da li se dva segmenta nalaze na istoj zamišljenoj liniji?

Poggendorf: Objašnjenje • Kutni pomak. Precjenjivanje veličine oštrih kuteva zbog lateralne inhibicije (kontrast) Blakermore (1973) • Objašnjava i neke druge iluzije • Ne objašnjava Poggendorf-ovu iluziju u potpunosti: – Nema efekta samo sa oštrim kutevima – Efekt postoji kada su prisutni samo tupi

Baxter-Harris?? • Obratite pozornost na crni okvir oko slike.

Baxter-Harris: Objašnjenje • Za sada znanstvenici nemaju objašnjenje za ovo najnovije otkriće.

Kultura i percepcija

Kultura i percepcija

Pigmeji

Znakovi dubine Vidni susatav koristi veći broj znakova za određivanje udaljenosti od objekata u 3-D prostoru • Monokularni (slikovni) znakovi • Binokularni znakovi

Slikovni znakovi

Relativna veličina

Koji balon je bliži?

Relativna veličina

Teksturalni gradijenti

Teksturalni gradijenti

Teksturalni gradijenti

Teksturalni gradijenti

Preklapanje

Povr šina zaklanja pogled na druge povr šin

Linearn arna per perspektiv ktiva a

Line inearna per perspe spektiva

Linearn arna per perspektiv ktiva a

Zračna perspektiva

Zračna perspektiva

Zračna perspektiva

Udaljeni objekti imaju manji kontrast i plavičastu nijansu zbog raspr šenja svjetlosti u atmosferi

Svjetlo i sjene

Svjetlo i sjene

Bačene sjene

Slikovni znakovi - sažetak

Relativna veličina

Preklapanje Svjetlo i sjene

Teksturalni gradijenti

Binokularni znakovi • Znakovi koji uključuju oba oka:  – Retinalna disparatnost (razlika između projiciranih slika)  – Konvergencija (okretanje očiju prema unutra osjećaj napetosti u očnim mišićima)

Konvergencija očnih osi Količina konvergencije potrebne za fokusiranje objekta povezana je sa udaljenošću objekta. Da li se konvergencija koristi kao znak dubine?

Stereogrami slučajnih točaka

Razvoj percepcije dubine Klasični eksperiment: Gibson & Walk aparat “vizualna litica” (visual cliff ) sa plitkom i dubokom stranom i staklenom pločom koja se ne vidi Djeca koja pužu (6-12 mj) percipiraju dubinu Koje znakove dubine djeca koriste?

Dijete na rubu ponora od 36 djece 27 ih je htjelo puzati od tih 27 samo troje je pokušalo prijeći ponor