Osigurači i instalacione sklopke

9. ELEKTRIČNE KOMPONENTE INSTALACIJA 9. 1. OSIGURAČI Zaštita provodnika od nedozvoljenog opterečenja, bilo namjernog ili slučajnog ili opterečenja kratkim spojem, rješena je upotrebom osigurača koji se stavljaju na početku provodnika u smjeru dolaska struje (Slika 9.1).

Slika 9.1. Osigurač se montira iza prekidača: 1- jednopolni, 2-dvopolno, 3-tropolno osiguranje Ukoliko se u instalaciji, neposredno pored osigurača, postavlja i prekidač, savjetuje se da se osigurač postavi iza prekidača, jer se tada osigurač mjenja pri otvorenom prekidaču i nije pod naponom (Slika 9.1.). Pri upotrebi automatskih prekidača osigurač se obavezno postavlja iza ovog prekidača. Zaštita se može izvesti za dvožičnu mrežu dvopolno ili jenopolno. Za trofaznu struju „nula“ se ne stavlja pod zaštitu. Osigurač vrši zaštitu provodnika prekidom strujnog kola u kome je montiran. Ovaj prekid može se vršiti topljenjem umetka u osiguraču, elektromagnetnim dejstvom ili termičkim dejstvom kojim se savija bimetalna traka. Prema načinu prekidanja strujnog kola u osiguraču oni se dijele na: topljive i automatske. Prema IEC i drugima važećim standardima osigurači u instalacijama treba da budu tako konstruisani: -da se prekid kola vrši u zatvorenom vatrostalnom prostoru, -da osigurač ima uočljiv pokazivač prekida, i -da je osigurana strujna nezamjenljivost.

234

9.1.1.Osnovne nazivne karakteristike osigurača su sljedeće Nazivni napon osigurača je najniža vrijednost nazivnog napona njegovih dijelova (držač osigurača, topljivi umetak). To znači da nazivni napon topljivog umetka može biti različit (veći) od nazivnog napona držača osigurača u kojem će topljivi umetak biti upotrijebljen. Standardne vrijednosti nazivnih napona pobrojane su u Tabeli 9.1.

Tabela 9.1. Nazivni naponi osigurača Nazivni naponi za osigurače naizmjenične struje (V) 120 208 220 (230) 240 277 380 (400) 415 480 500 600 660(690)

Nazivni naponi za osigurače jednosmjerne struje (V) 110 125 220 250 440 460 500 600 750

Nazivna struja topljivog umetka i držača osigurača mora predstavljati vrijednosti navedene u Tabeli 9.2. Tabela 9.2. Nazivne struje osigurača Niz nazivnih struja osigurača (A) 2 – 4 – 6 – 8 – 10 – 12 – 16 – 20 – 25 – 32 – 40 – 50 – 63 – 80 – 100 – 125 – 160 – 200 – 250 – 315 – 400 – 500 – 630 – 800 – 1000 - 1250

Nazivna struja držača osigurača mora biti izabrana iz niza nazivnih struja topljivih umetaka ako nije drugačije navedeno u posebnim standardima za određenu vrstu osigurača. Karakteristike vrijeme-struja daju se za trajanje topljenja duže od 0,1 s. Struja se predstavlja na apcisi, a vrijeme na ordinati. Za obje kordinate koriste se logaritamska podjela. Karakteristike vrijeme-struja topljivog umetka ovisi od konstrukcije, kao i, za određeni topljivi umetak, od temeprature okolnog zraka i uvjeta hlađenja. Ukoliko nije navedeno, podrazumjeva se da se karakterisike odnose na temperaturu okolnog zraka od 20° C. U vezi sa djelovanjem topljivog umetka definiraju se konvencionalno vrijeme i konvencionalna struja. Pri tome razlikuju se:

235

-

konvencionalna struja netopljenja ( I nf ) - utvrđena vrijednost struje, koju topljivi umetak može da podnese tokom utvrđenog (konvencionalnog) vremena bez topljenja, i - konvencionalna struja topljenja ( I f ) - utvrđena vrijednost struje koja izaziva djelovanje topljivog umetka tokom utvrđenog (konvencionalnog) vremena. Konvencionalna vremena i konvencionalne struje nalaze se u Tabeli 9.3. Tabela 9.3. Konvencionalna vremena i konvencionalne struje za topljive umetke Nazivna struja I n (A)

Konvencionalno vrijeme (h)

I n < 16

1

16 ≤ I n ≤ 63

1

63 < I n ≤ 160

2

160 < I n ≤ 400

3

400< I n

4

Konvencionalna struja Topljenja I f Netopljenja I f *)

1,25

*)

In

1,6

In

Napomena: *) vrijednosti za nazivne struje manje od 16 A nisu utvrđene

Nazivna moć prekidanja topljivog umetka je vrijednost (efektivna za naizmjeničnu struju) očekivane struje koje osigurač može da prekine za dati napon pod određenim uvjetima. Nazivna moć prekidanja daje proizvođač u odnosu na nazivni napon. Vrijednost najmanje nazivne moći prekidanja utvrđene su u posebnim standardima za određenu vrstu osigurača. 9.1.2.Ugradnja osigurača Osigurač se ne smije postavljati u neutralni provodnik jednofaznih ili višefaznih strujnih kola. U TN sistemima napajanja, osigurač kao zaštitni uređaj od prekomjerne struje koji služi kao zaštita od indirektnog dodira automatskim isključivanjem napajanja, mora se postavljati na početku svakog strujnog kola, kao i na svim mjestima na kojim se smanjuje presjek provodnika. U IT sistemima napajanja, osigurač kao uređaj za zaštitu od preopterečenja, kad su izloženi dijelovi međusobno povezani pri pojavi druge greške, mora se postavljati na početku svakog strujnog kola, kao i na svim mjestima na kojima se smanjuje presjek provodnika. Ogranci od kabelskih i nadzemnih niskonaponskih mreža osiguravaju se pri ulasku u mrežu.

236

9.1.3.Klasifikacija osigurača Prema načinu prekidanja strujnog kola u osiguraču oni se dijele na: topljive i automatske. Klasifikacija topljivih umetaka osigurača Topljivi umetak (element koji se zamjenjuje poslije djelovanja osigurača) jeste dio osigurača koji treba da se istopi kada osigurač proradi. U praksi se još uvijek masovno koriste stare oznake osigurača sa topljivim umetkom (skraćeno: osigurači). Prema IEC i drugima važećim standardima osigurači se, u općem slučaju, dijele prema: 1. konstrukciji, i 2. karakteristikama djelovanja. Podjela osigurača prema konstrukciji (topljivi instalacioni osigurači) Zaštita provodnika od preopterečenja tj. struja kratkog spoja načelno se izvodi na taj način što se izabrano mjesto provodnika namjerno oslabi ubacivanjem komada tanke žice. Ova se tanka žica istopi prije nego što zaštićen provodnik dobije nedozvoljenu temperaturu. Ova žica je od srebra, cinka ili drugog metala ili legure. Pri opterečenju ova se žica zagrije i istopi, zbog čega se ovakav osigurač naziva topljivim osiguračem. U konstruktivnom pogledu topljivi osigurači izrađuju se u slijedećim vrijednostima: - instalacioni topljivi osigurači tipa D, koji se nazivaju instalacionim osiguračima na zavrtanj, - inastalacioni osigurači tipa B, koji se nazivaju i osiguračima sa lamelom, - minijaturni osigurači, koji se neosredno ugrađuju na neke prijemnike, i - nisko naponski topljivi osigurači velike prekidne moći, koji se nazivaju i instalacionim visokoučinskim osiguračima ili NV-osiguračima. 9.1.3.1. Osigurači tipa D Osigurači tipa D upotrebljavaju se u kućnim električnim instalacijama i napravama za napone 220, 240, 380 i 415 V (prema IEC standardu) isključivo za jednosmjerne ili isključivo naizmjenične ili obje vrste struja a za jačine struje do 100 A. Često se nazivaju instalacionim osiguračima. Izradjuju se u dva osnovna oblika za priključak sa prednje i sa zadnje strane. Svaki od ovih oblika ima četiri osnovna dijela: podnožje, kalibracioni prsten, umetak i kapu. Prema IEC standardu i drugim važećim standardima izradjuju se četiri veličine podnožja osigurača za četiri vrijednosti nazivnih struja, i to: -D II, -D III, -D IV, i -D V.

237

Prema veličini podnožja odredjuje se i veličina osigurača. Podnožje D II izrađuje se za struju od 25 A. Podnožje D III izrađuje se za struje do 63 A zbog čega ima nešto veće dimenzije. Podnožje D V izrađuje se za nominalne struje do 100 A. Prema namjeni ili po obliku razlikuju se sljedeća podnožja osigurača: - podnožje za priključivanje sa prednje strane (univerzalno podnožje ili UZ). Upotrebljava se za razvodne table sa šemiranjem na prednjoj površini ali se na tabli buše otvori za dovodne provodnike. - podnožje za priključivanje sa zadnje strane (TZ podnožje). Upotrebljava se za razvodne table kada se priljučak izvodi iza table. - podnožje za ugrađivanje npr. u razne aparate za domaćinstva, u razvodna postrojenja i sl. - podnožje za vazdušni vod. Upotrebljava se za kućne priključke. Kalibracioni prsten je zamjenljivi dio podnožja osigurača. Prema IEC standardima kalibracioni prsten je dio osigurača koji služi za spriječavanje zamjenljivosti. Kalibracioni prsten ima na gornjoj površini označenu visinu nazivnog napona i nnazivne jačine struje. Ova je površina obojena propisanom bojom koja odgovara nazivnoj struji. Također se i topljivi umetci označavaju bojama, koje odgovaraju i boji kalibracionog prstena. Boje treba da spriječe umetanje topljivih umetaka veće nazivne struje nego što odgovara prstenu montiranom u držaču (osnovi). Standardne boje topljivih umetaka i kalibracionog prstena navedene su u Tabeli 9.4. Tabela 9. 4. Boje kalibracionog prstena ili boje topljivih umetaka osigurača Nazivna struja držača (A)

≤ 25

63

100 200

Topljivi umetak Nazivna struja Boja umetka ružičasta 2 smeđa 4 zelena 6 crvena 10 siva 16 plava 20 žuta 25 siva 35 bijela 50 bakra 63 srebrena 80 crvena 100 žuta 125 bakra 160 plava 200

238

Karakteristični podaci za osigurače tipa D Strujna staza je strujno kolo u osiguraču kroz koje prolazi struja. Strujna nezamjenljivost je konstrukciona osobina osigurača ipa D, koja spriječava da se u podnožju osigurača uspostavi kontakt između umetka i kalibracionog prstena ukoliko je kalibracioni prsten namjenjen za veću struju od umetka. Ovo se postiže na taj način što topljivi osigurači tipa D, za jače struje, dobijaju veće prečnike šupljine kalibracionog prstena i prečnike vrata umetka. Izborom ovih konstrukcionih dimenzija, umetak za veću nominalnu struju, ne može da uđe u kalibracioni prsten za manju nominalnu struju, niti se može kapa da uvrne. Ali obrnuto: u određeni prsten mogu se staviti svi umetci manje vrijednosti, što je omogućeno s obzirom da takva zamjena ne predstavlja nikakvu opasnost. Oznaka „D“ u nazivu instalacionih osigurača pokazuje da je strujna nezamjenjivost postignuta upotrebom raznih dijametara, (D), kalibracionog prstena i vrata umetka. Selektivnost osigurača je svojstvo osigurača da pregori uvijek prije od druge redno vezane topljive žice za nazivnu struju slijedećeg stepena. Npr. umetak za 10 A mora pregorjeti prije umetka od 16 A. Sigurnost protiv kratkog spoja je svojstvo osigurača da bez mehaničkog i termičkog razaranja elemenata osigurača izdrži struju kratke veze u kolu u kome je osigurač uključen. Snaga prekida je ona snaga sa najvećom strujom koju osigurač može da prekine pod nazivnim naponom i to najvećom strujom, a da se ne izazove mehaničko i termičko razaranje elemenata osigurača, kao i da se ne pojavi trajan luk i izbijanje plamena. Struja snage prekida je znatno manja od struje kratkog spoja. Ona iznosi od 4 do 16 kA, dok su struje kratkog spoja od 250 do 12 000 A 9.1.3.2. Osigurač tipa B Osigurači tipa B su kalibracioni osigurači, koji se sastoje od dvije cilindrične kapice i topljivog umetka (slijedeća slika). Standardni nominalni napon ovih osigurača je 250 V, nominalne struje: 5; 10; 16; 31,5 i 63 A.

Slika 9. 2. Umetak osigurača tipa B Izrađuju se samo za naizmjeničnu struju. Strujna nezamjenjivost je postignuta određenim dimenzijama kape za svaku vrijednost nazivne struje.

239

Struja topljenja umetka za ove osigurače iznosi 2,5 × I n dok je vrijeme djelovanja od 16 do 28 sekundi u ovisnosti od vrijednosti nominalne struje umetka. Topljivi umetak određene nazivne struje ne može se zamjeniti topljivim umetkom veće nazivne struje bez zamjene kape. Dijelovi pod naponom nisu pristupačni dodiru kada je osnova osigurača instalirana i priključena na normalnu upotrebu i snabdjevena topljivim umetkom i kapom. 9.1.3.3. Osigurači tipa N To je osigurač koji se sastoji od dvije osnove i topljivog umetka sa „nožastim“ kontaktima. Pripadaju kategoriji osigurača kojima rukuju stručno osposobljena lica (osigurači za primjenu u industriji), jer su topljivi umetci pristupačni i mogu biti zamjenjeni samo od strane stručno osposobljenih lica. Međusobna nezamjenjivost i zaštita od slučajnog dodira dijelova pod naponom ne moraju biti obezbjeđeni konstrukcijom. 9.1.2.Podjela osigurača po karakteristikama djelovanja A. Normalni (brzi) osigurači Prema IEC standardima vrijeme djelovanja normalnih topljivih umetaka mora biti kraće od vrijednosti u Tabeli 9.5: Tabela 9.5. Nazivna struja u (A) do 4 preko 4 do 10 preko 10 do 25 preko 25 do 63 preko 63 do 100 preko 100 do 200

Vrijeme djelovanja (s) 0,01 0,10 0,15 0,20 0,35 0,50

Također, vrijeme djelovanja normalnih topljivih umetaka ne smije biti manje od 10 s, sa strujom ispitivanja 1,75 puta nazivna struja. Pri uključivanju električnih motora struja pri pokretanju asinhronih motora sa kratko vezanim rotorom dostiže 4 do 8 puta veću vrijednost od nazivne struje.

Sa povečanjem brzine obrtaja struja opada u prvo vrijeme postepeno, zatim naglo. Vrijeme za koje motor dostigne punu brzinu okretanja, odnosno vrijeme za koje struja uključivanja dostigne nazivnu vrijednost, ovisi od konstrukcije i vrste motora. Ono iznosi za neopterećen motor oko 0,35 s, a za normalno opterećen motor povećava se na oko 0,5 s dok za motore sa većom masom, koju treba dovesti na nazivnu brzinu okretanja, vrijeme da se dostigne puna brzina iznosi znatno duže, oko 1 s. Iz ovog posmatranja uočava se da će brzi osigurač, čija nazivna struja ima blisku vrijednost nazivnoj struji motora, neizostavno pregorjeti prije nego što struja pokretanja opadne na vrijednost nazivne struje, zbog čega se mora birati jači osigurač ili pribjeći drugim sredstvima da bi osigurač izdržao struju pokretanja, npr. izborom

240

osigurača za puštanje motora u rad. Jači osigurač povlači zamjenu provodnika većeg presjeka, što opet vodi ka nedovoljnom iskorištavanju provodnika. Iz gornjeg se može zaključiti da brzi umetci imaju mahanu što ne dozvoljavaju dobro iskorištenje presjeka provodnika. Bolje iskorištavanje provodnika postiže se izborom tromih i inertnih umetaka. B. Tromi osigurači Prema IEC standardu vrijeme djelovanja tromih topljivih umetaka mora biti duže od vrijednosti datih u predhodnoj tabeli. Također, vrijeme djelovanja topljivih umetaka ne smije biti duže od 6 s, sa strujom ispitivanja 5 puta nazivna struja. Upotreba tromih umetaka dolazi u obzir zbog slijedećih pojava: uključi li se veće sijalično opterečenje ili električni motor, tada nastupa strujni udar. U prvom slučaju, strujni udar nastupa zbog manjeg otpora koji ima sijalično vlakno u hladnom stanju. Ova razlika otpora dostiže i desetorostruke vrijednosti, zbog čega pri uključivanju sijalice pojavljuje se struja deset puta veća od nazivne vrijednosti, a sa isijavanjem vlakna naglo opada na nazivnu vrijednost. Vrijeme trajanja ove udarne struje iznosi ispod desetog dijela sekunde, ali je dovoljno da se istopi žica u brzom umetku. Ovo znači da brzi umetak ne može osigurati sijalično električno kolo ako njegovo nazivno opterečenje odgovara nazivnoj struji osigurača. Zbog ovoga se mora birati umetak za jaču struju, a samim tim mora se povećati i presjek provodnika, koji je imao već dovoljnu dimenziju, a sada je povećan samo zbog umetka za jaču struju. Iz ovog se zaključuje da je provodnik neiskorišten, jer je uzet veći presjek zbog većeg osigurača, a ovaj je uzet u većoj dimenziji da osigura istovremeno uključivanje većeg sijaličnog opterečenja. C. Ultrabrzi osigurači Prema IEC standardu u elektronskim uređajima za zaštitu od kratkih spojeva upotrebljavaju se ultrabrzi osigurači koji se najčešće stavljaju redno (serijski) sa diodama i tiristorima.

241

D. Osigurači velike prekidne moći (tzv. NVO osigurači ili visokoučinski osigurači) Razvojem razvodnih mreža dolazi se do mreža velikih snaga u raznovrsnim industrijskim pogonima. U tim instalacijama javlja se potreba da osigurači budu znatno iznad 200 A, kao i da snage prekida budu veće. Ove dimenzije uvjetuju drugu konstrukciju topljivih osigurača od one koja je razrađena za instalacione topljive osigurače. Ovom se zahtjevu udovoljilo razvojem topljivih osigurača velike prekidne moći. Njihov topljivi umetak ima oblik cijevi, obično pravougaonog oblika pa se nazivaju i „cjevastim osiguračima“. Zbog velike prekidne moći ovi se osigurači nazivaju i „visokoučinskim osiguračima“, označavaju se sa „NV“ – niskonaponski visokoučinski. Prema IEC i drugim standardima ovi se osigurači upotrebljavaju za napone 220, 380, 500, 600 i 900 V a za struje u granicama od 2 do 1250 A. Tabela 9.6. Automatski osigurači Mahana topljivih osigurača u kućnim i fabričkim instalacijama je ta što se umetak, kada pregori, mora mijenjati.

Tabela 9.6. Nazivne struje u A osnove osigurača topljiva umetka 2 4 8 10 32 12 16 20 25 32 40 63 50 63 80 100 160 125 160 200 250 (224) 250 315 400 (355) 400 500 630 630 1000 1000 1250 1250 Vrijednosti u zagradama treba izbjegavati

Nov umetak ne samo da košta, već zahtijeva vrijeme za izmenu, a pored toga i držanje rezervnog umetka. U slučaju da se nema pri ruci odgovarajući umetak, upotrebljava se bakarna žica, čime u stvari osigurač gubi na svome značaju, zbog čega prilikom jakih kratkih spojeva u kućnim instalacijama dolazi do isključenja glavnog osigurača ili priključnog osigurača na mreži. Ove mahane osigurača otklonjene su konstrukcijom instalacionog automatskog osigurača. Inastalacioni automatski osigurači su elementi koji prekidaju električno kolo pri određenom opterečenju a da se ne vrši uništavanje materijala. Ovi se osigurači izrađuju za struje: 6, 10, 16, 20 i 25 A i napone 220 i 380 V.

242

Automatski osigurač izdržava strujne udare i opterečenja sve dok oni ne postanu opasni po zaštićeni provodnik, čime omogućava dobro iskorištenje provodnika. Pri upotrebi osigurača mora se vrijeme njegovog isključenja tako podesiti da osigurač ne isključi strujni krug pri pokretanju potrošača. Vrijeme isključenja osigurača mora biti takvo da osigurač izdrži odgovarajuću struju pokretanja potrošača. Pogrešan izbor osigurača izaziva slijedeće probleme: -onemogućuje zaštitne mjere od previsokog napona dodira, -preopterečenjem vodiča, a time prekomjernim zagrijavanjem, može nastati požar. Ako se ne primjeni princip selektivnosti, dogodiće se da zbog male greške na perifernom potrošaču jači osigurač izbaci veći dio objekta. 9.1.3.Izbor osigurača u niskonaponskim inastalacijama Struja provodnika pri normalnom radu električne instalacije ( I B ) mora biti manja od nazivne struje osigurača ili nazivne vrijednosti struje djelovanja uređaja za zaštitu od preopterećenja strujnog kola provodnika ( I n ), a ta vrijednost mora biti manja od trajno dozvoljene struje provodnika ( I z ). Radna karakteristika nadstrujnog zaštitnog uredjaja (osigurača), koji štiti vod od preopterećenja, mora ispuniti dva uvjeta: IB ≤In≤Iz , i I2≤1.45 Iz , gdje su IB –pogonska struja strujnog kruga, In –nazivna struja zaštitnog uredjaja, Iz – trajno podnosiva struja voda, i I2 –struja koja osigurava pouzdano djelovanje zaštitnog uredjaja (veća ispitna struja). Za gl-osigurače i LS prekidače tipa L struja I2 je definirana u Tabeli 9.7. Tabela 9.7. Ispitna struja za osigurače Nazivna struja In (A) do 4 od 4 do 10 od 10 do 25 od 25

Veća ispitna struja I2 (A) 2,1 In 1.9 In 1.75 In 1.6 In

9.2. PREKIDAČI Prekidač je element sa kojim se ručno ili automatski uključuje ili isključuje strujno kolo. Prekidom strujnog kola smanjuje se dodirna površina između kontakata prekidača, zbog čega se povećava prelazni otpor (R) na kontaktima. Koriste se slijedeće vrste

243

prekidača (instalacionih sklopki): taster (tipkalo), jednopolni prekidač, jednopolni prekidač sa regulacijom, dvopolni prekidač, tropolni prekidač, serijski prekidač, izmjenični prekidač i križni prekidač. Uz prekidače se koriste uređaji: impulsni automat i stubišni automat. Koriste se prekidači (sklopke) sa slijedećim strujama: 6A, 10A, 16A i 25A. Taster (tipkalo) se koristi za uključenje električnog zvona i za davanje signala impulsnom i stubišnom automatu. Oznake tipkala na dvopolnoj i jednopolnoj shemi su date na Slici 9.3.

Slika 9.3. Taster (tipkalo) Jednopolni prekidač se koristi za uključenje rasvjete, zidnih električnih grijalica, ventilatora itd. Oznake jednopolnog prekidača date su na Slici 9.4.

Slika 9.4. Jednopolni prekidač Na Slici 9.5. su date sheme spajanja jednopolnog prekidača i sijalice.

Slika 9.5. Sheme spajanja jednopolnog prekidača i sijalice Za spajanje se koriste ili kabel PP-Y 3x1,5 mm 2 ili PP/R 3x1,5 mm 2 koji imaju po tri provodnika. Način spajanja je dat na Slici 9.6.. 244

Slika 9.6. Prekidač se obavezno postavlja u faznom vodiču. Pri spajanju sijaličnog grla faza se spaja na središnji kontakt grla, a neutralni vodič na navoj. Posebna vrsta jednopolnih prekidača su potezni prekidači čija je oznaka data na Slici 9.7..

Slika 9.7. Potezni prekidač Oni se smiju ugrađivati i u kupatilima, a najčešće se koriste za uključivanje zidnih grijalica. Oznaka jednopolnog prekidača sa ugrađenom regulacijom jačine svjetlosti data je na Slici 9.8.. Ovi prekidači se ponekada zovu potamnjivači.

Slika 9.8. Potamnjivač Dvopolni prekidač se koristi za uključivanje bojlera. Obično se izvodi sa polugom (kip prekidač) . Oznake dvopolnog prekidača date su na Slici 9.9..

Slika 9.9.. Dvopolni prekidač

245

Tropolni prekidač se koristi za uključenje trofaznih potrošača. Oznake tropolnog prekidača date su na Slici 9.10..

Slika 9.10.. Tropolni prekidač

Serijski (dvostruki) prekidač se koristi kada je potrebno sa jednog mjesta uključivati dva potrošača. Oznake serijskog prekidača date su na Slici 9.11..

Slika 9.11. Serijski prekidač Sheme spajanja dvije sijalice i serijskog prekidača date su na Slici 9.12.

Slika 9.12. Sheme spjanja dvije sijalice i serijskog prekidača Shema serijske sklopke data je na Slici 9.13.

Slika 9.13. Shema serijske sklopke

246

Stubišta i hodnici su često osvjetljeni jednom sijalicom. Da bismo tu sijalicu mogli upaliti i ugasiti i na početku i na kraju hodnika, odnosno stubišta, konstruirani su izmjenični prekidači. Oznake naizmjeničnog prekidača date su na Slici 9.14.

Slika 9.14. Izmjenični prekidač Sheme spajanja sijalice i dva izmjenična prekidača date su na Slici 9.15.

Slika 9.15. Sheme spajanja sijalice i dva izmjenična prekidača

Sijalica se spaja kablom sa tri žile, a razvodne kutije i prekidači kablom sa pet žila. Način spajanja dat je na Slici 9.16.

Slika 9.16.

247

Shema izmjenične sklopke data je na Slici 9.17.

Slika 9.17. Shema izmjenične sklopke Križni prekidači su konstruirani da bi se na stubištima i hodnicima mogla paliti rasvjeta sa tri mjesta. Danas se jako malo koriste, jer su ih istisnuli impulsni i stubišni automati. Oznake križnog prekidača date su na Slici 9.18.

Slika 9.18. Križni prekidač Funkcija križnog prekidača data je na Slici 9.19.

Slika 9.19. Funkcija križnog prekidača Kao što se vidi on omogućava ukrštanje vodiča. Jednopolna i dvopolna šema spajanja križnog i dva izmjenična prekidača date su na Slici 9.20.

248

Slika 9.20. Sheme spajanja križnog i dva izmjenična prekidača Električna shema križnog i dva izmjenična prekidača data je na Slici 9.21.

Slika 9,21. Električna shema križnog i dva izmjenična prekidača Shema križne i izmjenične sklopke data je na Slici 9.22.

Slika 9.22. Shema križne i izmjenične sklopke Shema spajanja komplet sklopki za kupaonicu data je na slici 9.23.

249

Slika 9.23. Shema spajanja komplet sklopki za kupaonicu

Impulsni automat (impulsni prekidač) je uređaj koji omogućuje da se sa više mjesta može upaliti i ugasiti jedna sijalica. Koristi se u stubištima, hodnicima, predsobljima i holovima. Sijalice se pale i gase pritiskom na tipkalo. Jednim pritiskom na tipkalo sijalica se pali, a narednim pritiskom gasi. Impulsni automati se konstruiraju na bazi bistabilnog multivibratora. Šeme spajanja impulsnog automata i tri tipkala date su na Slici 9.24. U ovom primjeru su spojena tri tipkala mada se može spojiti proizvoljan broj tipkala.

Slika 9.24. Sheme spajanja impulsnog automata i tri tipkala

250

Stubišni automat se spaja na potpuno isti način kao impulsni automat. Za razliku od impulsnog automata stubišni automat nakon određenog vremena automatski isključi rasvjetu. Oznaka stubišnog automata data je na Slici 9.25.

Slika 9.25. Stubišni automat Shema spajanja stubišne rasvjete data je na Slici 9.26.

Slika 9.26. Shema spajanja stubišne rasvjete

251