Orbis Romanus rječnik

LATINSKO-HRVATSKI RJEČNIK A

a, ab (pred vokalima), abs (pred t) s ab od abdico, 1. (+ ak) odreći se čega abdo, 3. didi, ditum (+ ak) sakriti abdiico, 3. duxi, duetum (+ ak) odvesti abeo, ire, ii, itum odlaziti abhortor, 1. hortatus sum (+ ak) poticati abicio, 3. ieci, iectum (+ ak) odbaciti ablativus, -i, m. ablativ abrumpo, 3. riipi, ruptum (+ ak) srušiti, otkinuti abscondo, 3. condidi, conditum (+ ak) sakrivati, prekrivati , zastirati absens, ntis odsutan absolvo, 3. solvi, soliitum (+ ak) oslobađati absque (s ab) bez absterreo, 2. terrui, territum (+ ak) uplašiti abstraho, 3. traxi, tractum (+ ak) odvući absum, abesse, ami biti odsutan absiimo, 3. sumpsi, sumptum (+ ak) uništiti, ubiti ac i accedo, 3. cessi, cess um (s ad, in ili s dat, ak) pristupati, doći , pripadati accendo, 3. ndi, nsum (+ ak) zapaliti accido, 3. accidi, - dogoditi se, pasti accidit događa se accio, 4. civi, citum (+ ak) dozvati accipio, 3. cepi, ceptum (+ ak) primiti acclamatio, -ionis, f. dovikivanje (s odobravanjem ili odbijanjem) accubo, 1. cubui, cubitum ležati accurro, 3. curri, cursum dotrčati accusativus, -i, m. akuzativ acciiso, 1. (+ ak) optužiti acer, -cris, -cre oštar acerbus, 3. strog Achelous, -i, m. Aheloj Achilles, -is, m. Ahilej acies, aciei, f. oštrina, bojni red, boj , bitka acriter oštro, žestoko acta, -orum, n. spisi, djela Aetaeon, -oois, m. Akteon actio, -ionis, f. djelo, rad, nastojanje Actium, -ii, n. Akcij 23 8

actor, -oris, m. zastupnik, predstavnik udruženja, odvjetnik, računovođa ; glumac acus, -us, f. igla ad (s ak) na, k, do, za Ad Salinas Kod Solana (danas Tuzla) adcresco, 3. crevi, cretum odrasti addico, 3. dixi, dietum reći addo, 3. didi, ditum, (+ ak) dodati addiico, 3. duxi, duetum (+ ak) dovesti, potaći adeo tako, upravo adeo, ire, ii, itum dolaziti adgnatus, -i, m. rođak Adherbal, -is, m. Adberbal adhibeo, 2. hibui, hibitum (+ ak) dovesti, pribaviti adMc dovle, dosad adicio, 3. ieci, iectum (+ ak) dodati adigo, 3. egi, actum (+ ak) navesti, natjerati adipiscor, 3. adeptus sum (+ ak) domoći se čega adiungo, 3. iunxi, iunetum (+ ak) pridružiti, pribaviti adiiitor, -oris, m. pomagač adiUvo, 1. iiivi, iiitum (+ ak) pomagati adlego, 3. legi, lectum (+ ak) pridodati, izabrati adlevo, 1. podići , uzdići administer, -tri, m. pomoćnik administro, 1. (+ ak) upravljati admiratio, -ionis, f. divljenje admiror, 1. miratus sum diviti se, čuditi se admitto, 3. misi, missum (+ ak) dopustiti admoneo, 2. monui, monitum (+ ak) opomenuti admoveo, 2. movi, motum (+ ak) primaknuti adnecto, 3. nexui, nexum (+ ak) nadovezati adquiro, 3. quisivi, quisitum (+ ak) tražiti za se, priskrbiti Adriaticum, -i, n. Jadran Adriaticus, 3 jadranski adsum, adesse, affiii biti prisutan adveho, 3. vexi, vectum (+ ak) dovesti ; pas. dovesti se advena, -ae, m. došljak, stranac advenio, 4. veni, ven tum doći , stići adversarius, -i, m. protivnik adversus, 3 nepristupačan , protivan adversus (s ak) nasuprot advocatio, -ionis, f. prizivanje, vijećanje

Aeacides, -ae, m. Eaković, Eakov potomak aedes, -is, f. hram, građevina aedificium, -ii, n. građevina aedifico, 1. (+ ak) sagraditi aedHis, -is, m. edil Aegida, -a e, f. Egida (danas Koper) aegre teško Aegyptius, 3 egipatski Aegyptus, -i, f. Egipat Aemilius, -i, m. Emilije Aemilius, 3 Emilijev, emilijski aemulatio, -ionis, f. natjecanje, takmičenje, nadmetanje Aeneas, -a e, m. Eneja aeneus, 3 mjeden Aeolia, -ae, f. Eolij a aequalis, -is, m. vršnjak aequej ednako Aequi, -orum, m. Ekvi aequitas, -atis, f. jednakost aequo, 1. (+ ak) izjednačiti, dostići aerarium, -ii, n. blagajna, državna blagajna aes, aeris, n. mjed, bakar, bakreni novac aes alienum zajam, dug aestas, -atis, f. ljeto aetas, -atis, f. dob, razdoblje aeternitas, -atis, f. vječnost aeternus, 3 vječan, besmrtan Aether, -eri s, m. Eter, Nebo Aetna, -a e, f. Etna Aetolia, -ae, f. Etolija aevum, -i, n. dob, vijek affectus, -us, m. osjećanje anero, afferre, attuli, allatum (+ ak) donositi affluo, 3. fluxi, '- pritjecati affundo, 3. fiidi, fiisum (+ ak) doliti; pas. prostrt biti, pružiti se Africa, -ae, f. Afrika Africanus, 3 afrički Agenor, -oris, m. Agenor ager, agri, m. polje aggredior, 3. gressus sum (+ ak) napasti agitatio, -ionis, f. gibanje, kretanje agito, 1. (+ ak) provoditi, voditi, poticati, podbadati, postupati, raditi, nastojati

agmen, -inis, n. četa ago, 3. egi, actum voditi, raditi, postupati s kim age! agite! hajde agrarius,3 agrami, zemljišni agrestis, -e primitivan, sirov, divlji agricola, -ae, m. ratar agricultfJ.ra, -ae, f. zemljoradnja, poljoprivreda Agrippa, -ae, m. Agripa aio kažem ala, -a e, f. odio vojske, pomoćna četa alacer, -cris, -cre živahan, veseo Alba Longa f. Alba Longa Albinus, -i, m. Albin album, -i, n. popis alea, -a e, f. kocka Alexandria, -a e, f. Aleksandrija alias inače, drukčije alibi drugdje alicubi negdje alien us, 3 tuđ aliquando ipak jednom, jednom, nekad aliqui, aJiqua, aJiquod neki, neka, neko aliquis, aJiquid netko, nešto aliter protivno, drukčije aliter ... ac drukčije ... nego alius, alia, aliud drugi alius ... alius jedan . .. drugi aUuo, 3. aIIili, - oprati, naplaviti Alpes, -ium, f. Alpe alter, -era, -erum drugi od dvojice altus, 3 visok alvus, -i, f. trbuh Amalthea, -ae, f. Ama\teja ambigue dvoznačno ambitio, -ionis, f. častohleplje ambitus, us, m. obilazak, putanja, rub ambo, -a e, -o oba, oboje ambulo, 1. šetati ambustus, 3 spaljen amica, -ae, f. prijateljica amicitia, -ae, f. prijateljstvo amiCUS, -i, m. prijatelj amissio, -ionis, f. gubitak amitto, 3. misi, missum (+ ak) izgubiti amo, 1. (+ ak) voljeti 239

amoenus, 3 zgodan amor, -oris, m. ljubav amphitheatrum, -i, n. amfiteatar amphora, -a e, f. vrč, amfora amplius više amplus, 3 prostran amputo, l. (+ ak) odrezati Amulius, -i, m. Amulije an ili anagnostes, -a e, m. č itač ancilla, -a e, f. sluški nj a Ancona, -a e, f. Ankona (danas An.cona) ancora, -ae, f. sidro Ancus, -i, m. Anko Andriscus, -i, m. Andrisk Andromčda, -ae, f. Andromeda angustiae, -arum, f. tj esnac angustus, 3 tijesan , uzak anima, -a e, f. duša animadversio, -ionis, f. pažnja animal, -alis, n. životinja animus, -i, m. duh annona, -ae, f. lj etina , urod , žito annoto, l. (+ ak) zabilježiti annus, -i, m. godina annuus, 3 godišnji anser, -čris, m. f. guska ante (s ak) prije, pred ante ... quam prije ... nego antča prije antecedo, 3. cessi, cessum (+ ak) prestići , nadvisivati antčquam prij e nego Antiochus, -i, m. Antioh antiquitas, -atis, 'r. starina antiquitus od tarine antiquo, l. (+ ak) ostavljati po starom, ne pristajati antiquus, 3 star, drevan Antoninus, -i, m. Antonin Antonius, -i, m. Antonije anularius, -ii, m. prstenar anulus, -i, m. pr ten apage! nosi e ! gubi se! aper, apri, m. vepar aperio, 4. rui, rtum (+ ak) otvoriti apertus, 3 otvoren

240

apodyterium, -ii, n. sv lačionica Apollo, -inis, m. Apolon Apollonia, -a e, f. Apolonija apparatus, -us, m. priprema apparčo, 2. paru i, - pojaviti se appello, l. (+ ak) proglasiti nazivati appen do, 3. pendi, pensum (+ ak) odmjeravati Appius, -ii, m. Apije Appius, 3 Apijev, apijski apporto, l. (+ ak) donositi, dovoz iti appropinquo, l. približavati se AprHis, -e travanjski, aprilski; supSl. AprHis, -is, m. travanj Apsoros, -i, f. Apsor (danas Osor) apte prikladno aptus, 3 prikladan, zgodan apud (s ak) kod aqua, -a e, f. voda aquae, -arum, f. toplice Aquae lassae Akve Jase (da nas Varaždinske loplice) aquaeductus, -us, m. vodovod, akvedukt aquila, -ae, m. orao Aquileia, -ae, f. Akvileja (da nas Aquileia) ara; -ae, f. žrtvenik aratrum, -i, n. plug arbitrium, -ii, n. mi šlj enje, sud arbor, -oris, f. drvo arca, -a e, f. škrinj a za novac, blagajna architectura, -ae, f. građevinarstvo architectus, -i, m. graditelj , arhitekt arcus, -us, m. luk ardčo, 2. arsi, arsum gorjeti arduus, 3 strm arča, -ae, f. dvori šte argentaria, -a e, f. mjenjačnica , banka Argentaria, -ae, f. Argentarija (danas Srebrenica) argentarius, -ii, m. mjenjač , novčar argentčus, 3 srebrni argentum, -i, n. srebro Aricia, -ae, f. Aricija (danas Arezza) Ariminum, -i, n. Arimin (danas Rimini) arma, -orum,n. oružje, borba arma capčre dići se na oružje arma movere zaratiti

armarium, -ii, n. ormar arm o, l. (+ ak) oružati ars, artis, f. umjetnost, vještina, zanat Arsia, -ae, m. Arsija (danas Raša) articulus, -i, m. čla n ak artifex, -ficis, m. za natlija artificiosus, 3 umj eta n, neprirodan artus, -us, m. ud Arvalis, -e arva l ki as, assis, m. as (no vča na jedinica) Ascanius, -ii, m. Askanij e ascendo, 3. scendi, scensum uspinjati se Asia, -a e, f. Azija aspecto, 1. (+ ak) promatrati asper, -era, -erum oštar, surov, tvrd aspicio, 3. spexi, spectum (+ ak) ugledati assidue često assiduus, 3 čest, gust assuesco, 3. suevi, suetum na v i ći se assurgo, 3. surrexi, surrectum ustati astrologus, -i, m. zvjezdoznanac, astro log at a, no ater, atra, ah'um taman, mračan Athena, -ae, f. Atena (bo:'Sca) Athenae, -arum, f. Atena (grad) Atheniensis, -is, m. Atenjanin atque i, i to atqui a, ali atramentum, -i, n. tinta atrium, -ii, n. atrij, predvorj e atrocitas, -atis, f. užas, groza atrox, -ocis strašan Attalus, -i, m. Atal attamen ipak Atticus, -i, m. Atik Atticus, 3 at i čk i Attus, -i, m. Ato auctor, -oris, m. pisac, pokretač, tvorac, pokrovitelj auctoritas, -atis, f. ugled aucupor, 1. aucupatus sum (+ ak) vrebati , hvatati audacia, -ae, f. mionost, odvažnost audacter smiono audax, -acis mion , odvažan audeo, 2. ausus sum u s uđi vat i se audio, 4. (+ ak) č uti

aufero, auferre, abstuli , ablatum (+ ak) odnositi, skinuti sa augeo, 2. auxi , auctum ( + ak) uzvisiti , uvećati, obogatiti augur, -iiris, m. augur, proricatelj , gatar (iz ptičjeg leta) augurium, -ii, n. augurij , opaža nj e i tum ačanje znamenja po ptičjem letu Augustus, -i, m. August Aulus, -i, m. Au lo auratus, 3 poz lać e n Aurelianus, -i, m. Aurelijan Aurelius,3 Aurelijev aureus, 3 z lata n aurifex, -ficis, m. z latar auris, -is, f. uho aurora, -ae, f. zora aurum , -i, n. z lato auspicato uz ausp icije auspicium , -ii, n. auspicij , motrenje znamenja po pticama auspico, l. prirediti auspicije aut ili aut ... aut ili ... ili autem (postpozitivno) a, pak auxilium, -ii, n. pomoć avaritia, -ae, f. lakomost, pohlepa ave! avete! zdravo! Aventinum, -i, n. Aventin avidus, 3 že ljan avis, -is, f. ptica avunculus, -i, m. ujak avus, -i, m. djed B balnearium, -ii, n. kupaonica balneolum, -i, n. mala kupaonica bal neum, -i, n. kupali šte barba, -ae, f. brada barbarus, -i, m. barbarin Barbarus, -i, m. Barbar barbarus, 3 barbarski basilica, -a e, f. bazilika beatus, 3 sretan, blažen bellicosus, 3 ratoboran, hraba r

241

beJJicus, 3 ratni bello, 1. ratovati bellum, -i, n. rat bellum gero vodim rat beliJa, -a e, f. neman bene dobro benefidum, -ii, n. dobročinstvo Beneventum, -i, n. Benevent (danas Beneventa) benignus, 3 dobrohotan Bestia, -a e, f. Bestija bestia, -a e, f. životinja, zvijer bestiarius, -ii, m. gladijator u borbi sa zvijerima Bias, -antis, m. Bijant bibliopola, -ae, m. knj ižar bibliotheca, -ae, f. knjižnica, biblioteka Bibiilus, -i, m. Bibul bidiium, -i, n. razdoblje od dva dana biennium, -ii, n. razdoblje od dvije godine bis dvaput Bononia, -ae, f. Bononija (danas Bologna) bonum, -i, n. zadovoljstvo, sreća; imetak bonus, 3 dobar, plemenit bos, bovis, m. f. govedo botularius, -ii, m. kobasičar brevis, -e kratak Britannia, -ae, f. Britanija Brundisium, -ii, n. Brundizij (danas Brindisi) Brutus, -i, m. Brut bubile, -is, m. pojata, govedarnica bucca, -a e, f. obraz budna, -a e, f. školjka u koju trubi Triton, rog bulla, -a e, f. ogrlica, amajlija C cado, 3. ceddi, casum pasti Caecilius, -ii, m. Ceci lije caecus,3 slijep Caecus, -i, m. Ceko caedes, -is, f. ubojstvo caedo, 3. cecidi, caesum (+ ak) sjeći, ubiti caelestis, -e nebeski Caelius, -i, m. Celij caelum, -i, n. nebo, podneblje caeremonia, -ae, f. obred, ceremonija Caesar, -liris, m. Cezar 242

caesus, 3 podrezan calamus, -i, m. pisaljka, pero, trska calceus, -i, m. cipela, čizmica calculator, -oris, m. učitelj računanja caldarium, -ii, n. topla kupelj caliciilus, -i, m. čašica calidus, 3 topao caliga, -a e, f. čizma caligarius, -ii, m. postolar, čizmar caligo, -ginis, f. tama, mrak cam~o, 2. iii, - (+ ak) biti vješt, znati, razumjeti Calpurnius, -ii, m. Kalpurnije calumnia, -a e, f. spletka camera, -ae, f. svod Campania, -ae, f. Kampanija Campanus, 3 kampanski campestris, -e poljski, ravničarski campus, -i, m. polje candidus, 3 bijel canis, -is, m. f. pas cano, 3. cedni, (cantatum) (+ ak) pjevati canto, 1. (+ ak) pjevati cantor, -oris, m. pjevač cantus, -us, m. pjevanje capax, -acis prostran, prikladan capillus, -i, m. kosa , vlas capio, 3. cepi, captum (+ ak) uzeti, osvojiti, hvatati, zarobiti, sadržavati Capito, -onis, m. Kapiton Capitolium, -ii, n. Kapitolij capsa, -ae, f. torba Capiia, -ae, f. Kapua (danas Capua) caput, capitis, n. glava, glavni grad, vrh career, -eris, m. zatvor, ograda car~o, -inis, m. kardo, glavna ulica u smjeru sjeverJug careo, 2. cariii, - (+ ab) biti bez carmen, -inis, n. pjesma caro, carnis, f. meso carpo, 3. carpsi, carptum (+ ak) trošiti, grabiti carrus, -i, m. kola Carthaginienses, -ium, m. Kartažani Carthago, -ginis, f. Kartaga carus, 3 mio, drag casa, -a e, f. kuća

caseus, -i, m. sir Cassiope, -es, f. Kasiopeja Cassius, -ii, m. Kasije castellum, -i, n. utvrđenje Castor, -oris, m. Kastor castra, -orum, n. tabor, tvrđava casus, -us, m. pad, padež, slučaj casu slučaj no catadromus, -i, m. spušteno uže catena, -ae, f. okov, lanac catenatus, 3 okovan cathedra, -ae, f. stol CatiIina, -a e, m. Katilina Cato, -onis, m. Katon Catullus, -i, m. Katul Caucasus, -i, m. Kavkaz cauda, -a e, f. rep caudex (codex), -icis, m. knji ga, kodeks Caudinus, 3 kaudijski Caudium, -ii, n. Kaudij caupo, -onis, m. krčmar caupona, -ae, f. krčma causa, -ae, f. uzrok, razlog causa (postpoz. s gen) radi cavaedium, -ii, n. dvorište, predvox;je caveo, 2. cavi, cautum čuvati se cavus, 3 šupalj , prazan cedo, 3. cessi, cessum ići, odlaziti; (+ dat) ustuknuti pred, uzmicati celeber, -bris, -bre slavan celebritas, -atis, f. proslava, slavlje celebro, 1. (+ ak) slaviti Celeia, -a e, f. Celeja (danas Celje) celer, -eris, -ere brz celeriter brzo cella, -ae, f. ambar, klijet, sobica celo, 1. (+ ak) sakrivati cena, -ae, f. glavni obrok, ručak , večera ceno, 1. ručati censeo, 2. censui, censum (+ ak) cijeniti, smatrati censor, -oris, m. cenzOf, procjenitelj census, -us, m. procjena imetka, cenz centum sto centuria, -ae, f. centurija, odjel vojske

centuriatus, 3 centurijski, po centurijama centurio, -ionis, m. centurion, zapovjednik centurije Cepheus, -i, m. Kefej cera, -ae, f. vosak, voskom presvučena tablica za pisanje ceratus, 3 presvučen voskom cerebrum, -i, n. mozak, glava Ceres, -eris, f. Cerera cern o, 3. crevi, cretum (+ ak) razabirati, opažati certamen, -inis, n. natjecanje, borba certo, 1. boriti se certus, 3 siguran; određen cervical, -alis, n. jastuk cervix, -icis, f. šija, vrat cervus, -i, m. jelen cetarius, -ii, m. prodavač ribe ceteri, -ae, -a ostali ceterum uostalom cetus, -i, m. kit Chaos, A Chaos, AB Chao Kaos, bez lična masa charta, -ae, f. papir Charybdis, -is, f. Haribda chirurgia, -ae, f. kirurgija Cibalae, -arum, f. Cibale (danas Vinkovci) cibus, -i, m. hrana Cicero, -onis, m. Ciceron cieo, 2. civi, citum (+ ak) pozivati, poticati cingo, 3. cinxi, cinctum (+ ak) okružiti opasati cinis, -eris, m. pepeo circa (s ak) oko circensis, -e cirkuski circulus, -i, m. krug, kružnica circum (s ak) oko circumdo, l. dedi, datum (+ak, + dat) opasati, obložiti (oko čega) circumsisto, 3. steti, - (+ ak) okružiti , opko liti circumsono, 1. -,- razlijegati se oko, zvučati oko circus, -i, m. cirk, trkalište cis (s s ove strane Cisalpinus, 3 s ovu stranu Alpa, cisalpinski cista, -a e, f. kutija cisterna, -ae, f. vodosprema, cisterna cito brzo citra (s ak) s ove strane

a9

243

civicus, 3 građan ki civilis, -e građanski civis, -is, m. građanin civitas, -atis, f. država, grad elades, -is, f. propast, nesreća, poraz elam potajno, krišom; prijed/og (s ak, ab) bez znanja elamo, 1. vikati elamor, -oris, m. buka elangor, -oris, m. krika, gakanje clarus, 3 slavan elassis, -is, f. odio, razred, kla a; mornarica Claudius, -ii, m. Klaudije elaudo, 3. elausi, elausum (+ ak) zatvoriti elavus, -i, m. rub Cleo patra, -ae, f. Kleopatra eliens, -entis, m. štićenik, klijent elipeus, -i, m. štit elivus, -i, m. brežuljak eloaca, -ae, f. kanal Cocceius, -e i, m. Kokcej Coeles, -itis, m. Koklo codicillus, -i, m. pismo, poruka coemptio, -ionis, f. kupnja, brak sklopljen ugovorom coepi, coepisse počeo sam cogito, l. misl iti cognatio, -ionis, f. srodstvo, rodbinska veza cognomen, -inis, n. nadimak cognosco, 3. novi, cognitum (+ ak) saznati , spoznati cogo, 3. coegi, coactum (+ ak) tjerati, skupiti Collatinus, -i, m. Kolatin colJega, -a e, m. uizabranik , drug, kolega collegium, -ii, n. društvo, udruženje colligo, 1. (+ ak) vezati, povezati colligo, 3. legi, lectum (+ ak) skupljati collin us, 3 brežuljkast colloco, 1. (+ ak) smjestiti colloquium, -ii, n. razgovor collum, -i, n. vrat colo, 3. colili, cultum (+ ak) "tovati , poštovati, obrađivati colonia, -a e, f. na eobina, kolonija colon us, -i, m. seljak, kolon color, -oris, m. boja colosseus, 3 gorostasan, kolosejski 2...J.4

comatus, 3 ko mat comes, -His, m. pratilac comitiatus, -us, m. skupština comitium, -ii, n. skupština, komicij commemoro, 1. (+ ak) spomenuti commenticius, 3 izmišljen commercium, -ii, n. trgovina commilito, -onis, m. ratni drug committo, 3. misi, missum (+ ak) povjeriti , spremiti communis, -e zajednički in commiine zajedno comparo, 1. (+ ak) pripremati, teći, pribaviti compello, 3. pilli, pulsum (+ ak) natjerati compes, -pedis, f. klade, okovi competitor, -oris, m. takmac complector, 3. plexus sum (+ ak) zagrliti, obujmiti, obuhvatiti compiiires, -a mnogi compluvium, -ii, n. kompluvij, otvor na krovu compono, 3. posili, positum (+ ak) II postaviti, stvoriti comprehendo, 3. prehendi, prehensum (+ ak) dostići, uhvatiti comprobo, l. (+ ak) odobriti concedo, 3. cessi, cessum dopustiti , potvrditi concessio, -ionis, f. dopuštanje concido, 3. cidi, - pasti, klonuti concilium, -ii, n. skupština concipiq, 3. cepi, ceptum (+ ak) začeti , tvoriti, zahvatiti c~ncito, 1. (+ ak) potaći conelamo, ]. povikati conelusio, -ionis, f. zaključak concupio, 3. cupivi, cupitum (+ ak) željeti concurro, 3. curri, cursum strčati se, sukobiti se concursus, -us, m. strka condemno, l. (+ ak + gen) osuditi condicio, -ionis, f. uvjet condo, 3. condidi, conditum (+ ak) osnovati, spremiti, podići confarreatio, -ionis, f. vjenčanje obredom confero, conferre, contilli, collatum (+ ak) uspoređivati ; sabrati, prenijeti conficio, 3. feci, fectum (+ ak) završiti

confido, 3. fisus sum (+ ab) pouzdati se confirmo, 1. (+ ak) učvrstiti conflagro, 1. (+ ak) spaliti confluo, 3. -, - dotjecati confugio, 3. fiigi , - pobjeći , pribjeći ; obratiti se congero, 3. gessi, gestu m (+ ak) skupiti congiarium, -ii, n. dar coniugatio, -ionis, f. sprezanje, konjugacija coniugium, -ii, n. brak coniuratio, -ionis, f. urota coniuratus, -i, m. urotnik coniuro, l. urotiti se conor, l. conatus sum (+ ak) pokušavati consaIuto, 1. (+ ak) zajednički pozdraviti , vršiti smotru consecro, 1. (+ ak) posvetiti consensus, -us, m. suglasnost consentio, 4. sensi, sensum slagati se conservo, l. (+ ak) sačuvati , spa iti consilium, -ii, n. avjet, vijećanje, odluka, namjera consisto, 3. stiti, - stati, zastati consobrinus, -i, m. bratić consocius, -ii, m. suradnik, drug consolor, 1. consolatus sum (+ ak) utješiti conspectus, -us, m. pogled constanter dosljedno, pouzdano, stalno constituo, 3. stitui, stitutum (+ ak) stvoriti, utemeljiti , osnovati, urediti, odlučiti constitutio, -ionis, f. uredba constringo, 3. strinxi, strictum (+ ak) povezati, stegnuti constructio, -ionis, f. gradnja construo, 3. struxi, structum (+ ak) sagraditi consuetudo, -dinis, f. navika, običaj consul, -ulis, m. konzul consularis, -e konzulski consulatus, -us, m. konzulska čast consulto, l. promisliti , savjetovati se consultum, -i, n. odluka consumo, 3. sumpsi, sumptum (+ ak) upotrijebiti; uništiti consurgo, 3. surrexi, surrectum podići se contemno, 3. tempsi, temptum (+ ak) prezirati contemplor, l. (+ ak) promatrati, prosuđivati

contendo, 3. tendi, tentum sukobiti se contentio, -ionis, f. sukob contentus, 3 zadovoljan contero, 3. trivi, tritum (+ ak) tratiti contextus, -us, m. sastav, veza contineo, 2. tinui, tentum (+ ak) držati , obuh vaćati continuo, l. (+ ak) nastaviti contio, -ionis, f. zbor contra (s ak) protiv, nasuprot contraho, 3. traxi, tractum (+ ak) skupiti , stegnuti contrarius, 3 protivan , suprotan, nepovoljan controversia, -ae, f. govor kojim se pobija, kontroverzija, pobijanje contubernalis, -is, m. drug, pratilac converto, 3. verti, versum (+ ak) promijeniti , okretati , prevoditi convivium, -ii, n. gozba convivo, 3. (+ dat) družiti se convolo, l. sleći se, doletjeti, dotrčati copiae, -arum, f. čete (u sg. obilje; čeljad ) copiosus,3 obilan coquus, -i, m. kuhar cor, cordis, n. srce coram pred; prijedlog (s ab.) pred Corcyra, -a e, f. Korkira (danas K/j) Corcyra Nigra Korkira igra (danas Korčula) Corinthus, -i, f. Korint Cornelia, -ae, f. Kornelija Cornelius, -ii, m. Kornelije corn u, -us, n. rog corpus, -oris, n. tijelo, cjelina corrigo, 3. rexi, rectum (+ ak) ispraviti corripio, 3. ripui, reptum (+ ak) obuzeti , zgrabiti corrumpo, 3. rupi, ruptum (+ ak) kvariti , uni štavati, potkupiti Corsica, -a e, f. Korzika cos, cotis, f. kremen , stijena, brus cotidie svakodnevno cras sutra Crassus, -i, m. Kras Crates, -is, m. Kratet creber, -bra, -brum čest creditus, 3 uzajmljen credo, 3. credidi, creditum (+ dat) vjerovati

24 5

cremo, ]. (+ ak) spaliti creo, 1. (+ ak) rađati, stvarati, izabrati, postaviti za crepitus, -us, m. pljesak cresco, 3. crevi, cretum rasti Creta, -ae, f. Kreta crimen, -inis, n. zločin Crixus, -i, m. Kriks crudelis, -e okrutan cruentus, 3 krvav crusta, -ae, f. kora, pokrov crustularius, -ii, m. kolačar, lastičar crux, crucis, f. križ cryptoporticus, -i, m. zatvoreni trijem cubiculum, -i, n. spavaonica cubile, -is, n. ležaj cucullus, -i, m. kapuljača culina, -ae, f. kuhinja culpo, 1. (+ ak) okrivljavati cutter, -tri, m. mesarski nož sub cuItro u škripcu cultura, -a e, f. kultura, usjev cultus, -us, m. nošnja, ruho, obrazovanje cum (prijedlog s ab) s, sa; (veznik) kad, jer, iako Cumae, -arum, f. Kume cunctanter oklijevajući cunctor, l. cunctatus sum oklijevati cunctus, 3 av cupido, -dinis, f. želja, ljubav cupidus, 3 željan cupio, 3. cupivi, cupitum (+ ak) željeti cur zašto cura, -ae, f. briga curia, -ae, f. bratstvo, kurija, zgrada senata, senatska sjednica curiatus, 3 kurijski, po kurijama Curicum, -i, n. Kurik (danas Krk) curo, 1. (+ ak) brinuti se, liječiti curro, 3. cucurri, cursum trčati currus, -us, m. kola cursus, -us, m. trk; tok cursus publicus državna pošta curtus, 3 krnj curulis, -e kurulski curvatus, 3 okrugao, svinut

246

custos, -odi s, m. zaštitnik, čuvar Cynoscephalae, -arum, f. Kinoskefali D

Dacia, -ae, f. Dacija Dalmatia, -a e, f. Dalmacija damnum, -i, n. kazna, šteta Danaus, -i, m. Danajac, Grk Danuvius, -i, m. Dunav dafivus, -i, m. dativ de (s ab) o, sa dea, -a e, f. božica debeo, 2. debui, debitum (+ ak) morati, dugovati debitor, -oris, m. dužnik decedo, 3. cessi, cessum otići, nestati decem deset December, -bris, m. prosinac, decembar decemvir, -i, m. decemvir, član desetočlana kolegija decens, -ntis pristojan decerno, 3. crevi, cretum (+ ak ili sa de) odlučiti decet, 2. decu it, - dolikuje Decimus, -i, m. Decim declinatio, '-ionis, f. deklinacija, sklanjanje declivitas, -atis, f. nagib, strmina decoro, l. (+ ak) ukrasiti decorus, 3 lijep, krasan decretum, -i, n. odluka d ecumanus, -i, m. dekuman , glavna ulica u smjeru istok-zapad decurio, -ionis, m. dekurion decurro, 3. curri ili cucurri, cursum dotrčati , stići, spustiti se deditio, -ionis, f. predaja in deditionem accipere primiti predaju deduco, 3. duxi, ductum (+ ak) porinuti u more, izvesti defectlvus, 3 nepotpun defendo, 3. ndi, nsum (+ ak) braniti defensor, -oris, m. branitelj deIero, ferre, tuli, latum donijeti defessus, 3 umoran deformis, -e bezobličan deformitas, -atis, f. nakaznost dehinc zatim

deicio, 3. ieci, iectum (+ ak) baciti dein zatim deinde zatim delecto, 1. (+ ak) radovati deleo, 2. (+ ak) razoriti delibero, 1. (sa de) razmišljati , mozgati deligo, 1. (+ ak) svezati demonstro, 1. (+ ak) pokazati demum napokon denarius, -ii, m. denar denique napokon den s, den tis, m. zub densus, 3 gust dentatus, 3 uglađen depono, 3. posui, positum (+ ak) od ložiti deprehendo, 3. prehendi, prehensum (+ ak) zateći deprendo v. deprehendo derideo, 2. risi, risum (+ ak) ismijavati, podsmijavati se descendo, 3. scendi, scensum silaziti, kretati descisco, 3. descivi, descitum (sa a) odmetnuti se describo, 3. scripsi, scriptum (+ ak) opisati, odrediti descriptio, -ionis, f. opis desero, 3. serui, sertum (+ ak) ostaviti desertor, -oris, m. bjegunac desertus, 3 napušten desiderium, -ii, n. želja desidero, 1. želj eti desidiosus, 3 besposlen, dosadan designatus, 3 određen design o, 1. (+ ak) označavati desino, 3. desivi ili desii, desitum (+ ak) prestati desisto, 3. stiti (+ ab) odustati despero, 1. (sa de) izgubiti nadu , očajavati desum, deesse, defUi nedostajati detego, 3. texi, tectum (+ ak) otkriti detrliho, 3. traxi, tractum (+ ak) oboriti, odvući detrimentum, -i, n. šteta DeucalIon, -ionis, m. Deukalion deus, dei, m. bog devoro, 1. (+ ak) proždirati dextera (d extra), -a e, f. desnica diaeta, -ae, f. soba u lj etnikovcu Dialis prid. Jupiterov

Diana, -ae, f. Dijana Diaulus, -i, m. Dijaulo dico, 3. dixi, dictum (+ ak) reći dictator, oris, m. diktator, vrhovni zapovjednik dies, diei, m. i f. dan (m.), rok (f.) in dies iz dana u dan differo, ferre, distuli, dilatum (+ ak) odgađati difficilis, -e težak difficulter teško digitus, -i, m. prst dignitas, -atis, f. dostojanstvo dignus, 3 dostojan, vrijedan dilacero, 1. (+ ak) rastrgnuti dilargior, 4. (+ ak) obilato darivati diligentia, -ae, f. rnar, brižnost, marljivost diligo, 3. lexi, lectum (+ ak) voljeti, cijeniti dimico, 1. boriti se dimidium, -ii, n. pola, polovica direptio, -ionis, f, pljačkanje dirimo, 3. emi, emptum (+ ak) prekinuti diripio, 3. ripui, reptum (+ ak) opljačkati diruo, 3. ui, utum (+ ak) raspustiti, razrušiti disc'e do, 3. cessi, cessum odustati, otići discindo, 3. cidi, cissum (+ ak) rasjeći disciplina, -ae, f. stega, disciplina discipula, -ae, f. učenica discipulus, -i, m. učenik disco, 3. didici, - učiti discordia, -ae, f. nesloga discors, discordis nesložan discrimen, -inis, n. razlika; nesreća , opasnost discurro, 3. curri, cursum trčati , rastrčati se disparillter različito dispersus, 3 raspršen displiceo, 2. cui, citum (+ dat) ne sviđati se disputo, 1. (sa de, in, contra) raspravljati dissensio, -ionis, f. razmirica dissimilis, -e različit dissimulanter hineći dissimulo, 1. (+ ak ili sa de) ne mariti za, pretvarati se disto, 1. -, - (sa inter ili ab) biti udaljen distribuo, 3. tribui, tributum (+ ak) dijeliti distributio, -iOnis, f. razdioba diu dugo (vremenski) 24 7

diutius dulje diurnus, 3 dnevni diverbero, I. (+ ak) šibati diversitas, -atis, f. raznolikost, bogatstvo diversus, 3 različit dives, -itis bogat divido, 3. divisi, divisum (+ ak) podijeliti divinatio, -ionis, f. proricanje, dar proricanja divino, 1. (+ ak) naslućivati , slutiti, pogađati, predskazivati, proricati divin us, 3 božanski divitiae, -arum, f. bogatstvo divus, 3 božanski, božanstven do, l. dedi, datum (+ ak) dati se dare predati se doceo, 2. dociii, doctum (+ ak) podučavati doctor, -oris, m. učitelj , predavač doctrina, -ae, f. učenje , podučavanje doctus, 3 učen doleo, 2. doliii, domum (+ ak) boljeti , žaliti dolor, oris, m. bol , žalost, nevolja dolus, -i, m. prijevara, zamka domesticus, 3 domaći dominatio, -ionis, f. vladavina, gospodstvo dominator, -oris, m. gospodar dominus, -i, m. gospodar Domitius, -ii, m. Domicije Domitius, 3 Domicijev domo, 1. domiii, domitum (+ ak) pokoriti domus, -us, f. kuć"a, dom donec dok ne, dok dono, 1. (+ ak) darivati , dati donum, -i, n. dar dormio, 4. spavati dorsum, -i, n. hrbat Drinus, -i, m. Drina dubito, 1. (sa de) oklijevati, dvoumiti dubium, -ii, n. sumnja dubium an dvoji se da li ili duco, 3. duxi, ductum (+ ak) voditi; smatrati sorte duci biti izabran žrijebom dulcis, -e sladak, ugodan dum dok duo, duae, duo dva 000

248

o

o

o

duodecim dvanaest dUQvir, -i, m. duovir, član dvočlana kolegija duplico, 1. (+ ak) udvo tručiti duro, 1. trajati durus, 3 tvrd, čvrst dux, ducis, m. vođa, vojskovođa Dyrrachium, -ii, n. Dirahij (danas Drač) E e ili ex (s ab) iz, od ea condicione pod tim uvjetom eborarius, -ii, m. obrađ i vač s lonovače ebrius, 3 pijan eburneus, 3 bjelokostan ecce evo edo, 3. edi, esum (+ ak) jesti edo, 3. edidi, editum (+ ak) izdati, objaviti, prirediti, izvesti , dati educatio, -ionis, f. obrazovanje ediico, 1. (+ ak) odgajati edf1co, 3. duxi, ductum (+ ak) izvesti effero, efferre, extiili, elatum (+ ak) iznositi , uznositi effigies, -iei, f. prilika, lik effringo, 3. fregi, fractum (+ ak) provaliti, razbiti effugio, 3. rugi, - (+ ak) izbjegavati, raspršiti se effundo, 3. rudi, rusum (+ ak) rasipati ; baciti se egens, -otis siromašan, u oskudici egenus,3 siromašan egoja egregius, 3 izvanredan egressus, -us, m. izlazak elegantia, -ae, f. ukus , finoća elementa, -orum, n. počela, osnove elephans, -antis, m. slon elephantus, -i, m. slon Eleusinus, 3 eleuzinski eligo, 3. legi, lectum (+ ak) izabrati eloquentia, -ae, f. rječitost , govornička vještina emendo, 1. (+ ak) popravljati emergo, 3. mersi, mersum izroniti eminens, -ntis istaknut emineo, 2. iii, - isticati se emitto, 3. misi, missum (+ ak) ispustiti, isu· iti erno, 3. erni, emptum (+ ak) kupiti

emolumentum, -i, m. dobitak, korist Emona, -ae, f. Emona (danas Ljubljana) enarratio, -ionis, f. prepričavanje , izlaganje enarro, 1. (+ ak) ispričati enim naime enoto, l. (+ ak) bilježiti enumero, 1. (+ ak) nabrojati eo zato eo eonsilio tom namjerom eo, ire, ii, itum ići Epidaurus, -i, f. Epidaur (danas Cavtat) epigramma, -tis, n. natpis, epigram EpirOtes, -ae, m. Epirac Epirus, -i, f. Epir epistiiIa, -ae, f. pismo epulae, -aru m, f. večera , gozba epulo, 1. večerati equa, -a e, f. kobila eques, -itis, m. konjanik, vitez equester, -tris, -tre konjanički , viteški equitatus, -us, m. konjaništvo equus, -i, m. konj Erebus, -i, m. Ereb Tmina erga (- ak) prema ergo dakle eripio, 3. ripiii, reptum (+ ak) ukloniti , istrgnuti erro, l. griješiti; lutati error, -oris, m. pogreška eruditio, -ionis, f. obrazovanje eruditus, 3 obrazovan erumpo, 3. riipi, ruptum pobjeći , provaliti, izbiti eruptio, -ionis, f. provala Esqui1inum -i, n. Eskvilin essedarius, -ii, m. g ladij ator na kolima et i etiam takoder, i etiamsi iako Etruria, -ae, f. Etrurija Etrusci -orum, m. Etruščani etsi iako Eumenes, -is, m. Eumen Eunus, -i, m. Eun evaneseo, 3. niii, - nestati evenit događa se

eventus, -us, m. događaj evito, I. (+ ak) izbjegavati evolvo, 3. volvi, voliitum (+ ak) odviti exanimo, 1. (+ ak) ubiti exeed 0, 3. cessi, cessum (sa ex) izaći exeeptio, -ionis, f. izuzetak exeessus,-US, m. srru1 excidium, -ii, n. propast excieo, 2. eivi, citum (+ ak) pozvati , označiti početak excito, 1. (+ ak) poticati exclamatio, -ionis, f. povik exclamo, 1. povikati exeolo, 3. col iii, cultum (+ ak) poljepšati , ukrasiti exeurro, 3. eueurri, cursum isticati e, istrčati , pružati e, zastraniti exedo, 3. edi, esum (+ ak) izjesti exemplum, -i, n. primjer exeo, ire, ii, Hum izaći exereeo, 2. eiii, citum (+ ak) obrađivati, vježbati exercitus, -us, m. vojska exhaurio, 4. hausi, haustum (+ ak) iscrp ti exhibeo, 2. iii, Hum (+ ak) izvesti exigo, 3. cgi, aetum (+ ak) sagraditi, izvršiti, prestati, protjerati, provesti existimatio, -ionis, f. mnjenje, ud existimo, l. (+ ak) smatrati existo v. exsisto exitium, -ii, n. propast exHus, -us, m. smrt, svršetak, izlazak expaveseo, 3. pavi, - (+ ak) prepa ti e expello, 3. piili, pulsu m (+ ak) istjerati expers, -tis bez udjela, nemajući expertus, 3 iskusan, vješt expono, 3. posiii, positum (+ ak) izložiti exporto, l. (+ ak) iznositi, izvoziti exprimo, 3. pressi, pressum (+ ak) izraziti expugnatio, -ionis, f. osvojenje expugno,1. (+ ak) osvojiti exsisto, 3. stiti, - postati exspeeto, l. (+ ak) očekivati exstingiio, 3. stinxi, stinetum (+ ak) ukloniti exsto, l. -, - postojati exstriio, 3. struxi, structum (+ ak) izgraditi , sagraditi , naslagati

249

extendo, 3. tendi, tentum ili tensum (+ ak) raširiti , povećati

ex territus, 3 uplašen exterus,3 vanjski , tuđ exto, ]. v. exsto, 1. extorris, -e (+ ab) prognan extra (s ak) izvan extraho, 3. traxi, tractum (+ ak) exu), exulis, m. prognanik

i zvući

F

faber, -bri, m. kovač Fabius, -ii, m. Fabije fabrico, 1. (+ ak) izgraditi fabula, -ae, f. priča facne lako , bez truda fa cilis , -e lak facinus, -oris, n. č in , djelo; z l očin facio, 3. feci, factum (+ ak) učiniti , postaviti za factio, -ionis, f. privrženost, složnost; stranka factum , -i, n. čin, djelo facuItas, -atis, f. mogućnost faenerator, -oris, m. lihvar faenus, -oris, n. lihva fallo, 3. fefelli, falsum (+ ak) varati falsus, -i, m. lažljivac falsus, 3 lažan falx, falcis, f. srp fama, -a e, f. glasina vijest fames, -is, f. glad familia, -ae, f. obitelj , porodica familiaris, -is, m. prijatelj , rođak familiaris, -e ob itelj ski familiariter prijateljski famulus, -i, m. rob, sluga fanaticus, 3 pomaman far, {arris, n. kolač od krupe, kruh fas, n. pravo fasces, -ium, m. svežanj pruća sa sjekirom u sredini, fasci fastigium, -i, n. vrh fastus, -us, m. oho lost fatalis, -e sudbonosan fatum , -i, n. sudbina, udes

250

fatur, 1. - (+ ak) reći, kazati faveo, 2. ravi, fautum (+ dat) tražiti željeti , voljeti, biti na ruku favor, -oris, m. naklonost, ljubav fax, facis, f. baklja, zub lja, luč febris, -is, f. groznica felicitas, -atis, f. s reća , uspjeh , blagostanje femina, -a e, f. žena femininus, 3 ženski femininum genus ženski rod feneror, 1. (+ ak) uzajmiti novac, lihvariti fenestra, -ae, f. prozor fere gotovo feriae, -arum, f. praznici ferio, 4. ici, ictum (+ ak) udarati fero, ferre, tuli, latum (+ ak) nositi, podnositi , pružiti ferox , -ocis di vlji ferrčus, 3 željezan ferrum, -i, n. željezo mač ferula , -ae, f. trska, šiba ferus, 3 divlji fessus, 3 umoran festinatio, -ionis, f. žurba festum, -i, n. praznik fides, fidči , f. vjel11ost, vjera fido, 3. fisus sum (+ dat i ab) pouzdavati se filia, -a e, f. kći filius, -ii, m. si n finio, 4. (+ ak) ograničiti , završiti finis, -is, m. (katkad f.) kraj gral1lca finitirni, -orum, m. susjedi finitimus, 3 susjedni fio , fičri, factus sum postati , biti, dogoditi se firme čvrsto firmo, 1. (+ ak) jačati firmus, 3 čvrst Flaccus, -i, m. Flak flagro, l. (+ ab) plamtjeti, (s illJ) žarko željeti flame n, -inis, m. svećenik Flaminius, -i, m. Flaminije Flaminius, 3 Flaminijev, flaminijski flamma, -a e, f. vatra, plamen flammčum, -i, n. flam ej , vjen ča ni veo

Flavius, 3 Flavijev, flavijski flecto, 3. flexi , flexum (+ ak) okretati fleo, 2. evi, etum plakati florens, -ntis snažan, u punoj snazi, u cvatu floreo , 2. ili, - cvjetati, od likovati se, biti u punoj snaz i Florus, -i, m. Flor flos , floris, m. cvijet flumen , -inis, n. rijeka fluo, 3. xi, xum teći fluvius , -ii, m. rijeka focillus, -i, m. plamen, ognjište focus , -i, m. ognjište foederatus, 3 savezni čk i , pridružen foedus, -eris, n. savez, ugovor foedus, 3 ružan foeneror, 1. v. feneror, l. fons, fontis , m. izvor forensis , -e na trgu , javni , služben i foris vani forma, -ae, f. izgled, ob lik formido, -dinis, f. strah, nemir formidolosus, 3 č ud a n , straša n formo, 1. (+ ak) obl ikovati fortasse možda forte s lučajno fortis, -e hrabar fortiter hrabro, silno fortitudo, -dinis, f. hrabrost fortuna, -ae, f. sreća , sudbina , čast / fortunatus, 3 retan, bogat forum , -i, n. trg Forum Romanum glavni rimski trg fossa , -ae, f. jarak frango, 3. fregi, fractum (+ ak) slomiti frater, -tris, m. brat fraus, fraudis, f. prijevara frequens, -ntis prepun frequenter često, u velikom broju frequento, l. (+ ak) p osjeć i vati frigidarium, -ii, n. hladna kupelj frigidus, 3, dosadan, suhoparan, hladan froDS, -ntis, f. če lo , spoljašnost fructuosus, 3 plodan fructus, -us, m. plod

fructus facere uzgajati plodove frugi čestit frumentarius , 3 žitni frumentum , -i, n. žito fruor, 3. fructus sum (+ ab) uživati frux , frugis , f. urod, usjev Fucinus, -i, m. Fucinsko jezero fuga, -ae, f. bijeg fugio , 3. fugi , - bježati fugo, 1. (+ ak) natjerati u bijeg, razbiti fulgeo, 2. fulsi , - sjati se fullo, -onis, m. čistač od ij ela fulmen, -inis, n. munja Fulvius, -ii, m. Fulvije Fundi, -orum, m. Fundi (danas Fondi) funditus do temelja fundo, 3. fudi , fusum (+ ak) širiti ob il ato, pro ipati , proširiti fundus, -i, m. posjed fungor, 3. functus sum (+ ab) služiti , obav lj ati funus, -eris, n. pogreb fur, furis, m. lopov, tat furcillae, -aru m, f. tjesnac, klanac furor, -oris, m. strast, bijes furtim kradomice futurum , -i, n. budućnost G Gaia, -a e, f. Gaja Gaius, Gai, m. Gaj galea, -ae, f. kaciga Gama, -a e, f. Galija Gallicus, 3 ga lski gallina, -ae, f. kokoš Gallus, -i, m. Gal garrio, 4. (+ ak) brbljati , blebetati garrilius, -i, m. brbljavac gaudeo, 2. gavisus sum (+ ab) radovati se gaudium, -ii, n. radost gelu, -us, n. led gemini, -orum, m. blizanci gemma, -a e, f. dragi kamen, biser gemo, 3. ili, Hum stenj ati, jaukati , kukati gen er, -eri, m. zet 25 1

genitivus, -i, m. genitiv gens, gentis, f. pleme, narod Gentius, -ii, m. Gencije genu, -us, n. koljeno genus, -eris, n. rod, vrsta geographus, -i, m. zemljopisac, geograf gero, 3. gessi, gestu m voditi gestatio, -ionis, f. prostor za šetnju, šetnja, vožnja gigno, 3. geniJi, genitum (+ ak) rađati gladHitor, -oris, m. gladijator, borac gladiatorius, 3 gladijatorski gladius, -ii, m. mač gleba, -ae, f. gruda zem lj e gloria, -a e, f. slava Gnaeus, Gnaei, m. Gnej Gorgo, -ouis, f. Gorgona, Meduza Gothi, -orum, m. Goti Gracchus, -i, m. Grakho gracilis, -e nježan, tanak gradu s, -us, m. korak Graece grčki (pril.) Graecia, -a e, f. Grčka Graecus, -i, m. Grk Graecus, 3 grčki (prid.) grammatica, -ae, f. gramatika grammatice knji ževno , školski, gramatički (pril.) grammatice, -es, f. gramatika grammaticus, -i, m, učitelj gramatike, učitelj čitanja i pisanja grammaticus, 3 gramatički granum, -i, n. zrno gratia, -ae, f. ljupkost, zahvalnost, utjecaj gratias agere (+ dat) zahvaljivati gratia (postpoz. s gen) radi gratus, 3 drag, mio gravis, -e težak gravHas, -atis, f. odgovornost graviter oštro, teško grex, gregis, m. stado gubernaculum, -i, n. konnilo gubernator, -oris, m. konnilar guberno, 1. (+ ak) upravljati gustus, -us, m. ukus gymnicus,3 gimnastički 252

H habeo, 2. ui, itum (+ ak) držati , imati habito, 1. (+ ak) naseljavati, stanovati habitus, -us, m. drža nje, nošnja hactenus dotle, dovl e Hannibal, -alis, m. Hanibal harena, -ae, f. pijesak, arena haruspex, -icis, m. vrač , tumač znamenja IZ utrobe žrtven ih životinja Hasdrubal, -alis, m. Hazdrubal hasta, -ae, f. koplje haud ne baš haurio, 4. hausi, haustum (+ ak) crpsti, piti haustus, -us, m. gutljaj Heliodorus, -i, m. Heliodor Henna, -a e, f. Hena Hercules, -is, m. Herkul Herdonius, -ii, m. Herdonije hereditas, -atis, f. nasljedstvo heres, -edis, m. nasljednik her u s, -i, m. gospodar hic, haec, hoc ovaj , ova, ovo hic ovdje Hiempsal, -alis, m. Hijempsal hiems, hiemis, f. zima hinc odavde Hispania, -ae, f. Hispanija historia, -a e, f. povijest historicus, 3 povijesni Histri, -orum, m. Histri Histria, -a e, f. Histrija (danas Istra) hodie danas homo, hominis, m. čovjek houestus, 3 častan , pošten honor, -oris, m. čast, cijena honoro, 1. (+ ak) počastiti , nagraditi hora, -ae, f. sat Horatius, -ii, m. Horacije horreum, -i, n. ambar, žitn ica horribTIis, -e strašan horror, -oris, m. strah, groza hortor, 1. hortatus sum (+ ak) poticati, hrabriti hortus, -i, m. vrt hospes, -His, m. gost

.

hostilis, -e neprijateljski Hostilius, -ii, m. Hostilije Hostilius, 3 Hostilijev, hosti lij ski hostis, -is, m. neprijatelj huc ovamo humanus, 3 ljudski humilis, -e slab, loš, neznatan, ponizan humus, -i, f. tlo I

iaceo, 2. iacui, - ležati iacio, 3. ieci, iactum (+ ak) baciti iacto, l. (+ ak) bacati iactare se hvaliti se iactus, -us, m. bacanje lader, -is, f. Jader (danas Zadal) iam već ianua, -a e, f. vrata Japetus, -i, m. Japet ibi ondje ibidem na istom mjestu, upravo ondje ictus, -us, m. udarac idcirco zato, s tom namjerom idem, eadem, idem isti, ista, isto identidem isto tako ideo isto tako, stoga, zato idoneus, 3 prikladan Idus, -uum, f. Ide iecur, -oris, n. jetra igitur dakle ignarus, 3 bez znanja ignis, -is, m. plamen, vatra ignominia, -ae, f. grijeh, bezboštvo, z lo č in ignominiose sramotno ignoro, 1. (+ ak) ne znati ignosco, 3. ovi, Otum (+dat +ak) oprostiti ign6tus, 3 nepoznat iHac onuda illaesus, 3 neozlijeđen ille, illa, iIIud onaj, ona, ono illic ondje iIUdo, 3. lisi, Iisum (+ dat) udariti o Vto illinc odande iIIuc onamo

iIIumino, 1. (+ ak) osvjetljavati lIlyria, -ae, f. Ilirija Illyricum, -i, n. Ilirik illyricus, 3 ilirski (prid.) fIIyrii, -iorum, m. Iliri imaginarius, 3 prividan imago, -ginis, f. slika, prizor imbutus, 3 okaljan, napunjen immensus, 3 golem immineo, 2. -, - (+ dat) prijetiti immitis, -e tvrd, divlji im mo dapače , a ipak immodice neumjereno immortalis, -e besmrtan immotus, 3 nepokretan impar nejednak impedimenta, -orum, n. pItIjaga impedio, 4. (+ ak) spriječiti , omesti impello, 3. puli, pulsum (+ ak) natjerati, udarati o što impendo, 3. di, sum (+ ak) upraviti , upotrijebiti impensa, -ae, f. trošak imperator, -oris, m. car, vrhovni vojni zapovjednik imperium, -ii, n. vlast, vrhovna v last, država, carstvo, zapovijed impero, 1. (+ ak) zapovijedati impčtus, -us, m. navala, polet impleo, 2. evi, Hum (+ ak) napuniti impluvium, -ii, n. impluvij , bazen impono, 3. posu i, positum (+ ak) po taviti, uzrokovati importo, 1. (+ ak) unositi , uvoziti imprimis prije svega improbus, 3 nevaljao, nepošten , drzak imprudens, -ntis nerazuman impugno, 1. (+ ak) napasti in (s ak, ab) u, na, protiv, prema, među , za inauditus, 3 nečuven inauratus, 3 pozlaćen incedo, 3. cessi, cessum ući , doći incendium, -ii, n. požar incendo, 3. ndi, nsum (+ ak) zapaliti incertus, 3 nesiguran , nepouzdan incido, 3. incidi, - (+ dat ili in) padati u padati na

253

ineido, 3. incidi, incisum (+ ak) urezati incipio, 3. eepi, eeptum (+ ak) počinjati incito, 1. (+ ak) poticati inclutus (inclitus), 3 slavan, glasovit incola, -ae, m. stanovnik ineolo, 3. eoliJi, eultum (+ ak) naseljavati, stanovati ineommodum, -i, n. neprilika, šteta, nesreća ineonditus, 3 neuređen ineursio, -ionis, f. provala inde zatim indicium, -i, n. dokaz indieo, 1. (+ ak) prijaviti, otkriti, suditi indieo, 3. dixi, dictum (+ ak) najaviti indignus, 3 nedostojan indueo, 3. duxi, ductum (+ ak) uvesti induo, 3. ui, utum (+ ak) obući , navući industria, -ae, f. marljivost ineo, ire, ii, itum ulaziti inermis, -e nenaoružan inertia, -a e, f. nerad, lijenost infandus, 3 neizreciv infans, -ntis, m. dijete infantia, -ae, f. djetinstvo inJero, ferre, ruli, ilJatum (+ ak) unijeti , nanijeti bellu m inferre (+ dat) zaratiti inJerus, 3 donji infestus, 3 pogibeljan, opasan infinitus, 3 beskrajan, bezbrojan inflo, 1. (+ ak) napuhavati infra (s ak) ispod ingenium, -ii, n. duh, razboritost, oštroumlje ingens, -ntis golem, velik ingredior, 3. gressus sum (+ak, dat ili s prij.) ući u, započeti

inicio, 3. ieci, ieetum (+ ak) zadati, staviti u, ubaciti inimieus, -i, m. neprijatelj initium, -ii, n. početak initio u početku iniuria, -ae, f. nepravda iniussu bez zapovijedi, bez dozvole iniustus, 3 nepravedan inno, 1. plivati innubo, 3. nupsi, nuptum udati se inopia, -ae, f. neimaština 254

inops, inopis siromašan inquam kažem inquietus, 3 nemiran inscius, 3 nesvjestan, ne znajući inseulpo, 3. seulpsi, seulptum (+ ak) urezivati inseetor, 1. (+ ak) slijediti insero, 3. rui, rtu m (+ ak) usaditi, kalemiti insidiae, -aru m, f. zasjeda insidior, 1. (+ dat) vTebati insigne, -is, n. znak, odličje insignis, -e odličan , obilježen vestis insignis osobito odijelo insilio, 4. liJi, sultum (+ ak ili sa pri).) skakati na institor, -oris, m. prodavač instituo, 3. ui, utum (+ ak) ustanoviti, odrediti insto, 1. stiti, - stati na, ne odustajati, uprijeti instruo, 3. stru xi, struetum (+ ak) urediti, pripremiti insula, -a e, f. otok, gradska četvrt insulto, 1. skakati na, biti objestan insum, inesse, - biti u insuper uz to, k tomu integer, -gra, -grum neozlijeđen , cio, neporočan intellego, 3. lexi, lectum saznati inter (s ak) između interdum katkada inter~a međutim

intereo, ire, ii, itum propasti, poginuti interficio, 3. feci , fectum (+ ak) ubiti interim međutim interpello, 1. (+ ak) prigovoriti , upasti u riječ, prekinuti interpretatio, -ionis, f. tumačenje interregnum, -i, n. međuvlađe interrex, -gis, m. međuvladar interrogo, 1. (+ ak) pitati intersum, interesse, interfUi (+ dat ili sa in) sudjelovati intestatus, 3 bez oporuke intra (s ak) unutar intro, 1. (+ ak) ući introdueo, 3. duxi, duetmn (+ ak) uvesti intrp~ft:1!w, -us, m. ulazak inultus, 3 neosvećen inundatio, -ionis, f. poplava

inusitatus,3 neuobičajen inutilis, -e nekoristan invado, 3. vasi, vasum (+ ak) obuzeti, o vojiti, napasti invalesco, 3. Illi, - ojačati inveho, 3. vexi, vectum (+ ak) uvoziti , unositi ; (pas.) vratiti se, dovesti se invenio, 4. veni, ventum (+ ak) naći invictus, 3 nepobijeđen invidia, -a e, f. zavist invisus, 3 mrzak in vito, l. (+ ak) pozvati iDVitus, 3 protiv volje iocus, -i, m. ša la ipse; ipsa, ipsum sam, sama, samo ira, -ae, f. bijes, ljutnja irascor, 3. iratus sum (+ dat) ljutiti se iratus, 3 ljutit irrideo, 2. risi, risum (+ ak) ismijavati irrigo, 1. (+ ak) natapati irrito, 1. (+ ak) smetati irrumpo, 3. rupi, ruptum (+ ak ili sa prij.) provaliti inuo, 3. rui, - (sa prij.) jurnuti irruptio, -ionis, f. provala is, ea, id on ona, ono, onaj, ona, ono Issa, -ae, f. I a (danas Vis) iste, ista, istud taj, ta, to istic tu istuc tamo ita tako Italia, -a e, f. Italija Italicus, -i, m. Italac, stanovnik Italije ihique i tako itaque stoga item isto tako iter, itineris, n. put iterum po drugi put itinerarium, -i, n. putokaz, opis putova, mapa s označenim putovima iubeo, 2. iussi, iussum (+ ak) zapovijedati iucundus, 3 ugodan iudex, iudicis, m. sudac iudiciarius, 3 sudbeni , sudski iudicium -ii, n. ud iudico, 1. (+ ak) osuditi; proglasiti

iugerum, -i, n. (g iugerum, d, ab iugeribus) jutro, ral (mjera) iugulo, l. (+ ak) zaklati iugum, -i, n. jaram [ugurtha, -ae, m. Jugurta Iugurthinus, 3 Jugurtin [ulia, -ae, f. Julija lulius, -ii, m. Julije [ulius, 3 Julijev, julijski Iulus, -i, m. Jul iungo, 3. iunxi, iunctum (+ ak) povezati Junius, -ii, m. Junije luno, -onis, f. Junona luppiter, [ovis, m. Jupiter sub love pod vedrim nebom iuro, l. zakleti se, obavezati se ius, iuris, n. pravo ius dicere presuditi , odlučiti iusiurandum, iurisiurandi, n. zakletva iussus, m. (samo AB iussu) zapovijed iustitia, -ae, f. pravednost iustus, 3 pravedan iuvat me, 1. godi mi , dopada se Iuvenalis, -is, m. Juvenal iuvenalis, -e omladinski , mladenački iuvenis, -is, m. mladić iuvenis, -is mlad iuventus, -utis, f. omladina iuvo l. iuvi, iutum (+ ab) pomagati iuxta (s ak) uz

K Kalendae, -aru m, f. Kalende L

labo, l. biti nepostojan u mišljenju labor, -oris, m. rad, napor laboro, l : (+ ak) raditi ; (pas.) baviti se čime lacerna, -ae, f. kabanica laconicum, -i, n. parna kupelj lacrima, -ae, f. suza laciinar, -aris, n. strop lacus, -us, m. jezero laedo, 3. laesi, laesum (+ ak) uvrijediti

255

laetor, 1. veseliti se laetus, 3 veseo laevus, 3 lijevi lanius, -ii, m. mesar lapideus, 3 kameni lapis, lapid is, m. kamen lapsus, -us, m. pogreška Lar, Laris, m. (obično u pZ.) Lar largitio, -ionis, f. podmićivanje lascivia, -ae, f. obijest lassus, 3 umoran late naširoko lateo, 2. ili, - biti sakriven latet, 2. ilit, - (+ ak) tajna je za nekog laticlavius, 3 sa širokim purpurnim rubom , senatorski Latine latinski (priZ.) Latinus, -i, m. Latin (ime osobe i naroda) Latinus, 3 latinski (prid.) Latium, -ii, n. Lacij lator, -oris, m. predlagač , podnosilac latro, -onis, m. razbojnik latrocinium, -ii, n. pljačka latus, 3 širok laudo, 1. (+ ak) hvaliti Laurentinum, -i, n. Laurencij laus, laudis, f. hvala, pohvala Lavinium, -ii, n. Lavinij lavo, l. lavi, lautum ili lotum (+ ak) prati lectio, -ionis, f. izbor lectus, -i, m. krevet legatus, -i, m. poslanik legio, -ionis, f. legija legitimus, 3 redovan lego, l. (+ dat + ak) opomčno ostaviti lego, 3. legi, lectum (+ ak) čitati; brati, birati lenio, 4. lenii, lenitum (+ ak) ublažiti lente polagano Lentillus, -i, m. Lentul leo, leonis, m. lav Lepidus, -i, m. Lepid levis, -e lak, nježan, gibak lex, legis, f. zakon li~eUa , -a e, f. vaga libenter rado 256

liber, -bri, m. knjiga liber, -era, -erum slobodan liberalis, -e dostojan slobodna čovjeka, plemenit libere slobodno liberi, -orum, m. djeca libero, l. (+ ak) osloboditi libertas, -atis, f. sloboda libertinus, -i, m. osJobođenik, slobodnjak libertus, -i, m. slobodnjak Iibet, 2. libilit, - (+ dat) sviđa se libido, -dinis, f. strast, požuda; užitak libra, -a e, f. libra (mjera za težinu) libraIis, -e izvagan, funtu težak Iibrarius, -ii, m. knjižar, izdavač Liburna, -ae, f. liburna, brza lađa Liburni, -orum, n. Libumi Liburnia, -a e, f. Liburnija Liburnus,3 liburnski licentia, -ae, f. sloboda licet, 2. Iicilit, - dopušteno je, dolikuje licet makar Licinius, -ii, m. Licinije Iictor, -oris, m. liktor Iigneus, 3 drven lignum, -i, n. drvo limen, -inis, n. prag linea, -ae, f. redak lingua, -ae, f. jezik linquo, 3. Iiqui, - (+ ak) ostaviti, napustiti Iintearius, -ii, m. izrađivač platna IinteUID, -i, n. platno, krpa liquor, -oris, m. tekućina litigo, l. svađati se Iitterae, -arum, f. pismo, pismenost, književnost, učenje ; (sg.) slovo littera tu s, 3 obrazovan litu s, -oris, n. obala Livius, -i; m. Livije loco, l. (+ ak) smjestiti loculamentum, -i, n. škrinja, kutija locus, -i, m. mj esto loci, -orum, ID. mjesta u ,knjigama Ioca, -orum, n. mjesta na zemlji longe dugo; nadaleko

longitfido, -dinis, f. duljina longus, 3 dug, dugačak loquor, 3. locfitus sum (s prijo ili ak) govoriti lorica, -a e, f. oklop Lucceius, -ei, m. Lukcej Lucius, -ii, m. Lucije luctus, -us, m. žalost, tuga LuculJus, -i, m. Lukul lucus, -i, m. gaj ludicer, -cra, -crum zabavan, ša ljiv ludo, 3. lusi, lusum igrati se; (ak) igrati ludus, -i, m. igra ludus gladiatorius škola mačevanja lumen, -inis, n. svjetlo, osvjetljenje luo, 3. lui, - (+ ak) pl atiti , podnositi , trpjeti lupa, -ae, f. v u čica lupus, -i, m. vuk lusus, -us, m. igra, borba lutum, -i, n. blato lux, lucis, f. svjetlost, dan luxuria, -ae, f. raskoš luxuries, -iei, f. raskoš luxuriosus, 3 raskošan luxus, -us, m. raskoš, kićenost M

Maci!do, -onis, m. Makedonac Macedonia, -ae, f. Makedonija Macedonicus, 3 makedonski machina, -a e, f. stroj maculosus, 3 prlj,av, nečist Maecenas, -atis, m. Mecenat maeste ža losno magis više magis magisque sve više i više magister, -tri, m. u č ite lj magister ludi učitelj početn e škole magistra, -a e, f. učiteljica magistratus, -us, ID. državni činovnik , magi strat magnanimus, 3 velikodušan, hrabar magnificus, 3 veličanstven magnitfIdo, -dinis, f. ve li či n a magnopere veoma magnus, 3 veli k

magus, -i, m. v rač maiores, -um, m. preci male loše malleu s, -i, m. čeki ć MalJotes, -a e, m. stanovnik Mala malo, malJe, maliJi (+ inf) više voljeti malum , -i, n. z lo, n esreća malus, 3 zao, loš Mamurra, -a e, m. Mamura mancipo, l. (+ ak) dati u svojinu, predati, povjeriti mando, l. (+ ak) povjeriti, zapovijediti mane ujutro man čo, 2. mansi, mansum ostajati , trajati Manes, -ium, m. Man i, duše pokojnika man sio, -ionis, f. postaja manus, -us, f. ruka , gomila, četa Marcius, -ii, m. Marcije Marcus, -i, m. Marko mare, maris, n. more marinus, 3 morski maritimus, 3 morski, primorski maritus, -i, m. muž, suprug Ma rius, -ii, m. Marije marrnor, -oris, n. mramor marrnoreus, 3 mramorni Mars, Martis, m. Mars Marsonia, -ae, f. Marsonija (danas Slavonski Brod) Martialis, -is, m. Marcijal Martialis, -e Martov Martius, 3 martovsk i, Martov masculinus,3 muški masculinum genus muški rod Massilia, -ae, f. Masilija (danas Marseilles) mater, -tris, f. majka materia, -ae, f. tvar, građa, materij a materies, -i č i , f. tvar, građa, materij a maternu s, 3 majč in , majčin ski matrona, -a e, f. udata žena, matrona mausoleum, -i, m. mauzolej , grobnica maxime naj više Maximus, -i, m. Maksim medčor, 2. -, - (+ dat) lije čit i medicina, -ae, f. liječni štvo, medicina medicus, -i, m. liječnik

257

medius, 3 srednji mei, mellis, n. med Melita, -ae, f. Melita (danas Mljet) Melpomene, -es, f. Melpomena membrana, -ae, f. koža, pergamena membrum, -i, n. član memini, meminisse (+ ak ili gen) sjećam se memor sum (+ gen) sjećam se memoria, -ae, f. uspomena, sjećanje memorIa tenere zapamtiti, držati u sjeća nju memoro, L (+ ak) spominjati, napominjati, podsjećati mendax, -acis lažljiv Menenius, -ii, m. Menenije mens, mentis, f. duh, misao mensis, -is, m. mjesec mentior, 4. mentitus sum lagati mercator, -oris, m. trgovac mercatura, -a e, f. trgovina mercatus, -us, m. trgovina, sajam, trgovi šte merces, -edis, f. porez meridies, -iei, m. podne meritum, -i, n. zasluga, plaća merx, mercis, f. roba meta, -ae, f. čunj , cilj, kraj metallarius, -ii, m. rudar (rob) Metellus, -i, m. Metel methodicus, 3 metodički metior, 4. mensus sum (+ ak) mjeriti metiio, 3. iii, - plašiti se metus, -us, m. strah meu s,3 moj Micipsa, -ae, m. Micipsa miles, militis, m. vojnik militia, -a e, f. vojna vještina, vojna služba mille tisuća (pl. milia, -ium, n.) milliarium, -ii, n. miljokaz Minerva, -ae, f. Minerva minor, l. (+ dat) prijetiti miniio, 3. miniii, minutum (+ ak) umanjiti, oslabiti minus manje miraciilum, -i, n. čudo miror, I. miratus sum (+ ak) čuditi se Misenum, -i, n. Mizen miser, misera, miserum jadan, nesretan; bijedan 258

misere jadno, bijedno miseria, -ae, f. jad, nesreća , bijeda missio, -ionis, f. puštanje, milost mitigo, l. (+ ak) ublažiti mitto, 3. misi, missum (+ ak) slati moderate umjereno moderatus, 3 umjeren modeste umjereno modestia, -a e, f. umjerenost modestus, 3 umjeren modicu s, 3 umjeren modus, -i, m. mjera modo ... modo sad ... sad moenia, -ium, n. zid ine molestia, -ae, f. teškoća molestus, 3 dosadan molo, 3. iii, itum (+ ak) mljeti moneo, 2. moniii, monitum (+ ak) opominjati monetarius, -ii, m. kovač novca mons, montis, m. brdo, hrid monstro, 1. (+ ak) pokazivati montanus, 3 brdski, planinski monumentum, -i, n. spomenik mora, -ae, f. čekanje , boravak, oklijevanje morbus, -i, m. bolest morior, 3. mortiius sum umrijeti moror, l. ostajati, boraviti mors, mortis, f. smrt mortalis, -is, m. smrtnik; čovjek mos, mori s, m. običaj; (pl.) vladanje more kao, po običaju motus, -us, m. pokret, micanje, kretanje moveo, 2. movi, motum (+ ak) micati , kretati, podići , potaknuti, promijeniti mox doskora Mudus, -ii, m. Mucije muller, -eris, f. žena multitudo, -dinis, f. mnoštvo muito mnogo multum mnogo multus, 3 mnogi mundus, -i, m. svijet municipium, -ii, n. mumclplJ munimentum, -i, n. obrana

munio, 4. (+ ak) obzidavati, utvrđivati ; štititi munus, -eris, n. dar, posao, borba, igra Mursa, -a e, f. Mursa (danas Osijek) murus, -i, m. zid Musa, -ae, f. Muza musice, -es, f. glazba musicus, 3 glazbeni muta tio, -ionis, f. promjena, mijenjanje muto, 1. (+ ak) mijenjati mutuus,3 uzajaman

N nam naime, jer Narbonensis, -e narbonski naris, -is, f. nosnica , nozdrva Narona, -ae, f. Narona narro, 1. (+ ak) pričati nascor, 3. natus sum rađati se Nasiea, -a e, m. Nazika natalis, -e urođen , rodni natio, -ionis, f. narod , narodnost nato, 1. (+ ak) plivati , preplivati natu po rodenju natura, -ae, f. priroda naturalis, -e prirođen , po prirodi , prirodan natus, 3 rođen naumachia, -ae, f. pomorska bitka naumaehiarius, -ii, m. borac u pomorskoj bici nauta, -ae, m. mornar navalis, -e pomorski , brodski navigo, 1. ploviti navis, -is, f. lađa , 'brod Navius, -ii, m. Navije ne da ne (uz konj.) ne ne (uz imp.) -ne li ne ... quidem niti nec ni nec . . . nec niti ... niti necessarius, 3 potreban, nužan necesse nužno neco, 1. (+ ak) ubiti , umoriti nedum a kamoli nefas, n. grijeh neglegentia, -ae, f. nemar

nego, 1. (+ ak) uskratiti, reći ne negotium, -ii, n. posao, napor nemo nitko nenla, -ae, f. tužbalica, tužaljka nepos, -otis, m. unuk Nepos, -otis, m. Nepot Neptunus, -i, m. Neptun nequam pokvaren, zao neque .oo nec (neque) niti . .. niti nequeo, 4. quivi, quitum ne moći Nero, -onis, m. Neron Neronia, -orum, n. Neronove igre nervus, -i, m. žila Nesaetium, -ii, n. Nezakcij (danas Vizače) nescio, 4. seii, scitum (+ ak) ne znati neuter, -tra, -trum nijedan od dvojice neutrum genus srednji rod neve i da ne nex, necis, f. smrt, umorstvo, nasilna smrt, ubojstvo nexus, -us, m. veza nidus, -i, m. gnijezdo, grad na uzvisini niger, nigra, nigrum cm nihil ništa nimbus, -i, m. ob lak nimis previše nimius, 3 prevelik, prekomjeran ningit, 3. ninxit snijež i nisi ako ne, kad ne bi , da ne nisi os im nitens, -ntis svijetao niteo, 2. tui, - svijet liti se nitor, -oris, m. sjaj nix, nivis, f. sn ij eg nixus, -us, m. napor nobilis, -e plemenit, slavan, znamenit nobilitas, -atis, f. plemstvo, nobilitet noeens, -ntis škodljiv noete noću nocturnus, 3 noćni nolo, nolJe, nolui ne htjeti nomen, -inis, n. ime nomeneHitor, -oris, m. nomenklator, kazivač imena nominativus, -i, m. nominativ nomino, 1. (+ ak) nazivati , imenovati non ne

259

non modo ... sed quoque ne samo ... nego i non solum ... sed etiam ne samo ... nego i non tamen ali ne Nonae, -aru m, f. one nondum još ne nonne zar ne nonnulli, -ae, -a neki nos mi nosco, 3. novi, notu m (+ ak) upoznati noster, -tra, -trum naš nota, -a e, f. oznaka notus, 3 poznat novacula, -ae, f. britva November, -bris, m. studeni, novembar Novius, -ii, m. Novije novus, 3 nov nox, noctis, f. noć noxa, -ae, f. šteta noxius, -ii, m. zločinac noxius,3 škodljiv nubes, -is, f. oblak nubo 3. nupsi, nuptum (+ dat) udati se nucleus, -i, m. jezgra nugae, -aru m, f. trice, sitnice nullus, 3 nijedan num za r Numa, -ae, m. Numa Numida, -ae, m. Numiđanin numero, 1. (+ ak) brojati numerus, -i, m. broj Numitor, -oris, m. umitor nummularius, -ii, m. novčar nummus, -i, m. novac numquam nikad nunc sad nuntio, 1. (+ ak + dat) javiti nuper nedavno, doskora nuptiae, -arulU, f. svadba nuptialis, -e svadbeni nuto, 1. (+ ab) naginjati se, tresti se nutrio, 4. (+ ak) hraniti nutrix, -icis, f. hraniteljica, dojilja nux, nucis, f. orah

260

o ob (s ak) zbog obeo, ire, ii, itum ići ususret, prolaziti umrijetI obicio, 3. ieci, iectum (+ ak) izložiti, postaviti pred obliviscor, 3. oblitus sum (+ gen i ak) zaboraviti obruo, 3. rui, rutum (+ ak) zatrpati; obavijati , prekriti observatio, -ionis, f. motrenje, proučavanje observo, 1. (+ ak) motriti , štovati, čuvati, opaziti, pratiti obsideo, 2. sedi, sessum (+ ak) opsjedati obsto, 1. stiti, - (+ dat) ispriječiti se, stajati na putu obstructus, 3 zatvoren obtineo, 2. tinui, tentum (+ ak) zauzeti, držati ; uspjeti obviam nasuprot, ususret obviam it"e tati na put occidens, -ntis, m. zapad, zalazak sunca occido, 3. cidi, cisum (+ ak) ubiti occupo, 1. (+ ak) zauzeti occurro, 3. curri ili cucurri, cursum (+ dat) dotrčati u susret, doći ocrea -ae, f. nazuvak Octavianus, -i, m. Oktavijan octo osam October, -bris, m. I istopad, oktobar oculus, -i, m. oko odi, odisse (+ ak) mrzim odiosus, 3 mrzak odium, -ii, n, mržnja odor, oris, m. mrad, miris odoratus, 3 namiri an oecus, -i, m. vrtna kuća , dvorana u kući Oeno ma us, -i, m. Enomaj officina, -ae, f. radionica officium, -ii, n. dužnost, posao officia facere vršiti dužnost olea, -ae, f. maslina oleum, -i, n. ulje olim nekoć omitto, 3. misi, missum (+ ak) propustiti, ne spomjnjati omnis, -e svaki, sav opacus, 3 sjenovit opera, -ae, f. rad, posao

operam dare (+ dat) baviti se operarius, -ii, m. radnik operio, 4. pertH, pertum (+ ak) pokriti, zastrti opifex, opificis, m. zanatlija Opimius, -ii, m. Opimije opinio, -ionis, f. mi šljenje opis, opem, ope, f. pomoć ; (P/) moć, bogatstvo oportet, 2. tuit, - treba oppidulum, -i, n. gra d ić oppidum, -i, n. grad opportunitas, -atis, f. prikladnost opprimo, 3. pressi, pressum (+ ak) napasti oppugno, 1. (+ ak) osvajati, opsjedati Ops, Opis, f. Ops optatus, 3 želj en, žuđen , drag optimates, -ium, m. optimati, pristaše optimatske stranke opto, 1. (+ ak) želj eti opulentus, 3 bogat opus, -eris, n. dj elo opus est (+ ab) treba ora, -ae, f. obala oraculum, -i, n. proročanstvo oratio, -ionis, f. govor orator, -oris, m. govorn ik Orbilius, -ii, m. Orbilije orbis, -is, m. krug orbis terrarum svijet orchestra, -ae, f. orhestra ordinatus, 3 poredan ordo, -dinis, m. red, stalež Oricum, -i, n. Orik oriens, -ntis, m. istok, izlazak sunca orlgo, -ginis, f. za četak, izvor orior, 4. ortus sum nastajati , rađati se ornamentum, -i, n. ukras ornatrix, -icis, f. frizerka ornatu s, -us, m. ukras, ures orno, 1. (+ ak) resiti, krasiti oro, 1. (+ ak) moli ti osciilor, 1. (+ ak) ljubiti ostendo, 3. tendi, tensum (tentum) (+ ak dat) pokazati ostento, 1. (+ ak i dat) pokazivati

otium, -ii, n. dokolica, slobodno vrij eme, mir Ovidius, -i, m. Ovidije ovis, ovis, f. ovca ovum, -i, n. jaje p

paciscor, 3. pactus sum složiti se, dogovoriti se Padus, -i, m. Pad, Po paedagogus, -i, m. odgajatelj paene gotovo paenin sula, -a e, f. poluotok paen ii la, -ae, f. kabanica pagus, -i, m. selo Palatium, -ii, n. Palatin, Palacij palatium, -ii, n. palača palla, -ae, f. plašt paludatus, 3 zaogrnut voj ničkim plaštem paludosus, 3 m očvaran palu s, -iidis, f. močvara palus, -i, m. kolac Pandora, -ae, f. Pandora panis, -is, m. kruh Pannonia, -ae, f. Panonija par, paris jednak paratus, 3 pripravan pareo, 3. peperci, parsum (temperatum) (+ dat) štedjeti parens, -ntis, m. f. roditelj Parentium, -ii, n. Parencij (danas Poreč) pareo, 2. parui, - (+ dat) pokoravati se paries, -iHis, m. zid pario, 3. peperi, partum (+ ak) rađati pariter jednako paro, 1. pripremati, skupiti parricidalis, -e razb oj ni čki, opak parricidium, -ii, n. ubojstvo, zločin pars, partis, f. strana, dio, uloga Parthi, -orum, m. Parti partim djelomice partus, -us, m. rođenje parum malo parumper malo, časak parvus, 3 malen passim posvuda 26 1

passus, -us, m. korak pastor, -oris, m. pastir patefacio, 3. reci, factum (+ ak) otkrivat i, očitovati, iznijeti na vidjelo pateo, 2. iii, - biti otvoren pater, -tris, m. otac, (PI) senatori , patriciji paternus, 3 očinski patior, 3. passus sum (+ ak) pretrpjeti patria, -ae, f. domovina patricii, -iorum, m. patriciji patrius, 3 očinski patronus, -i, m. zaštitnik, patron pauci, -ae, -a malo, nekolicina paulatim malo pomalo paulo malo paulu m malo pauper, -eris siromašan pavimentum, -i, n. pod pavor, -oris, m. strah pax, pacis, f. mir pecco, 1. (+ ak) pogriješiti pectus, -oris, n. grudi , srce pecunia, -ae, f. novac pecuniarius, 3 novčarski pecus, -udis, f. stoka pedester, -tris, -tre pješački pelagus, -i, n. more, morska pučina pello, 3. pepiili, pulsum (+ ak) tjerati- nadvladati Penates, -ium, m. Penati penes (s ak) pri, u vlasti penetro, l. prodrijeti penna, -a e, f. pero per (s ak) od, kroz, preko, po perago, 3. egi, actum (+ ak) prij eć i , dovršiti ; razlagati; proboraviti perdo, 3. didi, ditum (+ ak) upropastiti perdiico, 3. duxi, ductum (+ ak) dovesti peregrinus, -i, m. tuđin, stranac peregrinus, 3 tuđ , stran I perennis, -e vječan, godišnji pereo, ire, ii, itum propasti perfacilis, -e vrlo lak perfectus, 3 potpun, svršen, savršen perfectum, -i, n. svršeno vrij eme; perfekt

262

perfčro,

fer re, tuli, latum (+ ak) podnositi , pretrpjeti perficio, 3. feci, fectum (+ ak) dogotoviti, učiniti , postići

pergo, 3. perrexi, perrectum (s inf) provoditi pergula, -a e, f. u čio nica perhibeo, 2. iii, itum (+ ak) dat i, pružiti periculosus, 3 opasan periciilum, -i, n. opasnost peristylum, -i, n. vrt ozidan trijemom , peristil peritus, 3 iskusan, vješt permaneo, 2. mansi, mansum ostajati permisceo, 2. miscui, mixtum (+ ak) pomiješati permitto, 3. misi, missum (+ ak) dopustiti , prepustiti permixtio, -ionis, f. miješanje pernicies, -iei, f. pogibelj , propast Perperna, -a e, m. Perpema perpetuitas, -atis, f. vječ nos t , traj nost perpetuus, 3 vječa n persenex, -is v rlo star Perseus, -i, m. Perzej persona, -ae, f. maska, lik persuadeo, 2. suasi, suasum (+ dat) nagovarati perterritus, 3 uplašen pertineo, 2. tiniii, tentum (s ad ili in) dopirati , ticati se Perusia, -ae, f. Peruzija (da nas Perugia) pervagor, 1. vagatus sum (+ ak) prolaziti lutati kroz pervenio, 4. veni, ventum (s ad) dopirati , do ći perverto, 3. verti, versum (+ ak) preokrenuti perv'icax, -cacis ustrajan, tvrdoglav pervideo, 2. vidi, visum (+ ak) primij etiti, uzeti II obzir pes, pedis, m. stopa; noga peto, 3. petivi ili pem, petitum (+ ak) tražiti , napadati , udarati , poći petra, -a e, f. stijena Phaethon, -ontis, m. Faetont Phamea, -ae, m. Fameja Philippi, -orum, m. Filipi Philipp'icus, 3 filipski Philippus, -i, m. Filip philosophia, -ae, f. filozofija philosophus, -i, m. filozof pietas, -atis, f. pobožnost

piget, 2. iiit, - (me + gen) gadi mi se, mrzi me pigritia, -a e, f. lijenost pila, -a e, f. lopta pilus, -i, m. dlaka pingo, 3. pinxi, pictum ( + ak) slikati pinna, -ae, f. pero pinus, -us, f. omorika, bor, pinija pirata, -ae, m. gusar piscator, -oris, m. ribar piscina, -ae, f. bazen piscis, -is, m. riba pistor, -oris, m. pekar placeo, 2. placiii, placitum sviđati se placet, 2. placiiit, - sv iđa se, treba placide mirno plagosus, 3 koj i rado tuče , udara plane potpuno, posve planus, 3 ravan Plato, -onis, m. Platon plebes, -ei, f. puk, vjetina plebs, plebis, f. puk, svjetina plenus, 3 pun, krupan plerique ponajviše plerique, pleraeque, pieraque najviše njih plerumque ponajviše (prit.) Plinius, -ii, m. Plinije Plinius Maior Plinije Stariji pluit, 3. pluit, - kiši plus više Pluto, ~onis, m. Pluton poena, -ae, f. kazna Poenus, -i, m. Punjanin, Kartažanin poeta, -ae, m. pjesnik Poetovio, -onis, f. Petovion (dana Ptuj) Pola, -ae, f. Pola (danas Pula) Polatkus, 3 pulski polio, 4. (+ ak) gladiti politus, 3 lijep, uglađen polleo, 2. iii, - moći, biti jak, biti moćan pollex, -icis, m. palac polliceor, 2. pollicitus sum (+ ak) obećati Pollux, -iicis, m. Poluks (grč. Polideuk) pompa, -a e, f. svečana povorka Pompeianus, 3 Pompejev, pompejan ki

Pompeii, -iorum, m. Pompeji Pompeius, -i, m. Pompej Pompilius, -ii, m. Pompilije Pomponianus, -i, m. Pomponijan Pomponius, -ii, m. Pomponije pondus, -eris, n. teret, težina pone (s ak) iza pono, 3. posiii, positum (+ ak) staviti, po taviti. podići ; počešljati

PODS, pontis, m. most pontifex, -ficis, m. pontifeks, svećenik pontificatus, -us, m. pontifikaina ča t Pontius, -ii, m. Poncije Pontus, -i, m. Pont pontus, -i, m. more popina, -ae, f. jelo iz jeftine krčme, krčma poples, -itis, m. potkoljenica popiilo, 1. ( + ak) rušiti , pustošiti popiilus, -i, m. narod Porsenna, -a e, m. Porsena porta, -ae, f. vrata portkus, -us, f. trijem porto, 1. (+ ak) nositi portus, -us, m. luka pos co , 3. poposci, - (+ ak) zatražiti positus, -us, m. položaj possessor, -oris, m. posjednik, vlasnik possum, posse, potiii moći post (s ak) po lije, iza postea po lije posteri, -orum, m. potomci posterus, 3 s lijedeći in posterum sutradan, ubuduće posth!ic poslije ovoga; ubuduće postm6dum malo poslije postquam kad, pošto postremo napokon , naposljetku postiilo, 1. (+ ak) zahtijevati Postumius, -ii, m. Postumije potens, potentis moćan potentia, -ae, f. moć potestas, -atis, f. vlast, moć potior, 4. potitus sum (+ ab) domoći se potissimum najradije 263

prae (. ab) pred, zbog praebeo, 2. ili, itum (+ ak) pružiti, dati

pridem prije, odavno primitus prvo, u početku primores, -um, m. prvaci, najugl edniji ljudi

praecedo, 3. cessi, cessum prethoditi praeceptor, -oris, m. predavač , učitelj pra eceptum, -i, n. savjet, propis

primo prvo prirnum prvo primus, 3 prvi princeps, -cipis, m. prvak, vladar principiHis, -e glavni

praecipio, 3. cepi, ceptum (+ ak) savjetovati praecipito, 1. strmoglaviti se, baciti se praecipile osobito praecHi ru s, 3 predivan, slavan

principio iz

praeda, -a e, f. plijen praedam agere dovući plijen praedico, 3. dixi, dictum (+ ak) praedictio, -ionis, f. proricanje

početka

priscus, 3 star, drevan Priscus Stariji pristinus, 3 nekadašnji priusquam prije nego

proreći

praedo, -onis, m. razbojnik praefatio, -ionis, f. predgovor

privatim pojedinačno, osobno privatus, -i, m. pojedinac, privatni k

praefectus, -i, m. upravitelj praefero, ferre, tilli, Hitum (+ ak) pretpostaviti praeficio, 3. feci, factum (+ ak + dal) postaviti na čelo , nad

priviitus, 3 pojedinačni privilegium, -ii, n. privilegija, povlastica

praemium, -ii, n. nagrada

probatio, -ionis, f. odobravanje probe ispravno, časno

praepono, 3. posili, positum (+ ak) postaviti na praesens, -ntis prisutan; prezent praese,·tim osobito praesidčo ,

čelo

2. sedi, sessum (+ dal) predsjedati

praesidium , -ii, n. zaštita, straža praestans, -ntis istaknut praestat, 1. stiti t, - (s inf) bolje je praesum, praeesse, praefi:ii (+ dat) biti na čeJu praetempto, l. (+ ak) pretresti, pregledati provjeriti praeter (s ak) mimo, osim praeterea osim toga praetermitto, 3. misi, missum (+ ak) propustiti praetervehor, 3. praetervectus sum (+ ak) jedriti mimo praetervolo, 1. (+ ak) letjeti mimo praetexta, -ae, f. preteksta, purpurom obrublj ena toga praetextus, 3 obrubljen purpurom praetor, -oris, m. pretor, sudac praevideo, 2. vidi, visum (+ ak) predvidjeti pratum, -i, n. livada premo, 3. pressi, pressum (+ ak) pritiskati , gurati pretiosus, 3 skupocjen pretium, -ii, n. cijena prex , precis, f. molba

264

privo, 1. (+ ak + ab) li šiti pro (s ab) za, pred

probo, 1. (+ ak) odobravati, hvaliti , smatrati vrijednim Proca , -ae, m. Proka procedo, 3. cessi, cessum doći do dovesti do procella, -a e, f. o luj a, vihor proclarno, 1. povikati procreo, 1. (+ ak) roditi procul daleko Procilius, -i, m. Prokul proditio, -ionis, f. izdaja proelium, -ii, n. bitka, boj profecto doista professor, -oris, m. predavač , učitelj proficiscor, 3. profectus sum otputovati profugio, 3. fftgi, - pobjeći profftsus,3 obilan progressus,-US, m. napredak prohibeo, 2. hibili, hibitum (+ ak) zabraniti proinde kao da; stoga proinde quasi kao da proietarius, -ii, m. siromašan građanin proleter Prometheus, -i, m. Prometej promitto, 3. misi, missum (+ ak) obećati pronuntio, 1. (+ ak) najaviti ,

obećati

propago, l. (+ ak) proširiti prope (s ak) uz, blizu propero, l. žuriti propinquus, -i, m. blizina propinquus, 3 bliz in propinquo u blizini propius bliže propono, 3. posili, positum (+ ak) izlagati , predstaviti propositum, -i, n. namjera, nakana proprius, 3 vlastit propter (s ak) zbog propterea zato proscaenium, -ii, n. proscenij , pozornica proscriptio, -iOnis, f. proskripcija Proserpina, -a e, f. Prozerpina prosilio, 4. silili, - skoč i ti prospecto, l. (+ ak) paziti , motriti prospectus, -us, m. pogled prospere uspješno, sretno prosum, prodesse, profili koristiti prout kako proventus, -us, m. urod , plod, množina provideo, 2. Vidi, visum (+ ak) pobrinuti se, vidjeti unaprijed provincia, -ae, f. pokrajina, provincija proximus, 3 najbliži , posljednji prudens, -ntis mudar prudenter mudro prudentia, -ae, f. mudrost publicanus, -i, m. publikan, zakupnik poreza publice javno, na državni trošak publicum, -i, n. javnost in publicum u javnost publicus, 3 javan PubLius, -ii, m. Publije pudet, 2. ilit, - (+ ak + gen) stid je puelJa, -ae, f. djevojka puer, pueri, m. dječak, mladić , rob pugna, -a e, f. bitka pugno, l. boriti se pulcher, -chra, -chrum lij ep pulchritfldo, -dinis, f. lj epota puls, pultis, f. pšenična kaša, žganci

pulso, l. udarati pulsus, -us, m. udaranje pumex, -icis, m. šupljikav kamen, plavac Punicus, 3 punski, kartažanski punio, 4. (+ ak) kazniti puppis, -is, f. krma, lađa purpilra, -ae, f. grimiz purpuratus, 3 u grimizu, grimizan purpureus, 3 grimizan purus, 3 č i st; neukrašen puteus, -i, m. bunar puto, l. (+ ak + ak) smatrati Pyrrha, -ae, f. Pira Pyrrhus, -i, m. Pir

Q qua kuda quadratus, 3 četvrtast quadriga, -a e, f. četveropreg quadriremis, -is, f. brod s četiri reda vesala, kvadrirema quaero, 3. quaesivi, quaesitum (+ ak) tražiti , pitati quaeso molim quaestor, oris, m. kvestor qualis, -e kakav qualitas, -atis, f. kva li teta, kakvoća quam kako, koliko quam nego quam (superl.) što (kamp.) quamquam premda quamvis ma kako quando kad, jer, budući da; (pril.) kada quando? kada? quandoquidem katkad quantum koliko quantus, 3 kolik quartus, 3 četvrti quasi kao da quatio, 3. -, quassum (+ ak) udarati, tresti -que i quemadmOdum kao što queo, quire, quivi, quitum moći quercus, -us, f. hrast querela, -a e, f. tužba, žalba 265

qui? quae? quod? koji ? koja? koje? qui, quae, quod koji , koja, koje, kojigod, kojagod, koj egod quia jer quicumque, quaecumque, quodcumque kojigod, kojagod, kojegod quidam, quiddam netko, nešto quidam, quaedam, quoddam neki, neka, neko quidem tvarno, doi ta quies, -iHis, f. mir, počinak quiesco, 3. evi, Hum počinuti quietus, 3 miran quillbet, quaelibet, quodlibet koji mu drago quilibet, quidlibet tko mu drago, što mu drago quin da , da ne, dapače , Vtavi Ve Quinctius, -ii, m. Kvinkcije quinque pet quinquennalis, -e petogodišnj i Quintilianus, -i, m. Kvintilijan Quintus, -i, m. Kvint quippe jer Quirinalis, -e Kvirinov Quirinalis collis Kvirinal Quirites -ium, m. Kv irićani , Rimljani quis? quid? tko? Vto? quis, quid tko, što quispiam, quidpiam bilo tko, bilo Vto quispiam, quaepiam, quodpiam bilo koji , bilo koja, bilo koj e quisquam, quidquam itko, išta quisque, quidque vatko, vašta quisque, quaeque, quodque svaki, vaka, vako quisquis, quidquid tko god, što god quivis, quidvis tko god, što god quivis, quaevis, quodvis koji god koja god, koje 'god quo da to quo kamo quoad dok quod jer, budući da, što quominus da ne quomodo kako, na koji način quondam nekoć quoniam jer, tO kad budući da quoque i, takoder v

V

266

quoquo modo na koji god način quot koliko quotiens koliko puta quotus? quota? quotum? kolik? kolika? koliko? R rabies, -em, -e, f. bijes, pomama radix, -icis, f. korijen , podnožje raeda, -a e, f. putna kola, koč ija ramus, -i, m. grana rana, -ae, f. žaba rapid us, 3 brz rapio, 3 . rapiii, raptum (+ ak) otimati, grabiti , prevaljivati raptus, -us, m. otmica ratio, -ionis, f. račun , razlog; potreba Ravennas -atis, m. Ravenj anin Rea Silvia, -a e, f. Rea Silvija recedo, 3. cessi, cessum povući e recens, -ntis nov, svjež recido, 3. cidi, cisum odsjeći reci pio, 3. cepi, ceptum (+ ak) primiti, dove ti ; (intl:) uzmaći

se recipere povući se recitatio, -ionis, f. recitiranje, javno č itanj e recitator, -oris, m. recitator, čitač recludo, 3. clusi, clusum (+ ak) otvoriti recte ispravno, ravno rectus, 3 ipravan recuso, I. (+ ak) odbijati reddo, 3. redidi, reditum (+ ak) vratiti , dati redeo, ire, ii, itum vratiti se redigo, 3. egi, actum (+ ak) dovesti , staviti, svesti rediico, 3. duxi, ductum (+ ak) natrag dovesti reductus, 3 udaljen , osamljen refectio, -ionis, f. oporavak, odmor refero, ferre, rettiili, latum (+ ak) javljati reficio, 3. teci, fectum (+ ak) oporaviti , odmoriti refugio, 3. rugi, - pobjeći refuIgeo, 2. fulsi, - odsijevati Regillus, -i, m. Regil regina, -a e, f. kraljica regio, -ionis, f. kraj , područje regius, 3 kraljevski

regna tor, -oris, m. vladar, kralj regno, 1. kraljevati, vladati regnum , -i, n. kraljevstvo rego, 3. rexi, rectum (+ ak) upravljati regula, -ae, f. pravilo relevo, 1. (+ ak) ub lažiti, olakšati religio, -ionis, f. vjera relinquo, 3. reliqui, relictum (+ ak) ostaviti reliquiae, -aru m, f. ostaci reliquus, 3 preostali reluceo, 2. luxi, - sjati se, bljeskati remissio, -ionis, f. popust, oproštenje remotus, 3 udaljen Remus, -i, m. Rem renovo, 1. (+ ak) obnoviti reor, 2. ratus sum misliti repello, 3. repuli, repulsum (+ ak) otjerati reperio, 4. reperi, repertum (+ ak) otkriti repeto, 3. petivi, petitum (+ ak) ponovo tražiti repleo, 2. plevi, pletum (+ ak) popuniti reporto, 1. (+ ak) zadobiti, steći reposco, 3. -, - (+ ak) natrag tražiti res, rei, f. stvar res adversae, rerum adversarum, f. nesreća res communis, rei communis, f. zajednički imetak res humanae, rerum humanarum, f. čovječnost res publica, rei publicae, f. država res secundae, rerum secundarum, f. sreća rescribo, 3. scripsi, scriptum (+ ak; + dal s ad + ak) otpisati resideo, 2. sedi, sessum odsjesti , zaustaviti se resisto, 3. stiti, - (+ dat) odupirati se respicio, 3. spexi, spectum (+ ak) obazirati se, ogledati se na, sjetiti se, osvrnuti se respondeo, 2. spondi, sponsum (+ dal + ak) odgovoriti restat, 1. stitit, - preostaje restituo, 3. stitui, stitutum (+ ak) ponovo uspostaviti rete, -is, n. mreža retiarius, -ii, m. gladijator s mrežom i trozubom retineo, 2. tinui, tentum (+ ak) zatražiti, vratiti, zadržati retro natrag reus, rei, m. optuženik, krivac

reve nio, 4. veni, ventum vratiti se, ponovo doći revertor, reverti, reverti, reversus vratiti se rex, regis, m. kralj Rhesus, -i, m. Rez rhetor, -oris, m. govornik, učitelj govorništva Rhodii, -iorum, m. Rođani Rhodius, 3 rodski Rhodus, -i, f. Rod rideo, 2. risi, risum smijati se (+ dat) rimosus, 3 raspucan ripa, -ae, f. obala risus, -us, m. smijeh, podsmijeh robur, -oris, n. snaga, čvrstoća rogo, 1. (+ ak) pitati , tražiti rogus, -i, m. l o m ača Roma, -a e, f. Rim Romane rimski (pri!.) Romanus, 3 rimski (prid.) Romanus, -i, m. Rimljanin Romillus, -i, m. Romul rosa, -ae, f. ruža rostra, -orum, n. govornica rotundus, 3 okrugao rudis, -e primitivan, priprost rudus, -eris, n. komadić mjedi , krhotina kamena ruina, -ae, f. rušenje ruševina ruo, 3. rui, rutum rušiti se rursus natrag, opet rus, ruris; n. seosko imanje, selo rusticus, 3 seoski , priprost rusticus, -i, m. seljak Rustius, -ii, m. Rustije

s Sabinus, -i, m. Sabinjanin sacer, -cra, -crum svet sacerdotium, -ii, n. svećenička dužnost sacrificillus, -i, m. svećenik rex sacrificillus vrhovni svećenik, glavni žrec sacro, 1. (+ ak) posvetiti sacrosanctus, 3 nepovrediv sacrum, -i, n. svetinja saecillum, -i, n. stoljeće saepe često 26 7

saepta, -orum, n. ograda saevio, 4. ii, Hum bjesniti, okrutno postupati saevitia, -ae, f. žestina, okrutnost, virepost, grubost sal, salis, m. sol, slana voda, more; dosjetka, šala Salii, -iorum, m. Salijci (»poskakivači«, svećenički kolegij) salio, 4. salili ili salii, - skakati Sallustius, -ii, m. Salustije Salonae, -arum, f. Salona (danas Solin) saltator, oris, m. plesač saltem barem, bar, makar salto, ]. skakati saHiber, -bris, -bre zdrav salubritas, -atis, f. zdravlje, ljekovito t salus, -iitis, f. pozdrav saliito, ]. (+ ak) pozdravljati salve, salvete dobro došao! zdravo! salvus, 3 spasen, zdrav, čitav Samnis, -itis, m. Samnićan in Samniticus, 3 samnit ki sancio, 4. sanxi, sanctum (+ ak) odred iti, priznati sanctus, 3 svet, pošten nepovrediv sanguis, -inis, m. krv sano, l. (+ ak) ozdravljivati, liječiti sanus, 3 zdrav sapiens, -ntis mudar sapiens, -ntis, m. mudrac sarcina, -ae, f. prtljaga Sardinia, -ae f. Sardinija satio, -ionis, f. sijanje satis dosta satisfacio, 3. feci , factum (+ dat) zadovoljiti Saturnalia, -orum, n. (dat. Saturnalibus!) Saturnalije Saturnus, -i, m. Saturn saturo, l. (+ ak) zadovo lj iti Savus, -i, m. Sava saxum, -i, n. stijena, kamen scaenicus, 3 glumački, kazališni, glumljen , prividan Scaevola, -ae, m. Scevola Scaurus, -i, m. Skauro scelestus, 3 zločinački , opak, zao seei us, -eris, n. zl očin schola, -a e, f. škola, nauk scientia, -a e, f. znanje, znanost

26

scilicet dakako scio, 4. scivi, scitum (+ ak) znati Scipio, -ionis, m. Scipion scribo, 3. scripsi, scriptum (+ ak) pi ati scrinium, -ii, n. kutija scriptor, -oris, m. pisac scriptor rerum povjesničar scriptum, -i, n. spis Scylla, -ae, f. Scila seeMo, 3. cessi, cessum otići, odvojiti se seco, l. secui, sectum (+ ak) sjeć i secundum (s ak) uzduž, prema secundus, 3 drugi , slijedeći seciiris, -is, f. sjekira securitas, -atis, f. bezbrižnost seciirus, 3 bezbri žan seciitor, -oris, m. gladij ator s mačem i štitom sed ali , nego sedeo, 2. sedi, sessum sjediti sedes, -is, f. sjedište, sjedalo seditio, -ionis, f. pobuna sedulus,3 marljiv semel jedamput sementis, -is, f. sjetva semper uvijek senator, -oris, m. senator senatorius, 3 senatorski senatu s, -us, m. senat Seneca, -ae, m. Seneka senex, senis, m. starac senex, senis star Senia, -ae, f. Senija (danas Senj) Senones, -um, m. Senonci sententia, -a e, f. misao, mišljenje, poslovica sentio, 4. sensi, sensum (+ ak) osjećati , misliti separatim odvojeno sepelio, 4. sepe\ivi, sepultum (+ ak) pokopati, sahraniti septem edam September, -bris, m. rujan, septembar Septimius, -ii, m. Septimije sepulcrum, -i, n. grob sequor, 3. seciitus sum (+ ak) slijediti sereno, I. (+ ak) vedriti

serenus, 3 vedar, miran serio zbi lj ski (prit.) serrno, -