Opca Povijest Pedagogije Skripta

Sumerani-upotrebljavali klinasto pismo,prvi razvili gradsku kulturu. Ved u 3 tisudljedu prije krista osnivali su škole u kojima su djeca na pločama od vlažne gline pisala klinastim pismom. Učili su botaniku,zoologiju,mineralogiju,matematiku,gramatiku i teologiju. Zadatak školovanja je bio pripremiti pisare,svedenike i činovnike koji de obavljati različite poslove u hramovima i dvorovima. Škole su mogli posjedivati samo sinovi bogataša. Školovanje se pladalo,disciplina je bila kruta. Učilo se ponavljanjem i pisanjem. Indija-4 kaste. Kaste su određivale i odgoj i obrazovanje pa su svete knjige vede bile dostupne samo najvišoj kasti,brahmanima. Kastna isključivost i religioznost. Kinezi-samo su se privilegirani bavili intelektualnim radom,nitko nije mogao naučiti kinesko pismo,pa je mnogo ljudi bilo nepismeno. Karakteristike odgoja i obrazovanja su bile:sistematičnost,krutost i strogost. Primjenjivala se selakcija. Cilj obrazovanja dobar činovnik. Nisu se učile prirodne nauke niti su se školovale djevojke. Jak utjecaj Konfucija-njegovo učenje o vjeri je agnostičko, a kao etičar vjeruje u iskonsku dobrotu čovjeka. Osnovni pojam njegove etike je jen-opdi zakon koji upravlja svim odnosima u obitelji,društvu i državi. Lao-ce Egipat-teokratsko robovlasničko društvo. Bili su primorani baviti se geometrijom,matematikom,geodezijom i astronomijom. Samo su odabrani mogli stedi znanje iz medicine i građevinarstva. Znanje su zapisivali na papirus,ali su se hijeroglifi teško učili. Jedna vrsta pisma za narod a jedna za kastu svedenika. Hebreji-semitskog podrijetla. Odgoj i obrazovanje imali su patrijahalna i religiozna obilježja. Škole postaju značajne tek u prvom stoljedu. Učitelji u školama su bili svedenici-rabini. Učila se matematika,geografija i astronomija. Opdinska je zajednica morala osigurati jednog učitelja na 25 učenika. Škole pohađali samo dječaci, a predmeti su bili hebrejski,etika i povijest hebreja. Moralne norme su bile stroge i krute. Žene se nisu školovale ali su imale veliki ugled u obitelji. Platon-prvi je upozorio na političku važnost odgoja. Prvi je skicirao osnovnu podjelu psihologije. Upozorio je na važnost pojedinih znanosti za razvijanje apstraktnog mišljenja. Prvi je istakao ideju javnog predškolskog odgoja i naglasio važnost igre u predškolske djece. Upozorio je da je nužan pažljiv izbor sadržaja koji de se pričati djeci, a bajci je pridavao veliko odgojno značenja. U procesu odgoja treba biti zastupljen cjelovit nazor o svijetu. Svaki stav iz pedagogiji je osnivao na filozofiji objektivnog idealizma. Aristotel- povezujudi odgoj uz psihologiju. Koristio se nekim pedagoškim učenjima od Plationa( odgojem kao društvenom funkcijom, značenjem umnog odgoja,idejom predškolskog odgoja) i pokrenuo je pedagošku misao dalje od Platona( ideja harmonijskog razvitka, veza pedagogije i psihologije, istaknuo načelo odgoja u skladu s prirodom, prva periodizacija uzrasta, zasnivanje aktivnosti djeteta, misao o odgojnoj sredini,dodavanje crtanja u nastavni plan). Oslanja se na praksu atenskog odgoja, a od spartanskog uzima samo ideja o državnoj školi. ODGOJ I ŠKOLE U RANOM SREDNJEM VIJEKU Dijeli se na : a) od propasti ZRC-a do 12.st. (rani srednji vijek) b) 12. I 13. St. Epoha skolastike c) od 14 do kraja 16-epoha humanizma i renesanse

Crkva je imala prevlast u odgoju i obrazovanju. Svedenstvo je propovijedalo narodu bezuvjetnu pokornost,trpljenje, umjerenost,rad i asketizam. Nastava u školama osniva se na autoriteu svetog pisma i n jegovu tumačenju. Nastava se temeljila na učenju napamet knjiga pisanim latinskim jezikom,koje je Crkva određivala. Religijski karakter obrazovanja. Cilj i zadatak gramatičke nastave svodio se na razumijevanje svetog pisma a proučavanje retorika za vještinu održavanja crkvenih propovijedi. CRKVENE ŠKOLE Tri vrste škola:samostanska,katedralna i župna škola. Samostanske škole-u početku polazili samo dječaci koje su roditelji od ranog djetinjstva odredili za svedeničko zvanje. Kasnije se osnivaju dva odjela: interni-za djecu koja se pripremaju za svedenike, i eksterni- za djecu koja de nakon školovanja biti svjetovnjaci. U samostanskim školama učilo se čitati i pisati na latinskom te vjeronauk. U nekim samostanima se proučavala GRAD. KATEDRALNE ŠKOLE-osnivale su se u crkvenim središtima koja su bila sjedišta biskupa. Sadržaj nastave je bio na višoj razini od samostanske. Predmeti triviuma-gramatika,dijelektika i retorika a nesto kasnije i predmeti kvadriviuma-aritmetika,geometrija,astronomija i teorija glazbe Župne škole-osnivale su se uz crkvene župe, a pohađala ih je manja grupa dječaka koje je podučavao župnik,a ponegdje i zvonar. Učio se vjeronauk, čitanje crkvenih knjiga na latinskom.najmanje se učio račun,a školarina se pladala. Župna škola bila je u župnom dvoru ili u crkvenjakovoj kudi. Sadržaj i nastavne metode- nastava je počinjale od istih elemenata –nakon savladanog čitanja, molitve na latinskom,150 psalama, čitanje crkvenih knjiga, sveto pismo i račun. Nastavne metode zasnivale su se na mehaničkom pamdenju. Učenje artimetike svodilo se na mistično tumačenje brojeva. Nije bilo kolektivnog rada. Nastavnik je radio sa svakim učenikom posebno. Trjanje školovanja je ovisilo o učiteljevom obrazovanju. Moralni odgoj bio je usmjeren na usvajanju kršdanskih vrijednosti i vrlina ODGOJ FEUDALNOG PLEMSTVA- odgoj se temelji na sedam slobodnih vještina( jahanje,plivanje,bacanje koplja,mačevanje,lov igranje dame i pravljenje stihova). Najstariji feudalčev sin s napunjenih 7 godina odlazi na dvor sizirena gdje se odgajao učedi od sizirenove supruge manire ponašanja i vršedi dužnosti paža do 14 godine. Od 14 do 21 bio je štitonoša i odlazio je u lov i boj sa sizirenom. Viteški odgoj težio je vanjskoj uglađenosti,umješnosti držanja u društvu, a intelektualnom odgoju nije se pridavala osobita pažnja. DOBA SKOLASTIKE- težila je da izmiri razum s religijom. To je pokušaj da se religiozne dogme objasne filozofijom i logikom. Težila je usklađivanju vjere i nauka. Razvoju skolastike pridonijela je arapska kultura,bizantska i srednjovjekovna sveučilišta. Sukob materijalizma i realizma. Nominalisti-polaze od konkretnog,pojednačnog. Realno postoje samo predmeti, a opde se samo čini da postoji. Realisti-opdi pojmovi postoje realno, doks e sve pojedinačno samo čini da postoji. U djelima istaknutih skolastičara razvija se formalno-logičko mišljenje. U prvo vrijeme skolastike njeguje se intelektualna sposobnost,izoštrava se mišljenje,potiče metodično pristupanje problemima. Negativne karakterisitke skolastike su bile najizraženije u nastavi, jer je logički niz pitanja koji je bio svijevrsno istraživanje, u školama su se ta ista pitan ja dovodila do krajnjeg formalizma-učenje napamet,bez razumijevanja.

POSTANAK I RAZVOJ SVEUČILIŠTA Povezano uz razvoj gradova. U 12 st. Osnivaju se visoke škole u kojima se predaju mmnoge znanosti. Predavači i studenti tih škola činili su korporaciju(zajednicu učitelja i studenata). Svaka je korporacija imala 3 stupnja. Visoka škola-scholarius.bakalaurus,magister. Prva srednjovjekovna sveučilišta sonovana su u 12st. Nije ih osnivala crkva ,ved znanstvenici,gradske uprave i stanovnici zainteresirani za razvitak nauke. Sveučilišta su bila autonomne organizacije i imala su relativnu nezavisnost od crkve i gradske uprave. Na čelu sveučilišta bio je izborni rektor. Studenti su živjeli u kolegijima,univerzitetskim domovima, a bili su pod nadzorom magistra. Na čelo crkvenih sveučilišta bio je predstvanik biskupa.kancelar. pravo biranja sveučilišnih funkcionara imali su samo doktori i magistri. Profesore je crkva postavljala i pladala. Prva srednjovjekovna sveučilišta dijelila su se na 4 fakulteta: artistički,pravni,medicinski i bogoslovni a svaki je imao svog dekana. Na artističkom se je predavalo 7 slobodnih vještina. On je bio pripremni fakultet za upis na druge fakultete. Kasnije se razvio filozofski. Studij je trajao od 6-7 godina,. Na fakultetima su bili naučni stupnjevi pa je nakon triviuma dobio stupanja bakalaura a nakon proučenih kvadriviuma magistar. Nastavne metode su bili disputi,komenari i čitanje. GRADSKE I OSTALE ŠKOLE U 13 st. Cehovi i gilde se integriraju i postaju gradske ili magistratske škole, a izdržavaju ih gradske uprave. Osim čitanja, učilo se pisanje i račun a u vedim gradovima uvode se gramatika retorika i geomterija. U početku se nastava održavala na latinskom a kasnije na materinjem jeziku. Školarina se pladala, a gradske uprave su gradile školske zgrade. Učitelji su potpisivali ugovor na određeno vrijeme. U 13 st počinju se osnivati i privatne škole za dječake, ali i za djevojčice. ODGOJ I OBRAZOVANJE U BIZANTU Zadatak crkvenih starješina bio je da pomodu religije dobiju narod za vlast. Radi toga su se osnovale opde crkvene škole koje su bile pristupačne svoj djeci. Uz opde crkvene djelovale su i zanatlijske u trgovačkim i zanatlijskim središtima. Osnivale su se i sanitetske škole u kojima su se školovali za rad u manastirima i bolnicama. Visoke škole u vedim gradovima bile su privatne. U vedim središtima djelovale su i više škole. Na čelu škole je bio upravnik kao duhovna osoba. I u bizantu je obrazovanje bilo mehaničko ,stereotipno i prožeto religijom. EPOHA HUMANIZMA I RENESANSE HUMANISTI SE ODUŠEVLJAVAJU STAROGRČKOM KULTUROM,FIZIČKIM I ESTETSKIM LIKOM GRKA,GRČKIM JEZIKOM I KULTUROM i idealom harmonijski razvijenog čovjeka. Pedagogije renesanse istaknula je zahtjev za razvijanje dječje aktivnosti i samorada,pridavanje velikog značenja intelektualnom razvoju mlade ličnosti. Mnogo više pažnje se počinje pridavati predmetima kvadrivijuma, premda su se u središtu pažnje uvijek bili predmeti trivijuma. Počinju se proučavati predmeti prirodnih nauka. Sve se više proučava povijest. Vrijeme u kojem se naglaša da dijete nastava treba privudi svojim sadržajima, a učitelj se treba brinuti o djetetovim sposobnostima i sadržajima. Pedagogiju humanizma i renesanse karakterizira veliko zanimanje za dijete kao bide koje

se razvija. Odgoju se postavlja zadatak razvijanja mlade ličnosti, pa se zahtijeva briga o psihičkim osobinama djeteta i njegovim interesima. Od nastave se traži da bude zanimljiva i privlačna. GLAVNI PREDSTAVNCI HUMANISTIČKE FILOZOFIJE ITALIJA Vittorino Rambaldoni da Feltre- casa giocosa( dom radosti). Prvi učitelj novog tipa. Školu je smjestio u dvorac izvan grada, na obali jezera, između polja i šuma, pa je tako prvi ostvario ideju škole u prirodi. Zidove dvorca ukrasio je freskama koje su prikazivale djecu u igri i različitim zanimanjima. Prostorije u kojima su djeca boravila bile su prostrane,visoke s mnogo svjetlosti i zraka. U školi je bilo 80-ak djece iz aristokratskog društva. U svoju školu primao je besplatno i siromašnu djecu. U prvi je plan stavljao moralni odgoj i eliku je pažnju pridavao odgoju primjerom. Težio je da upozna individualne osobine svakog djeteta . u središte rada stavlja klasične jezike, tražio je svjesno usvajanje znanja i samostalan rad učenika. Tražio je učenje algebre,astronomije, pa i elemenata prirode. Nstava je bila na materinskom jeziku. Čitanje se učilo pomodu pokretnih slova. Znanja iz metematike djeca su stjecala u igri i zabavi, a iz geometrije crtanje,mjerenje površina i volumena i izrada planova. FRANCUSKA Približavaju se ideji svestranog odgoja. Izraženi su humanistički progresivni zahtjevi, što se očituje u njegovu traženju fizičkog odgoja,intelektualnog odgoja i svjesnih aktivnosti učenika u procesu usvajanja znanja, u raznolikosti znanja,proučavanju prirode i klasičnih jezika, učenja na temelju promatranja i načelu zornosti. U nastavu uvodi i metodu razgovora,ekskurzije radi upoznavanja prirode, nije zanemario ni estetski odgoj. Michael de Montaigne- jedan od najvedih francuskih moralista. Prve dvije knjige ogleda izdao je 1580 a tredu 1588. Ogledi su sastavljeni od 3 elemenata: a)razmišljanja o pročitanim knjigama b)razmišljanja na osnovi promatranja drugih c) razmatranja u svezi promatranja samog sebe. On zapravo piše o sebi i to njegovo djelo smatra se ispoviješdu njegova života. Iz n jegovih pogleda i ideja treba izdvojiti: a) filozofiju života b)pedagoške poglede c)političke koncepcije i religijska shvadanja. Glavni problem koji u životu treba riješiti je sreda. Kritizira skolastički odgoj. Bio je za to da se paralelno i harmonično razvija cijela učenikova ličnost:tijelo,duh i moralni lik. Glavni zadatak odgoja treba biti formiranje i razvijanje inteligencije. Želi da se odgoj i obrazovanje provode nježno, da učenik bude aktivan i da zna primijeniti znanje koje je usvojio. Smatra da prije svega treba razvijati učenikov kritički duh. LUDOVICUS VIVES- zalagao se za reformu odgoja u pravcu vjersko-moralne obnove života. Energično ustajao protiv skolastičke nastave. Sadržaj nastave proširio je realnim predmetima, a pored klasičnih jezika uvodi literaturu i povijest. Važan je izbor mjesta za školu,a učitelj treba biti moralan i obrazovan i trebao bi primati pladu od države. Sva djeca moraju pohađati elementarnu školu koja je na materinskom jeziku. Nadareni učenici bi trebali nstaviti školovanje na višim školama,a svakom gradu bi trebala biti latinska škola, a u vedima i akademija. Induktivan pristup sadržajima. Zagovara zornost u nastavi. Protivnik tjelesnog kažnjavanja i zajedničkog odgoja dječaka i djevojčica.

REFORMACIJA I PROTUREFORMACIJA PROTESTANTSKE ŠKOLE U NJEMAČKOJ Martin Luther- zalagao se za otvaranje škola. Napisao je školsku osnovu,tj. nastavni plan i program za osnovne škole. Zagovarao je obavezno školovanje za dječake i djevojčice. Naglašavao je nužnost školovanja učitelja. Osnovna škola je prije svega škola religioznih pouka u duhu protestantizma. Djeca uče čitati,pisati,računati,vjeronauk i crkvene pjesme. U određenom smislu je snizio razinu škola inteziviranjem vjerske nastave u njima i skradivanjem školskog radnog dana. Za škole višeg tipa preporučuje proučavanje latinskog, grčkog i hebrejskog, povijesti. STURMOVA GIMNAZIJA I PROTESTANSKA SVEUČILIŠTA Gimnazija je vodila krajnjem jednostranom obrazovanju. Velika pažnja se posvedivala gramatičkoj analizi latinskih i grčkih tekstova. Dovela je srednju školu do formalizma. Na načelima neoskolaticizma sturm je osnovao latinsku školu pod nazivom gimnazija. Kao cilj odgoja na prvo mjesto stavlja pobožnost(pietas) i rječitost a znanje se tek postiže nakon njih. Gimnazija se dijelila na 9 razreda i 10 pripravni. Gimnazija je davala krajnje jednostrano obrazovanje jer je klasičnim jezicima podčinila sve ostale nastavne predmete. Najvažniji oslonac protestantimu postaje sveučilište u Wittenbergu. Kao protuteža katoličkim sveučilištima osnivaju se sveučilišta u Konigsbergu, Jeni, Marburgu i Helmstadu. KATOLIČKA PROTUREFORMACIJA. ODGOJNI SISTEM ISUSOVACA. NOVI VIJEK EMPIRIZAM I RACIONALIZAM U PEDAGOGIJI EMPIRIZAM FRANCISA BACONA Konstantira da svka znanost ne mora odmah donijeti veliku korist. Kako su znanosti produkt umne djelatnosti, možemo ih klasificirati u skladu s podjelom psihičkih funkcija. Najvažniji psihički procesi su pamdenje,mašta i mišljenje. Tri su velike skupine znanosti, historija, poezija i filozofija. Znanost o čovjeku antropologija proučava čovjeka kao pojedinca ili kao člana određene zajednice. Prva se zove filozofija čovječanstva a druga građanska filozofija. Filozofija čovječanstva dijeli se na znanost o ljudskom tijelu i na znanost o duši. Logika se dijeli na raznovrsne vještine a među tim vještinama je i pedagogija. Pedagogija je vještina predavanja znanja. Pod pojmom pedagogija podrazumijeva samo vještinu prenošenja znanja. Znanost je sredstvo u rukama čovjeka i treba mu služiti za svladavanje prirode koko bi poboljšao život. Priroda se svladava udruživanjem rada i mišljenje. Znanost mora imati odgovarajudu metodu. Zbog nedovoljnog poznavanja prirode čovjek je pun lažnih pojmova koje čovjek naziva idolima. Najvažniji zadatak je osloboditi se toga. Prvi je preporučivao učiteljima primjenjivanje genetičke metode. Dijete treba usvajati znanja onako kako ih je usvajalo čovječanstvo. Cilj znanja je njegova primjena u svakodnevnom životu. Javnu nastavu stavlja pred individualnu i potcjenjuje znanje koje ne vodi aktivnosti djeteta. Osnovna karakteristika dječje prirode je aktivnost u kojoj dolazi do izražaja prava priroda čovjeka.

RACIONALIZAM RENEA DESCARTESA RASPRAVA O PRIRODI. Svi ljudi raspolažu jednakim sposobnostima za učenje, svladavanje znanja i istraživanje. Ali greška je u metodi RANI SOCIJALISTI UTOPISTI THOMAS MORE Knjižica o najboljem uređenju države objavljena je 1516. Godine objavio ju je erazmo roterdamski. Prvi dio knjige daje oštru kritiku društvenih odnosa svog vremena u Engleskoj. U drugom dijelu knjige govori o svojoj viziji idealne države na izmišljenom otoku Utopiji. Društvena sredina i organizacija proizvodnje, uklanjaju anarhiju, eksploataciju,neimaštinu i nestašicu. Zalaže se za obrazovanje žena. Nastava se izvodi na materinskom jeziku, vede znanje pridaje realističnim znanjima i odlučno odbacuje verbalizam. Prvi put se susrede ideja o obrazovanju odraslih. Utopljani su zahvaljudi odgoju vrlo aktivni,poduzetni, snalažljivi, obrazovani i inicijativni. Žive trezveno,razborito, suzdržljivo i promišljeno, uvijek u skladu s prirodom i njezinim zakonima. Do 5 godine djeca ostaju u obitelji i o njima se brine majka, a nakon 5 idu u škole koje su obvezne. Javne učionice postoje u svakom gradu. Prirodne znanosti imaju posebno značenje za Utopljane. Zemljoradnjom se bave svi Utopljani. Znanje koje se teorijski naučilo u školi primjenjuje se u praktičnim radovima na polju. Svaki Utopljanin mora naučiti bar jedan zanat. Pridaje značenje fizičkom odgoju i povezuje ga s estetskim. Na Utopiji se poštuju zakoni, i ssvi se članovi uzajamno pomažu. Rad je uvjet za razvijanje svih potencijalnih snaga čovjeka. Rad čovjeka čuva od poroka i bezumlja. PEDAGOŠKI SISTEM JANA AMOSA KOMENSKOGA Začetnik i inspirator pedagogije novog doba. 1632 završio je glavno djelo Velika didaktika. Prvo je objavljena na češkom a potom na latinskom 1657 u Amsterdamu. U njemu je izložio svoju opdu teoriju odgoja i obrazovanja, objasnio didaktičke principe i novu organizaciju stupnjevanja škola. Drugo veliko Informatorium za materinsku školu(Materinska škola) napisano na češkom jeziku kao nadopuna Velikoj didaktici. S ovim djelom može se smatrati začetnikom predškolske pedagogije. Pedagoški nazori i značenje: djecu školi upoznaju stvari, osnova cjelokupnog obrazovanja treba biti znanje i poznavanje materinskog jezika, nastava treba biti u skladu s metodom koju nam pokazuje priroda. Utjecaji-ima utjecaja renesansnih pedagoga i renesansnog životnog optimizma, utopijskog socijalizma, utjecaja demokratskih težnji tadašnjih vjerskih sekti i Baconove filozofije. Bacon je utjecao svojim shvadanjem procesa spoznaje,znanstvene metode i znanosti. Humanizam i renesansa su utjecaki novim poimanjem čovjeka. Načelo na kojem gradi svoju pedagogiju je da odgoj treba provoditi u skladu s vanjskom prirodom. Čovjek je dio prirode i podređen je njezinim zakonitostima. Nastavne principe izvodi iz prirode: postupnost,sistematičnost i zornost. 4 godišnja doba-4 razdoblja ljudskog života. U Velikoj didaktici detaljno govori kako treba s djecom postupati, i pokazuje da djeca koja su manje obdarena s dobrim odgojem mogu nešto postati.

Organizacije škole i nastave- prvi u poviesti pedagogije zahtijeva da se omladina poučava u vedim grupama jer se tako bolje uči. Za svako razdoblje u životu zamislio je 6-godišnje školovanje. Prvih 6 se dijete odgaja u obitelji, to je materinska škola; od 6 do 12 dijete posjeduje školu materinskog jezika; od 12 do 18 traje vrijeme latinske škole; od 18 do 24 je vrijeme učenja odnosno studiranja i posjedivanja akademije. Materinska škola je svaka obitelj, škola materinskoh jezika mora postojati u svakom mjestu, latinska škola u svakom gradu a akademija se osniva u svakoj državi ili pokrajini. Odgajanjem djeteta do 6 godine smatra temeljem ukupnog odgoja i obrazovanja. Roditelji su dužni kod djece razvijati: umjerenost u jelu i pidu, čistodu, pažljivost prema starijima, poslušnost,pravednost, navikavanje na rad, strpljivost... Smatra se ideologom narodne osnovne škole. Škola materinskoj jezika podijeljena je na 6 razreda a za svaki je napisao knjige koje su imale nazive cvjetova. U latinskoj školi se poučava 7 slobodnih vještina. Dodaje im i nove predmete kao što su fizika, zemljopis,povijest, etika i teologija. Najviše pkolovanje se provodi u akademijama. Nju pohađaju najdarovitiji i treba imati teološki, pravni i medicinski fakultet. Komensky je preteča ideje instituta za istraživanje pedagoških problema. Istaknuo je zahtjev da se uvede školska godina, tjedan, nastavni sat, ljetni praznici, početak i kraj školske godine. Naglasio je važnost podjele razreda kao jedinica u kojima se odvija zajednički rad učitelja i učenika. Načela u nastavi-najviše zasluga u teoriji nastave-didaktici. Osnovno načelo nastave je načelo zornosti . sve treba spoznati vlastitim promatranjem. Što se iče predavanja smatra da se sve mora izložiti u cjelini, zatim u dijelovima. Predaje se sa uzvišenog mjesta, a prije početka predavanja treba najaviti cilj rada, jer svaki sat ima svoj zadatak. Pored načela zornosti uvodi načelo postupnosti i sistematičnosti. Od lakšega prema težemu. Nastavu je shvatio i psihološki. Učenici u različitom dobu imaju različite sposobnosti. Učenici de lakše shvatiti gradivo ako im se objasni kakva je korist od toga u svakodnevnom životu i ako se sadržaji pojedinih predmeta međusobno povezuju. Posebno naglašava interes i pažnju učenika. Također ističe važnost ponavljanja i vježbanja i smatra da određene sate treba posvetiti isključivo ponavljanju. Ne treba sve učiti napamet, ved samo ono što je razumljivo i najvažnije. Učitelji- mora biti primjer, marljiv i pošten, mora voljeti svoj poziv i djecu. Učitelj je krivac za neuspjeh u nastavi. Učitelj jednom metodom mora predavati sve nauke, jednom metodom sve vještine, sve jezike, moralni odgoj. Udžbenik- nastavno gradivo udžbenicima treba biti pristupačno učenicima i sistematski raspoređeno. Razlikuje 2 vrste udžbenika: udžbenike s gradivom za učenike i udžbenike s uputama za nastavnike. O odgoju: Velika didaktika.naglašava moralni odgoj koji se zasniva na religioznom shvadanju. Cijenio je disciplinu u školi, i protivnik je tjelesnog kažnjavanja.

Značenje Komenskog: osnivač didaktike, uloga osjetilnih organa i zornosti u nastavi. PEDAGOGIJA ZA VRIJEME PRVIH GRAĐANSKIH REVOLUCIJA JOHN LOCKE Utjecaji- F.bacon i R. Descartes . osnivač empirijske psihologije, kojoj je izvor iskustvo, osnovano na samopromatranju. Zastupnik teorije o državi koja je nastala po dogovoru. Ljudi su u početku živjeli u prirodnim uvjetima i sloboda je prirodno pravo čovjeka. Etički nazori-svode se na ideje srede i koristi. Razum je neprocjenjivo blago, ono zadrži strasti. Zadatak odgoja je razvitak umjerenosti i samosavlađivanja. Kad se dijete rodi tabula rasa. Cilj odgoja je odgojiti gentlemena čovjeka koji de posjedovati zdrav razum i smisao za praktične potrebe. Odgojni sistem- ODGOJ TREBA PRIPREMITI za život. Zadatak odgoja formiranje zdravog duha u zdravom tijelu, kao razvitak tijela i discipline duha. Pistaša individualnog odgoja. Veliko značenje daje odgajatelju Tjelesni odgoj- prvi obradio teoriju tjelesnog odgoja. To je jedan od uvjeta čovjekove srede i njegove društvene koristi. Moralni odgoj-empirijsko, senzualističko shvadanje morala. Najvažniji zadatak moralnog odgoja je formiranje karaktera kao bi čovjek znao sobom vladati i svladati svoje sklonosti, osobitu požudu i pohlepu, i kako bi bezuvjetno podređivivao svoj život djelovanju razuma, i tako postao unutrašnje samostalan. S njim treba započeti u ranoj dobi. Protivnik pretjerane strogosti. Glavna odgojna sredstva su primjer i društvena sredina. U moralnom odgoju veliko značenje pridaje pohvali i ukoru. Navikavanje je također važna metoda-priučavanje na dobre navike temelj je moralnog odgoja. Odgajatelj djetetu pristupa s obzirom na njegove individualne sposobnosti i sklonosti. Svi ljudi nisu jednako sposobni niti imaju jednake sklonosti. Intelektualni odgoj i didaktičke upute- nastava je na drugom mjestu kao odgojni faktor. Za njega vedu vrijednost ima moralni odgoj,nego nastava. Zalagao se za ove predmete- čitanje i pisanje,materinski odgoj, aritmetika,geometrija,astronomija,povijest,etika..određene vještine-jahanje i mačevanje. U primjeni nastavnih metoda ističe da nastava treba biti razumljiva i da se djeca prvo koriste knjigama sa slikama, a pisanje dolazi nakon čitanja. Strani jezici se uče metodom razgovora. Religijski odgoj-djeci se treba objasniti pojam o bogu kao stvoritelju svijeta i dobročinitelju. Prvi je od svih pedagoga pedagoški sistem razvio na primjeni empirijske psihologije. J.J.Rousseau U pogledima na odgoj polazna stavka mu je da je čovjek od prirode dobar. Prirodni darovi se mogu razvijati, i to najbolje u samoj prirodi. Prirodno odgajanje mora odgovarati prirodi djeteta. Zastupa načelo poštovanja dječje ličnosti i teži za odgojem koji de ispoljiti i razviti dječje prirodne snage i sposobnosti.

Odgoj treba zasnivati na psihološkim osnovama. 4 faze u razvoju: od rođenja do 2(tjelesna njega), od 2 do 12( razvijanje osjetila), od 12-15 (razvijanje inteletualnih sposobnosti), od 15-18( moralni odgoj) Drugi stupanj u životu djeteta počinje s razvitkom govora. Tada je najvažnije tjelesno razvijati dijete i njegova osjetila. Razvitak osjetila i tjelesni odgoj čine temelj intelektualnog odgoja. Do 12 godine Emil uči samo ono za čime osjeda potrebu. Dijete treba osjetiti posljedicu svojih djela. Od 12-15 dolazi do razvijanja intelekta nastavom. Treba naučiti metode stjecanja znanja. Treba otkrivati znanja a ne učiti ih. Usvajanjem nauka iz prirodnih nauka uspostavlja se odnos prema prirodi. Čovjek se najbolje i najpotpunije razvija i najviše uči u prirodnom procesu rada. Ljudski rad mora biti smišljen, planski racionalan i zasnovan na teoriji. Najvedu vrijednost ima proizvodni rad. U 4 fazi bude se strasti i to je doba najpogodnije za moralni odgoj. Tada treba započeti s odgojem za život s drgim ljudima za život u društvu. U moralnom odgoju značajnu ulogu imaju čuvstva jer je to zapravo odgoj srca. Osobita pažnja na emocionalni život. Zadatak je moralnog odgoja i odgajanje dobrote. Do 17 ili 18 godine nije potrebno govoriti o religiji jer djeca te dobi nisu rrazvila apstraktno mišljenje. Smatra da su razlike između žena i muškaraca. Ženin razum nije prodoran ni dubok. PESTALOZZI Pestalozzi je 1768. Kupio zemljište koji je nazvao Neuhof( Novi dvor). Pokušao je organizirati ogledno dobro na kojem bi susjedni seljaci učili gospodarstvo. Imanje je ekonomski nazadovalo, a da ne propadne dio imanja je prodao. 1744 je došao na ideju da organizira sirotinjski dom za 50-ak djece siromaha. Ideja vodilja bila mu je nauči djecu samoradu, da se izdržavanje djece u domu organizira kao rad u polju ljeti, a zimi tkajudi i predudi. Bio je uvjeren da je de tako pokrivati rashode svog izdržavanja u domu. Pestalozzi je djecu učio čitati, pisati i računati. Dom nije dugo izdržao pa je sirotište zatvoreno 1780. Najvrednija ideja u novom domu bila je povezivanje proizvodnog rada i učenja. Rad je odgojno djelovao na djecu. Obučavanje djeteta treba početi od bližega, tj.onoga što dijete okružuje, pa se tek onda prilazi daljem i nepoznatom. U raspravi Večernji sati jednog pustinjaka formulira ideju odgajanja čovjeka u kojem ističe da su svi ljudi u svojoj biti jednaki, a za postizanje cilja trebaju idi samo jednim putem. 1781. tiskan je prvi dio njegova romana Linhard i Gertruda. Pestalozzi je u radu opisao pozitivne crte seljaka, ukazao je na seosku samoaktivnost. Maštao je o poboljšanju života seljaka i zanatlija. U organizaciji sirotišta u stanzu Pestalozzi je polazio od načela: buditi kod djece čuvstvo čovječnosti, težiti izgradnji društva na načelu obitelji. ; provoditi radni odgoj. Prelazi u Burgdof i tamo osniva osnovnu školu. Tamo osniva i institut u kojem je produžio iskustvo započeto u Stanzu. U tom razdoblju od 1801-1803 objavio je djelo Kako Gertruda uči svoju djecu. Prelazi u Iverdon gdje je organizirao srednju školu i učiteljski institut. Doživljava velike uspjehe. Filozofski nazori Pestalozzia- razvijali su se pod utjecajem naprednih ideja buržoaske revolucije u francuskoj . na njegove nazore utjecao je u društveni život europe u to doba, a s jedne strane i ekonomska zaostalost Švicarske i Njemačke. Djela J.J. Rousseaua . utjecala je i idealistička filozofija: Leibniz-Wolfova, Kantova i Fichteova. Kantovo učenje o spoznavanju blisko je Pestalozziju, pa i on

govori o primarnosti osjetnog percipiranja,. I kantovi nazori o moralu utjecali su na P. Čovječnost je primarna. Pestalozzi ne promatra čovjeka kao izolirano bide ved u njegovim odnosima prema bogu,društvu i staležu a to znači i u socijalnoj zajednici. Odnos prema obitelji je najbliži, veliku ulogu ima majka, u obitelji se dijete uvrštava u društvo. Odgojni cilj: DIJELI SE NA ZADATKA: ODGOJ GLAVE(UMNI RAD), odgoj srca(moralni odgoj) i odgoj ruke(tjelesni i radni odgoj). Čovjekov razvoj je zakonit proces i potrebno je primjenjivati metodu koja de pomagati prirodnom procesu samorazvoja. Temelji cjelokupnog odgoja i nastave nalaze se u samopromatranju koje ima aktivan karakter. Posebno je isticao povezivanje nastave s proizvodnim radom. Njegova je zasluga što je naglasio potrebu povezivanja nastave s proizvodnim radom, ali kod njega nalazimo samo istivremenost proizvodnog rada i nastave. Rad i nastava povezani su mehanički. Pestalozzi shvada radni odgoj kao obučavanje zanatu . radni odgoj bi trebao biti potčinjen odgojnim zadacima. Radni odgoj je razrađivao s moralnim odgojem. Najviše moralne vrijednosti su u ljubavi prema ljudima, u dobroti, povjerenju i poslušnosti. Moralni odgoj zasniva se na moralnoj praksi. Didaktika-najznačajniji dio pestalozzijeva rada. Uveo je pojam elementarnog obrazovanja. Ono ima mjesto tek kada je osnovano na prirodnom razvitku snaga i sposobnosti. Ono počinje od najjednostavnijih elemenata. Filozofski temelji didaktike nalaze se U Leibnizovu i Kantovom shvadanju. U procesu obučavanja polazi od osjetilnih predodžaba i ide prema jasnim pojmovima. Taj proces vanjskog spoznavanja svijeta nazivamo promatranje. Svako obučavanje, svako odgajanje treba se osnivati na promatranju i iskustvu, od kojih se čovjek uzdiže do zaključaka, uopdavanja i uspoređivanja. Obučavanje razvija intelektualne sposobnosti, pouđuje aktivnost i ljubav prema moralnim kvalitetama, a kao cilj ima odgajanje odgoja. Time je istakao načelo odgojnosti nastave. Istodobno je tražio elemente početnog rada s djecom koja tek polaze u školu i polazedi od takvog promatranja došao je do zaključka postoje 3 takva elementa: oblik, broj i riječ(ime). To elementarno obučavanje razvija i pobuđuje sposobnosti mišljenja ,a razvitak mišljenja je konačan cilj obrazovanja. Došao je do opravdanja i objašnjenja formalnog obučavanja. Težio je razvitku misaonih sposobnosti. Postavio je pitanje razvijanja intelekta. Zaslužan je za detaljno objašnjenje načelo zornosti. Zornost je polazna osnova za apstraktno mišljenje,odnosno spoznavanje. Naglašavao je i načelo sistematičnosti i važnost postupnosti i slijeda nastavne građe. Isticao je i načelo pristupačnosti( gradivo rasporediti prema stupnju razvoja dječjih sposobnosti). Važnost psihologije, a pridržavao se i načela trajnosti znanja,vještina i navika. Isticao je i odgojnost nastave. Pestalozzi naglašava da u metodici materinskog jezika treba polaziti od dječjeg govora i da ga treba razvijati. Nastava materinskog jezika dijeli se na 3 stupnja: na upoznavanje glasova, na bogadenje govora i na gramatičko poznavanje jezika. U nastavi o oblicima polazna osnova mu je mjerenje, a i tu mu je osnova promatranje.

Značenje Pestalozzija -učitelji se u svom radu trebaju se pridržavati dječjih psihičkih sposobnosti. Razvijanje samostalnosti kod djece. Disterveg se koristio načelom samoaktivnosti. JOHANN FRIEDRICH HERBART I HEBARTOVCI Filozofski i psihološki modeli- svijet se sastoji od beskonačne množine neizmjenjivih i vječnih reala, koji su neprisupačni čovjekovoj spoznaji. Duša je nepromjenjiva, jednostavna suština(reala), a pri sjedinjenju s tijelom ona stječe individualnost, doživljava s tijelom niz osjeta, stupa u različite odnose s drugim tijelom i formira predodžbe koje imaju kao cilj samodržanja. Cjelokupno psihu svodi na predodžbe. Zadržavanje predodžaba koje čekaju na kraju svijesti su čuvstva; težnje zadržanih predodžbi da se ispolje jest želja u spoju s predodžbom o njoj. Javljanje iznad praga svijesti ranije potisnutih predodžaba nazivamo osjedajima. Potiskivanje predodžaba ispod praga svijesti jačim predodžbama nazivamo zaboravljanje. Ako su predodžbe koje se javljaju iznad praga svijesti u međusobnoj harmoniji čovjek ima ugodno osjedanje,a u protivnom doživljeno je neugodno osjdanje. Asocijativna psihologija. Pojam apercepcije-uključivanje novih predodžaba u sistem ved postojedih. Sve što je novo u čovjekovom iskustvu samo se dopunjuje, razumije i tumači na temelju podataka ranijeg iskustva. Predstavnik je intelektualizma u psihologiji i pedagogiji. Psihološku osnovu Herbartove pedagogije čini njegova teorija o mnogostranom podjednakom interesu. Interesi se zasnivaju na iskustvu i na kontaktu s ljudima. Iskustvu odgovara empirijski nteres, druženje(sudjelovanje u društvenom životu), simpatijski interes. U razmišljanju o predmetima iskustva razvija se spekulativni (filozofijski) interes, a pri razmišljanju o širim odnosima, koji se stvaraju uzajamnim druženjem s ljudima socijalni interes. Herbartova etika- moralan je onaj čovjek koji se rukovodi u svom djelovanju moralnim predodžbama i idejama. Od predodžaba i njihovih asocijacija formiraju se moralne ideje koje određuju čovjekove postupke, kao i njegovu volju i karakter. Herbartova etika svodi se na 5 moralnih ideja: 1) ideja unutrašnje slobode javlja se kada je volja u potpunom skladu s umom 2) ideja savršenstva sjedinjuje u sebi snagu i energiju volje 3) ideja dobrote 4)ideja prava 5)ideja pravde Herbartova pedagogija je normativna nauka- pedagogiju izvodi iz psihologije i etike. Praktičnom odgoju treba prethoditi teorijska priprema. Znanstvena pedagogija treba utvrditi cilj odgajanja prema kojemu podešava odgojna sredstva. Cilj odgajanja je vrlina tj. formiranje moralnog karaktera. Ciljevi odgajanja- mogu se podijeliti u 2 grupe: a) mogudi ciljevi povezani s izborom profesije b) neophodni ciljevi. U odgajanje pripadaju samo neophodni ciljevi: formiran je moralnog karaktera , razvijanje aktivnosti čovjeka .. Proces odgajanja dijeli na 3 dijela: upravljanje, nastavu i moralno odgajanje ili stegu. Upravljanje-regulira djetetovo vladanje samo u sadašnjosti. Ono ne odgaja nego samo stvara pretpostavke za odgajanje time što održava vanjski red i poredak. Zadatak upravljanja je gušenje dječjeg nestašluka. Sredstva upravljanja jesu: prijetnja,nadzor,zapovijed i zabrana, kazna a pomodna sredstva su autoritet i ljubav.

Hodegetika- dio teorijske pedagogije koji raspravlja o moralnom odgoju. Obuhvada nauku o upravljanju i nauku o stezi. Zadatak joj je proučavanje odgojnih sredstava kojima se dijete vodi od stanja moralne anomalije, preko heteronomije do autonomije. Herbart je za kaznu preporučivao i oduzimanje hrane ili zatvor. Teorija nastave-nastavu temelji na psihologiji koja cjelokupni čovjekov život svodi na predodžbe. U osnovi svoje teorije o nastavi Herbart je postavio i ideju mnogostranog interesa. Nastava kod odgajanika treba pobuđivati interes, koji herbart određuje kao samoaktivnost. U dječjoj psihi se bude stare predodžbe i one se asociraju s tim novim dojmovima. Pažnju je dijelio na hotimičnu i spontanu. Hotimična zavisi od ranije smišljene namjere,a spontanu pažnju podijelio je na primitivnu i aperceptivnu. Primitivna zavisi od jačine dojmova, dok je aperceptivna pažnja pri kojoj se stare predodžbe u psihi asociraju s novim dojmovima. Glavno pravilo nastave je: prije nego što učenici pristupe radu potrebnoih je uvesti u krug onih predodžaba na koje de se odnositi taj rad. Razlikuje tri oblika nastavnog rada: deskriptivni,analitički i sintetički. Nastavni proces prelazi 4 osnovna stupnja: jasnodu,asocijaciju,sistem i metodu. Kasnije su nazvani formalnim stupnjevima. Stupnjevi nastave

Psihološko stanje

Metodika

jasnoda

Pažnja,mirovanje predodžaba

Izlaganje novog sadržaja

asocijacije

Očekivanje kretanja predodžaba

Razgovor(dijalog)

sistem

Istraživanje mirovanja predodžaba

Zaključci,uopdavanje,pravila ,definicije,formule

metoda

Radnja kretanje predodžaba

Primjena znanja u praksi

Utvrđivanje znanja- učenju napamet treba prethoditi razumijevanje i usvajanje sadržaja. Posebne metodike-herbart je unaprijedio metodiku pojedinih nastavnih sredstava. U nastavi materinskog jezika i literature ističe značenje umjetničkih tekstova, u nastavi povijesti zahtijeva da izlaganje sadržaja bude jasno, ličnosti i događaji slikovito prikazani, a jezik jednostavan. U nastavnom radu najvažnije je nastavnikovo usmeno izlaganje i uspostavljanje asocijativnih veza. Moralni odgoj-odgojni proces dijeli na upravljanje ,nastavu i moralni odgoj. Cilj upravljanja je reguliranje ponašanja u sadašnjosti, a moralno odgajanje priprema za budude samostalno ponašanje time što postavlja osnove bududem karakteru. Moralni odgoj se ralizira u procesu nastave. Pored nastave kao glavnog sredstva u moralnom odgajanju navodi i ova sredstva: 1) sprječavanje i obuzdavanje odgajanika, čemu služi upravljanje i kultura dječje poslušnosti 2) određivanje granica u odgajanju 3) utvrđivanje pravila ponašanja 4) održavanje mira i jasnode u psihi odgajanika 5)poticanje psihe djeteta pohvala i ukorima 6) savjetovati odgajanika upozoravajudi ga na njegove propuste i ispravljati ih. Nastavnik- nastavnik predaje znanje i jedini je autoritet u pitanju morala. Za nastavnički rad je vrlo značajno oduševljenje i pedagoški takt

Značenje herbarta- prvi je u pedagošku znanost uveo sistem i time je pridonio da ona postane teorijska znanost. Znantno je utjecao na razvoj pedagogije svojim tezama o oblicima i stupnjevima nastave i o odgojnoj funkciji nastave. Dopunio je didaktiku u čemu je njegovo povijesno značenje. Herbartovci- Tuikson Ziller, Wilhelm rein, Karl Stoy, Gustav Linder, theodore Waitz. U Hrvatskoj filozof Franjo Markovid, Stjepan Basariček FRIEDRICH FROBEL Poznat je po svojem radu na predškolskoj pedagogiji i kao osnivač dječjih vrtida. Pedagoški nazori- zasnivaju se na njegovoj idealističkoj filozofiji. Svoje pedagoške nazore izložio je u djelu „ odgajanje čovjek“ dvije su osnovne ideje koje čine bit Frobelovih nazora: 1) ideja o uzajamnoj povezanosti i jedinstvu svega što postoji 2) ideje o evoluciji. Čovjek se razvija,ali u isto vrijeme i sam stvara. Dijete se rađa dobro i u njemu ne postoji zlo. Zadatak odgoja je da čovjeka dovede dotle da psotigne svoje određenje. Prvi naglašava socijalni karakter odgoja. Dijete prelazi iz animalnog stadiaj u stadij ljudskog bida tek kada stupa u odnos s drugom djecom i kada se osposobi surađivati na zajedničkim ciljevima. Temeljni zadatak nastave je dovođenje djeteta do spoznaje o jedinstvu svih stvari. Zadatak škole je stjecanje svijesti o jedinstvu života, o njegovu dopunjavanju i produbljivanju. Ističe zahtjev da se na dijete gleda kao na bide u razvitku. Čovjekov razvitak prolazi kroz 5 faza: rano djetinjstvo,djetinjstvo, dječaštvo, mladost i zrelost. Svakom stadiju potrebno je pristupati s posebnim sadržajem i posebnim metodama odgoja. Težište odgajanja stavlja na etičku stranu. U odgajanju je važnije utjecati na volju nego na intelekt. Odgajanje je postavio na načela koja su napredna i koja važe i danas. A to su: prilagođavanje prirodi,svestranost,jedinstvo nastave i dinamično shvadanje djeteta. Pod kategorijama prolagođavanja prirodi ističe: nagon rada, nagon spoznavanja, umjetnički i religijski nagon. Drugo je važno načelo, načelo samorada. Shvada razvitak djeteta kao samorazvitak i njegovo dolaženje do svijesti o samome sebi. Djetetu treba omoguditi da samostalno razvije svoje stvaralačke sposobnosti. Načelo samorada kao samorazvitak postaje temeljno načelo njegovog pedagoškog sistema. Samorad i aktivnost u suglasnosti s vječnim zakonima su osnova za pravilan razvitak djetetadijete uči radom i u procesu rada. Kod djeteta treba razvijati paralelno sve njegove umne i fizičke sposobnosti. Ističe veliko značenje igre za svestrani razvitak djeteta u predškolskoj dobi. Za Frobela obitelj je idealnojedinstvo gdje otac,majka i dijete čine cjelinu. Središte odgoja iz obitelji u specijalne odgojn e ustanove-dječje vrtide. On je prvi pedagog koji je na znanstvenoj osnovi pokušao organizirati ustanove za odgoj predškolske djece. Istaknuo je i osnovne zadatke odgajanja djece u dječjim vrtidima: razvitak osjetila i motornih aktivnosti, upoznavanje djeteta s okolinom, razvijanje stvaralačke sposobnosti , razvitak govora, navikavanje na život u kolektivu, na disciplinu i na rad. Govor je najraniji oblik izražavanja čovjeka. Vrlo važno je i crtanje. Frobel prvi pobliže određuje funkciju igre u odgajanju djeteta. Igra je samoaktivni izraz unutrašnjeg života i proistječe iz unutrašnje nužnosti i impulsa. Veoma originalna frobelova tvorevina jesu igre s darovima. Darovi su didaktički materijali za djecu predškolske dobi. Darova ima šest, ali su 3 osnovna oblika i javljaju se u raznovrsnim kombinacijama. To su : lopta,kocka i valjak. Darovi imaju zajednički cilj:upoznavanje

djeteta s oblicima i bojama, kao i razvijanje samoradnje. Frobel govori i o dopuni tim darovima. To su konstruktivni materijali i različita zanimanja, npr. Crtanje, lijepljenje,pletenje,igre štapidima, bojenje, šivanje, tkanje... Frobelova zasluga: prvi je razradio teoriju odgajanja predškolske djece i dao konkretne metode predškolskog odgoja. FRIEDRICH ADOLF DIESTERWEG Njegovo osnovno načelo jest opdečovječanski odgoj. U osnovi svojih pedagoških nazora D. Je postavio 3 načela: samorad,prilagođavanje prirodi i prilagođavanje kulturi. Odgoj se krede samo u granicama samorada. Glavni cilj odgoja se sastoji u razvijanju samorada. Samorad je sam po sebi prazan ako mu se ne postavi cilj ili objektivna strana odgoja. Učitelj mora umjeti izazvati samorad. Cilj odgajanja je: odgajanje samostalnosti posredovanjem samorada. Važnu ulogu ima načelo prilagođavanje prirodi. U čovjekovu razvitku razlikuje 3 stupnja: 1) stupanj vladavine čuvstava 2) stupanj pamdenja 3) stupanj razuma d. je cijenio školu i uzdigao je ulogu učitelja. Glavna sredstva odgoja jesu: sistematska nastava,dobar primjer i disciplina. Najveda vrijednost škole u životu djeteta je život u koletivu, privikavanje djeteta na disciplinu i sistematsko učenje. Disciplina- to je poredak kojim se određuje i regulira djelatnost učenika. D. Je razradio sistem didaktičkih načela i pravila. U predavanjima s e prelazi od jednostavnog složenome, pod bližega daljemu... značajan je zahtjev da učitelj razdijeli sadržaj na manje cjelovite dijelove kako bi se na svakoj novoj etapi predavanja prethodno ponavljalo ali u novom obliku. Razlikuje 2 sistema predavanja: dogmatski i razvojni. Prvi je obično izlaganje a drugi dijalog(pitanje i odgovor) izlaganje učitelja i razgovor trebaju biti prilagođene karakterističnim osobinama školskih predmeta. Školske predmete dijeli na dvije grupe: povijesne i racionalne. Za povijesne nauke predviđa monološki sistem izlaganja, a za racionalne razvojni(pitanje-odgovor). RADNA ŠKOLA GEORGA KERSCHENSTEINERA Bio je pedagog teoretičar radne škole i građanskog odgoja u Njemačkoj. Odgojni nazori su mu usmjereni prema „državljanskom odgoju“. U njegovom djelovanju dvije su faze: u prvoj se zalaže za uvođenje ručnog rada i radionice u školu i za reorganizaciju. Druga faza je od početka djelovanja na sveučilištu u Munchenu do kraja života, a poznata je je kao aksiološko-teorijska. Za radnički omladinu predvidio je tri stupnja školovanja: 1) šegrtske škole koje bi trajale do 18 god 2) produžno obrazovanje mladih kvalificiranih radnika u raznovrsnim tečajevima 3)služba u v ojsci. Razlikuje 4 vrste samoradnje: igru,sport , zanimanje i rad. Nastavi crtanja je pridavao veliku važnost i izradio je 4 stupnja razlikovanja dječkjeg likovnog izraza.

PEDAGOŠKI INSTRUMENTALIZAM JOHNA DEWEYA U filozofiji je zastupao pragmatizam po kojemu je kriterij istine korist. Izgradio je svoju verziju pragmatizma-instrumentalizam, teoriju koja uči da svaki pojam,ideju treba shvatiti kao instrument akcije. Istinitost pojmova sastoji se u njihovoj sposobnosti da djeluju. Škola mora biti veza sa životom, pa traži razvijanje aktivnosti učenika u nastavi i zalaže se za uvažavanje individualnih interesa. Prema stajalištu pragmatizma svijet je dinamičan proces, život je rastenje,a stvarnost promjena. Istina je relativna jer se mijenja kao i čovjekovo iskustvo. Znanje zasnovano na promatranju i iskustvu također je realtivno, a njegova vrijednost ocjenjuje se prema efikasnosti u rješavanju životnih problema. Stvari se mogu razumjeti na osnovi njihova porijekla i uloge. Razlikuje iskustvo koje je odgojno djeluje od iskustva koje nema te vrijednosti. Pragmatizam odgoj tretira kao društveni i psihološki proces. dewey ističe potrebu vježbanja te sposobnosti i kultiviranja individualnih razlika. Rođenjem djeca donose na svijet 4 nagona(instikta): socijalni,konstruktivni,istraživački i umjetnički nagon. Učenjem o nagonima Dewey teži dokazati da sklonosti djece prema radu ne treba tražiti samo u nagonima, ved i u društvenim uvjetima u kojima dijete živi, kao i u sistemu odgoja i obrazovanja. Pod utjecajem društvene okoline kod ljudskog bida se javljaju određena znanja,umijeda i navike koje djeluju jedinstveno i mijenjau ljudsko bide . potrebno je razlikovati vježbanje od učenja koje se postiže odgojem. Dewey odgoj promatra i kao upravljanje i vođenje, odnosno nazor. Dewey odgoj shvada kao „razvijanje“, tj kao upotrebu tuđe pomodi u pospješivanju razvoja čovjekovih potencijala. Dewey je u svojim radovima veliku pažnju posvetio didaktičkim problemima. Učenje treba biti organizirani društveni proces stjecanja iskustva s glavnim ciljem-razvijanjem intelektualnih sposobnosti. Rad nije samo mogudnost za upoznavanje proizvodnje i proizvodnog procesa ved i sredstvo za upoznavanje teorije. Veliko značenje pridaje rješavanju radnih zadataka,samostalnom promatranju i zaključivanju. Osnovna i opda nastavna metoda je učenje radom, uz aktivnosti,a aktivnost je određena metodom koja se sastoji od istraživanja,eksperimentiranja,promatranja i zaključivanja. Škola treba biti otvorena prema društvu i kao realizator društvenih nastojanja. Radi toga Dewey zahtijeva i uvođenje đačke samouprave u školu, jer ona razvija aktivnost učenika i stvaralaštvo,sposobnost rješavanja različitih životnih situacija i razvija kritičko mišljenje. PEDAGOŠKE MISLI KLASIKA NJEMAČKE FILOZOFIJE IMMANUEL KANT Ljudska svijest u svom odnosu prema svijetu ima 3 aspekta: logičko-teorijski, moralni i estetski. Prema tome razlikuje: logiku, etiku i estetiku. Čovjekovo znanje ostaje u granicama mogudeg iskustva,a ono što prelazi čovjekovo iskustvo, to je nespoznatljivo transcedentno. Zadatak filozofije je da ono što je mogude spoznati analizira, istraži i u njihovoj djelatnosti izloži. Kant želi da priroda čovjeka usavrši. Čovjek je jedino stvorenje koje treba odgajati. Čovjekova priroda je obdarena mnogim silama koje su prikrivene, te se odgajanjem mogu tek postepeno otkriti i na vidik iznijeti. Čovjek se treba disciplinirati čovjek se treba disciplinirati i time se treba očuvati njegova

životinjska priroda da ne pretegne na štetu čovječnosti. Zatim traži da se kultivira,civilizira i da se moralizira. Moraliziranje je najznatniji zadatak odgoja. Odgajanje je fizičko ili praktično. Fizičko je ono odgajanje koje je zajedničko čovjeku i životinji. Praktično ili moralno odgajanje obrazuje čovjeka da može živjeti kao slobodno bide, te se može održati u društvu kao član, a opet u sebi imati unutrašnju vrijednost. Dijete treba rano priviknuti na rad. Čovjek je jedino stvorenje koje treba raditi i u njegovoj je prirodi da teži za poslom. Dudoredni odgoj treba se osnivati na načelima ne na disciplini ili stezi. Djeci zarana treba usađivati pojmove o tome što je dobro,a što zlo. KONSTITUIRANJE PEDAGOGIJE U HRVATSKOJ RAZVOJ PEDAGOGIJE U HRVATSKOJ 1. 2. 3. 4.

Razdoblje prosvjetiteljske pedagogije( od 1850 do prvog svjetskog rata) Pluralna znanstvena pedagogija( između dvaju svjetskih ratova) Monistički zasnovana socijalistička pedagogija( od drugog svjetskog rata do 90-ih god.20.st.) Povratak pluralizma u pedagogiji( od 90-ih god.20.st)

Apsolutna dominacija teologijske pedagogije. Drugo prevlast herbartističkog pristupa pedagogiji. Trede jačanje reformnih pravaca uz postupno smanjivanje herbartizma 1.1 teologijska orijentacija u pedagogiji( od sredine 19.st. do 70-ih godina 19.st.) početak sustavnog razvoja teorije odgoja snažno je pod utjecajem teologijske orijentacije( predstavnici Stjepan Novotny, Martin Štiglid, Stjepan Ilijaševid). Njihov utjecaj je tako snažan da je teologija temeljno uporište pedagogije u tom dobu. U to doba kad je crkva dominirala nad školstvom ti teoretičari pedagogije su obavljali crkvene i pedagogijske dužnosti. Konkretno Stjepan Ilijaševid je bio profesor i svedenik, Novotny vjeroučitelj i profesor pedagogije u Zagrebu, a M. Štiglid profesor teologije i predavač pedagogije u Zg i ženskoj samostalnoj školi. Zakon o pučkim školama ili preparandijum. 1.2 tradicionalna herbartistička pedagogija ( od 70-ih god. 19.st. do početka 20.st.) od 70-ih god. 19.st počinje prevlast herbartizma čiji su vodedi predstavnici Basariček, Jure Škavid i Antun Tunkl... ključna namjera ovog pravca je zamjena teologijske namjene odgoja herbartističkim znanstvenim pristupom. Prodor pedagogijske teorije Herbarta je podržavao i Hrvatski učiteljski pokret sa svojim uporištima u časopisu Napredak i HPKZ-u. Najvedi doprinos u ovom razdoblju je dao Basariček. Udžbenik( 4 sveska) je zasnovao na herbartističkoj pedagogiji i teoriji herbartovih sljedbenika. Cilj tih udžbenika: istisnuti teologijske udžbenike i postati dominantan za preparandije. Bile su 3 učiteljske skupštine, a vlast je zabranila 4)pojava herbartističke pedagogije u Hrv predstavlja taktički prosvjetno politički potez naprednog dijela učiteljstva kako bi se potisnula teologijska literatura 1.3 utjecaj reformnih pravaca u pedagogiji( od početka 20.st do Prvog svjetskog rata) u prva 2 desetljeda 20.st pedagogija u hrvatskoj je pod sve snažnijim utjecajem reformnih pravaca. Sve više pedagoga završava studije u inozemstvu pod utjecajem novih pedagogijskih strujanja. Predstavnici: Paja Radosavljevid( jedan od predstavnika eksperimentalne pedagogije) i jure Turid. Drugi su u Hrvatskoj napajani pedagoškom literaturom( Trstenjak, Ljudevit Dvornikovid) zahvaljujudi njima pedagogija se u Hrvatskoj počinje reformirati ali ne dovoljno. Traje borba za sekularizacijom školstva, širenje ili jačanje školske mreže, bolji status učitelja,

osnivanje temeljnih znanstvenih i naprednih znanosti, jača pedagoška izdavačka djelatnost. Ova etapa je svojevrsna priprema za idudu etapu.

2.PLURALNA ZNANSTVENA PEDAGOGIJA( između dvaju svjetskih ratova) Dolazi do bitnih unapređenja pedagoške teorije i pedagoške prakse. Prosvjeta je nastavila pozitivan trend napretka, mada su potrebe bile vede i pedagoška teorija uzima primat. Utjecaj strane pedagoške literature, reformske. Cjelokupna pedagogija tog doba se približila svjetskoj pedagoškoj literaturi. Za to su osigurane pretpostavke u višem i visokom školstvu, pedagogijskom obrazovanju, u mogudnostima usavršavanja, razvijenoj izdavačkoj djelatnosti i sve solidnijom pedagoškoj inteligenciji. Mijenjaju se teme, pedagoške rasprave nisu više zaokupljene prosvjetnom politikom, didtemom školstva i pasivnom obradom svjetske pedagoške literature. Započinje izgradnja pedagogije na znanstvenim temeljima, u živom dodiru sa aktualnim pedagoškim procesima. Među razni utjecajima pedagogije nove škole najsnažniji i najznačajniji su: pedagogije nove škole(usmjerena na pedagošku praksu) i kulturna pedagogija( završetak konstantne pedagoške znanosti u hrvatskoj). Ova 2 pravca su ključna za razvoj pedagogije tog doba. Ključni prigovori reformske pedagogije herbartizmu su okoštali didaktički sustav utemeljen na , koji je doveo do pretjeranog intelektualizma,verbalizma i pasivnosti učenika. Traži se škola usmjerena na učenika uz vede uvažavanje njegove prirode,samorada i surađivanja na nastavi. Pored toga uz normativni pristup u pedagogiju se uvodi empirizam,hermeneutika i drugi načini proučavanja odgoja. Obrat=> praktičari i teoretičari su iste osobe. a)pedagogija radne škole po broju pristaša najbrojniji reformski pravac u Hrvatskoj. Najpoznatiji predstavnici: Ante Defrančeski, Josip Demarin, Mate Demarin, Zvonimir Kohler, Vjekoslav Koščevid, Salih Ljubunčid, Marijan Markovac, Zlatko Špoljar, Dane Trbojevid,Jure Turid, stjepan Zaninovid i dr. Radna škola jedan je od najsnažnijih i najheterogenijih pravaca u pedagogiji koji su se toliko razlikovali među sobom, neki su imali drugačije polazišne osnove. Zajedničko je učenički samorad, tj. veda aktivnost učenika u školi. Hrvatsku je najprije zahvatio utjecaj georga K. Manualni smjer radne škole najviše je prihvaden u osnovnoj školi u Hrvatskoj. Glavni problem za širu primjenu je slaba opremljenost škola. Najistaknutiji predstavnici: Salih Ljubunčid, Ante Defrenčeski, Zvonimir Kohler, Zlatko Špoljar, a na primjenu ovoga u osnovnim školama značajni su predstavnici: Vjekoslav Koščevid, Zvonimir Kohler, Marijan markovid(najzaslužniji), S. Zaninovid i Jure Turid. Slobodni duhovni smjer Huga Gaudiga u opreci je s K. Manualnim smjerom. Škola treba posati slobodna duhovna radionica, u kojoj učitelj ne gradi autoritet tako snažno kao u herbartizmu. Težište rada je na učenikovoj samostalnosti koja bi trebala prerasti u slobodni oblik rada. Pedagogija u Hrvatskoj je prihvadala samo neke odrednice,samo u nekoj mjeri i određenoj varijanti je utjecaj u hrvatskoj školi. Razvili su se mnogi smjerovi koji pokušavaju spojiti dva suprostavljena stajališta. To su: Alois Fischer, Paul Ficker te posebno psihofizički smjer koji nastoje spojiti ova dva stajališta. Čovjek je psihofizičko bide, u odgoju se treba brinuti o fizičkom i psihičkom. Mate Demarin traži zalaganje za tjelesni i intelektualni aspekt učenika.

Manje utjecajni pravci: škola akcije( ilustrativna škola). Wilhelm Lay osobito utječe na Saliha Ljubunčida, Defrančeskija, ali i mnoge praktičare. Tek kao kratka naznaka U Hrvatskoj se ostavaruje utjecaj Dalton plana(SSSR). Najsnažnije je utjecala putem pedagogijskih časopisa koji su izlazili u Hrvatskoj. Veliki je doprinos HPKZ-a kao izdavača i drugih izdavača koji se osobito razvijaju, te je oobit doprinos Sveučilišta u Zagrebu i više pedagoške škole u Zg-u, kao i učiteljske škole u Zg.u tom se vremenu organiziraju učiteljski tečajevi radne škole pod vodstvom vodedih teoretičara radne škole. U recepciji radne škole u Hrvatskoj vladao je ekleticizam. S obzirom na radne smjerove i utjecaj na praksu rezultat je dvaju procesu: s jedne strane istovremenih utjecaja radne škole a s druge strane zagovaranje više smjerova od strane više autora. Zaključak: U Hrvatskoj nema izrazitih predstavnika pojedinih pravaca radne škole ved se koriste s više pravaca. Pedagogija radne škole od samog je početka bila usmjerena na praksu, tj. na sam odgoj, a ne toliko na pedagogijsku teoriju. Najvedi doprinos pedagoške teorije radne škole je stvaranje pozitivnog ozračja za promjene koje de napraviti kulturna pedagogija.