Oops, page not found.

Univerzitet u Sarajevu Prirodno-matemtički fakultet Odsjek za geografiju Smijer: Regionalno i prostorno planiranje

Seminarski rad iz Opće geologije Geološka građa jugoistočnog dijela područja Drašca

Mentor : Prof.dr. Mevlida Operta

Sarajevo, decembar,2013.

Student/ica : Šabanija Alma

UVOD Seminarski rad za područje Jajca, odsječak sa karte jugoistok. Opisan geografski položaj , tektonika terena , kartirane jednice i mineralni sastav za to područje. Podaci uzeti iz tumača koji je izdat u Beogradu 1981. Svi podaci izvučeni iz geoloških i mineralnih karata koje su date u tumaču. 1. GEOGRAFSKI POLOŢAJ Općina Jajce smještena je u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine, u sjeverozapadnom dijelu Srednjobosanskog kantona. Dio je regionalno-geografske cjeline, odnosno makroregije Planinsko-kotlinska Bosna, i to njene Gornjovrbaskoplivske mezoregije u okviru koje ima status regionalnog centra. U astronomsko-geografskom pogledu, općina Jajce je smještena na sjevernoj hemisferi, između 44°13'50 i 44°27'18 s.g.š., te između 17°10'13 i 17°25'05 i.g. S obzirom na svoj geološko-geomorfološki položaj, općina Jajce pripada bosanskohercegovačkim Dinaridima, i to strukturno-facijalnom kompleksu Središnjih Dinarida. U sklopu ovog kompleksa općina Jajce, svojim najvećim dijelom pripada strukturno-facijalnoj zoni mezozojskih krečnjaka i dolomita sa srednjobosanskim škriljavim planinama u jezgru, te manjim, istočnim i sjeveroistočnim dijelom centralnoj (sarajevskoj) flišnoj zoni. Općina Jajce je smještena na nadmorskoj visini između 330 m (sjeverna granica općine,uz tok Vrbasa) i 1430 m (Suhi Vrh), a odlikuje je brdsko-planinski teren. . Općina se nalazi na raskršću veoma značajnih putnih pravaca. Ovuda prolazi magistralni put M – 15 ( Mrkonjić Grad – Glamoč – Split ) , M – 5 ( Jajce – Mrkonjić Grad – Bihać ) i M – 16 ( Banja Luka – Jajce – Sarajevo ) . Klima je umjereno kontinentalna s toplim ljetima i snježnim zimama. U hidrografskom smislu teritorij općine Jajce pripada crnomorskom slivnom području, tj. slivu rijeke Vrbas i njegove lijeve pritoke rijeke Plive. Kaskadno spuštanje reljefa uticalo je na pojavu neusaglašenih uzdužnih dolinskih profila i pojave vodopada i slapova, te taloženje sedre

2. GEOLOŠKE KARAKTERISTIKE Litološka graĎa terena

        

Litološke jedinice zastupljene na području Jajca: K11-3 – Valend – barem K13-5 – Barem- apt K1,2 – Krečnjaci, alb- cenoman 1 3 K 2 - Fliš; laporoviti mikriti i kalkaneriti (senon) 2 3 K 2-– Fliš; laporoviti mikriti i kalkaneriti, laporoviti mikriti i laporci, breče (a) – senon 1 M1,2 – Konglomerati 2 M1,2– Lapori i gline sa ugljem S,D – Silur, Devon pr – Prolovijum

 Silur, Devon ( S,D ) Najstariji paket paleozojskog kompleksa izdvojen je u donjem toku Perućice. U njemu preovlaĎuju crnosivi kvarc – sericitski škriljci, sivi i bjeličasti karbonatni škriljci i ružičasti do sivi kvrgavi krečnjaci. Kvarcno – sericitski škriljci su škriljavci, sa lepidoblastičnom strukturom. Sastoje se od fino – listićastog sericita i sitnozrnog kvarca. Karbonatni škriljci imaju jasno izraženu škriljavu, trakastu i rjeĎe okcastu teksturu.  Valend – barem ( K11-3) Ove naslage su razvijene na relativno velikom prostranstvu, na Manjači, Trijebovu, Osmači, Tisovcu, Čemernici, u dnu kanjona Vrbasa i Ugra. To su slojeviti i bankoviti, rjeĎe počasti kriptokristalasti krečnjaci svijetlosive, sivosmeĎe i bjeličaste boje. Od dolomitskih stijena utvrĎeni su dolomikriti, srednjekristalasti dolomiti i dolomitske breče.  Barem – apt ( K13-5) Naročito su rasprostranjene na na Manjači, Trijebovu, Tisovcu, Čemernici, Goloj planini i platoima Liskovice i Bešpelja. To su pločasti, tanko do debelo slojeviti krečnjaci sivosmeĎe, svijetlosive i tamnosive boje. U odnosu na ostale članove krede, ovdje je faunistički sadržaj veoma bogat. Alb – cenoman ( K1,2) Ove naslage su izdvojene na Manjači , Trijebovu, Tisovcu, Čemernici , Kiku, zatim na platou Liskovice, Bešpelja i Poljana, gdje predstavljaju podinu boksitonosne zone. Alb – cenomanski krečnjaci su dobro uslojeni do do bankoviti, intrabiospariti, pelintrabiospariti, biospariti, intrabiopelspariti i pelspariti.  Laporovito-kalkaneritski paket (1K32) Ove tvorevine leže na jurskokrednim klastitima i to vjerovatno trangresivno, što nije pouzdano dokazano. Pružaju se u jednom kontinuiranom pojasu pravca sjeverozapad-jugoistok kod sela Ravne kod Kotor Varoši do Ravne gore. Laporovito-kalkaneritski paket sastoji se iz dva litološka člana. To su pločasti do slojeviti sivi i crvenkasti laporoviti mikriti sa uglastim uklopcima tamnih rožnaca i ploćasti dobro uslojeni ili









bankoviti kalkaneriti sive boje. Debljina laporovito-kalkaneritskog paketa iznosi 200m. Konglomeratsko-kalkaneritsko-laporoviti paket (2K32) U sastav ove jednice ulaze brečokonglomerati, kalkareniti, laporoviti mikriti, laporci, pješčari i brečasti krečnjaci. Konglomerati su sastavljeni pretežno od valutaka rudistnih krečnjaka sive i ružičastobijele boje, različitih veličina. Vezani su glinovito-karbonatnom supstancom. Mjestimično sadrže uloške krečnjačkih breča. Pretežno su sive boje. Veličina krečnjačkih fragmenata je debljine od 0,5 do 3 mm.Od teških minerala u pješčarima su zatupljeni : hematit, liksun, hlorit, cirkon, apatit, turmalin i nedeterminisani neprovidni minerali. Konglomerati ( 1M1,2) Ovaj paket leži trangresivno na karbonatnim i klastičnim sedimentima krede. I u njima preovlaĎuju slojeviti do bankoviti konglomerati sastavljeni od grubozrnih valutaka i fragmenata krečnjaka, rjeĎe rožnaca, breča, kalkarenita, kvarca i lapora vezanih glinovito – pjeskovitim cementom. Lapori i gline sa slojevima uglja (2M 1,2) Najbolje su razvijeni u okolini sela Šehovci i Bjelajci. To su tankoslojevite sivožute i sivozelne laporovite i pjeskovite gline sa manganskim konkrecijama, koje se naizmjenično smjenjuju. U Šehovačkom potoku (Gornji Šehovci) nalazi se izdanak ugljenog sloja debljine oko 1,50 m. Ugalj je prošaran ugljevitim glinama i bez ekonomske vrijednosti. U jalovim umecima ima dosta fosilnih ostatka. Sedrasti krečnjaci ( 3M1,2) Otkriveni su jedino kod Donjeg sela. To su slojeviti do bankoviti, kompaktni ili šupljikavi sedrasti krečnjaci žutosmeĎe boje. Mjestimično se smjenjuju sa žutobijelim laporovitim krečnjacima i laporima.Osim slabo očuvanih ugljenisanih biljnih ostataka, u njima je naĎena slična fosilna asocijacija kao u sedrastim krečnjacima.

 Prolovijum(pr) Proluvijalni nanosi izdvojeni su u polju Dobrnja, u dolini Vrbanje, kod Kotor Varoši, kod Grabovice, u Berasiča polju izmeĎu Tisovca i Čemernice i u podnožju Podbrda i na Poljanama. IzgraĎeni su od neosoritiranih uglasitih i slabo zaobljenih komada krečnjaka, dolomita i klastičnih stijena, pomiješanih sa pijeskom i glinom.

Geološka graĎa terena Prema do sada izvršenim geološkim istraživanjima na području općine Jajce, utvrđeno je da najdublji istraženi geološki slojevi tla pripadaju geološkim periodima silura i devona, iznad kojih se nalaze sedimenti karbona i permo-trijasa. Na njima su nataloženi slojevi paleozojskih škriljaca i mezozojskih krečnjaka, kojima pripada najveći dio terena općine Jajce. U periodu jure i krede nastavljena je kontinuirana sedimentacija koja se u gornjim slojevima završava neogenim laporovitim krečnjacima, laporima, glinama i sedrastim krečnjacima. Kao što je rečeno, najdublji istraženi geološki slojevi tla u općini Jajce pripadaju geološkoj eri paleozoika, i to periodima silura, devona i karbona. Međutim, litološki slojevi ovih paleozojskih perioda prekriveni su mlađim naslagama iz era mezozoika i kenozoika. Na osnovu geološke karte Bosne i Hercegovine može se utvrditi da je paleozojski paleoreljef na području općine Jajce, utvrđen u površinskom sloju i zastupljen je samo u krajnjem južnom dijelu općine, i to južno od naselja Kokići i Grdovo. U ovom području izgrađen je od naslaga mlađeg paleozoika koje su zastupljene različitim vrstama klastita, krečnjacima, argilošistima i filitima. 3.TEKTONSKA OBILJEŢJA Strukturno – facijalne jedinice: Jedinica Manjača – Čemernica – Vlašić ( C ) Zauzima veliko prostrnstvo u oblasti izmedju centralno – bosanskog paleozoika i mezozojskih klastita. IzgraĎena je najvećim dijelom od krečnjaka donje krede, zatim krečnjaka i dolomita trijasa i jure, i klastičnih sedimenata gornje krede. Strukturno – facijalna jedinica Manjača – Čemernica – Vlašić sastoji se iz sistema strukturnih jedinica koje se meĎusobno razlikuju po litološkom sastavu, tektonskom stilu i položaju. Facijalne podjednice: Jedinica Gerzovo- Janj- Plazenica

Na krajnjem jugozapadnom dijelu lista nalazi se samo dio ove strukturne jednice čije je prostiranje na listovima Bugojno i Ključ znatno veće. IzgraĎena je od trijaskih krečnjaka i dolomita. Slojevi uglavnom padaju prema zapadu, što donekle odstupa od generalnog pravca jedinice. Jedinica Lisine IzgraĎena je od naslaga tijasa i miocena. Od tektonski obilka u njenom okviru valja pomenuti kraljušt Rustina-Potšiljak pravca zapad- istok koja je poremećena poprećnim rasjedima. UtvrĎeno je i nekoliko transferzalnih i dijagonalnih rasjeda koji su poremetili granice izmeĎu kartiranih jednica. Padovi u ovoj jedinici pokazuju da ona predstavlja sinklinalu sa razvijenijim sjeveroistočnim krilom, koje blago pada prema jugozapadu pod uglom 20-30 stepeni.

4. MINERALNE SIROVINE U području Jajca imamo razna nalazišta mineralni sirovina: •Ţeljezo ( Fe ) – ležišta i pojave željeza registrovane su u oblasti Sinjakovca, Jezera, Otomalja i Lisine. To su žice ili trapovi u karbonatnim stijenama (Sinjakovo) ili žice interstratifikovane u škriljcima. •Mangan ( Mn ) – pojava mangana ima veći broj na padinama Uzolomaca. One su vezane za crvene rožnace i javljaju se u vidu slojevitih ili sočivasti magomalija. •Boksit ( bx ) – preovlaĎuju bemitski boksit, sa željeznim pizolitima. Po koncentraciji rude naročito se ističu u području Poljana.

5. ZAKLJUČAK U ovom području zastupljene su raznovsrsne stijene što znači da je složena geološka građa područja jugoistočnog dijela Jajca.