Održavanje Motornih Vozila

SVEUČILIŠTE SJEVER SVEUČILIŠNI CENTAR VARAŽDIN

Održavanje motornih vozila Seminarski rad – Tehnička i gospodarska logistika Predmet: Pouzdanost i održavanje tehničkih sustava

Student:

Profesor:

Alen Smiljan Kondić

dr.sc. Živko

Varaždin, Studeni 2015.

Sadržaj: 1.UVOD................................................................................................................... 1 2. Kriteriji i pokazatelji eksploatacije vozila............................................................2

3. Osnove tehničke eksploatacije i održavanja motornih vozila.............................4 4.Osnovni utjecaji na vijek upotrebe motornog vozila............................................5 5. Ljetno održavanje vozila..................................................................................... 7 6. Zimsko održavanje vozila................................................................................. 12 7.20 savjeta za vozače u zimskim uvjetima.........................................................15 8.ZAKLJUČAK........................................................................................................ 18 9.Literatura........................................................................................................... 19

1.UVOD Vozila se održavaju da bi došli do eksploatacije samog vozila EKSPLOATACIJA VOZILA je izraz za iskorištenje vozila (voznog parka) u odnosu na njihov tehnički (instalirani kapacitet) propisan tehničkim priručnikom za održavanje.

1

Eksploatacija se može pratiti sa obujmom prijevoza kao osnovnim mjerilom za praćenje stupnja korištenja kapaciteta. 

Maksimalni obujam transportnih usluga, zadati nivo proizvodnosti voznog parka, minimum cijene koštanja jedinice proizvodnje, najveća akumulacija itd.



Stohastičko i intuitivno planiranje i upravljanje u autotransportu



Efikasno i efektivno upravljanje transportnim procesom



vremensko iskorištenje voznog parka, elementi pređenog puta vozila, pokazatelji iskorištenja kapaciteta vozila, proizvodnost vozila, jedinični troškovi transporta,



Najednostavniji su jednoparametatrski modeli, gdje predstavlja jedan tehnički parametar



Proizvodnost automobila – moć vozila za obavljanje procesa rada u jednom vremenskom razdoblju, pri zadatim uvjetima eksloatacije (vremenski uvjeti, uvjeti puta, itd)



Proizvodnost vozila se analizira u funkciji izmjene pojedinih eksloatacijsko tehničkih parametara, (jedan faktor, dva faktora i rijetko tri i više)

2. Kriteriji i pokazatelji eksploatacije vozila Kriteriji i pokazatelji inteziteta eksploatacije vozila i efektivnosti transportnog procesa:

2



PROIZVODNI:prosječna nosivost (statička i dinamička), kapacitet voznog parka,

obujam prijevoza, transportni rad, prijeđeni put sa teretom, proizvodnost transportnog sredstva, proizvodni učinak po jednom radniku 

INTEZITET EKSPLOATACIJE: autodani rada vozila, autosat rada i vožnje, srednji

dnevni i godišnji pređeni put vozila, obujam prijevoza i transportni rad vozila, 

EFIKASNOST EKSPLOATACIJE VOZILA: vremensko iskorištenje vozila,

iskorištenje pređenog puta i korisne nosivosti, srednja prometna brzina, vrijeme utovara i istovara tereta po vozilu ili toni, 

ERLEMENTI ORGANIZACIJE I TEHNOLOGIJE TRANSPORTA: vrsta

prijevoznog puta, sistem rada vozača i vozila, prijevozna i eksloatacijska brzina, sinkronizacija rada vozila i utovarno istovarne stanice, eksploatacijske karakteristike vozila, stupanj tehničke ispravnosti i zaposlenosti vozila, 

TEHNIČKO-TEHNOLOŠKE I EKONOMSKE KARAKTERISTIKE PREDMETA I

SREDSTAVA RADA : eksploatacijska svojstva vozila, standardizacija vozila i tovarnih jedinica tereta, troškovi goriva po jedinici prijeđenog puta, ili transportnog rada, troškovi održavanja i popravka vozila na jedinici prijeđenog puta, 

EKONOMSKA EFEKTIVNOST TRANSPORTA: cijena koštanja jedinice

proizvodnje, akumulacija (dobit), ekonomičnost, rentabilnost, i drugi pokazatelji efikasnosti korištenja vozila, tehničkih sredstava i radne snage.

Na proizvodnost rada u automobilskom transportu utječe veliki broj faktora. Oni se mogu razvrstati u nekoliko osnovnih grupa: 1.

PROIZVODNO-TEHNIČKI FAKTORI:

3

2.

PUTNI UVJETI I UVJETI PROMETA:

3.

ORGANIZACIJSKI FAKTORI

4.

ORGANIZACIJA I TEHNOLOGIJA TRANSPORTA:

5.

EKSPLOATACIJA TEHNIČKIH SREDSTAVA: kapacitet vozila, režim rada vozila

(dnevni, tjedni, godišnji), iskorištenje nosivosti i prijeđenog puta vozila, vrsta i dužina prijevoznog puta vozila, efikasnost izvršenja operacije utovara-istovara, prometno-prijevozna i eksploatacijska brzina, standardizacija i specijalizacija vozila i mehanizacije za utovar i istovar tereta iz vozila, usklađenost režima eksploatacije i održavanja vozila. 6.

TEHNIČKO ODRŽAVANJE VOZILA: režim tehničkog održavanja i popravke vozila,

kvaliteta radova tehničkog usluživanja i popravke vozila, obujam radova tehničkog održavanja po jedinici prijeđenog puta vozila, kapacitet i tehnička opremljenost servisnremontnih objekata, efikasnost snabdijevanja rezervnim dijelovima i materijalima, proizvodno-tehnička suradnja autotransportnih preduzeća. 7.

PRIRODNO-KLIMATSKI UVJETI:

8.

DRUŠTVENO.EKONOMSKI FAKTORI.

4

3. Osnove tehničke eksploatacije i održavanja motornih vozila Jedan od osnovnih zadataka tehničke eksploatacije motornih vozila je njihovo održavanje u tehnički ispravnom stanju. Na tehničko stanje motornog vozila utječu slijedeći čimbenici: -

klimatski i putni uvjeti

-

opterećenost i brzina kretanja

-

kvaliteta goriva i maziva

-

kvaliteta održavanja i remonta

-

kvaliteta konstrukcije i izrade vozila

-

način rukovanja

Dobar dio utjecaja ne zavisi od toga da li vozilom upravlja profesionalni vozač ili amater. Vozila u autotransportnim i sličnim preduzećima imaju veći intenzitet eksploatacije pa radi toga i kraći vijek, više popravaka i si. što nije slučaj kad vozilom rukuje samo jedna osoba. Intenzitet eksploatacije vozila, koji često ima sezonski karakter, na šta utječu potrebe pojedinih dijelatnosti (građevinarstvo, turizam i sl.), ne ulazeći u tehničku ispravnost i potrebe za održavanjem, znatno je veći u ljetnim nego u zimskim mjesecima. Putnički automobili prelaze godišnje u prosjeku 12.000 - 18.000 km, a teretna vozila i autobusi 50.000 - 80.000 km, što zavisi od vrste prijevoza koji obavljaju. Vozila koja imaju bolje eksploatacijske osobine imaju i veći radni učinak. Prema veličini troškova i vremenu utrošenom na održavanje ocjenjujemo rentabilnost vozila. Proizvođači motornih vozila nastoje razviti takve konstrukcije koje ne zahtijevaju veliko održavanje, što odgovara korisnicima. Usavršavanjem konstrukcijskih rješenja pojedinih sklopova povećavaju njihovu pouzdanost. Važan pokazatelj eksploatacije motornih vozila je broj njihovih dolazaka u autoservise radi održavanja tj. radi popravka, kako tekućih tako i generalnih. Putnički automobili u prosjeku dolaze u servise tehničkog održavanja 3-5 puta godišnje, dok je to kod kamiona i autobusa, s obzirom na intenzitet njihove eksploatacije, znatno češće, približno 510 puta i odnosi se na redovna održavanja. Važna karakteristika održavanja su troškovi radne snage tj. usluga i rezervnih dijelova. Ovi troškovi su različiti, a ovise od vrste vozila i kvalitete njegove izrade. Karakteristično je da se 5

ovi troškovi iz godine u godinu povećavaju bez obzira što se konstrukcija usavršava i pouzdanost povećava Proizvodnja automobila bila je daleko brža od razvoja servisnih službi što je sigurno utjecalo na kvalitetu održavanja. Radi toga, mora se velika pažnja posvetiti racionalizaciji proizvodnih procesa u održavanju. U tom smislu servise je potrebno opremiti suvremenom opremom za otkrivanje kvarova (dijagnostička opema) što znatno utječe na skraćenje vremena utrošenog na održavanje. Ovdje je naročito dobre rezultate postigao Volkswagen smanjivši prosječno vrijeme zadržavanja svojih vozila u servisu, na nekim tipovima i poslovima, i za 11 puta (sa 275 na 25 minuta). Upotreba dobre dijagnostičke opreme može utjecati na troškove održavanja i do 15-18%, što u velikim servisima ima značajan ekonomski efekat. S druge strane, na smanjenje troškova održavanja može se utjecati i skraćenjem vremena eksploatacije, npr. nakon 5-7 godina vozilo se rashoduje jer poslije tog perioda troškovi održavanja naglo rastu. Ovom kriteriju često pribjegavaju i proizvođači projektirajući izdržljivost motora i drugih dijelova na taj vremenski period. Paralelno sa razvojem automobilske industrije razvijala se i mreža servisnih radionica u kojima se mogao izvršiti najveći dio opravki i mogli kupiti rezervni dijelovi. Ona nije tako razvijena da bi mogla u potpunosti zadovoljiti sve potrebe vlasnika motornih vozila, ali je iz godine u godinu za to sve sposobnija.

4.Osnovni utjecaji na vijek upotrebe motornog vozila Svako sredstvo za rad, mašina ili alat, pa prema tome i motorno vozilo, ima ograničen vijek upotrebe. Radom i trenjem jednog dijela o drugi, sastavni dijelovi motornog vozila se troše, usljed čega im opada radna sposobnost, pa ih je, nakon izvjesnog vremena eksploatacije, potrebno zamjenjivati. Njihov vijek upotrebe je različit, radi čega, u zavisnosti od broja pređenih kilometara i izvršenog obujma rada, poduzimamo različite vrste popravaka. Bilo bi idealno kada bi svaki dio trajao koliko i cijelo vozilo. U tom slučaju, tokom eksploatacije, na vozilima ne bi bilo velikih popravaka i zamjena pojedinih dijelova. Međutim, to bi bilo vema skupo i ne racionalno rješenje pa u konstrukciji motornog vozila i nemamo takav pristup. Ipak, neki dijelovi na vozilima traju gotovo čitav njegov eksploatacijski period, dok druge, u toku eksploatacije, radi kvarova, zamijenjujemo više puta, npr: -

svijećice nakon 10-20.000 prijeđenih kilometara

6

-

gume nakon 20-50.000 prijeđenih kilometara

-

opruge nakon 100.000 i više prijeđenih kilometara

-

blok motora i šasija traju gotovo cijeli vijek upotrebe motornog vozila.

Korisno je napomenuti da u sastav jednog automobila, ovisno od vrste, tipa i namjene, može ući od 10-20.000 dijelova. To dovoljno u pokazuje na složenost konstrukcije i potrebe održavanja. Pravilno i pravovremeno održavanje i podešavanje radnih performansi i drugih tehničkih parametara, prema uputstvima proizvođača, kao i zamjena pojedinih dijelova, produžava vijek upotrebe motornih vozila. Do danas je "potrošeno", tj. održavano, približno 300 miliona raznih tipova motornih vozila i stečeno bogato iskustvo na njihovom održavanju koje je kasnije ugrađeno u nove konstrukcije. Sve do nedavno nastojalo se, u konstrukcijskom smislu, produžiti radni vijek motornog vozila i postignuti su dobri rezultati. Međutim, usavršavanjem konstrukcije, tehnologije izrade, udobnosti vozačkog prostora, usavršavanjem i potrebom ugradnje pratećih uređaja, kao i potrebom zapošljavanja radne snage i proizvodnih kapaciteta, pristupilo se ograničavanju njihovog vijeka upotrebe. Kod putničkih vozila na 5-6 godina, kod autobusa i drugih privrednih vozila na 10-12, što ne znači da tako mora biti, Na vijek trajanja motornog vozila utječu: tehnički, ekonomski i eksploatacijski elementi. Tehnički elementi su: konstrukcija i kvalitet izrade vozila u cjelini, mehaničko habanje, korozija, rukovanje vozilom, održavanje i popravak vozila i sl. Ekonomski elementi bi bili: nabavka novog vozila (cijena koštanja), snabdjevanje tržišta rezervnim dijelovima, cijena održavanja, standard i mogućnost rashodovanja. Eksploatacijski elementi su: klimatski uvjeti, putna mreža, intenzitet i karakter upotrebe vozila, kultura i znanje vozača, održavanje i sl.

7

5. Ljetno održavanje vozila Ljeta mogu biti još gora za vaše vozilo. Vozilom vjerojatno više putujete ljeti nego u zimskim mjesecima, kada je teže voziti automobil, odnosno uvjeti za vožnju su teži pa svi radije ostaju kod kuće i voze se sa vozilom samo kada moraju. U ljetnim mjesecima se vozilo više eksplotira pa ljetni uvjeti više utječu na vozilo. Znači uz povečani broj kilometara koje vozilo radi ljeti dolaze i ljetni uvjeti za vožnju, gdje povečane temperature imaju posebno negativan utjecaj na cijelo vozilo. Zbog istog osim redovitih servisa postoji i ljetno održavanje vozila kojim vodite posebnu o svojim automobilima tijekom vrućih ljetnih mjeseci .

1. Provjera rashladne tekućine Kao osnovno održavanje koje možete uradaiti sami navodimo provjeru razine rashladne sredstva koju je potrebno vršiti redovito svaki tjedan kako bi se osiguralo da je na odgovarajućoj razini . Nedostatak rashladnog sredstva motora će uzrokovati pregrijavanje koje može prouzročiti katastrofalne štete na automobilu tijekom ljeta . Provjera razine rashladnog sredstva motora vrši se kada automobil nije u pogonu kada je motor hladan.

Slika 1. Posudica rashladne tekućine

8

2. Pranje hladnjaka motora Osim provjere razine rashladne tekućine, redovito je potrebno provjeravati saće vašeg hladnjaka motora, kojeg je dobro isprati jednom godišnje pa je početak ljeta idealno vrijeme za to učiniti.

Slika 2. Pranje i ispuštanje tekućine iz hladnjaka

3. Provjera pneumatika Ljeto može izazvati dodatni trošenje na vaših guma na koje posebno tlak u gumama. Krivi tlak u gumama povečava potrošnju goriva i utječe i na samu sigurnost vožnje te je zbog toga potrebno redovito provjeravati tlak u gumama i istog držati u propisanim veličinama. UZ tlak na gumama je potrebno voditi brigu o gaznoj površini gume, koja mora imati dovoljno veliku ripnu, kao što je potrebno zamjeniti zimske gume ljetnima.

Slika 3. Provjera tlaka u pneumaticima 4. Provjera i punjenje klime Ljeti je na vozilu potrebno provjeriti i količinu rashladnog plina u klima uređaju vozila. Kako bi klima uređaj mogao funkcionirati optimalni potreno je provjeriti i filter peludi na vozilu, pošto isti ćisti zrak koji ulazi u klima uređaj i kabinu vozila. 9

Slika 4. klima u automobilu 5. Provjera podvozja i kočionog sustava Nakon zimskih mjeseci na vozilu je potrebno provjeriti sklopove na koje u zimskim mjesecima utjeće soli sa kolnika. Zbog tog utjecaja potrebno je provjeriti donji postroj vozila , posebno gumene cijevi kočioniog sustava, disk pločice i diskove i samo kočiono ulje. Uz koćnice zima oštečuje i samu karoseriju vozila, koja zbog djelovanja vlage korodira.

Slika 5. Disk kočnice 6. Provjera i zamjena akumulatora Nakon zime i prije dugotrajnih ljetnih putovanja potrebno je provjeriti i stanje baterijeakumulatora u vozilu, da nam se na nekom dužem putovanju isti ne isprazni.

Slika 6. Provjera akumulatora 7. Ostale preventivne operacije 10

Tu spada čišćenje auta, kontrola stanja brisača,zamjena brisaća, te kontrola rashladnih tekućina Uz te utjecaje ljeto posebno štetno djeluje na boju vozila, koja se može zaštititi dobrim održavanjem i nanošenjem voska na boju. Potrebno je kontrolirati i stanje brisača, koji bi ako su oštečeni mogli oštetiti vjetrobransko staklo. No bez obzira na sve navedene provjere kvarovi na vozilu se ipak događaju pa je za takve slućajeve trebe pripremiti, zato za te ljetne mjesece u vozilu posebno treba imati rezervnu tekučinu za rashladni sistem. Uz to dobro dođu i brojevi servisnih i hitnih službi kao i čkanstvo u auto klubu.

Slika 8. Pranje automobila Slika 7. Mjenjanje brisača

11

Slika 9. Provjera ulja

Slika 10. Pregrijavanje automobila

6. Zimsko održavanje vozila Tijekom zime upozorava se na sve što može može biti kritično na automobilu prilikom niskih temperatura. Siguran izlazak na cesta nezavisno od vremenskih uvjeta zahtjeva redovnu kontrolu sistema za upravljanje i zajedno s njim prednjeg i zadnjeg trapa. 1. Provjera geometrije kotača Zbog mokrog i ledenog terena geometrija kotača mnogo utječe na ponašanje vozila, pa je s te strane značajno provijeriti položaj zadnjeg i prednjeg trapa, koji ukoliko su u nepravilnom položaju mogu nagrizati gume. Stabilnosti vozila doprinose stabilizator i amortizeri, a kod novijih automobila neophodno je kontrolirati i ABS senzore jer se dešava da i najmanji kamenčić upadne u njega i zablokira čitav sistem.Provedene su studije koje su pokazale da se korištenje zimskih guma isplati već nakon dvije godine.

12

Slika 11. Ravnanje prvog i zadnjeg mosta

2. Provjera ulja za kočioni sustav Kad smo već kod kočionog sistema, predlaže se vozačima da na svake dvije godine mijenjaju ulje za kočnice pošto na kvalitetu istog utječe vlaga, a da je trajnost pločica u današnje vrijeme znatno smanjena zbog prirode materijala od kojeg se izrađuju.

13

Slika 12. Posudica za ulje kočnica- DOT 4 3. Provjera akumulatora Vlažno vrijeme smanjuje kvalitetu cjelokupnog sistema za pokretanje vozila, a najviše svijećice i akumulatori, koji u zimskim uvjetima rade smanjenim intenzitetom i do 20 posto. Zbog toga je poželjno akumulator mijenjati svake tri godine. Niske temperature mogu biti naročito kobne za starije akumulatore i to na vozilima čiji vlasnici ne voze toliko često. Savjet je da i u tom slučaju moraju svaka dva dana upaliti motor kako bi akumulator se sam dopunio i obnovio svoju energiju

Slika 13. Punjenje akumulatora 4. Čišćenje vjetrobranskogstakla Snijeg i kiša znaju često zalediti vjetrobransko staklo ledom, pa mnogi primitivnim metodamačiste vjetrobransko staklo.Neki uklanjaju led vrućom vodom, pa se događa da im

14

pukne staklo, dok drugi žele ukloniti led metlicama i tako oštećuju staklo. U takvim situacijama najefikasnija se pokazala tekućina za čišćenje stakla.

Slika 14. Čišćenje vjetrobranskog stakla

5. Provjera antifriza U zimskim uvjetima, ipak, nisu bitni jedino uređaji za grijanje. Tako u sistemu hlađenja značajnu ulogu igra rashladna tekućina koja na minusu spriječava smrzavanje i pucanje cijevi u krajnjem bloku motora. Antifriz je potrebno mijenjati svake četiri godine,te svake godine kontrolirati razinu i temperaturu koju podnosi.

Slika 15. Provjera temperature koju podnosi antifriz

7.20 savjeta za vozače u zimskim uvjetima Kako najlakše upaliti dizelaš zimi?

15

Ukoliko imate problema sa paljenjem dizelaša zimi, najbolje je staro motorno ulje zamijeniti uljem nižeg viskoziteta. Time će se elektropokretaču olakšati pokretanje motora. Onaj tko zamijeni istrošene žarne elemente, te održava i akumulator, izbjeći će mnoge probleme. Što je sa autima na plin zimi? Plinskom rasplinjaču prijeti opasnost od zamrzavanja, a rashladna se tekućina u sustavu mora zagrijati na najmanje 50 celzijevih stupnjeva prije nego se prebaci na plinski pogon. Ukoliko se radi o vrlo niskim temperaturama, vožnja na benzin može potrajati i nekoliko kilometara. Koji je razlog povećane potrošnje pri hladnom startu? Kako bi se motoru olakšao start, ili kako bi prije dosegao radnu temperaturu, mješavina goriva je bogatija. Mješavina goriva u hladnom motru nije optimalna, a time ni izgaranje. Zašto se motor ne gasi, iako ima sustav start-stop? Sustav start-stop pri temperaturama bliže nuli, je isključen. Na većini vozila motor ne prestaje raditi ako napon na akumulatoru padne ispod 12,4 volta. Ukoliko je motor nezagrijan, na što treba pripaziti u vožnji? Visok broj okretaja pri hladnom motoru nije poželjan. Neposredno nakon starta na ležajeve i druge površine koje se podmazuju, još ne dospijeva dovoljno ulja te je trošenje povećano. Tko najčešće vozi na kratkim relacijama, taj bi i češće trebao mijenjati ulje. Razlog: u motoru bi se moglo nakupljati gorivo i kondenzirana voda, a to može dovesti do većih šteta. Zašto, unatoč filtru za čestica, iz auspuha izlazi bijeli dim? Ukoliko se dešava gore opisano, to je potpuno bezopasno jer uzrok bijelog dima nisu niti fine čestice niti štetne tvari. U pravilu se radi o kondenziranoj vodi, odnosno o vodenoj pari. Do koje temperature bi rashladna tekućina trebala štititi od smrzavanja? To propisuje proizvođač vozila, a večinom se ne bi trebala smrznuti do -25 celzijevih stupnjeva. U našim klimatskim uvjetima, to bi trebalo biti sasvim dovoljno. Ako bi se temperatura i spustila niže od 25 stupnjeva ispod nule, trebalo bi proći još dosta vremena dok bi se smrznula tekućina u rashladnom sistemu. Trpi li elektropokretač pri dugom startanju motora?

16

Ako motor ne upali za pet sekundi, znatno se povećava trošenje. Zbog toga nikada motor ne palite( „verglajte“) predugo. Nakon prvog paljenja, do ponovnog pokušaja, pričekajte najmanje pola minute. Osim toga, ne samo da će se elektropokretač brže trošiti, već bi moglo i nesagorjelo gorivo dospjeti u katalizator i time oštetiti ispuh. Zašto akumulator zimi brže posustane? Snaga akumultora pri niskim temperaturama se znatno smanjuje. A zimi nam je potrebno više snage za paljenje motora i ostale potrošače (npr.grijanje stakla). To je razlog zašto akumulator mora biti u odličnom stanju. Smije li se zimi u hladnjak dolijevati voda? Može, ali sa dosta opreza. Rashladna tekućina je uvijek mješavina vode i antifriza. No valja biti oprezan: dolije li se previše vode, udio antifriza može se smanjiti ispod kritične granice. Osobito stoga što se brzo smrznu posude za izjednačavanje razine tekućine. Dolijeva li se voda, trebat će proći određeno vrijeme za dobro miješanje rashladne tekućine u hladnjaku. U čemu je razlika između dopunskog grijača i grijanja u stajanju? Kako bi vozilo što prije doseglo radnu temperaturu, pri paljenju hladnog motora, dopunski se grijač automatski uključuje. Grijanje u stajanju može se po potrebi uključiti, naprimjer programiranjem polaska kako bi već na poćetku vožnje auto bio topao. Zašto se stakla smrzavaju iznutra? Događa se to kada je u kabini previše vlage. Za početak bi trebalo ukloniti uzrok, a najšešći su uzrok oštećene brtve ili začepljeni unutrašnji filtri. Na obući se u auto može unijeti snijeg koji se poslije topi. Nađe li se uzrok, auto treba dobro posušiti. Zašto auto ne grije? Najčešći je krivac neispravan ili oštećen termostat. Ako je začepljen , tekućina će stalno teći kroz veliki rashladni optok, te jednostavno neće biti dovoljno topla. Smije li se modernim automobilima „posuđivati struja“? Ako im je oslabio akumulator, smije im se posuđivati struja za pomoć u startanju.

Dali uređaj za klimatiziranje funkcionira i zimi? 17

Većina modernih uređaja za klimatiziranje ima senzor temperature, koji sprečava rad kompresora ispod +5 stupnjeva celzijusevih. No sve ovisi i o vanjskoj temperaturi. Time se želi izbjeći moguće oštećenje uređaja izazvano smrzavanjem vode. Vlasnicima starijih automobila ne savjetuje se uključivanje uređaja za klimatiziranje pri niskim temperaturama. Smiju li se stakla otapati kipućom vodom? Savjet je ; BOLJE NE! Kipuća voda će u smrznutom staklu stvoriti opasna naprezanja. Takav pokušaj otapanj u najgorem bi slučaju mogao završiti pukotinom stakla. Mnogo blaža, a vjerojatno i jednako djelotvorna, bila bi primjena kupovnih odmrzivača. Zašto je struganje leda, loše za vjetrobran? Prilikom struganja leda, po staklu se povlače i mrvice nečistoće. One mogu biti vrlo tvrde te mogu ogrepsti staklo. U tom slučaju, nastaju gotovo nevidljive ogrebotine koje mogu izazvati rasipanje svjetla, a time i zasljepljivanje vozača. Zašto je bolje ne voziti u debeloj jakni? Ukoliko je odjeća predebela, sigurnosni pojas nije dobro napet. To znači da pojas nije pripijen uz tijelo te u slučaju sudara ne štiti optimalno- vozač bi mogao skliznuti ispod pojasa. Debela odjeća istovremeno i sputava vozača. Koju praktičnu opremu treba imati zimi u autu? Neizostavno u prtljažniku, posebo ukoliko se odlazi na put u planine ili skijališta, su: lanci za snijeg, džepna svjetiljka i topli pokrivači. Kutiju sa rezervnim žaruljama odnosno osiguračima, možete držati u pretincu za rukavice. Dobro je prije kretanja na put i provjeriti tekućinu za brisanje za niske temperature, kako bi izbjegli trošak kupovanja na benzinskim postajama na autocestama. Smijemo li u automatsku praonicu kada je temperatura ispod nule? Dozvoljen je odlazak, ali samo ukoliko u praonici postoji program sa završnim sušenjem vozila. Vrlo važno kod pranja u zimskim uvjetima je pretpranje, kako bi se sa lima skinuo nataloženi led i sol, te ostale grube nečistoće. Bez dobrog pretpranja može doći do struganja laka.

18

8.ZAKLJUČAK Kada se spomene održavanje vozila, prvo što pada na pamet je odlazak kod majstora i gotovo po pravilu pražnjenje novčanika. Za to ne možemo uvijek kriviti majstore, već dio krivice trebaju snositi i sami vozači.Uz samo malo izdvojenog vremena, pažnje i jednostavnog pregleda možemo znatno produžiti vrijeme između dva odlaska kod majstora.To podrazumijeva kratke rutinske, dnevne odnosno tjedne preglede automobila, ali i one na pet, odnosno deset tisuća prijeđenih kilometara. Dnevne i tijedne kontrole Svakodnevno bi trebalo vizualno prekontrolirati da li su na automobilu svi pneumatici ispravni, da nije neki popustio ili da se na nekom nije pojavio "bubreg". Za ovu proceduru vam je potrebno samo nekoliko trenutaka, odnosno onoliko vremena koliko vam treba da obiđete automobil. Periodično održavanje Savjetujemo vam da prilikom svake intervencije na automobilu, od ulijevanja ulja, preko zamjene guma i ozbiljnijih kvarova, obavezno bilježite datume i kilometraže kada ste šta radili. Tako poslije svakih pređenih 500 kilometara treba kontrolirati nivo ulja u motoru i pritisak u pneumaticima. Nedostatak ulja može ukazati na ozbiljniji kvar, a ukoliko zbog nepažnje u potpunosti ostanete bez njega, možete napraviti štetu koja će zahtijevati ozbiljnu intervenciju ili zamjenu motora.

9.Literatura 1. Knjiga o autu, grupa autora,mladinska knjiga,Ljubljana 1979. 2. Održavanje cestovnih vozila I, udžbenik za strukovne škole ,Zoran Kalinić, Školska knjiga 3. http://www.auto-delovi.org/saveti/saveti-za-odrzavanje/

19

4. http://www.oktani.com/redoviti_pregledi.php

20