Novinarski (Publicistički) Funkcionalni Stil

Novinarski (publicistički) funkcionalni stil

Doc.dr.sc. Jadranka Mlikota

Odrednica novinarskoga stila  stil javnoga priopćavanja koji se ostvaruje i u

pisanome i u govornome mediju (jezik radija i televizije)  nasloženiji funkcionalni stil (Silić, 3/1997.: 495.)  novinsko-publicistički stil (ruska funkcionalna stilistika)  novinarski funkcionalni stil  novinar je posrednikom između aktualnog zbivanja i čitatelja, slušatelja i gledatelja

Pojmovi: novina, tisak, novinstvo  *novina (jd.)  novine (mn.)  tisak: dnevni tisak (tuđica)  dnevne novine  novinstvo: ukupnost djelatnosti na izdavanju i

pisanju novina *konferencija za novinstvo  konferencija za novinare

Novinarski stil i norma  poštivanje općejezičnih norma i norma pojedinih

žanrova (vrsta)  gramatičko pojednostavljivanje / ekonomizacija jezičnoga izričaja (Kovačević-Badurina, 2001.: 108.109.) i klišeiziranje: hrvatskoga/hrvatskog, hrvatskome, hrvatskomu, hrvatskom  hrvatskog, hrvatskom  neutralizacija kategorije živo-neživo i određenostineodređenosti: Zakon kojega smo izglasali..., Zbog njihovog nekorektnog postupka doveden je u pitanje rad Hrvatskog drţavnog sabora.

Usporedba novinarskoga stila s ostalim funkcionalnim stilovima (Hudeček-Mihaljević, 2009.: 12.-35.)

 1. Novinarski stil i književnoumjetnički

funkcionalni stil - najočitije u novinskim tekstovima, u autorskim kolumnama - stil kolumna bliži esejističkomu nego obavijesnomu stilu - u kolumnama, feljtonima, putopisima autori pišu slikovito i zanimljivo, često duhovito, ironično ili polemički

 2. Novinarski stil i razgovorni funkcionalni stil

- u časopisima za mlade, modnim časopisima, časopisima o glazbi, časopisima koji se bave životom poznatih i slavnih - mnoštvo anglizama i žargonizama: Teško je ful biti cool

 3. Novinski stil i administrativni funkcionalni

stil - u političkim rubrikama, u prilozima o gospodarstvu - česta uporaba gospodarskoga nazivlja: (dospjele obveze, iznos blokade, fizičke osobe, pravne osobe, poslovni subjekti...) i političkoga nazivlja (socijalni partneri, vanjskopolitička pitanja, reforma pravosuĎa...)

 4. Novinarski stil i znanstveni funkcionalni stil

- strogi znanstveni stil (znanstveni stil u užem smislu)  stil znanstvenih i stručnih radova - znanstveno-popularni stil  namijenjen prenošenju znanstvenih činjenica i podataka na neformalnoj razini - elementi znanstvenoga stila u reklamama, npr. Acetilsalicilna kiselina i vitamin C djeluju sinergijski. Zahvaljujući dodatku puferne tvari, Aspirin Plus C djeluje već u nekoliko minuta. - specijalizirani časopisi (npr. časopisi za zdravlje, nautički časopisi, časopisi o unutrašnjem uređenju, športski časopisi) tijesno povezani s određenim strukama

Žanrovi novinarskoga stila  1. žanrovi kojima je osnovna namjena da

obavijeste (npr. vijest, komentar, kronika, prikaz, intervju, reportaža) - prevladavaju neutralna jezična sredstva  2. žanrovi u kojima su prisutne i značajke književnoumjetničkoga stila (kratka priča, kozerija, humoreska, esej, feljton itd.) /knjjiževnonovinarski žanrovi (Silić, 3/1997.: 496.) - prevladavaju ekspresivna jezična sredstva

1. Značajke obavijesnih žanrova novinarskoga stila  prevladavaju jednostavne rečenice,

nefigurativan i neekspresivan jezik  ustaljeni izrazi, žurnalizmi: strateški ciljevi, strateški interes, ekonomski razvoj, neriješeno pitanje, pokrenuti proizvodnju, voditi politiku, biti pod okupacijom, vladavina prava, aktualizirati pitanje...

 uporaba internacionalizama: militarizam, mobilizacija, civilizacija, stabilnost, produktivnost...

 Primjer: vijest

- lokalna (npr. u našem se gradu dogodila prometna nezgoda)

- nacionalna (npr. naš predsjednik primio je strano izaslanstvo)

- svjetska (npr. lansirana je nova svemirska raketa)  čimbenici koji od događaja čine vijest: 1. aktualnost, 2. blizina, 3. veličina, 4. važnost

 svrha vijesti: na sažet način obavijestiti čitatelja ili

slušatelja o kojemu događaju  mora biti zanimljiva, kratka, objektivna, lišena osjećaja, piščev stav ne smije biti izražen  obilježja su vijesti: jasnoća, jednostavnost, relativno siromaštvo rečenice, usklađenost sa standardnojezičnim normama  treba odgovoriti na pitanja: Što se dogodilo?, Tko je u tome sudjelovao?, Gdje se dogodilo?, Kad se dogodilo? i Zašto se dogodilo? (Kako se to dogodilo?)

Odstupanja od poželjnih značajka novinarskoga stila  slikovitost neuobičajena za vijest - frazemi (ruku utjehe          

prvi su im pruţili) epiteti (suznih očiju) neekonomičnost izraza (u nepovrat odnese, sada već bivši dom, kobne noći) bespredikatna rečenica (Samo njih dvoje...) gomilanje podataka (popivši svoj uobičajeni lijek) upravni govor (i upravni govor unutar upravnoga govora) uporaba stilski obilježenoga posvojnoga dativa (i supruga mu Marija, izgori mi kuća) uporaba aorista (useliše, smjestiše se, pomislih, stigoše, zapeše) uporaba sinonima (zaspala - pošao na počinak) uporaba prezenta za izražavanje prošlosti (čujem, pridignem se, odem, poviknem, stanem lupati) i budućnosti (izgori) uporaba rjeđih leksičkih inačica (nedugo bez zatim).

2. Značajke novinarskih žanrova s elementima književnoumjetničkoga stila  dopuštena je veća individualna sloboda

autora, više ekspresivnosti, individualnosti, emocionalnosti i figurativnosti  žanrovi s elementima i književnoumjetničkoga

i novinarskoga stila

Novinski naslovi  uloga naslova - privući pozornost čitatelja te

sažeto, zanimljivo i inteligentno upozoriti na glavnu misao članka koji slijedi  česta upotreba uskličnika ili upitnika: Što je zajedničko svim religijama? Apsurdne optuţbe!

 elipsa: Čupao kosu zbog duga (umjesto: Čupao je kosu zbog duga), Blaţević: Ţivim od publike (umjesto: Blaţević kaţe: Ţivim od publike)

 uporaba antonima: Povezivanje zapada i istoka, Dinamična i hladna drama, Obavijesti kasne, kamate redovite  uporaba oksimorona: Putovanje u mjestu

 metonimija: Črnomerec 15 sati bez vode (Stanovnici Ulice Črnomerec, na dijelu od Krčelićeve do Strme ulice jutro su jučer dočekali bez vode.) VL 3.2.2003.; Izrael u šoku (Izraelska vlada i narod mole zajedno s cijelim svijetom za astronaute s Columbije, priopćeno je iz ureda Ariela Sharona.) VL 3.2.2003.

 okamenjeni metonimijski izrazi: Kaptol (Crkva), Pantovčak (Predsjednik, Ured predsjednika), Markov trg (Sabor)  metafore: Ledena čeka paklene VL 4,2.2003.; Planule sve ulaznice VL 4.2.3003.; Metalni ljubimci slavnih JL 11.2.2003.  novotvorenice: Kavobudnost (podnaslov: Zašto ljudi ne mogu spavati kad navečer popiju kavu)

 frazemi: I dalje mrtva trka Busha i Kerryja SD 10, 11, 12.4.2004.; Rupel: Štediše će ostati kratkih rukava SD 10, 11, 12.4.2004.; Sanaderov ples na ţici izmeĎu partnera, stranke i Vlade VL 4.2.2003.

Zaključno

 stil koji normu najbolje ovjerava i najlakše

razara  stanje je hrvatskoga jezika u medijima izrazito loše (Hudeček-Mihaljević, 2009.: 34.)

Literatura Frančić, Anđela - Hudeček, Lana - Mihaljević, Milica, 2005.: Normativnost i višefunkcionalnost u hrvatskome standardnome jeziku, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb. Hudeček, Lana - Mihaljević, Milica, 2009.: Jezik medija, publicistički funkcionalni stil, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb. Kovačević, Marina - Badurina, Lada, 2001.: Raslojavanje jezične stvarnosti, Izdavački centar Rijeka, Rijeka. Silić, Josip, 1997.: Novinarski stil hrvatskoga standardnoga jezika, Kolo, br. 3, str. 495.-513.