Not Found

Kasna moderna (1940.-1970) Tematika: osjeća se veći utjecaj filozofije. Naglašeno je stanja pojedinca, osjetljivog umjetnika u okolnostima na koje on ne može utjecati, izražene psihološka i filozofska analiza Tehnika: Izražena je sklonost psihološkoj i filozofskoj analiza, često se ulazi u uobičajene književne postupke pripovjedanja, opisa i izricanja, pa se osobito u romane i drame nerijetko uključuju diskurzivni oblici (esej, publicistika) ili se naglašava kritika svagdašnjeg života PROZA Jean – Paul Sartre (francuski književnik i filozof) Romani: Mučnina zbirka novela: Zid Dramska djela: Iza zatvorenih vrata Egzistencijalizam (lat existentia– postojanje, opstanak) =književni i filozofski pravac u 20.st. Teza je da egistencija prethodi esenciji, što znači daj je čovjek rođenjem „ubačen“ u okolnosti koje ne može mijenjati, a vlastitim odlukama postaje ono što će zapravo biti. U romanima i dramama najčešće se obrađuje osjećaj usamljenosti, teškoće u traganju za osobnošću i doživljaj apsurda, a u književnoj tehnici se često uvodi esej u pripovijedanje. Egzistecijalistička proza obuhvaća: filozofski roman i roman-esej. Utemeljitelj pravca je

Jean-Paul Sartre, a u književnosti ga zastupa Albert Camus. Reduktivna tehnika- čovjek je sveden na golo postojanje Mučnina – filozofski roman pisan u obliku dnevnika Anotoinea Roquentina – povezuje se pripovijedanje i filozofski način mišljenja - roman-esej: u romanu se neposredno uključuju dijelovi znanstvenog izlaganja u kojima se ne pokušava prikazati neko zbivanje - polazi se od deskripcije – opis stanja u kojem se nalazi junak Albert Camus (francuski romanopisac ) Filozofski esej: Mit o Sizifu Roman: Stranac, Kuga…. Stranac (roman lika)  Prikaz života kao besmislenog i apsurdnog u 2 dijela  Čovjekova otuđenost – čovjek kao stranac u svijetu  Kompozicija: 1. Mersaultov život kao život slobodnog čovjeka, 2. Njegov život u zatvoru  Mersault(francuski službenik) predstavnik otuđenog čovjekadoživljavajući život kao besmisleno postojanje kojim vlada slučaj, on je otuđen od društva, koje nije sposobno spasiti pojedinca od usamljenost i otuđenosti  Moderno u romanu:dojam koji ostavlja(tjeskoba, usamljenost, kriza koja dominira kulturom)



Tehnika redukcije – svodi njegov psihički život na elementarno, osjetilne dojmove

Ernest Hemingway (američki pripovjedač) Komu zvono zvoni  

Tvrdo kuhana proza – jednostavan i suzdržan stil lišen ukrasa koji podsjeća na stil novinske reportaže Obilježja modernog romana::likovi(Robert Jorda-osamljenik i stranac u svijetu u kojemu živu),motiv smrti, vanjski svijet, unutarnji monolozi, dojam tjeskobe(čovjek nemoćan da ostvari osobnu sreću-u nesavršenom svijetu ginu ljudi kao R. Jordan),metoda prešućivanja(ostvaruje atmosferu slutnje), tvrdokuhana proza, izgubljeno pokoljenje(dobrovoljni izganici iz svoje zemlje)

Romani: Zbogom oružje, Kome zvono zvoni, Starac i more(kraći roman) DRAMA Bertolt Brecht -njemački dramatičar, pjesnik i pripovjedač drame: Opera za tri groša, Majka Courage i njezina djeca Epski teatar – Majka Courage i njezina djeca  

U vrijeme tridesetogodišnjeg rata, Anna Fierling trguje u ratu za koji nije kriva i nastoji preživjeti sa svoje troje djece, no na kraju ostaje bez ičega Efekt začudnosti – najvažnije sredstvo razaranja scenske iluzije.Glumac se ne poistovjećuje sa svojom ulogom nego se od nje distancira , on mora gledatelju demonstrirat radnju, pobuditi u njemu aktivno sudjelovanje, kritički stav.

Dramski oblik kazališta Pozornica utjelovljuje događaj Prizor proizlazi iz prizora Ostvaruje se dramska napetost Scenska glazba prati radnju Iluzionističko kazalište Sugestivno kazalište Katarza osjećaja Od glumca se traži uživljavanje: U ulogu, lik, radnju, akciju Čovjek i svijet su nepromjenjivi

Epski oblik kazališta Na pozornici se prikazuje događaj Prizori se osamostaljuju Dramska napetost izostaje – nema zapleta radnja je često unaprijed prikazana Songovi prekidaju i komentiraju radnju Kazalište koje razbija iluziju Argumentirano kazalište Katarza razuma Od glumca se traži distanciranje: Od uloge, lika, gledatelj je promatrač radnje, poticanje njegove aktivnost Čovjek i svijet su promjenjivi

Antidrama            

javlja se 50-ih godina u Francuskoj suprotstavlja se tradicionalnoj dramskoj književnosti nema radnje, karaktera ni dijaloga u pravom smislu riječi predstavnici: Eugene Ionesco i Samuel Beckett spajanje tragičnog i komičnog = tragična farsa teme otuđenja i nemogućnosti istinske ljudske komunikacije - pirandello u dramskoj umjetnosti Prožima osjećaj besmisla svijeta i života pa se javlja teatar apsurda Tema: otuđenost među ljudima, nemogućnost komunikacije, nesporazumi, uzaludno čekanje Dramska radnja: ne prikazuje se cjelovita radnja, nego dramske situacije, izostaje dramska napetost, dramski sukob dramska kompozicija: završetak drame samo je kraj, ne i rasplet likovi: bez osobnosti i individualnosti, često se pojavljuju u parovima koji karikiraju određene ljudske odnose dijalog: ne razvija sukob, ne uspostavlja komunikaciju među likovima, raspada se na monologe, pitanja bez odgovora, znakovite pauze, jezične klišeje ,gubi se podjela na činove i prizore

Eugene Ionesco -predstavnik teatra apsurdaprikazuje besmislenost građanskog života, prikazuje apsurdne i nelogične situacije u kojima se ništa ne događa -Francuski dramatičar -Antikomad:Ćelva pjevačica, tragična farsa:Stolice Teatar apsurda zasniva se na 3 načela: 1. 2. 3.

ljudski život je apsurdan,besmislen čovjeka određuju njegovi postupci koji ne podliježu nikakvoj logici čovjek ne može uspostaviti kontakt s drugom osobom Stolice o Tragična farsa- Stari, Stara i Govornik o Tragičnost se odnosi na nemogućnost komunikacije među ljudima o ispraznost ljudskoga života- metafizička praznina, usamljenost, nepostojanje istinske komunikacije, relativnost ljudske spoznaje, odnos prema vremenu, besmisao.

Samuel Beckett (dramatičar i romanopisac, predstavnik teatra apsurda) U očekivanju Godota (antidrama)

 osporena sva temeljna načela tradicionalne dramaturgije: nema radnje u tradicionalnom smislu riječi, nema pravog ni raspleta, likovi jedva da su još neke osobe, a umjesto napetosti koja bi zahtjevala razrješenje, prikazuju uzaludnost čekanjaja ljudskog života o Uzaludno čekanje koje potpuno nadomješta dramsku radnju o Becektova vizija svijeta- vizija svijeta mračna i pesimistična, atmosfera proživljene tragedije, atomskoga rata, političkog terora o Beckettovi likovi – životare u parovima, zarobljeni u besmislenom postojanju

HRVATSKA KNJIŽEVNOST(1929-1952.) vrijeme nepovoljno za književno stvaranje ubojstvo Stjepana Radića ( 1928.) proganjani i zatvarani hrvatski pisci, onemogućeno je pokretanje novih časopisa u Italiji bjesni fašizam, u Njemačkoj nacizam,(SSSR)širenje komunizma u Hrvatskoj 1941. NDH, otpor prema Beogradu, sukob lijevih i desnih stranaka, socijalna kriza; smirivanje tzv. avangardnih stilova ( ekspresionizam ); književnost se vraća realističkom konceptu – u prvi plan dolaze društvena pitanja, socijalni problemi, seljaštvo i radništvo na rubu egzistencije; ulitarni realizam (propagira se načelo primarne društvene uloge u književnosti) -sukob na književnoj ljevici (najžešći ljevičar Miroslav Krleža; svoje stavoveiznosi u predgovori Podravskim motivima Krste Hegedušića) TIN UJEVIĆ -Pjesničke zbirke: Lelek sebra(obilježja su bol i vapaj-Svakidašnja Jadikovka), Kolajna(najbolji ljubavni stihovi-IX.) ,Auto na korzu(promjene u doživljaju ojedinca u svijetu-Visoki Jablani), , Ojađeno zvono(refleksivno-filozofska okupacija- Pobratimstvo lica u svemiru), Žedan kamen na studencu - isprva je bio Matošev «učenik», ali kasnije odbacuje njegovu poetiku jer želi pisati slobodnije - rima mu je bogata; koristi neobične i originalne sintagme (spojevi riječi) -Usavršio je sonet i slobodni stih SVAKIDAŠNJA JADIKOVKA -Tema: čovjekova osamljenost -motivi kojima gradi temu:bol, očaj, nemoć, nemir pjesma završava i počinje istim stihovima, jer Ujević želi naglasiti da je njegova jadikovka ciklična, tj. bol i patnja se neprestano ponavljaju; vječni su (Biti već star, a tako mlad) POBRATIMSTVO LICA U SVEMIRU -Tema ove pjesme je pjesnikov odnos prema svim ljudima, tj izražavanje zajedništva po kojemu smo svi jednaki -Glavni motiv pjesme:jednakost ljudi jer imaju zajedničke snove, misli i lutanja VISOKI JABLANI

- motiv jablana= prisutan kod Matoša(metafora za izdvojenog pojedinca) - misaona pjesma - tema je pjesnikova vizija ljudi koji su izvan vremena i prostora u kojem žive, tj. Pjesma je spomenik svakom junaku DOBRIŠA CESARIĆ -Zbirks pjesama: Lirika, Spasena svjetla, Pjesme, Slap, Voćka poslije kiše -temeljna su mu inspiracija osjećaj boli i doživljaj svjetlosti -kroz pjesme je izražavao protest protiv socijalne nepravde svog vremena -pjesme u knjizi: Oblak, Poludjela ptica

„Oblak“ -Misaona pjesma Tema i osnovni motiv: oblak- doslovno- prirodna pojava - alegorijski izdvojeni pojedinac, „krvari ljepotu“ -- sudbina svakog izdvojenog pojedinca po pjesniku je tragična „Povratak“ -Misaona s elementima ljubavne -tema: kružno kretanje vremena -lirski subjekt je razapet između istine i snova -Uokvirena kompozicija „ Balada iz predgrađa“ -socijalna pjesma - iskazuje suosjećanje u odnosu na socijalno ugrožene stanovnike grada - uokvirena kompozicija -pjesma je utemeljena na kontrastu svjetlost- mrak, život- smrt, radost-tuga DRAGUTIN TADIJANOVIĆ - došao je sa sela u grad (kasnije mu to postaje česta tema u pjesmama) -pisao je o ljepotama našeg podneblja, donosio slike zemlje, ljudi, pašnjaka,oranica i šuma -stih mu je moderan, potpuno slobodan „Dugo u noć, u zimsku bijelu noć“ - autobiografska pjesma inspirirana likom tužne pjesnikove majke -misaono-socijalna pjesma VEČER NAD GRADOM -intimna lirska pjesma -u pjesmi se Tadijanović prisjeća svog rodnog Rastušja ( nalazi se u Fire nci pa ga je rijeka Arno podsjetila na potok u Rastušju) -osjeća i nostalgiju, čežnju i sjetu, nije sretan u Firenci -spominje Michelangela i njeove «Mrtve ruke» -ne može vjerovatu da je takav umjetnik mrtav

DRUGA MODERNA (1952. - 1969.) -Razdoblje se naziva „drugom modernom“ jer joj je s modernom zajednička usmjerenost na europsku i svjetsku književnost -Značajke: nema stilskog jedinstva- postoji stilski pluralizam: od realizma preko impresionizma do simbolizma ( kao u moderni). -Do 1952. književnost je sluškinja politike(Krleža te godine j održao govor kojim je put prema slobodi stvaranja učinio prohodnijim) -Vodeći književnici ovoga razdoblja okupljaju se oko književnih časopisa Krugovi i Razlog Krugovaško doba (1952.-1958.) -1952. počinje izlaziti časopis Krugovi -U književnost ulazi generacija pisaca rođenih između 1920. i 1932. -Urednik časopisa je Vlatko Pavletić (''Neka bude živost!'') -afirmiraju duh tolerancije, pravo na razliku i na vlastiti izraz, potiču individualnost -otvoreno izražavaju nezadovoljstvo prema političkoj situaciji -glavna književna vrsta: pjesništvo -U pjesništvo prodire „slang“ (govor ulice), jezični eksperiment i jezik zavičaja. Predstavnici: Slavko Mihalić, Josip Pupačić, Ivan Slamnig. Jure Kaštelan, Vesna Parun ( pjesnici); Vladan Desnica, Ranko Marinković, Petar Šegedin (prozaisti). -Ostali časopisi: Republika, Kolo, Riječka revija, Zadarska revija, Forum... Razlogovo filozofsko pjesništvo ( 1961.-1968.) -1961. u Zagrebu pokrenut je novi književni časopis „Razlog“ oko kojeg se okuplja generacija pisaca rođenih između 1934. i 1941. -Časopis je uglavnom promicao poeziju i kritiku, odnosno esejistiku -U poeziji se inzistira na egzistencijalnim problemima čuvjeka u našem vremenu -Predstavnici: Dubravko Horvatić, Ante Stamać, Igor Zidić… POEZIJA JURE KAŠTELAN

- Kaštelanova poezija -> klasično moderna (spoj modernizma i jednostavnosti narodne umjetnosti)- utjecaji: A.G.Matoš, Tin Ujević, Lorca i nadrealizam, hrv. pjesnička tradicija, narodna poezija - teme: rat, intimna tematika (djetinjstvo, ljubav, doživljaj smrti) - obilježja: slobodni stih, nadrealistička metaforika, alegoričnost *poezija: Tvrđava koja se ne predaje, , Crveni konj, Pijetao na krovu, Biti iline, Malo kamena i puno snova *poetske drame: Pijesak i pjena, Prazor VESNA PARUN - teme: intimna (mladost, ljubav, neispunjeno materinstvo) i egzistencijalna tematika -obilježja: slobodni stih, bujna i originalna metaforika *poezija: Mati čovjekova, Ti koja imaš nevinije ruke, Zore i vihori, Crna maslina, Bila sam dječak, Ukleti *dječji stihovni romani: Mačak Džingiskan i Miki Trasi JOSIP PUPAČIĆ - urednik i suradnik časopisa Krugovi i Književnik 1) impresionistička faza(nostalgični osjećaji): Kiše pjevaju na jablanima 2)egzistencijalizam(pitanja o smrti i smislu života): Mladići i Cvijet izvan sebe, Tri moja brata(sjećanje na obiteljsku sreću) 3)misaona lirika(puna sumnje, nemira): Moj križ svejedno gori SLAVKO MIHALIĆ - jedan od najistaknutijih predstavnika krugovaša (utemeljio egzistencijalnu refleksivnu poetiku) -utemeljitelj „lirike malodušnih“(egzistencijalno pjesništvo koje tematizira tzv. Granične situacija-smrt, strah, osjećaj praznine…) –refleksivna poezija inspirirana filozofijom, osjećaj praznine, nemoći, traganje za smislom * poezija: Majstore, ugasi svijeću, Približavanje oluje, Prolazim Zrinjevcem dotiče me more, * zbirke pjesama: Komorna muzika, Karlovački diptih IVAN SLAMNIG - poezija okrenuta svakodnevnici -rabi kolokvijalni jezik, govor ulice(slang) -poeat ludens(pjesnik koji se igra)-eksperimentira u jeziku, -poeta ductus(učeni pjesnik)rabi intertekstualnost (pjesme bogate citatima i parfrazama iz starohrvatske lirike, narodne lirike…) * pjesme:Ubili su ga ciglama, Barbara, * poezija - zbirke:Aleja poslije svečanosti, Odron, Limb *roman: Bolja polovica hrabrosti -najbolje djelo hrvatske „proze u trappericama''glavni lik buntovnog gradskog mladića koji se ne uklapa u društvenu sredinu, nego pripada manjoj društvenoj skupini s kojom dijeli sve(potječe od Lovca u žitu, Jeromea Selingera) PETAR ŠEGEDIN - uz Krležu, promicatelj ideje o slobodi umjetničkog stvaranja u socrealističkom periodu

-Drugi kongres književnika Jugoslavije,referat „O našoj kritici“ - pisao intelektualističku prozu egzistencijalističke tematike, eseje i putopise; bavio se književnomkritikom i teorijom * egzistencijalistički romani: Crni smiješak -u umjetnosti nalazi odg. na pitanje o suprotstavljanju prolaznosti vremena i životnog besmisla -7 novela – tematikom egzistencijalistički, formom epistolarni roman -tema: mješanje stvarnosti i fantastike -svaka priča kompozicijski zaokružena i samostalne – piše o bizarnim sudbinama ljudi koje susreće na svojim putovanjima * zbirke pripovijedaka: Mrtvo more, Orfej u maloj bašti

VLADAN DESNICA * novelističke zbirke: Olupine na suncu, Proljeće u Badrovcu -njegova se novelistika tematski dijeli u 2 kruga:  regionalna novelistika: realistički stil, prikaz ruralnih sredina dalmatinskog priobalja i zaleđa, teme-svakodnevni banalni događaji  psihološko-meditativna novelistika: modernistički stil, prikaz urbanih sredina, teme apstraktne i filozofske(Proljeća Ivana Galeba))* *romani: Zimsko ljetovanje(poslijeratni roman) Proljeća Ivana Galeba – egzistencijalistički roman-esej -u njega uključene prethodno napisane novele, dijelovi eseja pa čak i pjesme preoblikovane u prozu -tema umjetnosti, djetinjstva te čovjekova prolaznost i smrt – Ivan Galeb-violinist, u bolnici između 2 operacije, suočen sa smrću piše imaginarni dnevnik -retrospekcijom se vraća u djetinjstvo i mladost SLOBODAN NOVAK - jedan od pokretača i urednika časopisa Krugovi i Izvor *romani: Mirisi, zlato i tamjan (egzistencijalistički roman), Izgubljeni zavičaj (autobiografski roman o djetinjstvu na idiličnom otoku; alegorijska opreka OtokKopno) MIRISI, ZLATO I TAMJAN -radnja na otoku(Rabu?) -u kući stare kontese Madonne žive pripovjedač i njegova žena Draga -ona u život para uvodi ritam od 18 dana-boluje od opstipacije