PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH
MEĐUNARODNO PRIVATNO PRAVO I SKRIPTA I
WWW.BH-PRAVNICI.COM
[email protected]
WWW.BH-PRAVNICI.COM MEDJUNARODNO PRIVATNO PRAVO ► Privatnopravni odnosi koji u sebi sadrze strane ili inostrane elemente iziskuju primjenu posebnih pravnih pravila a koja u sebi objedinjuje pravna grana koja se zove medjunarodno privatno pravo. ► Finalni (krajnji) cilj medjunarodnog privatnog prava nije postizanje internacionalne stabilnosti privatnopravnih odnosa i pravne sigurnosti subjekata u tim odnosima. ► Potreba za postojanjem medjunarodnog privatnog prava (dakle nije nadnacionalno pravo), kao unutrasnje grane prava u svakoj zemlji, posljedica je realnosti da svaka drzava ima vlastiti pravni poredak, a ti razliciti pravni poreci nuzno koegzistiraju. ► Predmet medjunarodnog privatnog prava je pravno reguliranje privatnopravnih odnosa koji su inostrano ili internacionalno obiljezeni. ► Izraz ‘’privatnopravni odnosi’’ u medjunarodnom privatnom pravu predstavlja jednu zbirnu oznaku (genus proximum) za: 1. statusnopravne 2. porodicnopravne 3. stvarnopravne 4. obligacionopravne 5. nasljednopravne 6. jednim dijelom radnopravne i 7. privrednopravne odnose. To znaci i da se ova grana pravi ne bavi samo jednom odredjenom vrstom privatnopravnih odnosa, odnosno ona je sveobuhvatna Strani ili inostrani element, tj.medjunarodno obilje zje slucaja je izvjesna cinjenica ili okolnost koja jedno cinjenicno stanje ili jedan vec oformljeni privatnopravni odnos vezuje sa stranim suverenitetom. Privatnopravni odnos moze biti povezan sa stranim suverenitetom posredstvom: 1. subjekata 2. objekta 3. putem svoje sadrzine tj.prava i obaveza. Ako je strani element prisutan u subjektu privatnopravnog odnosa – on se vezuje za personalni suverenitet strane drzave. A Ako je strani element u objektu ili u sadrzini – radi se o vezanosti za teritorijalni suverenitet strane drzave. ► Kada cinjenicno stanje ili vec formiran privatnopravni odnos ‘’ima veze’’ sa vise drzava, tada medjunarodno privatno pravo treba da odgovori na najmanje tri osnovna pitanja: 1. ciji organi su nadlezni za raspravljanje i odlucivanje o takvom privatnopravnom odnosu i da li moze odluka suda jedne drzave biti priznata i izvrsena u drugoj (drugim) 2. da li postoje u domacem pravu neka ogranicenja ili neka posebna pravila koja treba primjeniti na stranca, ako se on pojavljuje kao potencijalni subjekt konkretnog odnosa 3. koje (cije) je zakonodavstvo mjerodavno za uredjenje takvih odnosa. U prvom slucaju (1) govorimo o sukobu jurisdikcije, u drugom (2) o privatnopravnom polozaju stranaca, a u trecem slucaju (3) o sukobu (koliziji) zakona.
2
WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM Jedna od specificnosti medjunarodnog privatnog prava kao pravne discipline i pravne grane jest dvostruki karakter njegovih izvora i to: - unutrasnje (interne) - vanjske (medjunarodne) ► Unutrasnji izvori medjunarodnog privatnog prava su: 1. ustav 2. zakoni 3. podzakonski akti 4. sudska praksa 5. obicaju 6. pravna nauka ► Zakon o medjunarodnom privatnom pravu bivse Jugoslavije (sukcesijom preuzela i BiH) je donesen 1982, a stupio na snagu 1.1.1983. godine. ZMPP gotovo u potpunosti regulira oblast kolizije zakona, kolizije jurisdikcije, ali je van njegovog domasaja ostala materija privatnih prava stranaca. Vanjski (internacionalni) izvori medjunarodnog privatnog prava nastali su iz potrebe da zemlje na bilateralnoj ili multirlateralnoj osnovi pravno reguliraju neke aspekte privatnopravnih odnosa svojih drzavljana. To znaci da vanjske izvore MPP cine: 1. bilateralni 2. multilateralni ugovori (multilateralne konvencije). ►Razlikujemo dvije vrste multilateralnih konvencija i to: 1. multilateralne konvencije koje sadrze materijalnopravne norme – koje, dakle na direktan nacin uredjuju odnose iz svog djelokruga, odnosno ne upucuju na neku drugu normu (zakon). 2. multilateralne konvencije koje sadrze kolizione norme – na indirektan nacin uredjuju odnose, upucujuci koje ce se pravo primjeniti. Stoga se u MPP-u razlikuju dva metoda regulisanja privatnopravnih odnosa i to: 1. direktni metod regulisanja imamo tamo gdje se regulisanje vrsi materijalnopravnim normama nacionalnig ili konvencijskog prava 2. indirektni metod – tamo gdje se regulisanje privatnopravnih odnosa vrsi tzv.kolizionim normama. U slucaju sukoba unutrasnjeg izvora MPP sa vanjskim prednost ima medjunarodni (vanjski) izvor (konvencijsko pravo). U slucaju sukoba bilateralnog i multilateralnog izvora MPP trebalo bi primjeniti nacelo lex posteriori derogat lex priroe, dakle primjeniti sporazumi koji je kasnije zakljucen bez obzora bio on multilateralni ili bilateralni. ►ZMPP sadrzi odredbu da u slucaju pravne praznine popunjavanje se vrsi primjenom: 1. odredaba i nacela ovog zakona 2. nacela pravnog poretka BIH 3. nacela medjunarodnog privatnog prava.
3
WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM Osnovnim problemom MPP-a se smatra pitanje: kojem zakonodavstvu treb podvrgnuti privatnopravni odnos s inostranim elementom? Funkcija kolizionih normi jest da upute na pravo odredjene drzave kao mjerodavno za reguliranje jednog privatnopravnog odnosa s elementom inostranosti. Odgovor za sve privatno pravne odnose (porodicnopravne, stvarnopravne itd.) je da ce primjeniti kolizione norme medjunarodnog privatnog prava one zemlje pred cijim se organom vodi postupak. ►Moglo bi se reci da u MPP-u vrijede dva najopstija principa i to: - odgovor na pitanje koje je pravo (pravo koje drzave) mjerodavno za regulisanje privatnopravnih odnosa s inostranim elementom, daju uvijek i samo norme medjunarodnog privatnog prava (kolizione norme) drzave u kojoj se pitanje postavlja (pokrenut postupak) - mjerodavno moze biti samo jedno od zakonodavstava sa kojima je sluca j povezan te ono s kojim je ta povezanost najznacajnija. Takodje u zavisnosti od vrste privatnopravnog odnosa postoje i sljedeca opca nacela: - kod licnih pravnih statusa (porodicni i nasljedni odnosi) primjenjuje se ili princip lex nationalis ili princip lex domiciti. - kod pitanja vlasnistva i drugih stvarnih prava – podvrgnuti su pravu drzave gdje se nalazi stvar tj.princip lex rei site. - kod obligacionih odnosa – principi: - lex loci altus – na cijoj teritoriji su preduzeti akti vezani za nastanak obaveze - lex loci contractus – drzave u kojoj je zakljucen ugovor - lex loci solutionis – drzave u kojoj treba nastupiti izvrsenje ugovorne obaveze - lex loci delicti – drzave u kojoj je izvrsena protupravna radnja - lex loci laesionis – drzave u kojoj su nastupile stetne posljedice. - formalna (proceduralna) valjanost svakog pravnog posla u pravilu je podvrgnuta propisima zemlje u kojoj je pravni posao nastao – princip locus regit actum. ► Dva moguca nacina da se izbjegne sukob zakona (kolizija) su: - iskljuciva primjena domaceg prava (legis formi) na privatnopravne odnose s elementom inostranosti - da se izvrsi unifikacija (izjednacavanje) nacionalnih zakonodavstava. ►Haska konferencija za medjunarodno privatno pravo – je najznacajnija svjetska institucija MPP-a (1955). Cilje ove medjunarodne institucije je harmonizacija materijalnog, procesnog i kolizionog prava zemalja clanica u materiji o kojoj je rijec. Osnovni metod rada konferencije je donosenje multilateralnih medjunarodnih konvencija, a stupa na snagu tek nakon dobijanja utvrdjenog broja ratifikacija. Ako je jedan privatnopravni odnos istovremeno cinjenicno povezan s razlicitim zemljama, od tih veza potrebno je izdvojiti onu koja ce se smatrati odlucujucom za izbor prava koji ce se primjeniti. Taj, u MPP-u opceprihvacen element vezivanja naziva se faktor lokalizacije, odlucujuca cinjenica, tacka najtjesnije veze.
4
WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM Najtjesnija (najuza, najbliza) povezanost je nacelo MPP-a, prema kojem na privatnopravne situacije s internacionalnim obiljezjem treba primjeniti pravo one drzave s kojom ta pravna situacija ima onaj kontakt (ili one kontakte) koji su s aspekta MPP-a zemlje u kojoj se pitanje postavlja, unaprijed odredjeni kao najvazniji za taj tip pravne situacije. Postoje dva osnovna metoda utvrdjivanja najtjesnije veze: - aprioristicki, deduktivni ili sinteticki metod – gdje se mjerodavno pravo odredjuje unaprijed, za sve buduce slucajeve odredjene vrste, zakonom (Evropsko kontinentalno pravo) - analiticki ili induktivni metod – gdje se mjerodavno pravo odredjuje za jedan konkretan slucaj, odlukom suda. ► Klasicna podjela kolizionih normi je na: - jednostrane – uvijek upucuju na jedno (najcesce domace) pravo u vezi s odredjenim pravnim pitanjem (nepotpune kolizione norme) - dvostrane (visestrana) – koliziona norma bira mjerodavno pravo izmedju dva ili vise prava povezanih sa slucajem (pozeljnije su u MPP- u). ► Takodje, postoji i podjela (moderna) kolizionih normi na: - alternativne kolizione norme – koje utvrdjuju najmanje dva tezista kontakta a time i dva (ili vise) potencijalnih mjerodavnih prava od kojih se primjenjuje samo jedno. - kumulativne kolizione norme – upucuju na primjenu prava dviju ili cak vise drzava istovrmeno. Problem ‘’drugostepene kvalifikacije’’ je u stvari problem interpretacije stranog prava tj.da li ce se strano pravo tumaciti i shvatati prema princima i pravnim shvatanjima domaceg prava (legis fori) ili prema principima i pravnim shvatanjima doticne strane zemlje (legis causae) – nas ZMPP. ► RENVOI – institut koji se odnosi na upucivanje i konsultovanje, u svakom konkretnom slucaju, kolizionih normi stranog prava. ► Circulus vitosus – oznacava situaciju neprestanog upucivanja tj.upucivanja u krug. U tom slucaju (ZMPP) primjenit ce se domace pravo. ► Institut izigravanja zakona (fraus legis) u MPP-u pociva na dva elementa i to: - objektivnom – sastoji se u tome da je do promjene tacke vezivanja doslo na legalan nacin - subjektivnom – sastoji se u namjeri da se promjenom tezisnog kontakta dodje do mjerodavnosti nekog drugog prava a ne onog koje bi inace bilo mjerodavno prema domacoj kolizionoj normi. ►Rezerva ‘’javnog poretka’’ (ordre public) – je institut MPP-a kojim se stite temeljne vrijednosti i moralna nacela jedne zemlje, tj.pozivom na ovaj institut domaci organ koji in concreto treba da primjeni strano pravo, jer ga na to obavezuje domaca koliziona norma, moze odstupiti od njegove primjene i umjesto njega primjeniti lex for. Institut tzv.’’normi neposredne primjene’’ – sluzi da bi se norme domaceg prava, koje se odnose na odredjene za drzave bitne vrijednosti, primjenjivale prije nego kolizione norme.
5
WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM ► ZMPP sadrzi i dva koliziona pravila opsteg znacaja (karaktera): 1. u pogledu mjerodavnog prava, na valjanost oblika (forme) pravnih akata 2. a drugo se odnosi na mjerodavno pravo u pogledu zastarjelosti. Osobe sa dvostrukim ili visestrukim drzavljanstvom U pogledu forme ZMPP propisuje alternativnu mjerodavnost prava mjesta gdje je pravni posao zakljucen ili pravo drzave koje je prema kolizionim normama iz posebnog djela ZMPP-a mjerodavno za taj posao. Nastupanje zastarjelosti ocjenjuje se prema pravu drzave koje je prema kolizionim normama iz posebnog dijela ZMPP-a mjerodavno za taj pravni posao. Tacka vezivanja u pogledu osoba sa dvostrukim i visestrukim drzavljanstvom je: 1. domace drzavljanstvo, ako ga osoba posjeduje uz strano ili strana 2. primjenjuje se princip tzv.duplog vezivanja, tj.relevantno je pravo drzave za koju bipatrida pored jednog od njegovih drzavljanstava, vezuje njegovo prebivaliste tj. lex nationalis+lex domicili. 3. ako sticaji iz tacke 1 i 2 ne postoje, tacka vezivanja je lex nationalis+princip najblize veze. U slucaju apatrida primjenjuje se lex fori. Razlikujemo 3 vrste reciprociteta u pogledu nastanka i to: 1. diplomatski reciprocitet – podrazumijeva postojanje bilateralnog ili multilateralnog medjunarodnog ugovora 2. zakonski reciprocitet – bazira se na isovrsnim zakonskim odredbama o nekom pravnom pitanju u drzavam o kojima je rijec 3. fakticki reciprocitet – nastaje via facti, dakle jednakim ponasanjem drzava u pravnoj praksi. Po obimu ili sadrzini, reciprocitet moze biti: 1. formalni – ustavno izjednacavanje stranaca sa domacim drzavljanima 2. materijalni – konkretno pravo prinzto u obje zemlje 3. efektivni reciprocitet – dravljanima razlicitih zemalja dostupna odredjena prava, ali u istom obimu. RETORZIJA – negativni reciprocitet – nepozeljno uzajammno ponasanje dviju drzava U pogledu osobno-pravnog statusa, porodicnopravnih i nasljednopravnih odnosa s internacionalnim obiljezjem dominira izbor mjerodavnog prava posredstvom osoba – tzv.personalni princip. ►Licni status Za pravnu i poslovnu sposobnost fizickog lica, prema cl.14. ZMPP-a, mjerodavno je pravo drzave ciji je on drzavljanin tj. lex nationalis. Za proglasenje nestalog lica umrlim, prema cl.16 ZMPP-a, mjerodavno je pravo drave ciji je drzavljanin bilo to lice u vrijeme nestanka, tj. lex nationalis. U pogledu poslovne sposobnosti fizickog lica postoji opsta saglasnost u uporednom pravu oko toga da: jednom stecena poslovna sposobnost ne gubi se promjenom drzavljanstva ili promjenom prebivalista, bez obzira na razlicite propise koji vaze u drzavi ciji je drzavljanin osoba postala ili drzavi na cijoj se teritoriji osoba nastanila.
6
WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM Za zastitu interesa poslovno nesposobnih lica (starateljstvo), prema cl.15 ZMPP-a, mjerodavno je pravo drzave ciji je drzavljanin sticenik, tj.poslovno nesposobno lice. Prema nasem ZMPP-u (cl.17) pripadnost pravnog lica odredjuje se po pravu drzave po kome je ono osnovano tj.lex nationalis zemlje osnivanja (registracija i kriterij stvarnog sjedista supsidijarno).
► Brak s inostranim elementom Izgledi za postizanje ‘’harmonije zakona’’ u ovoj oblasti MPP-a su najmanji. Matrimonium claudicans (sepajuci brak) – situacija kada je brak u jednoj zemlji valjano zakljucen ali nije, kao takav, priznat u drugoj. ► U pogledu forme braka, prema nasem ZMPP-u (cl.33), mjerodavno je pravo mjesta (drzave) u kome se brak zakljucuje tj.legis loci celebrationis. Izuzetak od ovog principa su tzv.eksteritorijalni brakovi, tj.brakovid zakljuceni u DKP, brakovi zakljuceni pri vojnim jedinicama, na stranoj teritoriji, na brodovima, u avionima. - pri DKP- ima je to pravo zemlje cije je to DKP. - na brodu mjerodavno je pravo drzave pod cijom zastavom brod plovi, tzvl.lex bander - ako je u pitanju vojna jedinica na stranoj teritoriji – mjerodavno je pravo zemlje cija je ta vojna jedinica. Medjutim, da bi uopce moglo doci do sklapanja brakova u takvim okolonostima (tj.u DKP-ima, vojnim jedinicama, brodovima, avionima) moraju biti ispunjeni prethodni uslovi i to: - organi o kojima je rijec moraju ima ovlastenje od vlastite drzave da mogu zakljucivati brakove - drzava prijema mora dati saglasnost tim organima - buduci supruznici, u pravilu, treba da su drzavljani zemlje o cijem se predstavnistvu radi, ukoliko drugacije nije ugovoreno na bilateralnoj ili multilateralnoj osnovi ► U pogledu materijalnih uslova za zakljucenja braka nas ZMPP (cl.32) stoji na stanovistu da se uslovi za zakljucenje braka ocjenjuju za svaku osobu prema zakonu drzave ciji je ona drzavljanin u vrijeme stupanja u brak. Nas ZMPP prihvaca distributivnu kumulaciji u pogledu uslova. ► U pogledu dejstva braka nas ZMPP (cl.36) predvidja vezivanje i to: 1. zajednicka lex nationalis > 2. zajednicki lex domicilii > 3. posljednja zajednicka lex domicilli> 4. lex fori (Isto je i za imovinska dejstva braka+sporazumni izbor mjerodavnog prava). ► Za imovinske odnose lica koja zive u vanbracnoj zaje dnici mjerodavno je: 1. pravo drzave ciji su oni drzavljani (zajednicki lex naturalis) > 2. zajednicko prebivaliste (ova pravila vaze i za ugovorene imovinske odnose ovih osoba).
7
WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM ► U pogledu razvoda braka nas ZMPP (cl.35) predvidja sljedece tacke vezane za izbor mjerodavnog prava: 1. zajednicko drzavljanstvo > 2. kumulacija nacionalnih zakona supruznika > 3. lex fori – ukoliko je jedan od bracnih drugova imao u vrijeme podnosenja tuzbe prebivaliste na teritoriji BiH ili drzavljanstvo BiH, tzv.princip in favorem divortii. ► U pogledu nevaznosti braka (nepostojanje i nistavost) nas ZMPP (cl.34) predvidja sljedecu tacku vezivanja za izbor mjerodavnog prava a to je: bilo koje pravo po kome je brak zakljucen u smislu cl.32 ovog zakona. ► U pogledu is punjavanja materijalnih uslova za zasnivanje usvojenja i za prestanak usovjenja mjerodavno je pravo: 1. zajednicki lex nationalis usvajaoca i usvojenika > 2. kumulativna prava obje drzave ciji su oni drzavljani ► U pogledu dejstva usvojenja mjerodavna su prava: 1. lex nationalis usvojenika i usvajaoca > 2. lex domicilii zajednicki > 3. lex fori – ako je jedan od nijh drzavljanin BiH > 4. prinudno pravo drzave ciji je drzavljanin usvojenik. ► Zakonsko izdrzavanje izmedju srodnika Za izdrzavanje izme dju roditelja i djece nas ZMPP (cl.40) predvidja: 1. lex nationalis – zajednicki > 2. zajednicki lex domicilii > 3. lex fori – ako je dijete ili koji od roditelja drzavljanin BiH > 4. lex nationalis djeteta (u posebnim slucajevima) Za izdrzavanje ostalih s rodnika (izuzev djece i roditelja) po krvi i srodnika po tazbini mjerodavno je pravo drzave ciji je drzavljanin srodnik od koga se zahtjeva izdrzavanje tj. lex nationalis debitoris. ► Nasljedjivanje s inostranim elementom Za zakonsko nasljedjivanje (cl.30 ZMPP-a) je mjerodavno pravo drzave ciji je drzavljanin bio ostavilac u vrijeme smrti tj. lex nationalis ostavioca (to vrijedi i za pokretnu i za nepokretnu zaostavstinu tj.princip jedinstvene zaostavstine). U slucaju apatrida: 1. lex domicilii 2. boraviste Testamentarno nasljedjivanje U pogledu forme testamentarnog nasljedjivanja nas ZMPP predvidja sljedece tacke vezivanja za izbor mjerodavnog prava: 1. pravo mjesta gdje je testament sastavljen tj.lex loci actus >
8
WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM 2. lex nationalis zavjestaoca/testatora (bilo u vrijeme testamentarnog raspolaganja, bilo u vrijeme smrti) > 3. lex domicilii testatora (bilo u vrijeme test. raspolaganja, bilo u vrijeme smrti) > 4. po pravu testatorovog boravista (bilo u vrijeme test. raspolaganja, bilo u vrijeme smrti) > 5. lex fori 6. u pogledu nekretnine – prava zemlje gdje se nekretnina nalazi, tj.lex rei site. ► Stvarnopravni odnosi s inostranim elementom Za stvarnopravne odnose( vlasnistvo, zalog…) na pokretninama i za nekretnine, nas ZMPP (cl.18 st.1) nalaze da je mjerodavno pravo mjesta gdje se stvar nalazi tj. lex rei site – tacka vezivanja Za stvarnopravne odnose na stvarima u prevozu (pokretnina), nas ZMPP (cl.18. st.2) odredjuje da je mjerodavno pravo mjesta odredista tj. lex loci destinationis. Za stvarnopravne odnose na prevoznim s redstvima, mjerodavno je pravo drzava ciju drzavnu pripadnost imaju, ako posebnim propisima nije drukcije odredjeno, tj.lex nationalis – prevozne stvari (cl.18.st.3, ZMPP-a). ► Obligacioni odnosi (s inostranim elementom) Za ugovor mjerodavno je pravo koje su izabrale ugovorne strane tj.sporazumni izbor 1. legis autonomie voluntatis (cl.19 ZMPP-a) 2. primjena prava najtjesnije veze (cl.20 ZMPP-a) Za ugovore koji za predmet imaju nekretnine iskljucivo je mjerodavno pravo drzava na cijoj se teritoriji nalazi nekretnina, tj.lex rei site. Za ocjenu forme ugovora mjerodavno je pravo zemlje u kojoj je ugovor zakljucen: 1. lex loci contractus 2. supsidijarno lege fori. Za vanugovornu odgovornost za stetu mjerodavno je ili pravo mjesta gdje je radnja izvrsena (locus delicti) ili lex loci leasionis, tj.pravo mjesta gdje je posljedica nastupila zavisno od toga koje je od ova dva prava povoljnije za ostecenika. Za poslovodstvo bez naloga mjerodavno je pravo mjesta gdje je radnja poslovodje izvrsena. Za res in transitio u uporednom pravu su rasprostranjena dva tezisna kontakta i to: 1. locus expeditionis – mjesto otpreme i 2. locus destinationis – mjesto odredista/destinacije – karakteristican za zemlje sa velikim uvozom. Za stvarnopravne vrijednosne papire teziste kontakta je: lege charte site = lex rei site. ► Koliziona norma ima dva strukturna elementa i to: 1. pravna kategorija – koja imenuje pitanje na koje se odnosi 2. tezisnu tacku vezivanja. ► Lex familiae – pravo mjerodavno za dejstvo braka. ► Dva bitna zakljucka renvoi su: 1. renvoi nema karakter opste ustanove naseg MPP-a tj.primjenjuje se samo izuzetno, 2. renvoi se primjenjuje samo u jednom koraku.
9
WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
10
WWW.BH-PRAVNICI.COM
