NLP

NLP je dragocjen i intrigantan pristup razumijevanju učenja i komunikacije. Knjiga Josepha O'Connora i Johna Seymoura izvanredan je uvod u ovo područje. - Tony Buzan

Ovo je najpotpunija knjiga o NLP-u. Vrlo je dobro uređena - definitivno najbolja knjiga o osnovama NLP-a na tržištu. Možda je zato ova knjiga jedan od preporučenih uvo­ dnih tekstova u mnoge tečajeve iz NLP-a, i još uvijek se objavljuje nakon toliko godina i toliko izdanja. Ideje o NLP-u predstavljene u njoj počinju od najosnovnijeg i polako napreduju prema detaljima. Ne sadrži previše NLP žargona, a ipak nije ni prejedno­ stavna. (Tamo gdje se koristi žargon možete potražiti objašnjenje u dodacima, gdje su NLP izrazi prevede­ ni na jednostavan svakodnevni jezik). Svako poglavlje puno je dobro povezanih nizova NLP koncepata i tehnika, tečno sastavljenih u poglavlja, i obično završavaju nekim NLP vježbama koje možete odmah početi primjenjivati kako biste izmijenili vaš život. Za razliku od drugih knjiga o samopomoći u kojima vas takozvani gurui zasipaju svojim motivacijskim idejama, najčešće bez mnogo konkretnog sadrža­ ja, NLP ideje ovdje su predstavljene bez ispraznosti i priča «kako su jadnici postali junaci». U ovoj knjizi O'Connor i Seymour vam daju samo čiste, močne NLP ideje koje možete isprobati na sebi i drugima i odmah vidjeti rezultate. Ovo je definitivno prava knjiga o NLP-u. Ako tražite samo jednu dobru knjigu o osnovama NLP-a koja će promijeniti vaš život, ne trebate tražiti dalje. - Čitatelj na Amazon.com

SADRŽAJ John Grinder, Uvod Uvod u drugo izdanje Uvodna riječ autora Zahvale i priznanja

9 11 13 16

PRVO POGLAVLJE Stvara kontekst i predočuje glavne ideje NLP-a: kako iz trenutačne stvarnosti uspjeti tamo gdje želimo, ciljevi, komunikacija, ostvarenje uzvrata i izgrađivanje naših je­ dinstvenih pogleda na svijet. Stoje neurolingvističko programiranje? Santa Cruz, Kalifornija, 1972. godina Santa Cruz, 1976. godina Mape i filteri Učenje, zaboravljanje i ponovno učenje Trominutno predavanje Ciljevi Zaključak Sadašnje stanje i željeno stanje Komunikacija Uzvrat Iskorak i navođenje

17 18 19 20 23 25 27 30 32 33 36 39

DRUGO POGLAVLJE Objašnjava kako na unutarnji način koristimo svoja čula za razmišljanje, u kakvom su odnosu jezik i misli i kako možemo prepoznati način na koji razmišljaju drugi ljudi. Vrata percepcije Sustavi predstava Primarni sustavi predstava Jezik i sustavi predstava Predikati Upravljački sustavi Sinestezija, križanje i prijevod Pokreti očima kao znakovi pristupanja Ostali pristupni znakovi Submodaliteti

43 44 47 48 49 51 51 53 58 60

TREĆE POGLAVLJE Obrađuje raspoloženja, kako ih izazvati i kako ih koristiti kao poticaje ili sidra da bismo pristupili izvornim stanjima našeg mozga kada želimo.

Psihološka stanja i emocionalna sloboda ^licitacija Kalibracija Sidra Usidravanje izvora Povezivanje sidara Sidra u kolapsu .. Mijenjanje osobne povijesti Iskorak u budućnost Generatori novog ponašanja

69 71 72 73 76 81 82 84 85 87

ČETVRTO POGLAVLJE U ovom se poglavlju govori o razmišljanju shvaćenom kao sustav, a ne kao jednosta­ van uzročno-posljedični odnos. Sadrži dio najnovijih istraživanja Roberta Diltsa o tomu kako se uklapaju okolina, ponašanje, sposobnost, uvjerenja i osobnost. Petlje i sustavi Petlje za učenje Od neuspjeha do povratne informacije Razine učenja Opisi stvarnosti Trostruki opis Ujedinjeno polje NLP-a po Robertu Diltsu Uvjerenja

89 93 94 95 98 98 100 105

ŠESTO POGLAVLJE Kako koristiti jezik dovoljno neodređeno da bi bio u skladu s iskustvom drugih ljudi i omogućio im pristup do nesvjesnih izvora - ovaj je model nazvan Miltonovim modelom po svjetski poznatom hipnoterapeutu M. Eriksonu. Prvi se dio odnosi na metaforu, drugi na promjenu značenja, a treći na subjektivno shvaćanje vremena. Usredotočenost na vanjski svijet i na sebe Miltonov model Iskorak i navođenje Traganje za značenjem Ometanje i utilarizacija svijesti Lijeva i desna moždana polutka Pristupanje nesvjesnom i izvorima Metafora Stvaranje metafore Princ i čarobnjak Novo uokvirivanje i transformacija značenja Novo uokvirivanje konteksta Novo uokvirivanje sadržaja Namjere i ponašanje Novo uokvirivanje u šest koraka Vremenska crta „U" vremenu i „kroz" vrijeme Razgovor s vremenom

•

137 139 141 142 143 145 146 148 149 L52 154 156 157 158 159 163 166 168

PETO POGLAVLJE

S E D M O POGLAVLJE

Opisuje kako jezik ograničava naše iskustvo i kako možemo prekoračiti te granice. Obrasci metamodela način su na koji možemo postaviti ključno pitanje kako bismo razjasnili što ljudi govore.

Istražuje nove NLP obrasce, uključujući sukob, prilagođavanje, vrijednosti i fleksi­ bilnost u kontekstu poslovanja. Kako da sastanci teku glatko i kako postići dogovor u teškoj situaciji.

Riječi i značenja Razmišljanje na glas Davanje smisla riječima - metamodel Kazati u cijelosti - dubinska struktura Neodređene imenice Neodređeni glagoli Usporedbe Sudovi Nominalizacije Modalni operatori mogućnosti Modalni operatori nužnosti Univerzalni kvantifikatori Složena ekvivalencija Pretpostavke Uzrok i posljedica Čitanje misli

Sukobi i slaganja Identificiranje znakova usuglašenosti Sustav kriterija i vrijednosti Hijerarhija kriterija Igra zmije i ljestvica - korak gore i korak dolje Metaprogrami Prodaja Okviri Sastanci Pregovori

111 113 114 115 116 117 118 119 120 121 122 124 126 127 128 129

171 172 173 176 177 l^ u

i 8 9

191 I 197 9 3

O S M O POGLAVLJE Usredotočuje se na NLP u terapiji i promjeni osobnosti, a opisuje tri obrasca pona­ šanja: obrazac fijuka, liječenje fobija i razrješavanje unutarnjih sukoba.

Psihoterapija Promjena prvog reda Liječenje lobija Obrazac lijuka Promjena drugog reda Unutarnji sukob

203 204 205 208 210 211

UVOD DEVETO POGLAVLJE Tema ovog poglavlja su strategije razmišljanja. Dani su neki praktični primjeri, uključujući i poznatu strategiju slovkanja. Usto, govori se i o strategiji glazbenog pamćenja, kao i o kreativnoj strategiji Walta Disneyja.

„Razumni ljudi prilagođavaju se svijetu. Nerazumni ljudi svijet prilagođavaju sebi. Upravo zato cijeli napredak ovisi o n e r a z u m n i m ljudima."

Učenje kao modeliranje Kako je začeto NLP modeliranje Modeliranje Uvjerenja Fiziologija Strategije Recept za uspjeh Glazbena strategija Strategija pamćenja Strategija slovkanja Strategija kreativnosti Povratak na modeliranje NLP, modeliranje i ubrzano učenje Naputak čitateljima

215 215 217 219 220 221 222 225 226 229 231 236 240 241

George

Bernard Show

Povijest, a k o se zapisuje, i m a m n o g o toga z a j e d n i č k o g s p j e s m o m p r o n a l a z a č a najnovijeg č u d o t v o r n o g lijeka, d i p l o m a t o m i a p o l o ­ g e t o m . Kako m o ž e biti drukčije? U s m e n a tradicija n a r o d a u i z v o r n i m k u l t u r a m a prije pojave pi­ s m a i s t o d o b n o predstavlja i utjehu i izazov: utjehu z b o g toga što p r u ž a osjećaj i s t o v r e m e n o g p o s t o j a n j a reda i n u ž n o g slijeda d o g a ­ đaja; izazov za pjevače koji su svjedoci k a o s a kojeg, na posljetku, m o r a j u u k l o p i t i u m e t r i k u i d u ž i n u n j i h o v o g o t p j e v a n o g ljetopisa. N e s u m n j i v o , n a k o n izvjesnog v r e m e n a , prišulja i m s e b l a g o s l o ­

EPILOG

vljena a m n e z i j a i o n i pjevaju s d u b o k i m uvjerenjem.

U njemu je dan kratak spekulativan pregled kako NLP odražava promjene koje se događaju u našoj kulturi i kako proces promjene u našem unutarnjem svijetu misli odražava sve brže promjene u vanjskom svijetu.

G r e g o r y Bateson u p o z o r a v a n a s n a s m r t o n o s a n t r o k u t kojeg č i n e

Epilog

243

tehnologija, s k l o n o s t n a š e vrste da zamijeni p r i r o d n i životni fizi­ čki k o n t e k s t ( p o d r u č j e a m a z o n s k e p r a š u m e ) u m j e t n i m k o n t e k ­ s t o m ( n e w y o r s k e ulice) i svjesno p l a n i r a n j e bez u r a v n o t e ž e n j a s nesvjesnim procesima.

REFERENCIJALNI DIO

T o m Malloy (u s v o m i z v r s n o m r o m a n u „Zavjesa Z o r e " ) ispravlja

Izvor praktičnih informacija i savjeta kako izabrati NLP literaturu i tečajeve.

p o g r e š k u u g o v o r u C h a r l e s a Darvvina, koji je rekao „ o p s t a n a k

Ulaganje u sebe Izbor NLP tečaja NLP organizacije u svijetu Vodič kroz informacije o NLP-u Literatura o NLP-u NLP rječnik O autorima i njihovoj savjetodavnoj praksi na području poslovanja

249 252 255 257 258 269 277

najsposobnijih", a bilo bi točnije da je r e k a o „ o p s t a n a k najprilagodljivijih". O v a dva a u t o r a , O ' C o n n o r i S e y m o u r , o d v a ž i l a su se od n e o b i č n e p u s t o l o v i n e n a p r a v i t i cijelu p r i č u . D ž u n g l e k r o z koje s m o Ric­ h a r d i ja lutali u svojim i s t r a ž i v a n j i m a bile su b i z a r n e i č u d e s n e . Ovi o t m j e n i i d o b r o ć u d n i ljudi o d š k r i n u l i su n a m vrata j e d n o g

9

p r a v o g , u r e đ e n o g e n g l e s k o g ružičnjaka. N o , i d ž u n g l a i vrt na svoj su n a č i n p r i v l a č n i . O n o o č e m u ćete čitati nikada se nije dogodilo, ali čini se r a z u m n i m , čak i m e n i . John Grinder prosinac, 1989.

U V O D U D R U G O IZDANJE Od s a m o g početka n a k a n a n a m je bila sustavno nadopunjavati ovu knjige. Želimo da ona b u d e u koraku s N L P - o m , koji se širi i pomjera svoje granice. On je takve prirode: ne m o ž e ostati statičan. S velikim s m o zadovoljstvom radili na o v o m n o v o m izdanju. P r v i m s m o izda­ njem ostvarili svoj san, a p o v r a t n a n a m je informacija ukazivala na to da s m o ostvarili svoj cilj: knjiga i m a reputaciju korisnog uvoda i pregleda ovog područja. O v o novo izdanje nastavlja naš san. Napravili s m o velik broj manjih promjena i manji broj velikih p r o ­ mjena. N a d a m o se da će ovo prvo pridonijeti u k u p n o j razlici i i kva­ liteti. Velike promjene sastoje se u dodavanju n o v o g materijala i d o ­ punjavanju poglavlja o izvorima. D o d a n o je poglavlje o metaprogram i m a . Ti obrasci sve više izbijaju na površinu, posebice u p o s l o v n o m svijetu, te je bilo p o t r e b n o i to obraditi. Proširili s m o dio o uvjerenji­ ma i dio o modeliranju iz zadnjeg poglavlja: posebice zahvaljujemo Michaelu Neillu na njegovom d o p r i n o s u u zadnja dva poglavlja. Podatke o N L P organizacijama diljem svijeta očigledno je trebalo dopuniti. Taj je dio p r e r a đ e n i proširen te su n a v e d e n e nove N L P institucije koje su se tijekom posljednjih dviju godina pojavile u cije­ lom svijetu. Naš je popis onoliko sveobuhvatan i točan koliko je to u o v o m t r e n u t k u bilo m o g u ć e . N L P se b r z o razvija u Njemačkoj, stoga je cijela j e d n a knjiga posvećena s a m o popisu zavoda i instruktora NLP-a u Njemačkoj. Naveli s m o tu knjigu na n a š e m popisu da je ne b i s m o prepisivali. N L P knjige u b r z a n o se tiskaju, tako da je ovo najvjerojatnije zadnje izdanje naše knjige u koju je uključen vodič kroz literaturu u vidu popisa s k r a t k i m k o m e n t a r o m . Mijenjanje glavnog teksta knjige bilo je teže no što s m o zamišljali. N L P je p o p u t holograma: svi su dijelovi m e đ u s o b n o povezani. To

IO

11

je sustavan model. S obzirom na to da ovakva knjiga odražava su­ stavnu p r i r o d u NLP-a, mijenjanje j e d n o g dijela značilo je da i d r u g e m o r a m o izmijeniti u skladu s njim, jer stranicama odzvanja jeka i o d m o t a v a povezano (metaforički rečeno). Iako se N L P širi, dvije ideje ostaju nepromijenjene. Prvo, N L P utjelo­

U V O D N A RIJEČ A U T O R A

vljuje stav očaranosti ljudima. Kako rade to što rade? Drugo, vještine modeliranja: neprestano traženje savršenstva koje m o ž e m o m o d e ­ lirati i koristiti. Savršenstvo nas okružuje, a p o n e k a d je toliko oči­

Ova knjiga predstavlja uvod i vodič kroz područje poznato pod na­

gledno da ga p r o p u s t i m o uočiti. N L P uvijek govori o povećavanju

zivom neurolingvističko programiranje ili NLP. NLP je umijeće i

izbora koje i m a m o , a mi p o s t i ž e m o njihovo razumijevanje čineći ih

znanost postizanja savršenstva, a temelji se na proučavanju kako vr­

i iskušavajući, a ne razmišljajući o njima.

hunski profesionalci iz najrazličitijih područja ostvaruju svoje izvr­

Također zahvaljujemo Jayju E r d m a n n u i Michaelu Neillu na p o m o ć i ,

sne rezultate.

te Michaelu Phillipu iz časopisa „Sidro" na p o m o ć i pri skupljanju in­

radi poboljšanja učinkovitosti na o s o b n o m i profesionalnom planu.

Ove komunikacijske vještine može svatko naučiti

formacija o NLP organizacijama u SAD-u. Zahvaljujemo i Lisi Puttick, našoj urednici pri izdavačkoj kući Thorsons. Na koncu, hvala svim

Knjiga opisuje različite modele postizanja savršenstva koji su izgra­

m n o g o b r o j n i m prijateljima koji su n a m davali povratne informacije

đeni u okviru NLP-a u p o d r u č j i m a komunikacije, poslovanja, obra­

za ovo prošireno izdanje. Obratite n a m se sa svojim prijedlozima, ako

zovanja i terapeutske prakse. Pristup je praktičan, daje rezultate i

vas knjiga toliko zanima. Naša adresa nalazi se na kraju ove knjige.

postaje sve utjecajniji diljem svijeta. N L P se i dalje razvija i stvara n o v e ideje. Kao autori, svjesni s m o

Joseph

O'Connor

da su, nasuprot t o m u , knjige nepromjenjive i statične. Svaka knjiga

Seymour

svjedočanstvo je o v r e m e n u u kojem je napisana. O n a je fotografija

London, siječanj 1993.

p r e d m e t a . M e đ u t i m , to što će se osoba sutra promijeniti nije razlog

John

da fotografiju ne s n i m i m o danas. O v u knjigu prvenstveno shvatite kao o d s k o č n u dasku koja vam o m o ­ gućava proučavanje novog područja: nastavite s uzbudljivom p u s t o ­ l o v i n o m života.Ona predstavlja o s o b n a shvaćanja autora i nije ni k o ­ n a č n a ni službena verzija. Takva verzija, naime, nikada niti neće p o ­ stojati, već i zbog s a m e prirode NLP-a. O v o je uvod, a mi smo morali napraviti izbor onoga što t r e b a m o uvrstiti, a što izostaviti.Tako dobi­ veni rezultat s a m o je jedan od velikog broja m o g u ć n o s t i organizira­ nja materijala. N L P je m o d e l građe jedinstvenog životnog iskustva pojedinca. To je s a m o j e d a n od načina na koji se m o ž e razmišljati i organizirati čude­ sna i lijepa složenost ljudske misli i komunikacije. N a d a m o se da ovaj prikaz NLP-a, s obzirom da su ga radila dva autora, dobiva d i m e n -

12

13

ziju d u b i n e , što ne bi bio slučaj da se radilo samo o j e d n o m . D u b i n u

Izvorno s m o planirali j e d n o poglavlje o t o m u kako je došlo do na­

ćete uočiti ako se široko otvorenih očiju usredotočite na materijal.

stanka NLP-a i

Svijet je ravan kada ga se p r o m a t r a s a m o j e d n i m o k o m .

v e o m a s m o brzo shvatili da to ne bi polučilo rezultate jer iskustvo iz

o p o č e t n i m iskustvima u njegovom korištenju, no

d r u g e r u k e m o ž e biti zabavno, ali ne m o ž e ostvariti izravan utjecaj. N L P predstavlja n a č i n razmišljanja i bivanja iako će n e š t o smisla

Umjesto toga, p o t i č e m o vas da u d u h u NLP-a stvorite svoje pogla­

proisteći i i z m e đ u r e d a k a . U ž i t a k n a m d o n o s i slušanje g l a z b e n e

vlje o zanimljivim iskustvima koja ste doživjeli p r i g o d o m korištenja

k o m p o z i c i j e , a ne gledanje u n o t e .

NLP-a.

N L P j e p r a k t i č n a disciplina. O b u h v a ć a čitav n i z m o d e l a , vješti­

N L P je najbolje iskusiti uživo. Pročitajte jelovnik, i ako v a m se svidje­

na i t e h n i k a za u č i n k o v i t o razmišljanje i djelovanje u svijetu. Cilj

lo to što ste pročitali, uživajte u jelu.

NLP-a je biti k o r i s n i m , povećali i z b o r e i poboljšati kvalitetu živo­ ta. Najvažnija pitanja koje t r e b a p o s t a v i t i u vezi s o n i m š t o ćete

Fotografija nije isto što i osoba.

naći u knjizi su: „Je li k o r i s n o ? F u n k c i o n i r a li?" O t k r i j t e š t o je

O d s k o č n a daska nije isto što i skok.

k o r i s n o i š t o f u n k c i o n i r a t a k o što ćete to iskušati. I, najvažnije,

Glazbena partitura nije melodija.

p r o n a đ i t e u k o m slučaju ne f u n k c i o n i r a , a p o t o m to mijenjajte

Ne postoje čarolije, nego s a m o čarobnjaci i ljudska zapažanja.

d o k ne p o č n e f u n k c i o n i r a t i . To je u d u h u NLP-a. N a š cilj lijekom pisanja ove knjige b i o je zadovoljiti p o t r e b u koju s m o uočili razgovarajući s m n o š t v o m ljudi z a i n t e r e s i r a n i h za NLP. P r i o n u l i s m o na p o s a o , želeći napisati knjigu koja će dati p r e g l e d c j e l o k u p n o g p o d r u č j a . O n a j e izraz našeg u z b u đ e n j a zbog uvida u to k a k o ljudi razmišljaju i u m o g u ć e p r o m j e n e . O b u h v a ­ ća v e ć i n u najkorisnijih vještina, o b r a z a c a i t e h n i k a koji postaju lako d o s t u p n i za korištenje k a o o r u đ e p r o m j e n a u svijetu koji se n e p r e s t a n c e mijenja. N a k o n p r v o g čitanja bit će i dalje k o r i s n a k a o p r i r u č n i k . Daje p r a k t i č n e n a p u t k e za k u p n j u N L P knjiga iz o d r e đ e n i h p o d r u č j a p r i m j e n e . N a k o n c u , daje n a p u t k e pri i z b o r u N L P tečaja. Ovaj je z a d a t a k bio utoliko o b e s h r a b r u j u ć i u z m e li se u o b z i r „ n e ­ uhvatljiva o č i g l e d n o s t " N L P - a s k o j o m se niti j e d a n od nas d v o ­ jice p o j e d i n a č n o ne bi u h v a t i o u k o š t a c . K o m b i n i r a n j e m naših izvora dobili s m o p o t r e b n u s n a g u . Jesmo li uspjeli ovisi o t o m u h o ć e li v a m ova knjiga koristiti. P o s e b n o vas ž e l i m o p o t a k n u t i n a daljnje istraživanje p o d r u č j a NLP-a i korištenje te m o ć n e ideje, uz poštivanje i svog i n t e g r i t e t a i i n t e g r i t e t a d r u g i h ljudi, k a k o biste stvarali više i z b o r a i sreće u o s o b n o m i p r o f e s i o n a l n o m životu, sebi i d r u g i m l j u d i m a .

14

ZAHVALE I PRIZNANJA Željeli b i s m o zahvaliti m n o g i m ljudima na n a d a h n u ć u i p o m o ć i pri

Prvo poglavlje

pisanju ove knjige. P r v o želimo odati priznanje i poštovanje začetnicima NLP-a, Richar-

ŠTO JE N E U R O L I N G V I S T I Č K O PROGRAMIRANJE?

du Bandleru i Johnu G r i n d e r u . Također, zahvaljujemo Johnu G r i n d e r u što je pročitao rukopis i d a o veoma korisne p o v r a t n e informacije, koje s m o uzeli u obzir, k a o i za pisanje predgovora.

Razmišljajući k a k o započeti ovu knjigu, sjetio s a m se susreta s pri­

Isto tako, odajemo priznanje m n o g i m d r u g i m ljudima koji su razra­

jateljem prije nekoliko dana. N i s m o se vidjeli već izvjesno vrijeme, i

dili ideje, posebice Robertu Diltsu, koji je utjecao na razvoj NLP-a u

n a k o n uobičajenog pozdrava, upitao me č i m e se bavim. Odgovorio

različitim pravcima u posljednjem desetljeću. Zahvaljujemo i cijeni­

sam mu da pišem knjigu.

mo to što n a m je d o p u s t i o korištenje svojeg materijala o strategijama

„Odlično!" rekao je. „0 č e m u se radi?"

i j e d i n s t v e n o m polju. Bio n a m je od velike p o m o ć i , nesebično je di­

O d g o v o r i o s a m bez razmišljanja: „O neurolingvističkom p r o g r a m i ­

jelio svoje ideje s n a m a i poticao nas u radu.

ranju."

David Gaster pružio n a m je veliku p o m o ć i podršku u radu na ovoj

Nastupila je kratka, ali značajna stanka. ,,I ja tebi", rekao je. „Kako

knjizi. Hvala ti, Davide, i neka ti tvoji letovi uvijek d o n o s e radost.

su tvoji?"

Zahvaljujemo i Sue Quillian i lanu Groveu-Stevensonu što su nas na

Moj je odgovor na izvjestan način bio i točan i pogrešan. Savršeno

s a m o m p o č e t k u ispravno usmjerili.

bi poslužio da sam htio prekinuti razgovor. Knjiga zaista tematizira

Zahvaljujemo N o r a h McCullagh za sate koje je provela u ukucavanju

način razmišljanja o idejama i ljudima kojeg s m o nazvali neurolin-

teksta, Francisu Vineu za istraživački rad, Michaelu Breenu za p o ­

gvističkim programiranjem. M e đ u t i m , moj je prijatelj htio da mu

m o ć u prikupljanju informacija o N L P literaturi, kao i Garole M a r i e i

kažem č i m e se bavim na razumljiv način kako bi m o g a o to podijeliti

Ruth Trevennai za prijedloge i ohrabrenje u teškim trenucima.

sa m n o m . No, nije bio u stanju povezati moj odgovor s n e č i m njemu

I z n i m n o s m o zahvalni Eileen Campbell i Elizabeth H u t c h i n s iz k o m ­

p o z n a t i m . Ja z n a m što s a m mislio, ali nisam to oblikovao na njemu

panije Thorsons na p o t p o r i i brizi.

razumljiv način. Moj odgovor nije d a o odgovor na njegovo pravo

Izražavamo priznanje Johnu Fowlesu i Anthony Shell Associates Ltd

pitanje.

za dopuštenje da n a v e d e m o dio „Princ i čarobnjak" iz „Čarobnjaka"

Što je, dakle, NLP? Koje se ideje kriju iza te skraćenice? Kada su me

Johna Fowlesa, u izdanju izdavačke kuće Jonathan C a p e & Sons.

sljedeći put pitali o č e m u se radi u knjizi, rekao sam da proučava

Na koncu, izražavamo veliku zahvalnost izumiteljima računala m a ­

način na koji ljudi postižu uspjeh na najrazličitijim p o d r u č j i m a i p o ­

cintosh, tog čudesnog stroja, što su n a m u m n o g o m e olakšali s a m o

dučava ljude tim obrascima.

pisanje knjige.

N L P je umjetnost i znanost o o s o b n o m uspjehu. Umjetnost, jer sva­ Joseph John

O'Connor

tko unosi jedinstvenost svoje o s o b n o s t i i stila u o n o što radi, a to se

Seymour

ne m o ž e prikazati riječima ili t e h n i k a m a . Z n a n o s t , jer raspolaže m e -

kolovoz, 1989. 16

17

t o d o m i t e h n i k o m otkrivanja obrazaca koje koriste uspješni pojedin­

m o ž e koristiti za ostvarenje uspjeha u komunikaciji, razvoju o s o b n o ­

ci u postizanju izvrsnih rezultata u najrazličitijim područjima. Ovaj

sti, u b r z a n o m učenju i, naravno, za veći užitak u životu. Svoje poče­

se proces zove modeliranje, a obrasci, vještine i tehnike otkrivene na

tne rezultate objavili su u četiri knjige, tiskane i z m e đ u 1957. i 1977.

taj način sve se više koriste u savjetovanju, obrazovanju i poslovanju

godine: „Struktura magije" 1 i 2 te „Obrasci" 1 i 2. Tema drugih dviju

radi ostvarivanja uspješnije komunikacije, o s o b n o g razvoja i ubrza­

knjiga bila je Ericksonova terapeutska praksa. O t a d se literatura o

n o g učenja.

NLP-u sve više pojavljuje.

Jeste li ikada učinili nešto tako d o b r o i uspješno da ste se zapanjili?

U to su vrijeme John i Richard stanovali nedaleko Gregoryja Bateso-

Jeste li nekada doživjeli da ste se zaista oduševili o n i m što ste učinili

na, britanskog antropologa i istraživača teorija komunikacije i susta­

i upitali se kako ste to postigli? N L P vas upućuje k a k o razumjeti i

va. Bateson je pisao o m n o š t v u različitih tema: biologiji, kibernetici,

kreirati svoj uspjeh da biste doživjeli više takvih trenutaka. To je put

antropologiji i psihoterapiji. Poznat je po razvoju double bind teorije

otkrivanja i razvijanja svoje osobne genijalnosti, način da o n o najbo­

0 shizofreniji. Njegov d o p r i n o s NLP-u bio je od p r e s u d n o g značaja,

lje u vama i d r u g i m a d o đ e do izražaja.

tek je sada posve jasno koliko je d u b o k trag ostavio.

N L P k a o praktična vještina pojedincu osigurava rezultate p o t r e b n e u

Iz tih se p o č e t n i h istraživanja N L P razvijao u dva k o m p l e m e n t a r n a

današnje vrijeme, a i s t o d o b n o otkriva nove obrasce korisne i d r u g i m

pravca. Prvo, kao tehnika p o m o ć u koje se m o g u otkriti obrasci za

ljudima. Proučava razliku i z m e đ u savršenog i prosječnog. Također,

ostvarenje uspjeha u bilo kojem p o d r u č j u i, d r u g o , kao uspješan na­

svojim i z n i m n o uspješnim t e h n i k a m a ostavlja d u b o k trag u o b r a z o ­

čin na koji razmišljaju i komuniciraju iznimni pojedinci. Ovi obrasci

vanju, savjetovanju, poslovanju i psihoterapeutskoj praksi.

1 vještine m o g u se koristiti samostalno, ali i k a o povratna informacija

S A N T A C R U Z , K A L I F O R N U A , 1972. G O D I N A

godine John i Richard održali su niz v e o m a uspješnih s e m i n a r a di­

Proučavanja su počela p o č e t k o m sedamdesetih kao rezultat suradnje

ljem Amerike. N L P se brzo širio: do sada je u SAD-u više od stotinu

Johna Grindera, tada asistenta na Odsjeku za lingvistiku Sveučilišta

tisuća ljudi p o h a đ a l o neki oblik N L P p o d u k e .

{feedback) u procesu sagledavanja n o v i h , još boljih obrazaca. 1977.

Kalifornija u Santa Cruzu, i Richarda Bandlera, studenta psihologije na istom Sveučilištu. Richard Bandler z a n i m a o se za psihoterapiju.

S A N T A C R U Z , 1976. G O D I N A

Zajedno su proučavali radove troje v r h u n s k i h terapeuta: Fritza Perl-

U brvnari, visoko u b r d i m a iznad Santa Cruza, u proljeće 1976. go­

sa, kreativnog psihoterapeuta i začetnika „gestalt" terapije, Virginije

dine John i Richard sistematizirali su otkrića i zaključke do kojih

Satir, izvrsne obiteljske terapeutkinje, koja je uspješno razrješavala

su došli. Potkraj maratonskog rada, koji je trajao trideset šest sati,

složene obiteljske o d n o s e , nerazrješive za m n o g e d r u g e terapeute, i

napravili su stanku uz b o c u kalifornijskog c r n o g vina, zapitavši se:

Miltona Ericksona, svjetski p o z n a t o g hipnoterapeuta.

„Kako ćemo, zapravo, ovo nazvati?" Rezultat je p o m a l o nezgrapan

Bandler i G r i n d e r nisu namjeravali stvoriti novu terapeutsku školu,

naziv „neurolingvističko programiranje", kojim su o b u h v a ć e n e tri

n e g o su htjeli otkriti obrasce koje koriste vrsni terapeuti te ih učiniti

j e d n o s t a v n e ideje. „Neuro" se o d n o s i na temeljnu ideju da je svako

d o s t u p n i m i d r u g i m a . Nisu se bavili teorijama: stvarali su uspješne

ponašanje rezultat neuroloških procesa čula vida, sluha, okusa, miri­

m o d e l e terapija koji su već bili p o t v r đ e n i u praksi i koji su se mogli

sa i d o d i r a , kao i osjeta. Svijet doživljavamo p u t e m čula: dostavljenoj

naučiti. Iako su se karakterno veoma razlikovali, troje o d a b r a n i h te­

informaciji najprije dajemo „značenje", a p o t o m prikladno reagira­

rapeuta koristilo je iznenađujuće slične obrasce. Bandler i G r i n d e r

m o . Naši neurološki procesi obuhvaćaju ne s a m o nevidljive m i s a o n e

uočili su te obrasce, obradili ih i izgradili izvrstan model kojeg se

procese nego i naše vidljive fiziološke reakcije na ideje i događaje.

18

19

NLP_JOStPH

O'lUNNUK

&

JOHN

SLYMOUR

Pojednostavljeno rečeno, j e d n o je predstavljeno d r u g i m na fizičkoj

„Pogledajte", d o m e t n u o je, „moja žena, primjerice, ovako izgleda."

razini. Tijelo i um čine nerazdvojno jedinstvo - ljudsko biće.

Picasso ga je s nevjericom pogledao, rekavši: „Veoma je mala, zar ne?

„Lingvističko" upućuje na to da upravo jezik koristimo za sređivanje

I plosnata?"

misli i ponašanja, kao i za komunikaciju s d r u g i m a , a „programira­

U šetnji š u m o m doživljaji umjetnika, drvosječe i botaničara bit će

nje" se odnosi na m o d e l e koji n a m stoje na raspolaganju prilikom

v e o m a različiti: o n i će opažati p o t p u n o različite stvari. I d e m o li svi­

organiziranja ideja i postupaka u svrhu ostvarivanja rezultata.

jetom u potrazi za ljepotom, naći ć e m o je. Tražimo li probleme, naći

N L P proučava s t r u k t u r u subjektivnog ljudskog doživljaja: način na

ć e m o ih. Ili, kako stara arapska uzrečica kaže: „Sit i gladan različito

koji organiziramo o n o što vidimo, čujemo i osjetimo, kao i to k a k o

gledaju na krišku kruha."

o b r a đ u j e m o i filtriramo vanjski svijet kroz naša čula. Također p r o ­

Uska stajališta, interesi i percepcije osiromašuju svijet, pretvarajući

učava kako to oblikujemo u jeziku i k a k o p o s t u p a m o , na svjesnoj i

ga u predvidljivo i d o s a d n o mjesto. Taj isti svijet m o ž e biti bogat i

nesvjesnoj razini, da bismo ostvarili o d r e đ e n e rezultate.

uzbudljiv. Razlika leži upravo u filterima kroz koji ga shvaćamo, a ne u s a m o m svijetu.

M A P E I FILTERI

Na raspolaganju i m a m o m n o š t v o p r i r o d n i h , korisnih i n e o p h o d n i h

Kakav god, ustvari, bio vanjski svijet, mi koristimo čula da b i s m o ga

filtera. Jezik je j e d a n od njih. Predstavlja m a p u naših misli i doživlja­

proučavali i upoznali. Svijet predstavlja beskrajan niz mogućih čul­

ja, koja je j e d n u stepenicu udaljena od zbiljskog svijeta. Razmisli­

nih doživljaja, a mi s m o u stanju spoznati samo j e d a n njegov manji

te na trenutak što za vas znači riječ ljepota. Nedvojbeno ćete imati

dio. Taj dio koji s m o u stanju spoznati p o t o m podliježe cenzuri našeg

sjećanja i doživljaje, unutarnje slike, zvuk i osjete koji daju značenje

jedinstvenog iskustva, kulture, jezika, uvjerenja, sustava vrijednosti,

toj riječi. Isto tako, netko drugi imat će različita sjećanja i doživljaje

interesa i pretpostavki. Svatko živi u svojoj jedinstvenoj stvarnosti,

te će o toj riječi razmišljati na posve drukčiji način. T k o je u pravu?

izgrađenoj na čulnim utiscima i individualnom životnom iskustvu te

Svi mi, u granicama vlastite stvarnosti. Iako se svijet ne iscrpljuje u

postupa p r e m a svom shvaćanju svijeta.

iskustvu koje ga opisuje, ljudi se bore, a p o n e k a d i u m i r u , vjerujući

Svijet je toliko složen i bogat da s m o p r i n u đ e n i pojednostavniti ga

da je m a p a područje.

kako b i s m o ga uopće mogli shvatiti. To što č i n i m o sliči na crtanje

Naše vjerovanje također predstavlja filter, p r i m o r a v a nas na o d r e ­

mapa: upravo na taj način o z n a č a v a m o pojave u svijetu. M a p e su se­

đ e n o ponašanje i zapažanje o d r e đ e n e stvari na račun ostalih. NLP

lektivne: o n e istodobno izostavljaju i ujedinjuju informacije, a od n e ­

nudi j e d a n način razmišljanja o svijetu: i to je jedan filter. Da biste

procjenjive su vrijednosti pri istraživanju o d r e đ e n o g prostora. Koju

koristili N L P ne trebate mijenjati n i j e d n o svoje uvjerenje niti sustav

ćete vrstu m a p a stvoriti ovisi o t o m u što opažate i k a m o želite stići.

vrijednosti, nego s a m o trebate biti znatiželjni i voljni eksperimenti­

Mapa nije p o d r u č j e koje je na njoj opisano. Mi o b r a ć a m o p o z o r n o s t

rati. Svakim izvođenjem u o p ć e n i h zaključaka o ljudima ogriješite se

na o n e aspekte svijeta koji nas zanimaju, a i g n o r i r a m o ostale. Svi­

o nekog jer je svatko od nas jedinstven. Stoga N L P ne teži biti obje­

jet je bogat i ne iscrpljujemo ga našim predstavama o njemu. Filteri

ktivna istina. To je model, a modeli se stvaraju da bi bili korisni. Neki

koje stavljamo p r i g o d o m percepcije određuju svijet u kojem živimo.

od ishodišnih stavova NLP-a m o g u biti veoma korisni. Ponašajte se

Kažu da se Picassu obratio neki n e p o z n a t čovjek, zapitavši ga zašto

kao da su istiniti i obratite p o z o r n o s t na promjene koje će uslijediti.

ne prikazuje p r e d m e t e o n a k v i m a kakvi su u stvarnosti.

Mijenjanjem filtera, mijenjate svoj svijet.

Picasso je zbunjeno odgovorio: „Zaista ne razumijem na što mislite."

Neke od temeljnih filtera nazivamo okvirima ponašanja, a predsta­

Čovjek je p o t o m pokazao fotografiju svoje žene.

vljaju način na koji možete razmišljati o vlastitim postupcima. Prvi

20

21

je okvir prije orijentacija na rezultat nego na problem. To zapravo znači

UČENJE, ZABORAVLJANJE I P O N O V N O UČENJE

definiranje onoga što vi i ljudi oko vas želite, utvrđivanje kojim izvo­

Iako na svjesnoj razini m o ž e m o primiti manji broj informacija iz

rima raspolažete i kako ih možete iskoristiti u ostvarivanju zacrtanih

okoline, na nesvjesnoj razini z a p a ž a m o i reagiramo na veći broj njih.

ciljeva. Orijentacija na problem najčešće se označava k a o okvir krivi­

Naša je svijest v e o m a ograničena i izgleda da je u stanju i s t o d o b n o

ce i podrazumijeva detaljnu raščlambu onoga što nije u redu posta­

pratiti najviše s e d a m varijabli ili informacija.

vljanjem pitanja p o p u t ovih: „Zašto i m a m ovaj problem? Kako me on

O v u je ideju 1956. ukratko prikazao američki psiholog George Miller

ograničava? Tko je kriv za to?" Ovakva vrsta pitanja najčešće n i k a m o

u članku „Magični broj sedam, plus ili m i n u s dva". Te informacije ne

ne vodi. Postavljajući si takva pitanja, osjećat ćete se gore nego prije i

moraju biti o d r e đ e n e veličine, nego m o g u biti bilo što, počevši od

nećete pridonijeti rješavanju problema.

vožnje automobila pa do gledanja u retrovizor. Mi u č i m o tako što

Drugi okvir pretpostavlja postavljanje pitanja kako, a ne pitanja zašto.

svjesno ovladavamo p o j e d i n a č n i m p o s t u p c i m a koje povezujemo u

Kako pitanja p o m o ć i će vam razumjeti strukturu problema. Zašto pi­

sve veće skupine, pri čemu oni postaju uobičajeni i nesvjesni. Stvara­

tanja pronalaze opravdanja i razloge ne mijenjajući ništa.

mo navike kako b i s m o bili slobodni zapažati ostale stvari.

Treći okvir odnosi se na povratnu informaciju, o d n o s n o neuspjeh. Ne

Dakle, naša je svijest ograničena na s e d a m informacija, dvije manje

postoji neuspjeh, nego samo rezultati. O n i mogu biti iskorišteni kao

ili više, bilo da dolaze iz unutarnjeg svijeta naših misli ili iz vanjskog

povratne informacije, korisni ispravci i izvrsna prigoda da se nauči

svijeta. Za razliku od svijesti, naše je nesvjesno nositelj svih životnih

nešto što prije niste primjećivali. Neuspjeh je samo riječ koja opisuje

procesa u n a š e m u tijelu, svega što s m o naučili i doživjeli u prošlosti

neželjeni rezultat. On se može iskoristiti da preusmjerite svoje napo­

i o n o g a što je naša svijest propustila zapaziti u t o m trenutku. Naše

re. Povratna informacija ima u vidu konac puta, a neuspjeh je slijepa

nesvjesno m n o g o je mudrije od svijesti. Stoga je očito besmislena

ulica. Radi se o dvije slične riječi, ah o n e označuju dva posve suprotna

ideja d a j e naša svijest, koja obrađuje oko s e d a m informacija istodo­

načina razmišljanja.

b n o , u stanju pojmiti taj beskrajno složen svijet.

Četvrti okvir predstavlja mogućnost prije nego nužnost. I tu se radi o

Srž ove teorije učenja je spoznaja svjesnog i nesvjesnog. P r e m a NLP-

promjeni žarišta. Razmatrajte o n o što možete učiniti i koji izbor imate

u, nečega s m o svjesni kada je to dio naše svijesti u sadašnjem t r e n u ­

radije nego ograničenja u određenoj situaciji. Prepreke su često manje

tku, kao što je to upravo sada ova rečenica. No, o n o što u sadašnjem

strašne nego što izgledaju.

trenutku nije dio svijesti, pripada nesvjesnom. Zvukovi koje čujete iz

Na kraju, NLP zastupa načelo znatiželje i očaranosti prije nego nače­

p o z a d i n e najvjerojatnije su bili dio vašeg nesvjesnog dok niste proči­

lo stvaranja pretpostavki. Iako je ova ideja veoma jednostavna, njezin

tali ovu rečenicu. Sjećanje na t r e n u t a k kad ste prvi p u t vidjeli snijeg

je značaj izniman. Djeca uče nevjerojatnom brzinom, i to zato što su

sasvim sigurno nije dio vaše svijesti. A k o ste ikada učili dijete voziti

znatiželjna. O n a ne znaju i znaju da ne znaju, stoga i ne brinu hoće li

bicikl, posve v a m je jasno da nesvjesno vladate t o m vještinom. A sam

ispasti glupa pitaju li nešto. Osim toga, nekad davno svi su „znali" da

proces pretvaranja vašeg posljednjeg ručka u kosu ili nokte na n o ­

se Zemlja okreće oko Sunca, da nešto teže od zraka ne može letjeti i

ž n i m p r s t i m a najvjerojatnije će zauvijek ostati dio vašeg nesvjesnog.

da je fizički nemoguće pretrčati jednu milju za manje od četiri minute.

U našoj je kulturi rašireno uvjerenje da najveći dio onoga što čini­

Promjena je jedina konstanta.

mo č i n i m o svjesno. Ipak, najveći dio o n o g a što činimo, i to o n o g a u

Druga korisna ideja jest: svi raspolažu, ih su u stanju stvoriti, unutarnje

č e m u s m o najbolji, č i n i m o nesvjesno.

pretpostavke potrebne za ostvarivanje ciljeva. Vaša vjerojatnost uspje­

P r e m a t r a d i c i o n a l n o m shvaćanju, neka se vještina usvaja kroz četiri

ha veća je ponašate li se kao da je to istina nego ako u to ne vjerujete.

faze. Prva je faza nesvjesno neznanje. Ne s a m o da ne znate kako se

22

23

PRVO POGLAVLJE

S T O JE N E U R 0 LI N G VI ST I C KO P R O G R A M I R A N J E ?

n e š t o r a d i , n e g o n e z n a t e d a n e znate. Primjerice, a k o n i k a d a niste

Isto se događa prilikom usvajanja NLP-a. Mi već raspolažemo umije­

vozili a u t o m o b i l , n e m a t e n i k a k v u p r e d o d ž b u k a k o t o izgleda.

ćem komunikacije i učenja. N L P n u d i redeiiniranje naučenih vješti­

Z a t o p o č i n j e t e učiti. V e o m a b r z o otkrivaju se sva vaša o g r a n i ­

na, veći izbor i veću fleksibilnost u korištenju tih vještina.

čenja. I m a l i ste n e k o l i k o satova vožnje,

i svjesno p r a t i t e sve in­

s t r u m e n t e , upravljate u p r a v l j a č e m , mijenjate b r z i n e m j e n j a č e m i p r o m a t r a t e ulice. To zahtijeva svu vašu p o z o r n o s t jer j o š uvijek niste vješti u vožnji, stoga i vozite s p o r e d n i m u l i c a m a . To je faza svjesnog n e z n a n j a k a d a škripite m j e n j a č e m , n e s i g u r n o upravljate u p r a v l j a č e m i k a d a vas biciklisti izbjegavaju. Iako je ova faza n e u ­ g o d n a , p o s e b i c e za biciklista, to je faza u kojoj se najviše n a u č i . O n a v o d i u fazu svjesnog znanja. Vi s a d a z n a t e voziti a u t o m o b i l , no to zahtijeva vašu p o t p u n u k o n c e n t r a c i j u . Naučili ste k a k o , ali niste u p o t p u n o s t i ovladali t i m u m i j e ć e m .

Četiri faze

učenja:

1. Nesvjesno neznanje 2. Svjesno neznanje 3. Svjesno znanje 4. Nesvjesno znanje Zaboravljanje je od četvrte do d r u g e faze. Ponovno učenje s više izbora je od d r u g e do četvrte faze. Različite obrasce učenja obradit ć e m o kasnije u knjizi.

Na k o n c u , svrha u l o ž e n o g t r u d a je nesvjesno znanje. Svi s m u ­ k o m n a u č e n i p o j e d i n a č n i p o s t u p c i slili su se u j e d a n a u t o m a t i zirani o b r a z a c p o n a š a n j a . Tek tada m o ž e t e slušati r a d i o , uživati u lijepom krajoliku i razgovarati tijekom vožnje. Vaša je svijest postavila cilj i p r e p u s t i l a v a š e m n e s v j e s n o m njegovo ostvarenje: na taj se n a č i n stvorio p r o s t o r da o b r a t i t e svoju p o z o r n o s t i na d r u g e stvari. A k o d o v o l j n o d u g o n e š t o uvježbavate, d o s e ć i ćete č e t v r t u r a z i n u i stvoriti n a v i k e . U t o m t r e n u t k u vještina postaje dio vaše p o d s v i j e ­ sti. N o , navike m o ž d a nisu baš najkorisnije za obavljanje z a d a t a ­ ka. M o ž d a s m o u p r a v o z b o g tih naših filtera izostavili n e k e važne informacije en route, p r e p u s t i v š i ih našoj nesvjesnoj s p o s o b n o s t i .

TROMINUTNO PREDAVANJE

T r o m i n u t n o predavanje o NLP-u izgledalo bi ovako. Predavač bi ušao i rekao: „ D a m e i gospodo, da biste postali uspješni u životu tre­ bate zapamtiti s a m o tri stvari. Kao prvo, m o r a t e znati što želite i imati jasan cilj u svakoj situaciji. Kao d r u g o , b u d i t e uvijek pripravni i otvorite svoja čula kako biste pratili što ostvarujete. Kao treće, fleksibilno mijenjajte o n o što radite dok ne dobijete o n o što želite." Potom bi napisao na ploči:

Z a m i s l i t e , p r i m j e r i c e , da o s r e d n j e igrate tenis i da želite p o s t a t i bolji igrač. Vaš će t r e n e r najprije p r o m a t r a t i k a k o igrate, a p o t o m p o č e t i mijenjati p o j e d i n a č n e p o s t u p k e , k a o što je vaš rad n o g u , n a č i n držanja reketa ili z a m a h . D r u k č i j e r e č e n o , uzet će o n o što je bio vaš usvojeni o b r a z a c p o n a š a n j a - r e c i m o f o r h e n d u d a r a c - rastaviti ga na sastavne dijelove i p o n o v n o sastaviti k a k o biste

Rezultat Oštrina zapažanja Fleksibilnost i izišao. Kraj predavanja.

bili bolji u n a p a d u . Vraća vas k r o z faze učenja do svjesne n e k o m petencije i vi m o r a t e z a b o r a v i t i sve n a u č e n o prije n e g o što p o n o ­ v n o n a u č i t e . Jedini razlog t o m u je u stvaranju n o v e m o g u ć n o s t i

Na p r v o m je mjestu umijeće postavljanja ciljeva. Ako ne znate k a m o idete, teže ćete t a m o stići.

- uspješnijeg o b r a s c a .

24

25

Važan d i o NLP-a čini izoštravanje čula: na što usmjeriti p o z o r ­

CILJEVI

n o s t te k a k o izmijeniti i uvećati filtere tako da zapazite stvari koje

- M o l i m te, bi li mi htio pokazati kako da o d e m odavde?

prije n i s t e zamjećivali. To je t r e n u t n a č u l n a svjesnost. Kada ra­

- Sve ovisi k a m o želiš otići - reče Mačak.

zmišljate, o d n o s n o k o m u n i c i r a t e s a m i s a s o b o m , t o p o d r a z u m i ­

- Svejedno mi je k a m o ću otići - reče Alisa.

jeva p o v i š e n u svijest o vlastitim u n u t a r n j i m s l i k a m a , z v u k o v i m a

- O n d a je svejedno kojim ćeš p u t e m k r e n u t i - reče Mačak. Lewis Carroll: Alisa u zemlji čudesa

i osjetima. Da biste zapazili v o d e li vas vaši p o s t u p c i željenom cilju, p o t r e b n a v a m je o š t r i n a i s e n z i b i l n o s t . A k o o n o što radite ne daje r e z u l t a t e ,

Z a p o č n i m o s ishodištima ili ciljevima.Što ste točniji i sigurniji u de­

učinite n e š t o d r u g o , bilo što d r u g o . P o t r e b n o j e d a čujete, vidite

finiranju svojih želja, te što je vaš m o z a k spremniji tragati i zapažati

i osjetite što se d o g a đ a i da v a m na r a s p o l a g a n j u stoje različiti

m o g u ć n o s t i , veća je vjerojatnost dobivanja onoga što želite. M o g u ­

postupci.

ćnosti postoje s a m o kada ih p r e p o z n a m o kao m o g u ć n o s t i .

Cilj N L P - a je povećanje broja p o s t u p a k a koji v a m stoje na r a s p o ­

Da biste živjeli o n a k o k a k o želite, p o t r e b n o je znati što želite. Biti

laganju. A k o n e š t o obavljate s a m o n a j e d a n n a č i n , v i u o p ć e n e ­

uspješan u životu znači ostvarivati rezultate koje ste sami izabrali.

m a t e izbor. P o n e k a d ćete uspjeti, a p o n e k a d nećete. Stoga ćete se

Izbor je prvi korak. No, ako vi ne želite, naći će se netko d r u g i koji

uvijek naći u situacijama k o j i m a niste dorasli. A l t e r n a t i v a će vas

će izabrati za vas.

odvesti u dvojbu. I z b o r p o d r a z u m i j e v a raspolaganje s b a r e m tri

Kako ćete znati što želite? Smislite. Postoje neka pravila kojih se treba

m o g u ć n o s t i . U bilo kojoj situaciji, onaj koji ima na r a s p o l a g a n j u

pridržavati da biste imali najviše izgleda za uspjeh. Rečeno jezikom

najveći broj p o s t u p a k a na izbor i najveću fleksibilnost u p o n a š a ­

NLP-a, izaberite oblikovan cilj, o d n o s n o cilj oblikovan u skladu sa

nju, u p o t p u n o s t i će vladati situacijom.

sljedećim mjerilima: prvo, m o r a biti oblikovan p o t v r d n o m rečeni­ com. Jednostavnije je kretati se p r e m a o n o m što želite nego udalja­

Ako uvijek postupate onako kako ste uvijek postupali,

uvijek ćete dobi­

vati se od onoga što ne želite. No, ne m o ž e t e ići p r e m a n e č e m u ako

vati ono što ste dobivali. Ako vaši postupci ne donose rezultate, učinite

ne znate što je to.

nešto

Za primjer, zamislite na trenutak klokana.

drugo.

Razmišljate li o klokanu? Sto je vaš izbor veći, veće su i šanse da ćete uspjeti.

Dobro.

Način na koji funkcioniraju te vještine možete usporediti sa situa­

Sada čitajte ovu stranicu do kraja i ne razmišljajte o klokanu. Ne

cijom k a d a iznajmite č a m a c da biste istražili v o d e n o prostranstvo.

pomišljajte na klokana nekoliko m i n u t a . Da m o ž d a ne razmišljate

Odlučujete k a m o želite ići: vaš cilj. Usporedite tako dobivene rezul­

o klokanu?

tate sa zacrtanim ciljem, i ako ste skrenuli s puta, mijenjate pravac.

Sada razmišljajte o t o m u što ćete raditi sutra.

O v o ponavljate dok ne stignete na odredište.

Da biste se otarasili tog d o s a d n o g klokana, m o r a t e razmišljati o n e ­

Tada postavite novi cilj. Možete mijenjati cilj, uživati u putovanju i

čem d r u g o m , ali u p o t v r d n o m obliku.

uzgred nešto naučiti. Vaša će putanja vjerojatno biti krivudava. Ri­

Ova je igra ukazala na to da m o z a k m o ž e shvatiti niječno s a m o ako

jetko ćete se susresti s posve jasnim, pravim p u t e m koji v o d i ka že­

ga preobrazi u p o t v r d n o . Kako biste nešto izbjegli, m o r a t e znati što

ljenom cilju.

izbjegavate i obratiti p o z o r n o s t na to. Morate razmišljati o t o m u da biste znali o čemu to ne trebate razmišljati, baš kao što m o r a t e gledati

26

27

u nešto kako na to ne biste naletjeli. Č e m u se god opirete, opstaje.

pitajući se: „Što mi je potrebno?" Trebam kupiti reket i naći trenera.

Z b o g toga je teško prestati pušiti - n e p r e s t a n o mislite o pušenju da

Jednostavno rečeno, problem je zapravo o b r n u t o postavljeno rješenje.

biste prestali.

M o ž d a ćete proći k r o z ovaj p r o c e s n e k o l i k o puta d o k od velikog

D r u g o , m o r a t e aktivno sudjelovati, cilj m o r a biti r a z u m n o postavljen

cilja d o đ e t e do ostvarljivog p r v o g k o r a k a r a z u m n e veličine. Čak

u okviru vaših mogućnosti. Ciljevi čije ostvarenje prvenstveno ovisi

i najveća putovanja počinju p r v i m k o r a k o m ( n a r a v n o , u p r a v o m

o d r u g i m ljudima nisu d o b r o postavljeni. Ako drugi ne p o s t u p e o n a ­

smjeru).

ko kako ste zamislili, dospjet ćete u slijepu ulicu. Radije se usredo­

Ipak, cilj m o ž e izgledati p r e m a l e n i m i n i š t a v n i m da bi m o g a o m o ­

točite na o n o što vi m o r a t e učiniti da biste elicitirali željene reakcije.

tivirati. Primjerice, m o g a o bih se prihvatiti spremanja sobe, neva­

Tako, primjerice, umjesto da čekate da se netko sprijatelji s vama,

žnog i neuzbudljivog zadatka. Kako bih u to u n i o nešto energije,

razmislite o t o m u što vi m o ž e t e učiniti da biste postali prijatelji.

p o t r e b n o je povezati ga s većim, važnijim z a d a t k o m koji me m o ­

O svome cilju razmišljajte što detaljnije. Što ćete vidjeti, čuti osjeti­

tivira. Stoga se p i t a m : „Što ću dobiti ako ovo u č i n i m ? " U o v o m se

ti? Zamislite ga i opišite p o m o ć u pitanja: „Tko?" „Što?" „Kada?" i

slučaju pospremanje sobe m o ž e p r o t u m a č i t i kao neizbježni korak u

„Kako?" Što je potpunija vaša ideja o o n o m e što želite, m o z a k će to

stvaranju r a d n o g prostora za nešto p u n o zanimljivije. Kada tako p o ­

češće obrađivati i primjećivati prigode da to ostvari. U kojoj situaciji

vezem stvari, n e v a ž n o m zadatku prilazim s energijom koju c r p i m iz

to želite? Postoje li situacije u kojima to ne želite?

velikog zadatka.

Kako ćete znati da ste ostvarili cilj? Koji će čulni dokazi potvrditi da

Zadnji okvir koji zaokružuje t e m a t i k u izbora ciljeva je ekologija.

ste ga ostvarili? Što ćete vidjeti, čuti i osjetiti kada ga ostvarite? Neki

Nitko nije izoliran: svi s m o mi dijelovi većih sustava, obitelji, posla,

su ciljevi vremenski toliko n e o g r a n i č e n i da bi za njihovo postignuće

prijateljskih veza i d r u š t v a u o p ć e . Treba r a z m o t r i t i koje će poslje­

bilo p o t r e b n o nekoliko života. Možda ćete poželjeti odrediti v r e m e n ­

dice imati ostvarenje vašeg cilja u k o n t e k s t u tih širih o d n o s a . H o ć e

sku granicu do kada nešto želite postići.

li doći do neželjenih pojava? Čega se m o r a t e odreći, a što p o d u z e t i

Imate li izvore da biste se okrenuli i izdržali do kraja? Što v a m je

da biste ga postigli?

p o t r e b n o ? Raspolažete li već time? A k o ne raspolažete, k a k o ćete do

Želite, primjerice, više raditi h o n o r a r n o . To će v a m o d u z e t i više

toga doći? O v o treba d o b r o proučiti. Ovi izvori m o g u biti unutar­

v r e m e n a pa ćete imati m a n j e v r e m e n a za obitelj. Dobijete li izvrsno

nje ( o d r e đ e n e vještine ili pozitivna raspoloženja) ili vanjske prirode.

plaćen h o n o r a r n i p o s a o , on vas m o ž e toliko opteretiti da ga nećete

Zaključite li da su vam p o t r e b n i d o d a t n i izvori, m o ž d a ćete morati

moći d o b r o obavljati. P o t r u d i t e se da cilj b u d e srazmjeran v a š o m

postaviti p o m o ć n e ciljeve da biste došli do njih.

c j e l o k u p n o m o s o b n o š ć u . D a k l e , ne r a d i se o postizanju n e k i h cilje­

Cilj m o r a biti odgovarajuće veličine. A k o je prevelik, p o t r e b n o je

va na r a č u n d r u g i h . Najbolji rezultati p o s t i ž u se p r e g o v a r a n j e m i

podijeliti ga na nekoliko manjih, lakše ostvarivih ciljeva. Primjerice,

s u r a d n j o m radi ostvarivanja zajedničkih ciljeva, kada svi dobivaju.

kao cilj možete postaviti da budete vrhunski tenisač. To bjelodano

U t o m se slučaju a u t o m a t s k i radi o e k o l o š k o m pristupu.

nećete m o ć i ostvariti do sljedeće nedjelje jer se radi o suviše n e o d r e ­

Razmišljajući na ovakav način, m o ž d a ćete preispitati svoje ciljeve,

đ e n o m i d u g o r o č n o m cilju. Trebate ga razložiti na manje dijelove,

ili ih p r o m i j e n i t i tako da imaju istu svrhu, ali bez neželjenih pojava.

stoga se zapitajte: „Što me sprječava u njegovom ostvarenju?"

Klasičan primjer n e e k o l o š k o g cilja je kralj M i d a , koji je h t i o da se

O v o će pitanje ukazati na neke očigledne p r o b l e m e : na primjer,

sve što d o t a k n e pretvori u zlato. U b r z o je otkrio da je to i z n i m n a

n e m a t e d o b a r teniski reket, a m o r a t e uzeti i satove p o d u k e k o d vr­

odgovornost.

h u n s k o g profesionalnog igrača. Preobrazite te p r o b l e m e u ciljeve,

28

29

ZAKLJUČAK

Navedeno možete zapamtiti po mnemotehničkoj

Dokazi

skraćenici PSODIVE,

sastavljenoj od početnih slova naziva svakog koraka.

Razmislite o dokazima čulne prirode na temelju kojih ćete znati da ste dobili o n o što ste htjeli. Zapitajte se: „Što ću vidjeti, čuti, osjetiti kada to ostvarim?"

Pozitivno

„Kako ću znati da sam to ostvario?"

Razmišljajte o o n o m e što želite, a ne o o n o m e što ne želite. Zapitajte se: „Što bih želio imati? Što zapravo želim?"

Izvori

Samostalno

cilja?

Raspolažete li odgovarajućim izvorima i izborima kako biste stigli do Razmislite što je u vašoj m o ć i činjenja. Zapitajte se: „Što ću činiti k a k o bih ostvario cilj?"

Zapitajte se: „Što mi je potrebno za ostvarenje cilja?"

„Kako ću započeti i izdržati do kraja?" Veličina Određeno

Je li vaš cilj odgovarajuće veličine?

Zamislite svoj cilj što konkretnije.

Ako je prevelik, zapitajte se: „Što me sprječava u njegovom ostvarenju?"

Pitajte se: „Točno tko, gdje, kada, što i kako?"

i razložite ga na manje dijelove. Neka budu dovoljno jasni i ostvarljivi. Ako je cilj premalen da bi vas m o g a o motivirati, zapitajte se: „Ako ovo ostvarim, što ću dobiti?" Ne odustajte sve dok ga ne povezete s ciljem koji je dovoljno velik da vas motivira. Ekološki

okvir

Razmislite o posljedicama po vaš život i međuljudske o d n o s e ako d o đ e do ostvarenja cilja. Zapitajte se: „Na koga će također ostaviti posljedice?" „Što će se dogoditi ako to ostvarim?" „Kada bih ga m o g a o o d m a h ostvariti, da li bih to htio?" Obratite pozornost na svoje sumnje: „Da, ali..." Kakve obzire m o r a m o imati zbog tih sumnji? Kako možete promijeniti svoje ciljeve uzevši ih u obzir? Sada ponovite cijeli postupak s tim izmijenjenim ciljem kako biste provjerili je li i dalje dobro postavljen. Na kraju dolazi akcija. Na vama je da napravite prvi korak.

30

31

Putovanje dugo tisuću milja počinje p r v i m k o r a k o m .

Sredstva kojim se cilj postiže su vještine, tehnike i izvorišna stanja

Ako je cilj dobro postavljen, o n d a je ostvariv, poticajan i teže mu je

uma. Tu spadaju još i fiziologija, prehrana, snaga i izdržljivost. N L P

odoljeti.

vještine predstavljaju bogate izvore za svladavanje prepreka i svih vr­ sta otpora i smetnji.

S A D A Š N J E STANJE I ŽELJENO STANJE

Na promjene u poslovanju, o s o b n o m razvoju ili obrazovanju m o ž e

KOMUNIKACIJA

se gledati kao na put iz sadašnjeg u željeno stanje. Problem predsta­

Komunikacija je višeznačna riječ koja podrazumijeva svako općenje

vlja o n o što čini razliku i z m e đ u ta dva stanja. Postavljajući cilj koji

s d r u g i m a : neobvezni razgovor, uvjeravanje, podučavanje i p r e g o ­

želite ostvariti u b u d u ć n o s t i , stvorili ste problem u sadašnjosti, i obr­

varanje.

nuto, svaki problem u sadašnjosti m o ž e biti postavljen k a o cilj. Vaše

Što znači riječ „komunikacija"? Komunikacija je zapravo k r u g ili

ponašanje, razmišljanje i osjet u sadašnjem trenutku razlikovat će se

petlja koja podrazumijeva b a r e m dvoje ljudi. Ne možete k o m u n i c i ­

od onih u željenom stanju. Da biste prešli iz j e d n o g stanja u drugo,

rati s figuricom od voska: to ne bi imali smisla jer ne biste dobivali

p o t r e b n i su v a m izvori.

odgovor. Kada komunicirate s d r u g o m o s o b o m dobivate odgovor i reagirate u skladu sa svojim mislima i osjećajima. Vaše t r e n u t a č n o raspoloženje uzrokovano je vašim unutarnjim reakcijama na o n o što vidite i čujete. Samo ako obratite p o z o r n o s t na drugu osobu, dobit ćete p r e d o d ž b u o t o m u što p o t o m trebate reći ili učiniti. Vaš sugo­ vornik na isti način reagira na vaše ponašanje.

Energija za taj put dolazi iz motivacije. Željeno stanje m o r a biti nešto što zaista želimo, ili jasno povezano s o n i m što zaista želimo. Tako­ đer, m o r a m o se u p o t p u n o s t i posvetiti cilju: postojanje sumnji če­ sto ukazuje na to da ekološki okvir nije u p o t p u n o s t i uzet u obzir. Ukratko, m o r a m o željeti prijeći taj p u t i vjerovati da je cilj dostižan i vrijedan truda. Začarani krugovi 32

33

Vi komunicirate riječima, t o n o m glasa i svojim tijelom: držanjem,

nijansi značenja p o m o ć u riječi „Ne". Svi mi p r e n o s i m o m n o š t v o ni­

gestama, izrazima lica. Komunikaciju ne možete izbjeći. Neke p o r u ­

jansi značenja u svakodnevnoj komunikaciji i najvjerojatnije i sami

ke prenosite čak i kada ništa ne kažete i kada mirujete. P r e m a t o m u ,

izgovaramo „Ne" na desetak različitih načina, s a m o što to r a d i m o

komunikacija podrazumijeva p o r u k u koja se prenosi od jedne do

nesvjesno.

d r u g e osobe. Kako znate da je p o r u k a koju šaljete istovjetna onoj

Ako su riječi sadržaj p o r u k e , o n d a su držanje, geste, izrazi lica i into­

koju onaj drugi prima? Vjerojatno v a m se dogodilo da ste bili zapa­

nacija kontekst u koji je p o r u k a uklopljena, a zajedno prenose zna­

njeni k a k o je bila p r o t u m a č e n a neka vaša bezazlena opaska.

čenje komunikacije.

Kako možete biti sigurni d a j e onaj d r u g i shvatio vašu p o r u k u o n a k o kako ste vi to željeli? Na tečajevima NLP-a postoji j e d n a zanimljiva vježba: izaberete j e d n u j e d n o s t a v n u rečenicu (primjerice: „ D a n a s je lijep dan") i tri osnovne e m o t i v n e p o r u k e koje želite iskazati t o m rečenicom. Možete je izgo­ voriti sretno, prijeteći ili sarkastično. Izrecite tu rečenicu na tri nači­ na n e k o m d r u g o m , ne objašnjavajući koje tri p o r u k e želite prenijeti. Potom pitajte sugovornika neka vam kaže koje je p o r u k e r a z u m i o iz vaših rečenica. Ponekad se p o r u k a koju ste namjeravali prenijeti poklapa s o n i m što je on primio. Najčešće, pak, ne. P o t o m možete proučiti što je p o t r e b n o promijeniti u glasu i govoru tijela da biste bili sigurni da je dobivena p o r u k a istovjetna poslanoj. Komunikacija je m n o g o više od izgovorenih riječi. Riječi predstavlja­ ju samo mali dio izražajnih sposobnosti ljudskog bića. Istraživanja pokazuju da je p r i g o d o m prezentacije pred s k u p i n o m ljudi p e d e ­ set pet posto utiska o d r e đ e n o g o v o r o m tijela - držanjem, gestama, m i m i k o m - trideset o s a m p o s t o intonacijom, a s a m o s e d a m posto sadržajem prezentacije. (Mehrabian i Ferris, „Zaključci o stavovima

Dakle, ne postoji jamstvo da je sugovornik r a z u m i o značenje p o r u k e

pri neverbalnoj komunikaciji u dva kanala", Časopis za psihološko

koju p o k u š a v a m o prenijeti. O d g o v o r ovisi o cilju, oštrini, zapažanju

savjetovanje, br. 3 1 , 1967., str. 248-252).

i fleksibilnosti. Odredili s m o cilj komunikacije. O p a ž a m o reakcije

Ti će se odnosi razlikovati od situacije do situacije, ali je posve ja­

koje s m o elicitirali i mijenjamo o n o što r a d i m o ili govorimo d o k ne

s n o da govor tijela i intonacija m n o g o p r i d o n o s e utisku i značenju

dobijemo odgovarajuću reakciju.

o n o g što govorimo. Bitno je kako nešto kažemo, a ne o č e m u se radi.

Kako biste bili uspješni u komunikaciji, slijedite načelo:

Margaret Thatcher uložila je poprilično vremena i truda u mijenja­ nju intonacije. Intonacija i govor tijela određuju jesu li riječi „ D o b a r

Značenje

komunikacije

nalazi se

u

dobivenom

odgovoru.

dan" običan pozdrav, prijetnja, omalovažavanje ili srdačan pozdrav. Glumci ne rade na riječima, oni vježbaju intonaciju i govor tijela.

Mi s v a k o d n e v n o koristimo komunikacijske vještine kako b i s m o

Svaki g l u m a c m o r a biti u stanju prenijeti najmanje desetak različitih

utjecali na ljude: svaka terapija.upravljanje i obrazovanje p o d r a z u -

34

35

mijevaju manipulativne i komunikacijske vještine. Tu, pak, dolazi do

k a ž e m o m o ž e stvoriti ili uništiti uzvrat, no na to otpada samo s e d a m

paradoksa jer se događa da se korisne vještine kritiziraju i obilje­

p o s t o komunikacije. Govor tijela i intonacija p u n o su važniji. Možda

žavaju k a o manipulacija unatoč t o m u što nitko ne uči vještine koje

ste primijetili da ljudi koji su postigli uzvrat teže odražavanju i pri-

nisu korisne. Pojam manipulacija nosi negativno značenje, p o d r a z u ­

lagođavaju se j e d n o d r u g o m e u držanju, gestama i pogledima. Poput

mijevajući da netko na n e k o n a č i n n a m e ć e d r u g o m nešto s u p r o t n o

plesa kada j e d a n p a r t n e r reagira na p o k r e t e drugog, m e đ u s o b n o se

njegovim interesima.

podražavajući. O n i sudjeluju u igri uzajamnog reagiranja. Govor nji­

To, pak, posve izvjesno ne vrijedi za NLP: on ima m u d r o s t , izbor i

hovih tijela je k o m p l e m e n t a r a n .

ekologiju ugrađene na jednoj dubljoj razini. NLP karakterizira s p o ­

Jeste li ikada uživali u razgovoru s n e k i m i primijetili da su vaša ti­

sobnost reagiranja na odgovarajući način, pri čemu se razumije i

jela p o p r i m i l a isto držanje? Što je veći uzvrat, veće je i usklađivanje.

shvaća m o d e l svijeta d r u g i h . Komunikacija je petlja: o n o što činite

Izgleda da je ova vještina u r o đ e n a , jer se i n o v o r o đ e n č a d p o m i č e u

utječe na d r u g e ljude, a o n o što oni čine utječe na vas, i ne m o ž e biti

r i t m u okolnih glasova. Kada ljudi ne ostvare uzvrat, to odražavaju

drukčije. Vi možete preuzeti o d g o v o r n o s t za svoju ulogu u petlji.Vi

njihova tijela: ma što govorili, njihova tijela neće biti usuglašena. O n i

već utječete na druge: jedini izbor koji imate jest u t o m u želite li biti

ne plešu, i to je vidljivo na prvi pogled.

svjesni učinaka koje stvarate ili ne želite. Jedino je pitanje, dakle, m o ­

Uspješni ljudi ostvaruju uzvrat, a uzvrat dovodi do povjerenja. Uz­

žete li utjecati integritetom svoje osobnosti. Je li utjecaj koji stvarate

vrat m o ž e t e ostvariti s kim god želite ako svjesno usavršavate pri­

u skladu s vašim sustavom vrijednosti? N L P tehnike zaista su n e u ­

r o d n e vještine koje s v a k o d n e v n o koristite. Usklađivanjem i ogleda-

tralne. Kako se koriste i u koju svrhu slično je vožnji automobila: sve

njem govora tijela i intonacije m o ž e t e v e o m a brzo ostvariti uzvrat

ovisi o vještini i namjeri vozača.

s bilo kim. Usuglašavanje kontakta očima, posve jasno, vještina je postizanja uzvrata, i jedina je koja se uči u engleskoj kulturi, koja je

UZVRAT

izgradila stroge zabrane kada je u pitanju svjesno opažanje i reagira­

Kako ulazite u komunikacijski krug? Kako ćete uspjeti poštovati i

nje na govor tijela.

cijeniti modele drugih ljudi, a p r i t o m zadržati vlastiti integritet? Uz­

Kako biste ostvarili uzvrat, zaplešite sa svojim s u g o v o r n i k o m t a k o

vrat ili empatija n e o p h o d n i su za uspostavljanje ozračja povjerenja,

što ćete pažljivo i s d u ž n i m p o š t o v a n j e m uskladiti govor tijela. To

pouzdanja i razumijevanja, koje će omogućiti s l o b o d n e reakcije u

izgrađuje m o s t i z m e đ u vas i njegovog m o d e l a svijeta. Usklađiva­

obrazovanju, terapiji, savjetovanju, poslovanju, prodaji i obuci. Što

nje nije isto što i o p o n a š a n j e : z a m j e t n o , n e p r i r o d n o i slijepo o p o ­

trebate učiniti kako biste ostvarili uzvrat s ljudima, kako m o ž e t e

našanje p o k r e t a d r u g e o s o b e o b i č n o s e s m a t r a uvredljivim. M o ­

stvoriti o d n o s povjerenja i suradnje te k a k o m o ž e t e usavršiti i razviti

žete u s k l a d i t i p o k r e t r u k e m a l i m p o k r e t i m a svoje pesti, a p o k r e t e

tu p r i r o d n u vještinu?

tijela p o k r e t i m a svoje glave. To n a z i v a m o k r i ž a n i m o g l e d a n j e m .

Kako b i s m o dobili praktičan, a ne teorijski odgovor, pitanje m o r a ­

Možete uskladiti raspodjelu t e ž i n e i o s n o v n o držanje. Kada ljudi

mo postaviti obrnuto. Kako z n a m o da je dvoje ljudi ostvarilo uzvrat?

sliče j e d n i d r u g i m a , o n i se j e d n i d r u g i m a i sviđaju. Usuglašava­

Osvrnete li se u restoranu, uredu ili n e k o m d r u g o m mjestu gdje se

nje disanja b i t n o je s r e d s t v o za ostvarivanje uzvrata. M o ž d a ste

ljudi susreću i razgovaraju, kako ćete znati tko je ostvario uzvrat, a

primijetili da dvoje ljudi diše u s u g l a š e n o k a d a su ostvarili d u b o k

tko nije?

uzvrat.

Kad dvoje ljudi ostvari uzvrat, njihova komunikacija k a o da teče: nji­

T o s u o s n o v n i e l e m e n t i uzvrata. N o , n e m o j t e n a m slijepo vjerova­

hova tijela, kao i njihove riječi, uklapaju se j e d n o s d r u g i m . O n o što

ti. Opažajte što se d o g a đ a k a d a o g l e d a t e d r u g e , a što k a d a presta-

16

nete. Gledajte što čine ljudi koji su uspostavili uzvrat. Postanite svjesni

Dakle, uzvrat predstavlja cjelokupni kontekst koji zaokružuje verbal­

onoga što činite spontano kako biste to mogli usavršiti i birati trenutak

nu p o r u k u . A k o značenje komunikacije leži u odgovoru koji eliciti-

kada ćete ga koristiti.

ramo, o n d a je uzvrat j e d n a od tih vještina.

Posebice obratite pozornost što se događa kada niste usuglašeni. Neki savjetnici i terapeuti ogledaju i usklađuju se nesvjesno i gotovo kompulzivno. Neusklađenost također predstavlja korisnu vještinu. Najelegan­ tniji način da završite razgovor jest da prekinete s plesom. No to nije moguće ako uopće niste plesali. Naravno, krajnji vid neusklađenosti je okretanje leđa. Drugi način uspostavljanja uzvrata je usuglašavanje glasa. Možete usu­ glašavati intonaciju, brzinu, jačinu i ritam govora. Kao kada se pridru­ žujete nečijem pjevanju: umiješate se i uskladite. Usuglašavanje glasa možete upotrijebiti u telefonskom razgovoru kako biste ostvarili uzvrat.

ISKORAK I NAVOĐENJE

Opet, usklađenost možete narušiti mijenjajući brzinu i intonaciju kako

Uzvrat vam omogućuje da izgradite most prema n e k o m d r u g o m : p o ­

biste prekinuli razgovor. To je također korisna vještina. Ponekad je teško

stoji, dakle, određeni stupanj razumijevanja i kontakta. Kada ste to

spontano završiti telefonski razgovor.

ostvarili, možete započeti mijenjati svoje ponašanje, i drugi će najvje­

Samo dvije stvari mogu ograničiti vašu sposobnost uspostavljanja uz­

rojatnije poći za vama. Možete ih odvesti u d r u g o m pravcu. Najbolji

vrata: stupanj vaše sposobnosti uočavanja držanja ljudi oko vas, njiho­

nastavnici su oni koji uspostave uzvrat i u đ u u svijet svog učenika,

vih gesta i govornih obrazaca, i vještina da to usuglasite u jednom plesu

omogućavajući tako učeniku lakše razumijevanje predmeta ili umi­

uzvrata. Taj će odnos skladno poigravati između vašeg integriteta, onog

jeća. O n i se s njim dobro slažu, a d o b a r m e đ u s o b n i o d n o s olakšava

što ste sposobni učiniti i u što nesumnjivo vjerujete, kao i činjenice koli­

zadatak.

ko ste daleko spremni ići u izgrađivanju mosta koji vas vodi do drugog

U NLP terminologiji ovo nazivamo iskorakom i navođenjem. Iskorak

čovjeka i njegovog modela svijeta.

je premošćivanje uz p o m o ć uzvrata i poštovanja. Navođenje je teško

Obratite pozornost na to kako se osjećate kada se uskladite s nekim: m o ­

ostvarivo ako ne postoji uzvrat. Nikoga ne možete prevesti preko mosta

žda se osjećate neugodno kada su u pitanju neki ljudi. Sigurno postoje

ako ga najprije ne izgradite. Kada sam svom prijatelju rekao da pišem

neki obrasci ponašanja koje nećete htjeti neposredno ogledati. Nećete

knjigu o neurolingvističkom programiranju, nisam iskoračio, stoga ga

oponašati disanje koje je p u n o brže od vašeg spontanog disanja, niti ćete

nisam m o g a o ni navesti na objašnjenje o čemu se zapravo radi.

oponašati disanje asmatičara. To možete izraziti malim pokretima ruku.

Isto se ponašati i očekivati od drugih ljudi razumijevanje i iskorači-

Nečije vrpoljenje možete profinjeno ogledati njišući tijelo. Ponekad se

vanje p r e m a vama s a m o je j e d n a m o g u ć n o s t . Ponekad će polučiti

ukrižanim ogledanjem naziva korištenje nekog sličnog ponašanja radije

rezultate, a p o n e k a d neće. Ukoliko se ponašate uvijek na isti način,

nego neposredno ogledanje. Ako ste spremni svjesno koristiti ove vješti­

dobivat ćete različite rezultate, a neki od njih neće biti poželjni.

ne, uzvrat možete ostvariti kad god to želite. Druga osoba ne mora vam

Ako ste, pak, s p r e m n i mijenjati svoje p o n a š a n j e u skladu s ciljem,

se sviđati kako biste s njom ostvarili uzvrat: jednostavno, izgradite most

na boljem ste p u t u .

kako biste je mogli bolje razumjeti. Stvaranje uzvrata je izbor i ne možete znati je li korisno i kakve rezultate daje ako ga ne iskusite.

38

Iskoračujte sve vrijeme kako biste se uklopili u različite društvene situacije: tako ćete d r u g i m a , k a o i sebi, donijeti m i r i spokoj. Iskora-

39

čujte u d r u g e kulture poštujući njihove običaje. Želite li ići u prvora­

P r i r o d n o je slagati se s ljudima s kojima dijelimo isto mišljenje i koji

zredan hotel, nosit ćete kravatu. Pred svećenikom nećete psovati.

imaju isti sustav vrijednosti.

Na razgovor za p o s a o d o ć i ćete pristojno odjeveni, ako ga zaista

Iskorak i navođenje temeljne su ideje NLP-a. Podrazumijevaju uzvrat

želite dobiti.

i poštovanje d r u g i h ljudi i njihovih m o d e l a svijeta. Imaju pozitivnu

Iskorak je zapravo opća vještina za ostvarivanje uzvrata: koristimo

namjeru i značajno su sredstvo u postizanju dogovora i zajedničkih

je kada razgovaramo o zajedničkim interesima, prijateljima, poslu i

ciljeva. Kako biste uspješno iskoračivali i navodili, morate voditi bri­

hobijima. Iskoračujemo ka emocijama. Kada je netko n a m a drag tu­

gu o d r u g i m ljudima i ponašati se dovoljno fleksibilno, što će vam

žan, p r e m a njemu se o p h o d i m o sućutno, a ne uzvikujemo srdačno:

omogućiti da odreagirate na o n o što vidite i čujete. NLP je vojnička

„Razvedri se!" To bi ga najvjerojatnije s a m o još više oneraspoložilo.

vještina komunikacije: skladna, u g o d n a i veoma korisna.

Vi m u , d o d u š e , prilazite d o b r o n a m j e r n o i pozitivno nastrojeni, ali ne uspijevale u svojoj namjeri. Najbolje bi bilo p r o m o t r i t i njegovo držanje i uskladiti se, k a o i upotrijebiti blag ton, u skladu s njego­ vim osjećajem. Tek p o t o m treba p o s t u p n o mijenjati i prilagođavati se boljem i bogatijem izvoru. Ako je most sagrađen, d r u g a će vas osoba slijediti. Nesvjesno će opažati da poštujete njezino stanje i bit će s p r e m n a slijediti vas ako je to pravac kojim želi ići. O v a k v o e m o ­ cionalno iskoračenje i navođenje značajno je sredstvo u savjetovanju i terapiji. Ako je netko ljutit, ogledajte osjećaj bijesa u nešto blažem obliku od njegovog. Pretjerate li, postoji opasnost pogoršanja. Kada ste se usu­ glasili, možete ga polako početi navoditi u mirnije stanje stišavajući svoje emocije. Možete iskoračiti u užurbanost i ogledati je tonalite­ t o m , govoreći malo glasnije i malo brže nego inače. Ostvarit ćete uzvrat pokažete li razumijevanje za o n o što vam ljudi govore. Ne m o r a t e se slagali s njima. D o b a r način za to je da izbacite veznik "ali" iz svojeg rječnika. Zamijenite ga veznikom ,,i". Veznik „ali" zna biti destruktivan: podrazumijeva da ste čuli o n o što je re­ čeno, „ali" imate neke primjedbe zbog kojih to odbacujete. ,,I" je be­ zazleno. Jednostavno dodaje i proširuje o n o što je već rečeno. Riječi s a m e po sebi imaju veliku moć.Razmislite o ovim p r o m j e n a m a . No to bi m o g l o biti teško. Ipak, najvjerojatnije ćete shvatiti da vrijedi. I uspjet ćete ostvariti snažniji uzvrat. Ljudi koji pripadaju istoj kulturi obično imaju isti sustav vrijednosti i dijele isti svjetonazor. Zajednički interesi, posao, prijatelji, hobiji, sklonosti, nesviđanja i politička uverenja stvaraju neku vrstu uzvrata.

41

D r u g o poglavlje VRATA PERCEPCIJE Ako m o ž e m o reći da komunikacija ima neki početak, o n d a su to čula. Kako je to istaknuo Aldous Huxley, vrata percepcije su naša čula, naše oči, nos, usta i koža: o n i predstavljaju naš jedini d o d i r s vanjskim svijetom. No čak ni ta vrata nisu o n a k v i m a kakvim n a m se čine. Uzmite, pri­ mjerice, oči, svoje prozore u svijet. O n e to m o ž d a baš i nisu. Barem ne prozori, čak ni kamere. Jeste li se ikada zapitali zašto k a m e r a ne može uhvatiti suštinu slike koju vidite? O k o je inteligentnije od ka­ mere. Pojedinačni receptori mrežnice ne reagiraju na svjetlost, nego na promjene i razlike u svjetlu. Razmislite o naizgled j e d n o s t a v n o m zadatku gledanja u j e d n u od ovih riječi. Da vaše oko i papir p o t p u n o miruju, riječ bi nestala čim se pojavi štapić kao odgovor na crni ili bijeli poticaj. Kako bi i da­ lje slalo informaciju o obliku slova, oko treperi sitno i brzo, tako da štapići na krajevima bijelog i c r n o g stalno dobivaju poticaje. Na taj način mi neprestance vidimo slova. Slika je naopačke projicirana u mrežnicu, k o d i r a n a u električne impulse p o m o ć u štapića i čepića i odatle skupljena u vizualnom korteksu mozga. Tako nastala slika projicira se „ p r e m a van" iako je stvorena d u b o k o u mozgu. Dakle, mi g l e d a m o kroz niz složenih aktivnih percepcijskih filtera. To se t a k o đ e r o d n o s i i na druga naša čula. Svijet koji shvaćamo nije zbiljski svijet, teritorij. To je mapa koju stvara naš neurološki sustav. O n o č e m u posvećujemo p o z o r n o s t na m a p i filtrira se još j e d a n p u t kroz uvjerenja, interese i sklonosti. M o ž e m o naučiti kako omogućiti čulima da nas bolje služe. Sposo­ bnost da svojim čulima bolje z a p a ž a m o i u o č a v a m o sitnije razlike

43

NLP_JOSEPH

O'CONNOR

&

JOHN

UKUOU

SEYMOUR

PUGLAVLJt^VRATA

PERCEPCIJE

m o ž e z n a t n o obogatiti kvalitetu našeg života i temeljna je vještina u

glave. Hodajući, postajete svjesni tišine koju prekida samo poneki cvr­

m n o g i m područjima. Kušač vina ima istančano nepce, a glazbenik

kut ptica i zvuk slomljene grančice kada stanete na poneku od njih.

sposobnost razlikovanja nijansi zvuka. Zidar ili stolar moraju imati

Ako je suha, ona čujno pukne. Ispružite ruku i dodirnete panj, osje­

osjećaj za materijal kako bi napravili oblik zatočen u k a m e n u ili dr-

tite hrapavu koru p o d vašim prstima. I dok postupno postajete svje­

vetu. Slikar m o r a imati osjećaj za nijanse boja i oblika.

sni laganog povjetarca koji vam miluje lice, osjećate aromatični miris

Ovakva vrsta p o d u k e ne sastoji se u t o m u da vidite više od d r u g i h ,

borovine pomiješan sa svježim mirisima šume. Lutajući dalje, p a d n e

nego da znate što tražite, da uočite baš o n o što čini razliku. Izoštra­

vam na p a m e t večera koja će uskoro biti pripremljena: bit će to j e d n o

vanje svakog čula jasan je cilj NLP obuke.

od v a m a najdražih jela. Iščekujući, gotovo da osjećate okus hrane u ustima...

SUSTAVI PREDSTAVA

Kako bi ovaj ulomak dobio neki smisao, prošli ste kroz ova iskustva u

Komunikacija počinje mislima, koje se p o m o ć u riječi, intonacije i

vašim mislima: koristili ste unutarnja čula kako biste stvorili predstavu

govora tijela prenose d r u g i m ljudima. Što su, pak, misli? Postoji više

doživljaja dočaranog riječima. Možda ste stvorili toliko jaku predstavu

znanstvenih objašnjenja, a ipak svatko od nas ima neko svoje posebno

da ste zamislili okus hrane u jednoj posve izmišljenoj situaciji. Ako ste

shvaćanje. Jedno korisno tumačenje procesa razmišljanja je u tomu da

ikada šetali borovom š u m o m , m o ž d a se sjećate nekih određenih doži­

je zapravo riječ o unutarnjem korištenju naših čula.

vljaja. Ako, pak, niste šetali, najvjerojatnije ste iskonstruirali doživljaje

Kada razmišljate o o n o m što vidite, što čujete ili o svojim osjetima, vi

iz drugih sličnih iskustava i iskoristili materijal s televizije, iz filmova,

p o n o v n o u mislima stvarate te slike, zvukove i osjete. Ponovno doži­

knjiga ili sličnih izvora. Vaše iskustvo bilo je mozaik sjećanja i mašte.

vljavate informacije u čulnom obliku u kojem ste ili prvi put doživjeli.

Veliki dio našeg razmišljanja obično je spoj zapamćenih i konstruira­

Ponekad ste svjesni toga, a p o n e k a d niste. Možete li se sjetiti gdje ste

nih čulnih osjeta.

proveli svoj zadnji o d m o r ?

Isti neurološki putevi koriste se za unutarnju predstavu doživljaja kao i

U kakvom vam je sjećanju ostao? Možda će vam se vratiti slike mjesta.

za sam doživljaj. Isti neuroni stvaraju elektrokemijske naboje mjerljive

Možda ćete reći neko ime ili čuti neke zvukove. Ili ćete se sjetiti što

elektroniiografskim čitačima. Misao ima izravan fizički učinak, um i

ste osjetili. Razmišljanje je jedna bjelodana, obična aktivnost na koju

tijelo čine jedan sustav. Na trenutak zamislite kako jedete svoje omilje­

nikada ne obraćate pozornost. Obično mislite o čemu razmišljate, a ne

no voće. Voće je nestvarno, ali je slina stvarna.

kako razmišljate. Također pretpostavljamo da i drugi razmišljaju na

Čula usmjeravamo prema van kako bismo shvatili svijet, a prema unu­

isti način kao i mi.

tra kako bismo „predstavili" doživljaj. Načini na koji se unose, skla­

Dakle, jedan od načina na koji razmišljamo je svjesno ili nesvjesno

dište i kodiraju informacije u n a š e m m o z g u - vid, sluh, dodir, okus i

pamćenje prizora, zvukova, osjeta, okusa i mirisa koje s m o doživjeli.

miris - rječnikom NLP-a nazivaju se sustavi predstava.

Koristeći jezik, m o ž e m o stvoriti varijacije čulnih doživljaja i ne doži­

Vizualni sustavi, najčešće označeni kraticom ,,V", mogu se koristiti

vjevši ih u stvarnosti. Pročitajte sljedeći odlomak sporo koliko možete,

eksterno (e) za vanjski svijet (Ve), ili interno (i) kada vizualiziramo

zauzevši p r e t h o d n o u d o b a n položaj.

mentalno (Vi). Na isti način auditivne sustave (A) m o ž e m o podijeliti

Za trenutak zamislite kako šećete borovom š u m o m . Sa svih se strana

na eksterne (Ae) i interne (Ai). Čulo dodira je kinestetički sustav (K):

stabla uzdižu visoko iznad vaše glave. Zapažate boje u šumi, a sunce

eksterni (Ke) podrazumijeva taktilne osjete poput dodira, temperature

slika mozaik stvarajući na zemlji sjene od grana. Hodate preko j e d n o g

i vlažnosti, a interni kinestetički sustav (Ki) obuhvaća zapamćene osje­

dijela obasjanog suncem koje se probilo kroz hladni pokrov iznad vaše

te, emocije i unutarnji osjećaj ravnoteže te svijest o tijelu pod nazivom

44

45

N L P ^ J U b t P H U I.UNNUK & J U H N b t T M U U K

proprioceptivno čulo koje n a m pruža p o v r a t n e informacije o našim

Sustavi predstava ne isključuju jedni druge. Najvjerojatnije ć e m o vi-

p o k r e t i m a . Bez toga ne b i s m o bili u stanju kontrolirati svoje tijelo u

zualizirati neku situaciju, osjetiti osjete povezane s njom i usporedo

prostoru kada bi n a m oči bile zatvorene. Vestibularni sustav važan je

čuti zvuke, iako je m o ž d a teško obratiti p o z o r n o s t na sva tri sustava

dio kinestetičkog sustava: upravlja osjećajem ravnoteže i održava ra­

istodobno. Jedan dio m i s a o n o g procesa je nesvjestan.

v n o t e ž u čitavog našeg tijela u prostoru. Smješten je u složenom nizu

Što se više n e t k o udubljuje u unutarnji svijet slika, zvukova i osjeta,

kanala unutarnjeg uha. M n o g e se fraze o d n o s e na upravo na ovaj

bit će manje s p o s o b a n obratiti pažnju na vanjski svijet. Postoji j e d n a

sustav, primjerice „izgubiti ravnotežu", „padati na nekoga", „ubaciti

priča o p o z n a t o m igraču šaha koji je na svjetskom t u r n i r u bio toli­

u brzinu". Vestibularni je sustav veoma važan i najčešće se tretira kao

ko zaokupljen slikom koju je vidio u mislima da je dvaput večerao.

poseban sustav predstava.

P o t p u n o je zaboravio da je već j e d a n p u t večerao. Izraz „misli mu

Vizualni, auditivni i kinestetički sustavi p r i m a r n i su sustavi predsta­

lutaju" d o b r o opisuje takvu situaciju. Ljudi koji imaju jake unutarnje

va korišteni u zapadnjačkoj kulturi. Osjeti okusa, gustativni (G), i

emocije t a k o đ e r su osjetljiviji na vanjske bolove.

mirisa, olfaktivni (O), nisu toliko važni i najčešće se svrstavaju u ki­

Naše ponašanje rezultat je spoja unutarnjih i vanjskih čulnih osje­

nestetički sustav. Često služe k a o snažna i n e p o s r e d n a asocijacija na

ta. U različitim trenutcima o b r a ć a m o p o z o r n o s t na različite aspekte

prizore, zvukove i slike s kojima su povezani.

našeg doživljaja. D o k čitate ovu knjigu bit ćete usredotočeni na ovu

Sva tri p r i m a r n a sustava koriste se sve vrijeme, iako ih n i s m o svjesni

stranicu i najvjerojatnije nećete biti svjesni onoga što osjećate u lije­

u podjednakoj mjeri i obično j e d n o m dajemo prednost u o d n o s u na

voj n o z i . . . d o k ja to ne s p o m e n e m .

druge. Primjerice, m n o g i ljudi imaju unutarnji glas u okviru auduti-

Dok u k u c a v a m ovaj tekst, uglavnom s a m svjestan svog unutarnjeg

vnog sustava koji stvara unutarnji dijalog. O n i ponavljaju rasprave,

dijaloga koji ide ukorak s b r z i n o m ( d o d u š e prilično m a l o m ) kucanja

govore, smišljaju odgovore i, uopće, s a m i sa s o b o m razgovaraju o

u p r o g r a m u za o b r a d u teksta. O m e t a l o bi me kad bih obraćao pozor­

svemu. M e đ u t i m , to je s a m o j e d a n n a č i n razmišljanja.

nost na vanjske zvukove. Budući da nisam vješt u upisivanju teksta, gledam u tipke i osjećam ih p o d prstima dok upisujem, tako da svoja vizualna i kinestetička čula koristim p r e m a van. To bi se promijenilo kad bih napravio stanku kako bih vizualizirao prizor koji želim opi­ sati. Postoje neki a l a r m a n t n i signali koji bi privukli moju pozornost istog trenutka: iznenadna bol, kad bi me netko pozvao, miris dima, ili miris h r a n e u slučaju da sam gladan. PRIMARNI SUSTAVI PREDSTAVA

Sva naša čula k o r i s t i m o sve vrijeme p r e m a van, iako više o b r a ć a m o pozornost na j e d n o nego na ostala, ovisno o t o m u što r a d i m o . U umjetničkoj galeriji koristit ć e m o uglavnom oči, na k o n c e r t u uši. Za­ panjujuće je što čak i kad mislimo, obično dajemo p r e d n o s t j e d n o m , m o ž d a d v a m a sustavima predstava, bez obzira o č e m u razmišljamo. Iako m o ž e m o koristiti sve sustave, oko jedanaeste-dvanaeste godine života već je j a s n o kojim sustavima dajemo prednost.

46

47

M n o g i su ljudi u stanju stvarati jasne m e n t a l n e slike i razmišljati u

šali posve novu vježbu. Uzeli su zelene, žute i crvene kartončiće, a

slikama. D r u g i m a to predstavlja poteškoću. O n i sa s o b o m najvje­

pacijenti su r e d o m govorili zašto su se pridružili skupini. O n i koji su

rojatnije više razgovaraju, d o k pojedini svoje postupke temelje na

rabili m n o g o riječi i fraza koje su se ticale osjećaja, dobili su k a r t o n ­

osjetima. Kad je n e t k o naviknut koristiti n e k o svoje unutarnje čulo,

čiće žute boje. O n i koji su rabili m n o g o riječi i fraza koje su se ticale

to z o v e m o p r i m a r n i m sustavom: takvi su ljudi sposobniji od d r u g i h

zvuka i čula sluha, dobili su zelene, a o n i koji su rabili riječi i fraze

uočavati detaljnije razlike u t o m sustavu.

u g l a v n o m vezane za vid, dobili su crvene.

O v o znači da su neki ljudi p r i r o d n o bolji, ili „nadareniji" za neke

Z a t i m su započeli j e d n o s t a v n u igru. O n i s kartončićima iste boje sjeli

vještine ili neke zadatke, naučili su kako bolje koristiti j e d n o ili dva

su zajedno i razgovarali pet m i n u t a . O n d a su sjeli i razgovarali s o n i ­

unutarnja čula, pa su ona postala izoštrena i uvježbana, a sve to odvi­

ma koji su imali kartončiće d r u g i h boja. Zapazili su velike razlike u

ja se nesvjesno i bez napora. P o n e k a d sustav predstava nije tako d o ­

ostvarivanju uzvrata i z m e đ u tih ljudi. O n i koji su imali kartončiće

bro razvijen, i to otežava svladavanje o d r e đ e n i h vještina. Primjerice,

iste boje slagali su se p u n o bolje. Za G r i n d e r a i Bandlera to je bilo

glazba je teško savladiva umjetnost ako n e m a t e sposobnost k o n s t r u ­

očaravajuće i sugestivno.

iranja unutarnjih zvukova. Nijedan sustav nije apsolutno bolji od d r u g o g i sve ovisi o t o m u što

PREDIKATI

želite učiniti. Atletičari moraju razviti kinesteličku svijest, a teško je

Riječi koristimo za opisivanje svojih misli, stoga izbor riječi ukazuje na

biti uspješan arhitekt bez sposobnosti stvaranja jasnih, uobličenih

sustav koji koristimo. Zamislite d a j e troje ljudi pročitalo istu knjigu.

m e n t a l n i h slika. Vještina koja je zajednička svim uspješnim ljudima

Prvi će m o ž d a naglasiti da je u njoj m n o g o vidio, da primjeri dobro

iz bilo kojeg p o d r u č j a je s p o s o b n o s t kretanja iz j e d n o g sustava pred­

ilustriraju sadržaj, a da je stil izbrušen poput dijamanta.

stava i korištenje o n o g koji najviše odgovara t r e n u t a č n o m zadatku.

Drugi će m o ž d a prigovoriti tonu knjige, ili oštrom proznom stilu.

Različiti psihoterapeuti pokazuju o d r e đ e n u pristranost p r e m a susta­

Ustvari, uopće se ne može usuglasiti s autorovim idejama, i htio bi mu

vima predstava. Terapije g o v o r o m tijela prvenstveno su kinestetičke;

to reći.

psihoanalitičke su pretežito verbalne i auditivne. Terapija u m j e t n o ­

Treći, pak, osjeća d a j e knjiga uravnoteženo obrađuje tešku temu. Sviđa

šću i terapija Jungovih simbolista utemeljene su na vizualnom susta­

mu se način na koji autor dodiruje sve ključne teme i lako je pohvatao

vu predstava.

sve ideje. Osjeća naklonost prema autoru.

JEZIK I SUSTAVI PREDSTAVA

knjizi drukčije izrazio. Bez obzira što misle o knjizi, razlikuju se u tome

Jezik k o r i s t i m o za izražavanje misli, stoga ne iznenađuje što riječi

kako misle. Jedan je razmišljao u slikama, drugi u zvukovima, a treći

izražavaju naše misli. John G r i n d e r sjetio se j e d n o m prilikom, izlaze­

osjetima. Ove vrste riječi utemeljene na čulnim doživljajima - pridjevi,

ći iz kuće s R i c h a r d o m Bandlerom, održati gestalt grupu. Richard se

prilozi i glagoli - u NLP literaturi zovu se predikatima. Navika rablje-

smijao nečijim riječima koje su glasile: „Vidim što govoriš."

nja jedne vrste predikata ukazuje na primarni sustav.

„Razmisli o tomu doslovce", rekao je. „Što je time uopće mislio

Analizom jezika moguće je otkriti primarni sustav pisca bilo koje knji­

reći?"

ge. (Iznimka je NLP literatura u kojoj autori m o g u namjerno zauzeti

„Pa", odgovorio je John, „shvati to doslovce: pretpostavimo da neki

određen stav pri izboru riječi.) Velika književna djela obiluju raznovr­

ljudi stvaraju slike značenja o n i h riječi koje koriste."

snim predikatima i podjednako koriste sve sustave predstava, te stoga

To je bila zanimljiva ideja. Kad su počeli s r a d o m , smjesta su isku­

imaju univerzalni karakter.

Svi su oni pročitali istu knjigu. Uočljivo je da se svatko od njih o istoj

ca

49

UKUIJU

rUuLflvLJt_VKAIA

KtKltKUJt

Riječi p o p u t „shvatiti", „razumjeti", „misliti" i „obraditi" nisu čul­

UPRAVLJAČKI SUSTAV

no utemeljene i stoga su neutralne sa stajališta sustava predstava.

Kao što na raspolaganju i m a m o primarni sustav predstava za razmi­

U z n a n s t v e n i m studijama više se rabe od čulno utemeljenih riječi

šljanje na svjesnoj razini, tako raspolažemo i p r i m a r n i m sredstvom

č i m e se vjerojatno nesvjesno priznaje da su č u l n o utemeljene riječi

za dovođenje informacija do naše svijesti. U k u p n o sjećanje sadrži sve

osobnije u o d n o s u na pisca i čitatelja i tako manje „objektivne". Me­

prizore, zvukove, osjete, okuse i mirise nekog izvornog doživljaja, a

đ u t i m , kinestetički, auditivni ili vizualni čitatelj prevest će neutralne

mi se radije vraćamo samo na jedan njegov aspekt kako bismo ga se

riječi različito i tako izazvati a k a d e m s k e rasprave, najčešće o znače­

prisjetili. Razmislite p o n o v n o o svom o d m o r u .

nju riječi. Svi misle da su u pravu.

Stoje bilo prvo...?

U idućih nekoliko tjedana možete postati svjesni koje riječi rabite više

Slika, zvuk ili osjet?

od drugih u svakodnevnim razgovorima. Također je zanimljivo slušati

To je upravljački sustav, unutarnji osjećaj koji rabimo kao ručicu p o ­

druge osobe i otkrivati koju vrstu čulno utemeljenog jezika primarno

m o ć u koje se vraćamo do sjećanja. Na taj način informacija dospijeva

koriste. Vi koji volite razmišljati u slikama možda biste voljeli vidjeti m o ­

do svijesti. Primjerice, sjetio sam se o d m o r a i postao svjestan osjećaja

žete li prepoznati različite jezične obrasce ljudi oko sebe. Ako razmišljate

opuštenosti koji sam doživio, ali način na koji mi se to vraća u sjećanje

kinestetički, ogledat ćete držanje, a ako razmišljate u zvukovima, trebali

je, recimo, slika. Dakle, moj je upravljački sustav vizualan, a moj pri­

biste pozorno slušati ljude oko sebe i usuglašavati se s načinom na koji

m a r n i sustav je kinestetički.

različiti ljudi pričaju.

Upravljački sustav sliči start up p r o g r a m u računala - neprimjetan, ali

Ostvarivanje uzvrata od velikog je značaja. Tajna dobre komunikacije

n e o p h o d a n da bi računalo uopće radilo. Ponekad se naziva sustav in-

nije u o n o m e što govorite, već u načinu na koji to govorite. Kako biste

puta zato što osigurava materijal za razmišljanje na svjesnoj razini.

ostvarili uzvrat, uskladite predikate s drugim ljudima. Govorit ćete nji­

Ljudi uglavnom rabe i daju prednost sustavu inputa koji ne m o r a

hovim jezikom i predstavljati ideje onako kako oni razmišljaju o njima.

biti istovjetan s p r i m a r n i m sustavom. Možda raspolažemo različitim

Vaša sposobnost da to učinite ovisi o dva čimbenika: prvo, od oštrine

upravljačkim sustavima za različite vrste doživljaja. Primjerice, m o ž d a

zapažanja, osluškivanja i izbora obrazaca drugih ljudi; drugo, od spo­

se uz p o m o ć slike vraćamo n e k o m b o l n o m iskustvu, a uz p o m o ć zvu­

sobnosti rabljenja odgovarajućih riječi iz rječnika tog sustava predstava.

ka n e k o m u g o d n o m .

Razgovori se, naravno, ne odvijaju samo u j e d n o m sustavu, ali usuglaša­

Ponekad se može dogoditi da nećemo biti u stanju u svijest prizvati neki

vanje jezika čini čuda u ostvarivanju uzvrata.

od sustava predstava. Na primjer, netko može reći kako ne vidi ni jednu

Veća je vjerojatnost ostvarivanja uzvrata s o n i m a koji rabe isti sustav

mentalnu sliku. I dok je to istina za njega u njegovoj stvarnosti, to je

predstava kao i vi, bez obzira na to slažete U se s njima ih ne, što možete

ustvari nemoguće, jer bi u suprotnom bio nesposoban prepoznati ljude

otkriti prateći riječi koje rabe. Možda ćete biti na istoj valnoj duljini

ih opisivati predmete. On jednostavno nije svjestan slika koje vidi u nu­

ili dijeliti iste poglede. U svakom slučaju najvjerojatnije ćete ostvariti

trini. Ako ovaj nesvjestan sustav slika stvara bolne predstave, možda će

d u b o k o razumijevanje.

se osjećati loše ne znajući zašto. Tako se obično stvara ljubomora.

Dobra je ideja rabiti čitav skup različitih predikata kada se obraćate sku­ pini ljudi. Neka vizualci vide što govorite. Neka auditivci jasno i glasno

SINESTEZIJA, KRIŽANJE I PRIJEVOD

čuju, a zauzmite i takvo držanje da kinestetičari iz publike mogu shvatiti

Jeste li vidjeli bijelu tratinčicu k a k o raste?

značenje. Inače, zašto bi vas uopće slušali? Riskirate da vas dvije trećine

Prije nego što je zgrabe nasilničke ruke?

publike ne prati ograničite li se samo na jedan sustav predstava.

Jeste li zapazili snijeg k a k o pada

51

N L P J O S E P H

0

CONNOR

&

JOHN

SEYMOUR

DRUGO

Prije nego što ga zemlja uprlja?

POGLAVLJE_VRATA

PERCEPCIJE

Recimo, netko ima velikih teškoća u vizualizaciji. Najprije morate

Jeste li osjetili d o d i r v u n e ili dabrovine,

tražiti od njega da se sjeti nekog lijepog doživljaja, primjerice v r e m e ­

Ili paperje labuda?

na koje je proveo na m o r u . Neka u mislima čuje zvuk m o r a i razgo­

Jeste li omirisali pupoljak divlje ruže

vora koji su se vodili. Maštajući o t o m u , m o ž d a će doći do križanja

Ili n a r d k a k o gori,

osjeta vjetra na licu, topline sunca na koži i pijeska m e đ u n o ž n i m

Jeste li okusili m e d ?

prstima. O t u d mu je p o t r e b a n s a m o mali korak do slike pijeska pod

O, tako bijela, tako nježna,

stopalima, ili sunca na nebu. Ova tehnika križanja m o ž e u p o t p u n o ­

O, tako slatka je ona.

sti vratiti u sjećanje slike, zvukove i osjete. BenJonson (1572. - 1637.)

Baš kao što prijevod s j e d n o g jezika na drugi čuva značenje, ali p o ­ t p u n o mijenja oblik, tako i doživljaji m o g u biti prevođeni unutar­ njim čulima. Z b o g n e u r e d n e se kose, primjerice, možete osjećati n e ­

Bogatstvo i širina naših misli ovise o našoj sposobnosti povezivanja

u g o d n o i želite nešto učiniti u svezi s tim. Vašeg prijatelja isti prizor

različitih načina razmišljanja i kretanja od j e d n o g do drugog. A k o

neće ni d o t a k n u t i i on će kasnije biti u n e d o u m i c i zašto ste se vi tako

je moj upravljački sustav auditivan, a moj p r i m a r n i sustav vizualan,

osjećali. Možda će vas okarakterizirati kao previše osjetljivu osobu,

osobe ću obično pamtiti po zvuku njihova glasa, a razmišljati o njima

jer ne m o ž e p o t p u n o ući u vaš unutarnji svijet. Možda će razumjeti

u slikama. I tako ću stvoriti osjećaj o n e k o m u .

kako se osjećate ako mu kažete da je to kao kad osjeti p r a h protiv

Dakle, mi p r e u z i m a m o informacije od j e d n o g čula i unutarnje ih

svraba u krevetu. Prevedeno na razinu zvuka, možda ćete to usporediti

predstavljamo d r u g i m č u l o m . Zvukovi m o g u prizvati vizualna sje­

s nelagodom koju osjećate kad čujete neugođeni instrument. Ova ana­

ćanja ili apstraktne vizualne slike. Govori se o boji u glazbi, o toplim

logija pogodila bi u srž svakog glazbenika: b a r e m biste govorili istim

zvukovima, kao i o drečavim bojama. N e p o s r e d n a i nesvjesna veza

jezikom.

i z m e đ u čula zove se sinestezija. Nečija veza s p r i m a r n i m sustavom bit će njihov uobičajen i snažan sinestezijski obrazac.

POKRETI O Č I M A KAO ZNAKOVI PRISTUPANJA

Sinestezije čine važan dio načina na koji razmišljamo, a neke su toli­

Lako je saznati razmišlja li netko u slikama, zvukovima ili osjetima.

ko rasprostranjene da se čini kako su ugrađene u naše mozgove pri

Na tijelu postoje vidljive p r o m j e n e kada razmišljamo na o d r e đ e n i

s a m o m rođenju. Primjerice, boje obično povezujemo s raspoloženji­

način. Način na koji razmišljamo utječe na naše tijelo, a kako koristi­

m a : crvenu s ljutnjom, a plavu sa smirenošću. Ustvari, i krvni tlak i

mo tijelo utječe na naš način razmišljanja.

puis polako se povećavaju u pretežito c r v e n o m ambijentu, a smanju­

Što prvo ugledate kad uđete u kuću?

ju u plavom kruženju. Postoje studije koje pokazuju da se plave sobe

Kako biste odgovorili na ovo pitanje, pogledali ste p r e m a gore i na

doživljavaju hladnijima od žutih, čak i kada je u njima nešto toplije.

lijevu stranu. To je način na koji dešnjaci najčešće p a m t e slike.

Glazba u velikoj mjeri koristi sinesteziju: visoki ton vizualno je vi­

Sad pokušajte zaista zamisliti kako biste se osjećali da v a m b a r š u n

soko prikazan na n o t n o m crtovlju, a veliki broj skladatelja povezuje

dodiruje kožu.

o d r e đ e n zvuk s o d r e đ e n o m bojom.

Sada ste najvjerojatnije pogledali p r e m a dolje i u desnu stranu, jer

Sinestezija se odvija automatski. P o n e k a d povezujemo nutarnja čula

velika većina ljudi tako stupa u vezu sa svojim osjetima.

s o d r e đ e n i m ciljem, primjerice da b i s m o imali pristup cijelom susta­

Oči p o k r e ć e m o u različitim smjerovima na sustavan način, u ovisno­

vu predstava koji je izvan svjesne razine.

sti o t o m u kako razmišljamo. Neurološka proučavanja pokazala su da

52

53

su pokreti očima, bilo vodoravni bilo okomiti, izgleda povezani s akti­ viranjem različitih dijelova mozga. Te pokrete u neurološkoj literaturi zovemo lateralni pokreti očiju (LEM). N L P ih naziva pokretima očiju kao znakovima pristupanja jer su to vizualni znaci koji n a m govore o t o m u kako netko pristupa informacijama. Postoji urođena neurološka veza između pokreta očiju i sustava predstava, jer se isti obrasci doga­ đaju diljem svijeta (izuzevši baskijsku regiju u Španjolskoj). Kada nešto vizualiziramo iz naše prošlosti, oči se pomiču gore ulijevo. Kada stvaramo sliku od riječi i pokušavamo zamisliti nešto što nikada prije nismo vidjeli, oči se pokreću gore udesno. Oči se pokreću ulijevo kad je riječ o zapamćenim zvukovima, a na desnu stranu kad su u pitanju zamišljeni zvukovi. Kada pristupamo osjetima, oči će se obično spuštati na desnu stranu, a kada pričamo sami sa sobom, na lijevu. Ako besciljno zurite ispred sebe u daljinu, to također ukazuje na vizualizaciju.

Dešnjaci uglavnom imaju obrasce p o k r e t a očima kako je prikazano na dijagramu. O n i su s u p r o t n i za ljevake, koji vjerojatno gledaju u d e ­ s n o za z a p a m ć e n e prizore i zvukove, a ulijevo za izmišljene. Pokreti o č i m a kao znakovi pristupanja nepromjenljivi su za nekoga čak i kad se ne poklapaju s ovim m o d e l o m . Primjerice, ljevak m o ž e gledati d o ­ lje ulijevo za osjete i dolje u d e s n o za unutarnje dijaloge. M e đ u t i m , on će to činiti uvijek i neće rabiti n a s u m i c e pokrete o č i m a k a o znakove pristupanja. Uvijek postoje neke iznimke - obzirno promatrajte prije n e g o što primijenite ova opća pravila na bilo koga. O d g o v o r se ne nalazi u uopćavanju, već u čovjeku ispred vas. Iako je m o g u ć e svjesno pomjerati oči u bilo kojem pravcu tijekom razmišljanja, pristupanje o d r e đ e n o m p r i r o d n o m sustavu predstava p u n o je jednostavnije koristite li odgovarajuće s p o n t a n e p o k r e t e oči­ ju. Postoje razni načini k a k o m o ž e t e istančano podešavati m o z a k da biste razmišljali na o d r e đ e n način. Želite li se sjetiti nečega što ste vidjeli jučer, bit će v a m lakše pogledate li gore u d e s n o ili zurite ispred sebe. Teže ćete se sjetiti spustite li pogled. Mi o b i č n o n i s m o svjesni lateralnih p o k r e t a očiju i ne postoji razlog zašto b i s m o to trebali i biti, no traženje informacija na p r a v o m mje­ stu m o ž e se pokazati k o r i s n o m vještinom. Pokreti očiju kao znakovi pristupanja omogućavaju n a m saznati n a ­ čin na koji netko razmišlja, i važan dio N L P p o d u k e obuhvaća vje­ štinu zapažanja tih znakova k o d d r u g i h ljudi. To možete učiniti tako što ćete postavljati razna pitanja i pratiti pogled, a ne odgovore. Pri­ mjerice, pitam li: „Koje je boje sag u vašem predsoblju?" vi m o r a t e

54

55

NLP_JOSEPH

O'CONNOR

&

JOHN

SEYMOUR

vizualizirati svoje predsoblje kako biste odgovorili

na pitanje, bez

Kako bi zvučao tvoj glas p o d v o d o m ?

obzira na boju.

Zamisli da netko odsvira tvoju omiljenu pjesmu dvostruko brže.

M o ž d a ćete poželjeti iskušati sljedeću vježbu sa svojim prijateljem.

Kako bi zvučao pad glasovira s vrha deseterokatnice?

Sjednite na neko m i r n o mjesto, postavite mu sljedeća pitanja i p r o ­

Kako bi zvučao vrisak m a n d r a g o r e ?

matrajte njegove oči. Zabilježite svoja zapažanja ako to želite. Neka

Kako bi zvučala m e t a l n a pila u metalnoj kolibi?

odgovori b u d u kratki, a dovoljno je i da samo k i m n e glavom kada ima odgovor. Kada završite, zamijenite mjesta i sami odgovarajte na

PITANJA ZA ZAPOĆINJANJE UNUTARNJEG DIJALOGA:

pitanja. O v i m e ne možete dokazati ništa, nego s a m o saznati kako

Kakvim t o n o m razgovaraš sam sa s o b o m ?

razmišljamo.

T i h o izrecitiraj neku dječju pjesmicu.

PITANJA KOJA ĆE BEZIZNIMNO ZA SOBOM POVLAČITI

Što govoriš sebi kada sve krene nizbrdo?

O d a k l e dolazi zvuk kada razgovaraš sam sa s o b o m ? ODGOVORE KOJI PODRAZUMIJEVAJU VIZUALNA SJEĆANJA Koje su boje vaša ulazna vrata?

PITANJA ZA KINESTETIČKA ČULA (UKLJUČUJUĆI MIRIS I OKUS):

Što vidiš na p u t u do najbliže trgovine?

Kakav je osjećaj obući vlažne čarape?

Kako izgledaju pruge na tigrovom tijelu?

Kakav je osjećaj staviti noge u hladan bazen?

Koliko je visoka zgrada u kojoj živiš?

Kako izgleda kad ti vuna dodiruje kožu?

Koji od tvojih prijatelja ima najdužu kosu?

Koja ti je ruka t r e n u t a č n o toplija: lijeva ili desna? Kakav je osjećaj sjesti u u g o d n u , toplu kupku?

OVI ODGOVORI PODRAZUMIJEVA!"

Kako se osjećaš n a k o n d o b r o g jela?

ĆE VIZUALNO KONSTRUIRANJE

Zamisli kako miriše amonijak.

Kako bi izgledala tvoja soba kada bi je oblijepio t a p e t a m a s ružiča­

Kako je kada srkneš žlicu preslane juhe?

stim točkicama? Gdje je jugoistok kada zemljovid okreneš naopačke?

Bitan je misaoni proces, a ne odgovori. Čak nije ni n u ž n o davati ver­

Zamisli ljubičasti trokut u c r v e n o m kvadratu.

balne odgovore. O nekim se pitanjima m o ž e razmišljati na različite

Kako sričeš svoje ime unazad?

načine. Primjerice, želite li saznati koliko utora sa strane ima novčić, m o ž e t e vizualizirati novčić i prebrojati utore ili, kao d r u g u m o g u ­

KAKO BISTE PRISTUPILI AUDITIVNIM SJEĆANJIMA, PITAJTE:

ćnost, prebrojati utore m e n t a l n o pipajući po r u b u novčića. Stoga,

Možeš li čuti svoju omiljenu glazbu u mislima?

postavite li pitanje koje treba izazvati vizualizaciju, a pokreti očiju

Koja vrata u tvojoj kući najviše škripe?

kao znakovi pristupanja su drukčiji, to treba pripisati fleksibilnosti

Kakav zvuk čuješ kada je telefonska linija zauzeta?

i maštovitosti. To ne znači da su obrasci b e z i z n i m n o loši, ili da ta

Je li treća nota nacionalne h i m n e viša ili niža od druge?

osoba pogrešno radi. Ako dvojite, pitajte: „Što misliš?"

Možeš li čuti jutarnji misaoni o b r e d u sebi?

Pokreti o č i m a kao znakovi pristupanja odigravaju se veoma brzo i m o r a t e biti veoma p o z o r n i kako biste ih sve zapazili. O n i će ukazivati

PITANJA ZA AUDITIVNO KONSTRUIRANJE:

na cijeli sustav predstava koje netko koristi kako bi v a m odgovorio.

Koliko bi bilo glasno kada bi u j e d a n glas vikalo desetoro ljudi?

Primjerice, u auditivnom pitanju o škripi vrata, n e t k o će m o ž d a vi-

56

57

zualizirati svaka vrata, m e n t a l n o osjetiti kako ih zatvara i čuli zvuk.

sove u glavi, oči, ako vizualiziraju, ili a b d o m e n , ako je riječ o nekim

Možda će morati sve ponoviti nekoliko puta prije nego što će dati

s n a ž n i m osjetima. Ti znakovi ne govore o č e m u oni razmišljaju, već

odgovor. O b i č n o se koristi upravljački sustav prije nego što se o d g o ­

s a m o kako razmišljaju. Radi se o govoru tijela na profinjenijoj i p r o -

vori. N e t k o tko vizualno upravlja napravit će slike različitih situacija

čišćenijoj razini nego što je uobičajeno.

u slučaju auditivnih i kinestetičkih pitanja prije n e g o što čuje zvuk i

Ideja o sustavu predstava veoma je korisna za razumijevanje načina

doživi osjet.

na koji ljudi razmišljaju, a raspoznavanje znakova pristupanja vješti­ na je od neprocjenjivog značaja za o n e koji žele bolje komunicirati

OSTALI ZNAKOVI PRISTUPANJA

s d r u g i m a . Za terapeute i prosvjetne djelatnike je nužna. Terapeuti

Pokreti o č i m a nisu jedini znakovi pristupanja iako ih je najvjeroja­

tako m o g u saznati kako razmišljaju njihovi klijenti i otkriti kako da

tnije najlakše zapaziti. Budući da su tijelo i um nerazdvojivi, način

to promijene. Prosvjetni djelatnici m o g u otkriti koji način razmišlja­

na koji n e t k o razmišlja uvijek n e k a k o d o đ e do izražaja a k o znate

nja najviše odgovara o d r e đ e n o m p r e d m e t u i podučavati na tim pre­

gdje treba gledati. To posebice pokazuju obrasci disanja, boja kože

ciznim vještinama.

i držanje.

Postoje razne teorije o psihološkim tipovima, utemeljene i na fizio­

Oni koji razmišljaju u vizualnim slikama obično govore brže i višim

logiji i na n a č i n i m a razmišljanja. N L P pruža d r u g e mogućnosti. U o ­

t o n o m od ostalih. Slike se u m o z g u brzo odvijaju te stoga moraju

bičajeni načini razmišljanja ostavljaju tragove na tijelu. Ti stavovi,

brzo govoriti kako bi držali k o r a k s njima. Dišu gornjim dijelom

geste i obrasci disanja koji su karakteristični za neki način razmišlja­

pluća i plitko. Dolazi do povećanja napetosti u mišićima, posebice

nja postat će uobičajeni kod onih ljudi koji razmišljaju uglavnom na

u r a m e n i m a , glava im je p o d i g n u t a p r e m a gore, a lice bijede nego

taj način. Drukčije rečeno, onaj tko govori brzo visokim t o n o m , tko

obično.

diše gornjim dijelom p r s n o g koša i tko je napet u predjelu r a m e n a ,

O n i koji razmišljaju u zvukovima dišu ravnomjerno čitavim g r u d i ­ ma. Najčešće dolazi do malih ritmičkih pokreta tijela, a glas je jasan, izražajan i zvonak. Glava im je d o b r o uravnotežena na r a m e n i m a ili

najvjerojatnije je n e t k o tko razmišlja uglavnom u slikama. Onaj tko govori sporo, d u b o k i m glasom i diše d u b o k o najvjerojatnije se u ve­ likoj mjeri oslanja na osjete.

malo nakrenuta, kao kada nešto slušaju.

Razgovor i z m e đ u o n o g koji razmišlja vizualno i o n o g tko razmišlja

O n i koji sa s o b o m razgovaraju obično naginju glavu na j e d n u stranu,

u osjetima m o ž e biti frustrirajuće iskustvo za obje strane. Vizualac

naslonivši je na r u k u ili šaku. O v o je p o z n a l o kao „poza za telefonira­

će nestrpljivo lupkati n o g o m , dok kinestetičar

nje" jer izgleda k a o da te osobe govore na nevidljivom telefonu. Neki

zašto ovaj d r u g i toliko hita. T k o god ima sposobnost prilagoditi se

će tiho ponavljati o n o što su čuli. Možete vidjeti k a k o im se p o k r e ć u

načinu razmišljanja d r u g i h ljudi, postizat će bolje rezultate.

usne.

M e đ u t i m , p o t r e b n o je držati na u m u da je n u ž n o sva ta uopćavanja

Kinestetički pristup karakterizira d u b o k o disanje iz t r b u h a , najče­ šće p o v e z a n o s opuštanjem mišića. Glava je nagnuta p r e m a naprijed, glas dublji, a govor obično spor s d u g i m stankama. R o d i n o v a p o z n a t a skulptura „Mislilac" sasvim s i g u r n o razmišlja kinestetički.

neće moći „vidjeti"

iskustveno i opažajno provjeriti. N L P nije s a m o drukčiji način klasificiranja ljudi. Reći za nekog da je vizualan tip nije korisnije od izjave da ima crvenu kosu. A k o vas to zasljepljuje pa ne vidite što trenu­ tačno radi, o n d a je više nego beskorisna, i s a m o je jedan od načina stvaranja stereotipa.

Pokreti i geste t a k o đ e r govore kako netko razmišlja. M n o g i će p o ­

Možda ćete doći u iskušenje govoriti o sebi i d r u g i m a koristeći poj­

kazivati na organ čula koji koriste: primjerice, uši dok slušaju gla­

m o v e sustava predstava. Učiniti ovakvu pogrešku značilo bi upasti

ss

u z a m k u u koju je upala psihologija: izmisliti niz kategorija, a o n d a

Slijedi popis najčešćih submodaliteta:

u njih ugurati ljude, bez obzira na to uklapaju li se oni u njih ili ne. Ljudi su uvijek bogatiji u o d n o s u na to kako ih uopćavanje prikazuje.

VIZUALNI

NLP pruža dovoljno bogat niz m o d e l a koji se uklapaju u o n o što

Bez distance (viđeno vlastitim očima) ili distancirano

ljudi zaista čine i ne pokušava ih svrstati u stereotipe.

(gledajući sebe) U boji ili crno-bijelo

SUBMODALITETI

Uokvireno ili bez okvira

Do sada s m o razmišljali o tri glavna načina razmišljanja - u zvuko­

D u b i n a (dvije ili tri dimenzije)

vima, slikama i osjetima - ali to je s a m o prvi korak. Kada biste željeli

Mjesto (primjerice, lijevo ili desno, gore ili dolje)

opisati sliku koju vidite, mogli biste dodati m n o g o detalja. Je li bila

Izdvajanje samoga sebe iz slike

crno-bijela ili u boji? Je li bila p o k r e t n a filmska traka? Je li bila daleko

Svjetlo

ili blizu? Ovakva se razlikovanja m o g u napraviti bez obzira što je na

Kontrast

slici. Također, i zvuk se m o ž e opisati kao visok ili nizak, bliz ili dalek,

Jasnoća (nejasno ili fokusirano)

glasan ili tih. Osjet m o ž e biti snažan ili lagan, oštar ili tup, blag ili

Kretanje (poput filma ili projekcije slajdova)

jak. Kada u t v r d i m o opći obrazac mišljenja, sljedeći je k o r a k činjenje

Brzina (brže ili sporije od uobičajenog)

preciznije o d r e d n i c e u n u t a r tog sustava.

Broj (podijeljen ekran ili u m n o ž e n e slike)

U d o b n o se smjestite i razmislite o nečem što vam je ostalo u lijepom

Veličina

sjećanju. Proučite svaku sliku koje se sjetite. Promatrate lije vlastitim očima (bez o d m a k a ) ili o d n e k u d sa strane? Vidite li sebe na slici,

AUDITIVNI

vi ste distancirani. Je li u boji? Radi li se o slajdu ili filmu? Je li t r o ­

Stereo ili m o n o

d i m e n z i o n a l n a ili d v o d i m e n z i o n a l n a p o p u t fotografije? D o k gledate

Riječi ili zvukovi

sliku, također je opišite iz ostalih kutova.

Jačina (glasno ili tiho)

A sada obratite p o z o r n o s t na neki zvuk koji je povezan s tim sjeća­

Ton ( m e k a n ili hrapav)

njem. Je li tih ili glasan? Blizu ili daleko? O d a k l e dolazi?

Boja glasa (punoća zvuka)

Na posljetku, obratite p o z o r n o s t na svaki osjet ili osjećaj koji je dio

Lokacija zvuka

tog sjećanja. Kako ih osjećate? Jesu U kruti ili meki? Laki ili teški?

Udaljenost od izvora zvuka

Topli ili hladni?

Trajanje

N L P l i t e r a t u r a ove razlike zove s u b m o d a l i t e t i m a . A k o s u sustavi

Kontinuiran ili n e k o n t i n u i r a n

p r e d s t a v a m o d a l i t e t i , o d n o s n o n a č i n i k a k o doživljavamo svijet,

Brzina (brže ili sporije od uobičajenog)

o n d a s u s u b m o d a l i t e t i svojevrsni g r a d b e n i blokovi čula, o n o o d

Jasnoća (jasan ili prigušen)

čega je svaki od njih - slika, z v u k ili osjet - napravljen. Ideje N L P - a koriste se stoljećima. N L P nije n a s t a o o n d a k a d a je

KINESTETIČKI

o t k r i v e n . Stari su Grci govorili o č u l n o m doživljaju, a Aristotel

Mjesto

je o b r a đ i v a o s u b m o d a l i t e t e ne nazvavši ih tako k a d a je g o v o r i o o

Intenzitet

k v a l i t e t a m a čula.

Pritisak (jak ili blag)

Veličina

Iskušajte ovaj eksperiment. Sjetite se nekog lijepog događaja. Potrudi­

Struktura (grub ili gladak)

te se promatrati ga bez distance, svojim očima. Doživite ga onakvim

Težina (težak ili lagan)

kakav jest. A sada se distancirajte. Iskoračite i promatrajte osobu koja

Toplina

izgleda i zvuči kao vi. To će sasvim izvjesno promijeniti vaš doživljaj

Trajanje (dužina trajanja)

tog događaja. Distanciranje od sjećanja oduzima mu emocionalnu

Oblik

snagu. Lijepo sjećanje izgubit će svoj čar, a n e u g o d n o svoju bolnu stra­ nu. Kada radite na traumi važno je najprije distancirati se od emoci­

O v o su neki od submodaliteta, ali ne svi. Neki su nekontinuirani ili

onalnog bola, inače se može dogoditi da svijest zaustavi cijeli proces i

digitalni: poput prekidača za svjetlo, uključenog ili isključenog, isku­

onemogući vam da razmišljate o događaju. Osjećaj se distanciranjem

stvo m o r a biti j e d n o ili d r u g o . U z m i m o kao primjer vizualan p a r

udaljava na sigurnu daljinu i vi možete ovladati njime. To čini temelj

nedistanciran/distanciran - slika ne m o ž e istovremeno biti j e d n o i

terapije liječenja straha, obrađene u o s m o m poglavlju. Kada idući put

d r u g o . M e đ u t i m , najveći broj submodaliteta uglavnom neprestance

vaš um prizove neku bolnu scenu, distancirajte se. Kako biste u potpu­

varira k a o da ih k o n t r o l i r a m o prekidačem za svjetlo koji m o ž e p o ­

nosti uživali u lijepim sjećanjima, budite nedistancirani. Možete mije­

dešavati intenzitet svjetlosti. O n i čine neku vrstu klizne skale, pri­

njati način na koji razmišljate. O v o je j e d n a od osnovnih informacija

mjerice jasnoću, svjetlost ili jačinu zvuka. Pridjev „analogan" riječ

nepisanog „Priručnika za korisnike mozga".

je koja se rabi za opisivanje vrijednosti koje variraju u o d r e đ e n i m

Izvedite ovaj eksperiment, mijenjajte način mišljenja i otkrijte s u b m o ­

granicama.

dalitete koji su presudni za vas.

M n o g i od tih submodaliteta zarobljeni su u izrazima koje r a b i m o i

Razmislite o nekoj specifičnoj situaciji od emocionalnog značaja za

ako pogledate popis na kraju ovog poglavlja, vidjet ćete ih u n o v o m

vas, koje se dobro sjećate. Najprije postanite svjesni vizualnog dijela

svjetlu, ili će v a m izgledati drukčije jer m n o g o govore o t o m u k a k o

tog sjećanja. Zamislite kako povećavate i smanjujete svjetlost, kao na

radi vaš mozak. Na submodalitete možete gledati kao na najosno-

televizoru. Zapažajte promjene u vašem doživljaju kada to činite. Što

vniji operativni kod ljudskoga mozga, j e d n o s t a v n o nije m o g u ć e išta

vam se više sviđa? Na kraju, vratite kako je bilo.

pomisliti niti se ičega sjetiti bez submodalitetnih struktura. Sve dok

Primaknite predstavu bliže, a p o t o m je odgurnite u daljinu. U čemu je

ne obratite pozornost na njih, submodalitetna struktura doživljaja

razlika i što vam se više sviđa? Vratile p o t o m kako je bilo.

postojat će s a m o na nesvjesnoj razini.

Ako je u boji, pretvorite je u crno-bijelu tehniku. Ako je bila crno-

Najzanimljiviji aspekt submodaliteta je u o n o m što se događa kada

bijela, dodajte joj boju. U č e m u je razlika i što je bolje? Vratite p o t o m

ih promijenite. Neki se m o g u mijenjati bez ikakvog rizika ostavljanja

sve na staro.

posljedica. Drugi su, pak, p r e s u d n i za o d r e đ e n o sjećanja, i ako ih

Ima li pokreta? Ako ih ima, usporavajte ih dok se ne zaustave. Potom

promijenite, promijenit će se u p o t p u n o s t i način na koji doživlja­

ubrzavajte. Zapamtite što vam se više sviđa i vratite na staro.

vate to iskustvo. O b i č n o utjecaj i značaj sjećanja ili neke misli pred­

Na posljetku, pokušajte se distancirati, a p o t o m budite nedistancirani.

stavljaju više funkciju nekoliko ključnih submodaliteta nego s a m o g

Neke ili sve ove promjene ostavit će d u b o k trag na osjećaj koji je pove­

sadržaja.

zan s tim sjećanjem. Možda ćete poželjeti sjećanje s o n i m značajkama

Kada se nešto dogodi, to je prošlo i ne m o ž e m o se vratiti natrag niti

submodaliteta koje su vam se najviše svidjele. Možda vam se neće svi­

što promijeniti. Poslije toga mi više ne reagiramo na događaj, n e g o

djeti polazišne vrijednosti koje vam daje mozak. Jeste li imali priliku

samo na sjećanje na događaj koje se m o ž e promijeniti.

birati ih?

62

63

Sada nastavite iskušavati ostale vizualne submodalitete i promatrajte

nisu posve nevoljni: možete se opredijeliti za dugačak put kako biste

što se događa. Učinite isto i s auditivnim i kinestetičkim aspektima

izabrali osjećaje koje želite. Emocije m o g u biti odlične sluge, ali i ti­

sjećanja.

rani ako su gospodari.

Za najveći broj ljudi iskustvo je najintenzivnije i teži ga se zaboraviti

Sustavi predstava, znakovi pristupanja i submodaliteti temeljni su

ako je svijetlo, u boji, blizu i nedistancirano. Ako je tako i u vašem

gradbeni blok strukture našeg subjektivnog iskustva. Ne čudi što

slučaju, p o t r u d i t e se na ovaj način uskladištiti svoja u g o d n a sjećanja.

ljudi stvaraju različite m a p e svijeta. O n i imaju različite upravljačke

Usuprot t o m u , svoja n e u g o d n a sjećanja umanjite, p o t a m n i t e , o b o ­

i p r i m a r n e sustave predstava, različite sinestezije i kodiraju sjećanje

jite u crno-bijelu tehniku, udaljite i distancirajte se od njih. U oba

p o m o ć u različitih submodaliteta. Kada, na koncu, koristimo jezik

će slučaja sjećanja ostati ista, s a m o će se promijeniti način na koji

kako b i s m o komunicirali, istinsko je č u d o što se razumijemo i o n o ­

ih pamtite. Loše stvari se događaju i ostavljaju posljedice s kojima

liko koliko se razumijemo.

m o r a m o živjeti, ali nas ne moraju proganjati. H o ć e m o li se ovog tre­ nutka osjećati loše ako ih se sjetimo ovisit će o načinu na koji o njima

P r i m j e r i riječi i f r a z a u t e m e l j e n i h n a č u l i m a

mislimo. Treba uočiti p r e s u d n u razliku i z m e đ u stvarnog događaja i njegovog značenja i snage koju mu pridijevamo s a m i m n a č i n o m na

VIZUALNE

koji ga p a m t i m o .

Pogled, slika, žarište, mašta, uvid, prizor, praznina, vizualizirati, per­

Možda vas muči unutarnji glas.

spektiva, sjati, odraziti, pojasniti, ispitati, oko, fokusirati, predvidjeti,

Usporite ga.

varka, oslikati, primijetiti, izgled, otkriti, pregledati, vidjeti, pokazati,

Sada ga ubrzajte.

pregled, vizija, gledati, nejasan, t a m a n .

Iskušavajte promjene u t o n u glasa. Iz kojeg pravca dolazi?

AUDITIVNE

Što se događa kada promijenite pravac?

Reći, naglasak, ritam, glasan, ton, rezonantan, zvuk, m o n o t o n , gluh,

Što se događa kad je glasniji?

zvoniti, pitati, naglasiti, zvučni, jasan, diskutirati, proglasiti, k o m e n ­

Ili tiši?

tirati, slušati, zvono, bučiti, bez riječi, vokalni, kazati, disonantan,

Razgovor sa s a m i m s o b o m m o ž e biti pravi užitak

skladan, oštar, tih, nijem.

Glas čak ne m o r a ni biti vaš. Ako nije, pitajte ga što radi u vašoj glavi. Promjena submodaliteta stvar je o s o b n o g iskustva i teško je m o ž e m o

KINESTETIČKE

izraziti riječima. Teorije je lako osporiti, ali je zato iskustvo uvjer­

D o d i r n u t i , rukovati, kontaktirati, gurati, trljati, čvrst, topao, hladan,

ljivo. Bolje je da vi režirate svoj film i odlučujete kako razmišljati

grub, prihvatiti se, guranje, pritisak, osjetljiv, stres, opipljiv, napetost,

nego da se predate na milost i nemilost predstavama koje, čini se,

dodir, k o n k r e t a n , nježan, zgrabiti, držati, ogrepsti, čvrst, trpjeti, te­

samovoljno djeluju. Kao i tijekom ljetnog televizijskog p r o g r a m a , i

žak, gladak.

u m o z g u ima m n o g o ponavljanja, od čega je m n o g o starih i ne tako d o b r i h filmova. Ne m o r a t e ih gledati.

NEUTRALNE

Emocije imaju izvor, iako m o ž d a ne na svjesnoj razini. Također,

Odlučiti, razmišljati, sjetiti se, znati, meditirati, prepoznati, p o b r i n u ­

emocije su same po sebi kinestetičke predstave i imaju težinu, mjesto

ti se, shvatiti, ocijeniti, obraditi, odlučiti, naučiti, motivirati, p r o m i ­

i intenzitet: imaju submodalitete koji m o g u biti promijenjeni. Osjeti

jeniti, svjestan, razmotriti.

64

65

OLFAKTIVNE

Jasno izražen. Dati prijem.

Namirisan, ustajao, riblji, njušni, mirisan, zadimljen, svje

Držali jezik za zubima. Tako reći.

GUSTATIVNE

Jasno i glasno.

Kiseo, začinjen, ljut, slan, sočan, sladak.

VIZUALNE FRAZE

KINESTETIČKE FRAZE

Vidim što misliš.

Bit ć e m o u kontaktu.

Pobliže r a z m a t r a m ideju.

Uhvatio sam se za tu ideju.

G l e d a m o istim očima.

Zadržati se sekundu.

I m a m maglovitu ideju.

Osjećam to u kostima.

I m a slabu točku.

Osoba tople duše.

Pokaži mi što misliš.

H l a d n a mušterija.

Kad ćeš pogledati unatrag, smijat ćeš se ovome.

Debelokožac.

To će baciti malo svjetlosti na cijelu stvar.

Zagrepsti po površini.

Oslikava njegov pogled na život.

Na dohvat ruke.

Izgleda mi tako.

Doživjeti krah.

Bez i j e d n e sjene sumnje.

Kontrolirati se.

Gleda kritički.

Čvrsta osnova.

Čeka ga svijetla b u d u ć n o s t .

Užarena rasprava.

Rješenje mu je bljesnulo pred očima.

Ne prati što pričamo.

D u h o v n o oko.

Ljigavac.

Prizor za bolne oči.

FRAZE VEZANE ZA ČULO MIRISA I ČULO OKUSA

AUDITIVNE FRAZE

Nanjušiti nepriliku.

Na istoj valnoj duljini.

Tu mi nešto smrdi.

Živjeti u skladu.

Gorka pilula.

To je za m e n e španjolsko selo.

Svjež kao tratinčica.

P u n o mumljanja.

On se u k u s n o oblači.

Praviti se gluh.

Slatka osoba.

Zvučati poznato.

Kiseli komentar.

Pogađa me u žicu. Glazba za moje uši. Riječ po riječ. Nečuto.

66

Treće poglavlje P S I H O L O Š K A STANJA I E M O C I O N A L N A SLOBODA Kada kod nekoga nastupi oseka u e m o c i o n a l n o m i fizičkom životu, često k a ž e m o da je u „očajnom stanju". Također, jasno vam je da m o ­ rate biti „dobro raspoloženi" kako biste neku priliku mogli p o t p u n o iskoristiti. Što znači biti d o b r o raspoložen? Jednostavno rečeno, to su sve misli, emocije i fiziologija koje izražavate u n e k o m trenutku: m e n t a l n e slike, zvukovi, osjeti, kao i držanje tijela i disanje. Um i tijelo p o t p u n o su povezani, tako da misli i s t o d o b n o utječu na fizio­ logiju, a fiziologija utječe na misli. Naše raspoloženje neprestance se mijenja, i to je j e d n a od nekoliko činjenica koje su p o u z d a n o točne. Kada p r o m i j e n i m o raspoloženje, sav se vanjski svijet mijenja, ili n a m se tako b a r e m čini. O b i č n o s m o svjesniji svog e m o c i o n a l n o g stanja nego svoje fiziologije, držanja, gesta, ili obrasca disanja. Ustvari, s m a t r a se da se emocije ne m o g u svjesno kontrolirati: o n e su v r h ledenog brijega. Mi ne vidimo cijeli fiziološki i misaoni proces koji se nalazi ispod njega i p o d u p i r e e m o ­ cije. To je o n i h devet desetina ledenog brijega ispod površine vode. Beskorisno je pokušavati utjecati na emocije a p r i t o m ne mijenjati raspoloženje, k a o i kad b i s m o pokušavali ukloniti ledeni brijeg tako što ć e m o mu ukloniti vrh. On će j e d n o s t a v n o još više izbiti na povr­ šinu, osim ako ne p o t r o š i m o o g r o m n u količinu energije kako b i s m o ga zadržali p o d v o d o m , a to je upravo o n o što često činimo, koristeći lijekove ili svoju volju. Smatra se da je m o z a k taj koji vodi, a tijelo ga poslušno slijedi. Tako se m o ž e dogoditi da naše e m o c i o n a l n e navike zapečate naš izraz lica i držanje, jer ne primjećujemo kako emocije modeliraju n a š u fiziologiju.

69

Pokušajte učiniti sljedeće: sjetite se nekog lijepog događaja, v r e m e ­

iskustva tijekom izvjesnog v r e m e n a . Svi z n a m o kako izgleda ustati

na kada ste se zaista lijepo osjećali. Kada se prisjetite, razmislite o

se iz kreveta na lijevu nogu. O n i koji pate od depresije nesvjesno

njemu. Provedite nekoliko m i n u t a proživljavajući ga što je m o g u ć e

su ovladali s p o s o b n o š ć u zadržavanja stanja bez izvora tijekom du­

snažnije.

žeg v r e m e n a . Drugi su ovladali s p o s o b n o š ć u svojevoljnog mijenja­

D o k se osjećate u g o d n o , osvrnite se oko sebe i obratite p o z o r n o s t na

nja e m o c i o n a l n i h stanja, ostavljajući si tako slobodu koja pozitivno

o n o što vidite i čujete d o k proživljavate taj događaj.

utječe na kvalitetu njihovog života. O n i u potpunosti proživljavaju

Obratite pozornost na to kako se osjećate. Kada budete s p r e m n i , vra­

e m o c i o n a l n e uspone i padove, ali uče, idu dalje i ne zadržavaju se

tite se u sadašnjost.

n e p o t r e b n o na emocionalnoj boli.

Zapazite kakav je utjecaj sve to imalo na vaše t r e n u t a č n o stanje, p o ­

Mi neprestance u životu doživljavamo različita e m o c i o n a l n a stanja

sebice na držanje i disanje. Događaji iz prošlosti nisu zauvijek prošli:

koja se smjenjuju, nekad brže, nekad sporije. Primjerice, baš ste n e -

m o g u vam p o m o ć i popraviti raspoloženje u sadašnjosti. Iako su pri­

raspoloženi u trenutku kad vas je prijatelj nazvao telefonom i prio­

zori i zvukovi iz prošlosti o d a v n a nestali, kada ih u mislima p o n o v n o

pćio vam neku d o b r u vijest. Vaše se raspoloženje popravilo. Ili, d a n

stvorimo t r e n u t n i je osjećaj isto toliko stvaran i opipljiv kao i prije.

je m o ž d a bio sunčan i lijep, a vi ste u p o š t a n s k o m pretincu pronašli

Bez obzira na to kako ste se osjećali prije nego što ste pročitali ovaj

neočekivano visok račun. Mentalni oblaci m o g u zakloniti i pravo

o d l o m a k , sebe ste upravo oraspoložili.

sunce.

A sada, za promjenu, pokušajte se sjetiti nekog pomalo n e u g o d n o g d o ­

Bolje da sami utječete na svoje raspoloženje nego da s a m o reagirate

življaja iz prošlosti. Kad vam p a d n e na pamet, prozivke ga ponovno.

na o n o što se zbiva oko vas. Nekoliko zadnjih m i n u t a osjećali ste se

Što vidite sada kada ste ga proživjeli?

dobro, a p o t o m loše, a o n d a . . . o n a k o kako se sada osjećate. A u vanj­

Što čujete?

skom se svijetu zapravo ništa nije dogodilo. Sve ste to sami učinili.

Obratite p o z o r n o s t na to kako se osjećate. Nemojte se previše dugo zadržavati na o v o m događaju, vratite se u

ELICITACIJA

sadašnjost i obratite p o z o r n o s t na to kakve je posljedice sve to proi­

Elicitacija je riječ koja se rabi u NLP literaturi da bi se opisao proces

zvelo na vas. Usporedite prijašnji osjećaj s ovim sadašnjim. Također

postupnog navođenja drugih ljudi u o d r e đ e n o stanje. Radi se o vještini

obratite pozornost na razlike u držanju i na obrasce disanja.

koju svakodnevno koristimo pod raznim imenima jer svi mi prilično

Sada promijenite svoje raspoloženje. Učinile nešto, p o m a k n i t e se i

umješno d o v o d i m o ljude oko nas u različita raspoloženja ili ih, opet,

preusmjerile svoju p o z o r n o s t na nešto d r u g o . Pogledajte kroz p r o ­

iz nekih drugih izbavljamo. To se postiže riječima, intonacijom i dr­

zor, poskočite, potrčite do d r u g o g kraja sobe i d o d i r n i t e zid, ili se

žanjem. M e đ u t i m , ponekad se dogodi da ne elicitirate reakcije koje

sagnite i dodirnite prste na n o g a m a . Obratite p o z o r n o s t na fizičke

želite. Koliko li ste puta samo čuli: „Što mu je, samo sam rekao.

senzacije i na o n o što osjećate tog trenutka.

Najjednostavniji način elicitiranja nekog raspoloženja je navođenje

Rečeno N L P pojmovima, to je stanje promjene ili stanje prekida, i

druge osobe da se sjeti nekog doživljaja kada se osjećala na određeni

d o b r o je stupiti u njega svaki put kada primijetite da se osjećate ne­

način. Što ste vi izražajniji, odgovor će biti izražajuiji. Ako su vaš glas,

gativno ili da niste na izvoru. Kad se god sjetite nečeg n e u g o d n o g ili

vaše riječi, izraz lica i položaj tijela u skladu s reakcijom koju želite

zapadnete u loše raspoloženje, cijelo vaše tijelo p o p r i m i takvo stanje

elicitirati, veća je vjerojatnost da ćete to i ostvariti.

i zadržava ga kao obrasce napetosti mišića, držanja ili disanja. Ova­

Svi će vaši n a p o r i uroditi p l o d o m . Pokušavate li nekoga smiriti, be­

kva fizički uskladištena sjećanja m o g u se odraziti na sva vaša b u d u ć a

smisleno je govoriti brzo i glasno, disati brzo i plitko i živčano se vr-

/u

N L P _ J U i t K M U l U N N U n & J u n IN j c n v i u u n

poljitL Unatoč vašim u m i r u j u ć i m riječima, vaš če sugovornik postati

Vodite r a č u n a o t i m m a l i m z n a k o v i m a na koje o b i č n o ne o b r a ć a ­

još živčaniji. Trebate raditi o n o što govorite. Stoga, želite li navesti ga

m o p o z o r n o s t . A to su zapravo vanjske manifestacije

da se osjeća s a m o p o u z d a n o , pitajte ga o nekoj situaciji kada se tako

misli. Riječ je o fizičkoj d i m e n z i j i tih misli.

unutarnjih

osjećao. Govorite jasno, samouvjerenim glasom, dišite ravnomjerno,

P o t o m z a m o l i t e prijatelja da razmišlja o n e č e m u što mu se ne svi­

podignite glavu, a tijelo uspravite. Vi se ponašate s a m o p o u z d a n o .

đa. O b r a t i t e p o z o r n o s t n a razlike. N e k a p o m i s l i n a n e k o g k o g a n e

Ako vaše riječi nisu u suglasju s govorom tijela i intonacijom, vaš će

voli, zatim na j o š n e k o g , sve d o k ne b u d e t e s i g u r n i da ste otkrili

sugovornik pratiti vašu neverbalnu poruku.

neke razlike u fiziologiji. R e č e n o N L P r j e č n i k o m , sada ste kalibri­

Također je važno da se vaš sugovornik uživi u događaj, a ne da ga

rali ta dva stanja. Z n a t e k a k o izgledaju. Z a m o l i t e ga da pomisli na

p r o m a t r a distancirano, sa strane. Tako ćete oživjeli intenzivnija sje­

j e d n u ili d r u g u o s o b u , ali da v a m ne p r i o p ć i na koju misli. Z n a t

ćanja. Zamislite da gledate nekoga kako jede vaše omiljeno voće.

ćete na koju o s o b u misli čitajući z n a k o v e u fiziologiji koje ste već

Sada zamislite da vi jedete to voće. Sto je „ukusnije"? Da biste eliciti-

otkrili.

rali svoja raspoloženja, proživite te događaje što je m o g u ć e potpunije

Izgledat će k a o da čitate misli.

i živopisnije.

Dakle, m o g u ć e j e usavršavati ovu vještinu. M i u g l a v n o m k a l i b r i r a m o nesvjesno. Primjerice, u p i t a m o li voljenu o s o b u želi li otići

KALIBRACIJA

na r u č a k , z n a t ć e m o i n t u i t i v n o i prije n e g o što o d g o v o r i koji je

U terminologiji NLP-a kalibracija označuje prepoznavanje različitih

odgovor. „ D a " ili „ N e " nisu zadnji k o r a k u p r o c e s u razmišljanja.

stanja u d r u g i m ljudima. To je umijeće kojim zasigurno vladate i koje

Ne m o ž e m o izbjeći o d g o v o r tijelom, u m o m i j e z i k o m jer su toliko

rabite u s v a k o d n e v n o m životu, a isplati se razvijati ga i usavršavati.

duboko isprepleteni.

Vi uočavate male razlike u izrazu lica drugih ljudi kada proživljavaju

M o ž d a v a m se već d o g o d i l o da s n e k i m r a z g o v a r a t e i i m a t e osje­

različita sjećanja i različita raspoloženja.Na primjer, kada se netko

ćaj da ta o s o b a laže. To ste kalibrirali nesvjesno, dobili ste takav

prisjeti nečeg zastrašujućeg, usne mu se izduže i postanu tanje, pro-

osjećaj ne znajući zašto. Što više r a d i t e na kalibraciji, bit ćete u

blijedi u licu, a disanje mu postane ubrzano. Nasuprot t o m u , kad se

t o m u uspješniji. Razlike i z m e đ u p o j e d i n i h stanja bit će n e z n a t n e ,

prisjeti nečeg lijepog, usne p o s t a n u punije, boja kože crvenija, disa­

a n e k e će biti b j e l o d a n e . Kako b u d e t e vježbali, sve ćete lakše ot­

nje sporije, a mišići lica opušteniji.

krivati m a l e razlike. Razlike, ma k a k o m a l e n e bile, uvijek postoje.

Često kalibracija nije toliko razvijena pa primijetimo nečiju u z n e m i ­

Kada v a m čula p o s t a n u izoštrenija, zapazit ćete ih.

renost tek kada p o č n e plakati. Previše se oslanjamo na o n o što n a m ljudi iskazuju riječima, umjesto da rabimo svoje oči i uši. Valjda nije

SIDRA

p o t r e b n o da nas netko udari š a k o m u nos kako bismo kalibrirali da

Emocionalna stanja imaju o g r o m a n i posvemašnji utjecaj na razmi­

je bijesan, niti je p o t r e b n o umišljati si kakva sve značenja ima neki

šljanje i ponašanje. Nakon što ih elicitiramo i kalibriramo, upitajmo

pokret o b r v o m .

se kako ih iskoristiti da bi n a m bila od koristi u sadašnjem trenutku.

Iskušajte ovu vježbu sa svojim prijateljem. Neka vaš prijatelj zamisli

Potrebno je imati ih na neki način stalno na raspolaganju i stabilizi­

nekoga tko mu se jako sviđa. D o k on to čini, promatrajte mu položaj

rati ih ovdje i sada.

očiju i glave. Obratite p o z o r n o s t na to je li mu disanje d u b o k o ili pli­

Zamislite k a k o bi to utjecalo na vaš život kada biste se mogli preba­

tko, b r z o ili sporo, diše li gornjim ili donjim dijelom prsa. Zapazite

civati u stanje veće sposobnosti po želji. Vrhunski političari, sportaši,

jesu li mu mišići lica opušteni, boju kože, veličinu usana i boju glasa.

umjetnici i poslovni ljudi moraju biti sposobni doći u takvo stanje

77

N L P _ _ J O b t H H O ' C O N N O R & J O H N S 11 M U U K

TREĆE

POGLAVLJEPSIHOLOŠKA

STANJA

I

EMOCIONALNA

SLOBODA

po potrebi. G l u m a c m o r a biti sposoban uživjeti se u ulogu kada se

u školu (što je s a m o po sebi veliko s i d r o ) i shvatili k a k o lako uči­

zastor p o d i g n e , ne sat v r e m e n a ranije, ili u sredini d r u g o g čina. To je

te n e š t o što je zanimljivo i intrigirajuće. Činjenice koje vas n i s u

bit profesionalizma.

z a n i m a l e usvajali ste ponavljajući ih m n o g o p u t a . Što ste m a n j e

Također je važno „isključiti se". G l u m a c m o r a prestati s u l o g o m kada

e m o c i o n a l n o u k l j u č e n i , p o t r e b n o j e više ponavljati k a k o biste

se zastor spusti. M n o g i jako m o t i v i r a n i poslovni ljudi p o s t i g n u ve­

u s p o s t a v i l i asocijaciju.

like stvari, ali p o t p u n o izgore i p o s t a n u nesretni, izgube obitelj ili, u

Tako se stvaraju navike, a b e z n a v i k a ne b i s m o m o g l i f u n k c i o n i r a ­

e k s t r e m n o m slučaju, obole od neke bolesti. Upravljanje našim stanji­

ti. A k o ste v o z a č , vi ste već uspostavili asocijaciju i z m e đ u z e l e n o g

ma zahtijeva m u d r u uravnoteženost.

svjetla koje se mijenja u c r v e n o i o d r e đ e n o g p o k r e t a stopala na

Svatko od nas ima o s o b n u povijest, bogatu različitim e m o c i o n a l n i m

p a p u č i c i k o č n i c e . To nije svjesna r a d n j a o kojoj razmišljate svaki

stanjima. Da bismo ih p o n o v n o doživjeli p o t r e b a n n a m je okidač,

put, ali a k o ne n a p r a v i t e tu asocijaciju, m a l i su izgledi da ćete

neka asocijacija u sadašnjosti kako b i s m o elicitirali izvorni događaj.

preživjeti vožnju.

M o z a k s p o n t a n o povezuje događaje, i na taj način dajemo značenje

Neke asocijacije, iako k o r i s n e , n i s u baš u g o d n e . Kad u r e t r o v i z o ­

o n o m u što r a d i m o . P o n e k a d su te asocijacije veoma u g o d n e : primje­

ru u g l e d a t e policijski a u t o m o b i l , najvjerojatnije ćete se zapitati u

rice, omiljena pjesma koja nas podsjeća na neki lijep događaj. Svaki

k a k v o m v a m je stanju a u t o m o b i l i k o j o m b r z i n o m vozite.

put kad čujemo tu pjesmu, ona p o b u đ u j e u n a m a lijepe osjećaje. I

Neke asocijacije n i s u k o r i s n e . M n o g i ljudi povezuju držanje g o ­

svaki put kad se to dogodi, naša asocijacija postane snažnija.

vora s t r e m o m i b l a g i m n a p a d o m p a n i k e . Pri s a m o j p o m i s l i na

Asocijacije s u u g l a v n o m v e o m a k o r i s n e .

Poticaj koji je povezan s n e k i m psihološkim stanjem i koji ga okida,

ispit osjećaju se n e s i g u r n o i h v a t a ih u z n e m i r e n o s t . Riječi m o g u

rječnikom NLP-a zovemo sidro. D r u g i primjeri s p o n t a n i h pozitivnih

biti s i d r a . Riječ „test" s i d r o je za najveći broj školske djece: o n a

sidara bile bi omiljene fotografije, evocirajući miris, ili glas, ili o d r e ­

osjećaju t r e m u i n i s u u stanju p o k a z a t i k o l i k o znaju.

đene riječi voljene osobe.

U k r a j n j e m slučaju n e k i vanjski poticaj m o ž e o k i n u t i j e d a n j a k

Sidra su obično vanjska. Budilica zvoni i vrijeme je da ustanete.

n e u g o d a n osjećaj. To je p o d r u č j e fobija. P r i m j e r i c e , o n i koji se

Školsko zvono označava kraj o d m o r a . To su auditivna sidra. C r v e n o

boje z a t v o r e n o g p r o s t o r a uspostavili su s n a ž n u asocijaciju i z m e ­

svjetlo na semaforu znak je da stanete, kimanje glavom znak je o d o ­

đu z a t v o r e n o g p r o s t o r a i osjećaja p a n i k e , i uvijek je ponavljaju.

bravanja. To su vizualna sidra. A miris svježe r a z m a z a n o g katrana

Životi m n o g i h ljudi n e p o t r e b n o s u o g r a n i č e n i s t r a h o v i m a i z p r o ­

m o ž e vas m a g i č n o vratiti u scenu iz djetinjstva kada ste ga po prvi

šlosti čiju v r i j e d n o s t n i s u n a k n a d n o preispitali. N a š m o z a k n e

put osjetili. U r e k l a m n i m oglasima pokušavaju od m a r k e n e k o g p r o ­

m o ž e ne stvarati asocijacije. Jesu li o n e koje ste napravili ili koje

izvoda napraviti sidro za tu vrstu proizvoda.

sada s t v a r a t e u g o d n e , k o r i s n e i p o z i t i v n e ?

Sidro m o ž e biti bilo što što uvodi u neko e m o c i o n a l n o stanje, a t o ­

O v a m a ovisi kakve asocijacije stvarate. U z m i t e bilo koje događaje

liko su očigledna i rasprostranjena da ih jedva primjećujemo. Kako

iz života koje s m a t r a t e t e š k i m a ili i z a z o v n i m a i u n a p r i j e d o d l u č i t e

nastaju sidra? Postoje dva načina. Prvi način je ponavljanjem. A k o

u k a k v o m biste se p s i h o l o š k o m stanju željeli susresti s njima. Za

u nekoliko situacija vidite da se crveno povezuje s opasnošću, to će

svaku situaciju z b o g koje ste n e s r e t n i m o ž e t e stvoriti n o v u asoci­

ostati usidreno. To je jednostavna m e t o d a učenja: crveno znači opa­

jaciju i stoga n o v i o d g o v o r koristeći sidra.

snost. D r u g i , p u n o važniji način je bacanje sidra u p r a v o m t r e n u t k u

To se p o s t i ž e u dvije faze. Najprije izaberite e m o c i o n a l n o stanje

u situaciji kada je emocija snažna. Ponavljanje je n u ž n o s a m o kada

koje želite, z a t i m ga povežite s p o t i c a j e m ili s i d r o m t a k o da ga

ne postoji e m o c i o n a l n o uživljavanje. Sjetite se v r e m e n a kada ste išli

m o ž e t e p r i z v a t i u sjećanje k a d g o d želite. S p o r t a š i n o s e amajlije

74

75

NLP..JOSEPH

O'CONNOR

&

JOHN

SEYMOUR

TREĆE

POGLAVLJE_PSIHOLOSKA

STANJA

I

EMOCIONALNA

SLOBODA

k a k o bi iskoristili svoja u m i j e ć a i s n a g u . Nerijetko ih m o ž e t e vi­

Ako ste izabrali izvor, a ne možete se sjetiti v r e m e n a kada ste se tako

djeti k a k o čine prave male ritualne pokrete u tu svrhu.

osjećali, sjetite se nekoga koga poznajete, ili čak nekog izmišljenog

Korištenje vlastitih stanja bogatih izvorima p o m o ć u sidara jedan je

lika iz knjige. Kako bi izgledalo da ste kao oni, da proživljavate o n o

od najučinkovitijih načina mijenjanja svog ponašanja, k a o i ponaša­

što o n i osjećaju? Imajte na u m u da, iako likovi nisu stvarni, vaši osje­

nja d r u g i h ljudi. A k o se s n e k o m situacijom suočite s više izvora nego

ćaji jesu, a to je bitno.

prije, vaše će se ponašanje promijeniti nabolje. Stanja bogata izvori­

Kada ste i to izabrali, bez obzira je li događaj stvaran ili izmišljen,

ma ključ su postizanja v r h u n s k i h rezultata. Kako mijenjate svoje p o ­

s p r e m n i ste za idući korak, a to je izbor sidra koje će služiti da taj

našanje, lako se mijenja i ponašanje drugih ljudi. U k u p a n doživljaj te

izvor dovede u misli kada to želite.

situacije bit će drukčiji.

Najprije uspostavite kinestetičko sidro: neki osjet koji možete pove­

Pozor! Tehnike promjena opisane u ovom poglavlju i u ovoj knjizi

zati s izabranim izvorom. Dodirivanje palca prsta ili skupljanje šake

v e o m a su snažna sredstva, a m o ć leži u vještini osobe koja je koristi.

na o d r e đ e n i način m o ž e poslužiti kao d o b r o sidro. Primijetio s a m

Drvodjelja može napraviti savršen k o m a d namještaja koristeći pre­

j e d n o ustaljeno sidro na igralištu za skvoš kada igrači dodiruju zid sa

cizne alate: isti alati u r u k a m a njegovog p o m o ć n i k a ne bi dali iste

strane kako bi povratili sigurnost ako ne igraju d o b r o .

rezultate. Isto tako, p o t r e b n o je vježbati i raditi kako bi se d o b i o naj­

Bitno je da je sidro jedinstveno i da nije sastavni dio trenutačnog

bolji zvuk na n e k o m d o b r o m glazbenom i n s t r u m e n t u .

ponašanja. P o t r e b n o vam je karakteristično sidro koje se ne ponavlja

Držeći tečajeve velikom broju polaznika, uočili s m o z a m k e prigo­

stalno, stoga i ne m o ž e biti povezano s n e k i m d r u g i m slanjem ili

d o m korištenja tih vještina po prvi put. Od srca vam p r e p o r u č a m o

radnjom. Također m o r a biti i n e p r i m j e t n o , nešto što možete učiniti

da ove tehnike uvježbavate u j e d n o m s i g u r n o m okruženju, kao što je

posve neupadljivo. Stoj na glavi m o ž e d o b r o poslužiti kao sidro za

N L P predavanje, sve dok ne steknete sigurnost, a umijeće vam b u d e

postizanje samoLivjerenosti, ali ćete time doći na glas kao ekscentrik

na zavidnoj razini.

koristite li ga kao p o m o ć pri držanju zdravica. Na redu su auditivna sidra. To m o g u biti riječi ili fraze koje govo­

USIDRAVANJE IZVORA

rite u sebi. Nije bitno o kojim se riječima ili frazama radi sve d o k

Sada ć e m o vam pokazati kako se pozitivni emocionalni izvori vezani

su usklađene s osjećajem. Način na koji to kažete, o d r e đ e n ton koji

za iskustva iz prošlosti m o g u po potrebi prebacivati u sadašnjost. M o ­

koristite, imat će isto toliko utjecaja koliko i same riječi i fraze. Neka

žda ćete morati pozvati prijatelja kako bi vas on proveo kroz proces.

bude karakterističan i nezaboravan. Primjerice, ako je „samouvjere­

Zavalite se u u d o b n u stolicu ili stanite na neko mjesto odakle cijeli

nost" stanje koje želite usidriti, sebi možete reći: „Osjećam sve veće

proces m o ž e t e p r o m a t r a t i s distance. Sjetite se neke o d r e đ e n e situaci­

samopouzdanje", ili j e d n o s t a v n o : „Samouvjerenost." Govorite sigur­

je u kojoj želite biti drukčiji, osjećati se drukčije i postupati drukčije.

nim glasom. Pobrinite se da je izvor stvarno u skladu s p r o b l e m s k o m

P o t o m izaberite n e k o o d r e đ e n o e m o c i o n a l n o stanje, od m n o g i h koje

situacijom.

ste iskusili u životu, a koje želite imati na raspolaganju u toj situaciji.

Preostala su još vizualna sidra. Izaberite neki simbol ili se prisjetite

To m o ž e biti bilo koje stanje bogato izvorima - samouvjerenost, hu­

što ste vidjeli kada ste bili samouvjereni. To će funkcionirati sve dok

mor, u p o r n o s t , kreativnost - što vam se god s p o n t a n o čini odgova­

je izabrani simbol karakterističan i d o k p o m a ž e prizivanju osjećaja

rajućim. Kada to odredite, p r o n a đ i t e neki događaj u životu kada ste

u sjećanje.

se tako i osjećali. Bez žurbe promatrajte primjere koji vam padaju na

Kada ste izabrali sidro za svaki sustav predstava, sljedeći se korak

p a m e t i izaberite onaj koji je najjasniji i najintenzivniji.

sastoji u p o n o v n o m proživljavanju osjećaja samopouzdanja j a s n i m

76

NLP_JOSEPH

O'CONNOR

&

JOHN

SEYMOUR

stvaranjem izvorne situacije. Iskoračite ili promijenite stolicu dok se

vam ukazuje da trebate to izvorišno stanje? Pronađite prvu stvar koju

p o t p u n o ne uživite u događaj. Zauzimanje različitih e m o c i o n a l n i h

vidite, čujete ili osjetite, a koja vam daje do znanja da ste u toj situaciji.

stavova na različitim mjestima p o m a ž e t o m u da ih j a s n o odvojite.

Znak m o ž e biti unutarnji i vanjski. Primjerice, određeni izraz nečijeg

Vratite se u mislima na taj izvor koji ste izabrali...

lica ili glas bili bi vanjski znakovi. Početak unutarnjeg dijaloga bio bi

Sjetite se gdje ste bili i što ste radili...

unutarnji znak. Sama svijest o t o m u da možete izabrati kako se osjećati

D o k v a m slika postaje jasnija, zamislite da ste baš sada t a m o i da

izvorišno je stanje samo po sebi. O n a će također ometati uobičajene,

stvarno vidite to što vidite...

usidrene reakcije. Vrijedno je usidriti tu svijest povezujući je sa znakom.

Počinjete čuti zvukove koji su se čuli i p o n o v n o proživljavati osjećaje koji su toliko snažno dio tog događaja. Odvojite o d r e đ e n o vrijeme i uživajte u t o m događaju koliko god m o ­ žete intenzivnije... Kako biste zaista doživjeli p o t p u n i čulni doživljaj tog izvora, učinite

Znak će onda poslužiti kao signal da možete birati osjećanja. Ako nastavite rabiti sidro, nakon izvjesnog vremena sam će znak postati sidro izvorišnog stanja. Okidač lošeg raspoloženja sada postaje jedan od onih koji bude osjećanje snage i bogatstva izvorima. Slijedi kratki pre­ gled osnovnih koraka procesa:

p o n o v n o u o v o m t r e n u t k u o n o što ste tada činili. Primjerice, stavite tijelo u isti položaj, ponovite neke p o s t u p k e (ako je m o g u ć e ) . . .

Sidra moraju biti:

Kada ti osjećaji d o đ u do v r h u n c a i p o č n u blijedjeti, tjelesno se vratite

Podešena u trenutku kada je stanje na vrhuncu.

u distancirani položaj. Sada znate kako najbolje možete stvarati svoje

Jedinstvena i karakteristična.

izvore i koliko v a m v r e m e n a treba za to.

Jednostavna kako bi se identično mogla ponavljati.

Sada ste s p r e m n i usidriti svoj izvor. Koraknite na mjesto izvora i p r o -

Povezana sa stanjem koje je jasno i u potpunosti proživljeno.

živite ga. Kada dođete do vrhunca, gledajte vlastitu sliku, ponovite svoje geste i riječi. Sidra m o r a t e povezati s izvorom d o k se približava

Zaključak o usidravanju izvorišnih stanja:

svom v r h u n c u .

1. Identificiranje situacije u kojoj želite raspolagati bogatijim izvorima.

Ključni je trenutak. Ako povezete n a k o n v r h u n c a , usidrili biste ga

2. Identificiranje određenog izvora kojeg želite, primjerice samopouzda­

na izlazu iz tog stanja, a to nije o n o što v a m treba. Redoslijed sidara

nja.

nije bitan, rabite onaj koji daje bolje rezultate ili ih rabite naizmjence.

3. Odgovara li izvor, provjerite pitanjem: „Kada bih mogao sada raspo­

Ponekad kada vaše osjećanje izvora d o đ e do vrhunca, bit će p o t r e ­

lagati ovim izvorom, bih li ga zaista rabio?" Ako je odgovor potvrdan,

b n o da iskoračite i promijenite stanje prije nego što b u d e t e s p r e m n i

nastavite. Ako nije, vratite se na korak broj dva.

provjeriti sidro.

4. Pronađite situaciju u životu kada ste imali takav izvor.

Koristite sva tri sidra na isti način i istim redoslijedom i obratite p o ­

5. Izaberite sidra koja ćete rabiti u svakom od tri glavna sustava predsta­

zornost do koje ste granice zaista došli u izvorišno stanje. A k o niste

va: nešto što vidite, čujete i osjećate.

zadovoljni, vratite se i ponovite cijeli p o s t u p a k kako biste pojača­

6. Koraknite na neko drugo mjesto i u mislima se u potpunosti vratite

li asocijacije i z m e đ u sidara i vašeg izvorišnog stanja. M o ž d a će biti

na to izvorišno stanje. Proživite ga ponovno. Kada dostigne vrhunac,

p o t r e b n o ponoviti sve ovo nekoliko puta, ali imati željeno stanje na

promijenite stanje i iskoračite iz njega.

raspolaganju zaista vrijedi.

7. Ponovno doživite svoje izvorišno stanje i kada ono dođe do vrhunca,

Na posljetku, razmislite o nekoj budućoj situaciji kada će v a m najvje­

povežite sva svoja tri sidra. Zadržite to stanje koliko god želite, a p o t o m

rojatnije trebati to izvorišno stanje. Što možete rabiti kao z n a k koji

ga promijenite.

78

79

8. Iskušajte asocijaciju bacajući sidra naizmjence, čime ćete utvrditi

POVEZIVANJE SIDARA

jeste li zaista ušli u željeno stanje. A k o niste zadovoljni, ponovite k o ­

Sidra s e m o g u povezati tako d a j e d n o v o d i d r u g o m e . Svako s i d r o

rak broj sedam.

predstavlja kariku u l a n c u i o k i d a sljedeće sidro, k a o što električni

9. Identificirajte znakove koji će v a m ukazati da ste se našli u p r o ­

i m p u l s i prelaze od j e d n o g do d r u g o g živca u n a š e m u tijelu. Na

blemskoj situaciji u kojoj je p o t r e b n o iskoristiti svoje izvore. Ovaj će

n e k i su n a č i n sidra vanjski o d r a z n a č i n a na koji se u t i r u n o v i n e ­

vas z n a k podsjetiti kada trebate uporabiti sidro.

u r o l o š k i p u t o v i u n a š e m ž i v č a n o m s u s t a v u od inicijalnog poticaja do n o v o g o d g o v o r a . Povezivanje sidara o m o g u ć u j e n a m lako i a u ­

Sada m o ž e t e rabiti sidra k a k o biste prizvali svoje izvore k a d a god

t o m a t s k o kretanje k r o z niz različitih stanja. Povezivanje je o s o ­

to želite. Ne zaboravite iskušati o v u , k a o i bilo koju d r u g u N L P

bito k o r i s n o n a l a z i m o li se u n e k o m n a g l a š e n o p r o b l e m a t i č n o m

t e h n i k u , k a k o biste otkrili n a č i n na koji o n a najbolje djeluje u

stanju, a izvor je previše d a l e k o da b i s m o do njega mogli d o ć i u

v a m a . N e k a v a m cilj uvijek b u d e na p a m e t i (osjećaj da ste bogatiji

j e d n o j fazi.

i z v o r i m a ) , i igrajte se s t e h n i k a m a d o k ne uspijete. N e k i m a je d o ­

P r i m j e r i c e , razmislite o situaciji k a d a ste se osjećali f r u s t r i r a n o .

voljna gesta (bacanje n j i h o v o g k i n e s t e t i č k o g sidra) da se d o v e d u

M o ž e t e li identificirati taj d o s l j e d a n z n a k koji o k i d a taj osjećaj?

u i z v o r i š n o stanje. D r u g i za to koriste sva tri sidra.

Ton glasa u vašem u n u t a r n j e m dijalogu?

O v e p r o c e s e m o ž e t e rabiti k a k o biste usidrili različite izvore. Neki

Neki osobit osjet?

ljudi u s i d r e različite izvore na s v a k o m p r s t u . D r u g i , p a k , p o v e z u ­

Nešto što vidite?

ju m n o š t v o različitih i z v o r i š n i h stanja s j e d n i m s i d r o m k a k o bi

Č e s t o izgleda da se svijet u r o t i o p r o t i v vas, ali vi m o ž e t e k o n t r o ­

napravili s n a ž n o i z v o r i š n o sidro. O v a t e h n i k a d o d a v a n j a različi­

lirati k a k o ćete reagirali na tu u r o t u . Osjećaj frustracije n e ć e p r o ­

tih izvora na i s t o m s i d r u p o z n a t a je k a o n a g o m i l a v a n j e izvora.

mijeniti vanjski svijet. Kada osjetite taj u n u t a r n j i znak, o d l u č i t e u

Usidravanje i rabljenje i z v o r i š n i h stanja je vještina, i k a o sve vje­

koje ćete se stanje p r e b a c i t i . M o ž d a u izvor znatiželje? A o d a t l e u

štine postaje j e d n o s t a v n i j a i učinkovitija što je više rabite. Neki

izvor k r e a t i v n o s t i ?

ljudi smatraju da već p r v i p u t djeluje d r a m a t i č n o . D r u g i s m a t r a ­

Da biste napravili lanac, sjetite se v r e m e n a k a d a ste bili v e o m a

ju da je p o t r e b n o uvježbavati je k a k o bi ovladali n j o m e i uvjerili

znatiželjni i usidrite ga, primjerice, k i n e s t e t i č k i , d o d i r n u v š i r u k u .

se da zaista d o n o s i n e k u p r o m j e n u . Sjetite se faze učenja. A k o

Izađite iz tog stanja i sjetite se v r e m e n a k a d a ste bili v e o m a kre­

je usidravanje za vas n e š t o n o v o , č e s t i t a m o v a m jer ste prešli iz

ativni i usidrite ga, primjerice, d o d i r n u v š i n e k o d r u g o mjesto na

nesvjesnog u svjesno znanje. Uživajte u ovoj fazi d o k postajete

ruci.

svjesni svog znanja.

Z a t i m se vratite u to stanje frustracije, i č i m dobijete neki z n a k

Usidravanje izvora služi k a k o biste povećali e m o c i o n a l n e izbore.

frustracije, bacite s i d r o znatiželje. I d o k se osjećaj znatiželje p r i ­

U ovoj se kulturi, za razliku od n e k i h d r u g i h , vjeruje da se e m o c i ­

bližava v r h u n c u , d o d i r n i t e s i d r o za k r e a t i v n o s t .

o n a l n a stanja ne m o ž e p o s t i ć i voljom i da su uvjetovana vanjskim

Tako se uspostavlja m r e ž a živčanih asocijacija kroz koju se lako

o k o l n o s t i m a ili d r u g i m l j u d i m a . S v e m i r n a m j e m o ž d a p o m i j e š a o

krećete od frustracije p r e k o znatiželje do k r e a t i v n o s t i . Vježbajte

k a r t e , ali mi m o ž e m o birati k a k o i k a d a igrati. Kao što je A l d o u s

to koliko god p u t a želite, t a k o da ta veza p o s t a n e a u t o m a t s k a .

H u x l e y r e k a o : „Iskustvo nije o n o š t o ti se d o g a đ a , već o n o što ti

Tada k a d a ste elicitirali, kalibrirali i usidrili različita e m o c i o n a l n a

učiniš s o n i m što ti se d o g a đ a . "

stanja, vjerojatno i m a t e s n a ž n o s r e d s t v o za savjetovanje i terapiju. Vi i vaši klijenti i m a t ćete brz i lak p r i s t u p bilo kojem e m o c i o -

TREĆE

P0GLAVUE_PSIHOL0SKA

STANJA

I

EMOCIONALNA

SLOBODA

n a l n o m stanju. Usidravanje m o ž e t e koristiti k a k o biste p o m o g l i

sto, a p o t o m neka iziđe iz tog stanja. Ovako ćete uspostaviti sidro za

klijentu da nevjerojatno b r z o učini p r o m j e n e , a m o ž e t e ga rabiti u

problemsko stanje.

bilo k o j e m sustavu, v i z u a l n o m , a u d i t i v n o m i k i n e s t e t i č k o m .

6. Naizmjence rabeći sidra, klijenta vodite iz jednog u drugo stanje slje­ dećim iskazima: „Dakle, postoje neki trenctci kada ste se osjećali tužno

SIDRA U KOLAPSU

(bacite negativno sidro) i u tim situacijama vi biste se radije osjećali

Sto bi se dogodilo k a d biste pokušali i s t o d o b n o osjetiti i vruće i hla­

uplašeno (bacite pozitivno sidro)." Ovo ponovite u više navrata mijenja­

dno? Što se događa kada pomiješate žutu i plavu boju? Što se događa

jući na taj način stanja.

kada bacite dva suprotna sidra odjedanput? Hoćete li osjetiti toplinu

7. Kada ste spremni, uvedite sljedeće riječi, poput: „Zabilježite svaku

ili će nastati zelena boja? Da bi došlo do kolapsa sidara, p o t r e b n o je

promjenu koje ste svjesni" i bacite oba sidra istodobno. Pozorno proma­

usidriti j e d n o neželjeno negativno stanje (bilo da se zove h l a d n o ili

trajte fiziologiju. Najvjerojatnije ćete vidjeli znakove promjene i konfu­

plavo) i pozitivno stanje (bilo o n o vruće ili žuto) i p o t o m bacite oba

zije. Uldonite negativno sidro pred pozitivnim.

sidra istodobno. N a k o n kratkog razdoblja konfuzije, negativno će se

8. Zamolite ga neka pristupi problemskom stanju ili neka baci negativno

stanje promijeniti i nastat će novo i drukčije stanje. O v u t e h n i k u si­

sidro kako biste provjerili što ste učinili. Vidjet ćete kako dolazi u stanje

dara u kolapsu m o ž e t e iskušati sa svojim prijateljem ili klijentom.

između ta dva ili u novo dmkčije stanje, ili u pozitivno stanje. Ako još

Slijedi kratki pregled postupka: pobrinite se ostvariti i zadržati uz­

uvijek dobivate negativno stanje, otkrijte koji su drugi izvori potrebni

vrat sve vrijeme.

vašem klijentu. Usidrite to na istom mjestu kao i prvi pozitivan izvor i

SAŽETAK

9. Na koncu, neka zamisli situaciju u bližoj budućnosti u kojoj očekuje

1. Identificirajte p r o b l e m s k o stanje i s n a ž n o pozitivno stanje koje bi

da bi se m o g a o osjećati n e u g o d n o i zamolite ga da brzo prođe kroz nju

bilo poželjno u toj situaciji.

u svojoj mašti dok vi opažate njegovo stanje. Slušajte dok opisuje. Ako

2. Elicitirajte pozitivno stanje i kalibrirajte fiziologiju tako da ga

niste zadovoljni njegovim stanjem ili ako je on još uvijek nezadovoljan

m o ž e t e p r e p o z n a t i . Izvedite ga iz tog stanja: navedite klijenta u

ishodom, otkrijte koji su mu drugi izvori potrebni, usidrite ih na istom

n e k o d r u g o stanje usmjeravajući njegovu p o z o r n o s t u d r u g o m

mjestu kao i prvi pozitivan izvor i nastavite dalje od točke broj šest. Sidra

pravcu i zamolite ga da se pomjeri.

u kolapsu neće djelovati ako je pozitivno stanje slabije od negativnog i

3. P o n o v n o elicitirajte željeno stanje i usidrite ga p o s e b n i m d o d i ­

možda će biti potrebno nagomilati pozitivne izvore na jedno sidro da

r o m i/ili riječju ili frazom, a p o t o m neka klijent iziđe iz tog stanja.

biste uspjeli.

nastavite od točke broj šest.

4. Testirajte p o z i t i v n o sidro k a k o biste se uvjerili da je uspostavlje­ n o . Bacite sidro t a k o što ćete d o d i r n u t i isto mjesto i/ili izgovoriti

Jedan od razloga tomu što se događa navodi nas na razmišljanje da živ­

odgovarajuće riječi. Uvjerite se da zaista vidite fizionomiju koja

čani sustav zapravo pokušava angažirati dva međusobno nespojiva sta­

ukazuje na željeno stanje. A k o ne vidite, p o n o v i t e k o r a k e od broja

nja istodobno. Budući da to nije u stanju, pokušava nešto drugo. Stari

j e d a n do broja tri k a k o biste napravili jače asocijacije. Kada u s p o ­

obrazac je slomljen i stvaraju se novi. O v o objašnjava konfuziju koja se

stavite pozitivna sidra za željeno stanje, neka klijent iziđe iz tog

često događa kada su dva sidra u kolapsu. Sidra n a m omogućuju svjesno

stanja.

korištenje iskustva kroz prirodni proces koji obično koristimo nesvje­

5. Identificirajte n e g a t i v n o stanje ili iskustvo, p o n o v i t e k o r a k e od

sno. Mi usidravamo sve vrijeme, obično posve nasumice. Umjesto toga,

točke dva do točke četiri i usidrite ga d o d i r o m na n e k o d r u g o mje-

m o ž e m o biti m n o g o selektivniji glede sidara na koje reagiramo.

82

83

NLP.JOSEPH

O'CONNOR

&

JOHN

SEYMOUR

TREĆE

POGLAVLJE

PSIHOLOŠKA

STANJA

I

EMOCIONALNA

SLOBODA

MIJENJANJE O S O B N E POVIJESTI

3. Neka klijent razmisli u okviru svog sadašnjeg iskustva koji bi to

Ljudsko iskustvo postoji s a m o u sadašnjem trenutku. Prošli događaji

izvori, da je tada raspolagao njima, pridonijeli da ta iskustva b u d u

postoje s a m o kao sjećanja i da bismo ih se sjetili potrebno je p o n o v n o

pozitivna, a ne problematična. Najvjerojatnije će identificirati izvore

doživjeti ih na neki način u sadašnjosti. Budućnost postoji kao očeki­

riječima i frazama p o p u t „sigurnost", „biti voljen" ili „razumijevanje".

vanje ili maštanje, no ona je također stvorena u sadašnjosti. Usidra-

Izvor m o r a dolaziti iz njegove osobe i biti p o d njegovom k o n t r o l o m .

vanjem izbjegavamo tiraniju prošlih negativnih iskustava i stvaramo

Ako bi se s a m o ostali ljudi iz te situacije ponašali drukčije, to ne bi

pozitivniju budućnost, što n a m omogućava povećanje emocionalne

klijenta dovelo do novih saznanja. On m o ž e elicitirati različite rea­

slobode.

kcije d r u g i h ljudi koji su bili uključeni s a m o ako se i sam promijeni.

Mijenjanje

osobne povijesti je

tehnika pomoću

koje

redefiniramo

mu­

4. Elicitirajte i usidrite j e d n o o d r e đ e n o iskustvo n e o p h o d n o g izvora

čna sjećanja u svjetlu sadašnjeg iskustva. Svi mi i m a m o bogatu osobnu

i testirajte to pozitivno sidro.

povijest koja postoji kao sjećanje u sadašnjosti. I dok o n o što se zai­

5. Zadržite to pozitivno sidro, p o n o v n o vratite klijenta do najranijeg

sta dogodilo (ma što to bilo, jer sjećanje nije pouzdano) ne m o ž e m o

iskustva. Pozovite ga da sam sebe p r o m a t r a s distance s t u n n o v i m

promijeniti, mi m o ž e m o promijeniti značenje koje o n o ima za nas u

izvorom i obratite p o z o r n o s t k a k o se mijenja njegovo iskustvo. Po­

sadašnjosti, pa stoga i učinke na naše ponašanje.

tom mu recite da pristupi t o m iskustvu bez distance, s tim izvorom

Primjerice, ljubomora nije utemeljena na stvarnom događaju, nego na

(vi još uvijek držite sidro), te da p o n o v n o proživi cijeli taj događaj.

iskonstruiranim događajima, na o n o m e što vjerujemo da se dogodilo.

Sad kada ima novi izvor neka obrati p o z o r n o s t na reakcije d r u g i h

Reakcija na te slike je da se osjećamo loše. Iako se nikada nisu odigrale,

ljudi u toj situaciji. Pozovite ga da zamisli kako bi događaj izgledao s

slike su dovoljno stvarne da prouzroče neke ekstremne reakcije.

njihovog stajališta, da bi tako m o g a o dobiti osjećaj k a k o oni vide nje­

A k o su događaji u prošlosti bili toliko traumatični i snažni da čak i

govo novo ponašanje. A k o je u bilo kojoj fazi nezadovoljan, neka se

p o m i s a o na njih izaziva bol, tada bi trebalo koristiti tehniku liječenja

vrati na točku četiri, identificira i nagomila d r u g e izvore s kojima će

fobija iz o s m o g poglavlja, koja služi za razrješavanje intenzivnih nega­

pristupiti toj situaciji. Kada je klijent zadovoljan, doživljaj te situacije

tivnih iskustava.

je drukčiji i iz nje m o ž e naučiti nešto novo. Uklonite sidro i izvedite

Tehnika mijenjanja osobne povijesti korisna je kada se problematične

ga iz tog stanja.

situacije stalno ponavljaju. Radi se o vrsti osjećaja koje m o ž e m o svesti

6. Testirajte promjenu lako što nećete rabiti ni j e d n o sidro, nego ćete

pod pitanje: „Zašto to stahio činim?" Prvi je korak pri korištenju ove

tražiti od klijenta da se sjeti tog prošlog iskustva i primijeti kako se

tehnike s klijentom ili prijateljem, naravno, uspostavljanje i održavanje

sjećanje promijenilo. Obratite p o z o r n o s t na fiziologiju. Ako postoje

uzvrata.

neki znakovi koji ukazuju na negativno stanje, vratite se na točku četiri i nagomilajte više izvora.

SAŽETAK 1. Identificirajte negativno stanje, elicitirajte ga, kalibrirajte i usidrite

ISKORAK U BUDUĆNOST

ga, a p o t o m izvedite klijenta iz tog stanja.

Doživljavati situaciju unaprijed u rječniku NLP-a zovemo iskorakom

2. Zadržite negativno sidro, a klijent se treba vratiti u prošlost i ra­

u b u d u ć n o s t , i to je krajnja točka m n o g i h N L P tehnika. Iskoračite u

zmišljati o v r e m e n u kada se slično osjećao. Nastavite sve d o k ne d o đ e

b u d u ć n o s t u mašti s n o v i m izvorima koje imate i doživite je unapri­

do najranijeg iskustva te vrste kojeg se sjeća. Bacite sidro, izvedite

jed o n a k o kako želite da se dogodi. Na primjer, iskorak u b u d u ć n o s t

klijenta iz tog stanja i vratite ga p o t p u n o u sadašnjost.

u tehnici mijenjanja osobne povijesti je kada tražite od klijenta da

85

N L P J O S E P H O'CONNOR & JOHN SEYMOUR

I K t U

rU(iLAVLJt_rblnOLObKA

MANJA

I

cMUlIUNALNA

bLOBODA

sljedeći put zamisli neku problematičnu situaciju koja će se možda p o ­

Ovu vrstu tehnike možete koristiti za stvaranje p o t p u n o novog pona­

noviti. Dok on to čini, vi kalibrirajte ne biste li primijetili neki znak p o ­

šanja, kao i za unošenje promjena i poboljšanja nečega što već radite.

vratila u negativno stanje. Ako se pojavljuje, onda vam je jasno da imale još m n o g o posla. Iskorak u b u d u ć n o s t je provjera je li vaš t r u d u r o d i o p l o d o m . To je najbliže što se možete približiti nekoj problematičnoj situaciji. No do prave provjere je li došlo do neke promjene doći će sljedeći put kada se klijent suoči sa stvarnim p r o b l e m o m . Može se dogoditi da se sa­ znanja i promjene usidre u sobi u kojoj se održava terapija. Učenje se lako usidri u učionicu, a poslovni planovi u sobu za sastanke. Stvaran je život pravi test. Kao drugo, iskorak u budućnost jedna je vrsta mentalne probe. Men­ talna priprema i proba nužni su obrasci koje prakticiraju svi vrhunski izvođači: glazbenici, prodavači, a posebice sportaši. Cijeli program obu­ ke utemeljen je na ovom jednom jedinom elementu. Mentalna je proba vježba u mašti, a budući da su tijelo i um jedno, tijelo se na taj način priprema za stvarnu situaciju. Ako mozgu dajete snažne pozitivne slike uspjeha, programirat ćete ga da misli na taj način, pa će i uspjeh biti vjerojatniji. Očekivanja su pro­ ročanstva koja sama dovode do ostvarenja. Ideje iskoraka u budućnost i mentalnih proba mogu se koristiti kako biste učili iz svakodnevnog života, a mogu poslužiti i za stvaranje novih obrazaca ponašanja. Možda

GENERATORI N O V O G PONAŠANJA

ćete željeti svake večeri ponoviti ove korake prije odlaska na spavanje.

O v o je j e d n a u o p ć e n a tehnika koja se rabi u slučaju da želite usvojiti

D o k razmišljate o d a n u koji je iza vas izaberite iz njega nešto što

neki novi obrazac ponašanja, ili promijeniti ili pospješiti već postoje­

ste učinili d o b r o i nešto zbog čega niste baš sretni. Promatrajte oba

će. Primjerice, želite biti bolji u n e k o m vama omiljenom sportu. P r o ­

događaja, osluhnite glasove, proživite ili p o n o v n o bez distanciranja.

matrajte u mislima k a k o se p o n a š a t e o n a k o k a k o biste željeli, kako

Potom iskoračite i zapitajte se: „Što sam m o g a o učiniti drukčije?"

izvodite, na primjer, d o b a r servis u tenisu. A k o je to teško, zamislite

Koji su ključni izbori koje ste učinili? Kako možete nešto d o b r o pre­

kako to radi netko tko vam je uzor. Budite Stephen Spielberg u m i ­

tvoriti u još bolje? Također, možete identificirati izbore koje baš i

slima. Promatrajte prizor kako se odvija pred vašim očima. Ostanite

niste najsretnije učinili.

distancirani d o k preslušavate i miksate zvučnu traku. Vi ste i zvijezda

A sada događaj p o n o v n o proživite u cijelosti, ali tako da se vi drukči­

i redatelj. A k o su uključeni i drugi ljudi, promatrajte kako oni reagi­

je ponašate. Kako izgleda? Kako zvuči? Što osjećate? Ovaj mali ritual

raju na o n o što činite.

ugradit će izbor. Možete raspoznati z n a k koji će vas upozoriti svaki

Režirajte prizor i miksajte zvučnu traku sve d o k ne budete u p o t p u ­

p u t k a d a bi se m o g l o odigrati nešto loše k a k o biste učinili neki d r u g i

nosti zadovoljni, a o n d a zakoraknite u sliku u sebi i potrčite k a o da to

izbor koji ste m e n t a l n o već uvježbali.

stvarno i činite. D o k to radile, obratite p o s e b n u p o z o r n o s t na svoje

86

87

N L P ^ J U b b P H U ' I U N N U K & JUHN b fc Y M U U K

osjećaje i na reakcije ljudi oko vas. Je li to novo ponašanje u skladu s vašim sustavom vrijednosti i integritetom vaše osobe? A k o osjećaj nije pravi, vratite se na redateljsko mjesto i promijeni­ te film prije nego što zakoraknete unutra. Kada budete zadovoljni zamišljenom slikom, raspoznajte unutarnje ili vanjske znakove koje možete rabiti kako biste okinuli to ponašanje. Mentalno vježbajte

Četvrto poglavlje

uočavanje znakova d o k prolazite kroz to iskustvo. G e n e r a t o r novog ponašanja jednostavna je, ali korisna tehnika za

Nijedan čovjek nije otok s a m za sebe.

osobni i profesionalni razvoj. Svako se iskustvo pretvara u prigodu

John

Donne

da se nešto nauči. Što to češće činite, brže ćete se kretati p r e m a o n a ­ kvoj osobi kakva zaista želite biti.

PETLJE I S U S T A V I Na komunikaciju možete gledati kao na jednostavan u z r o č n o - p o sljedični o d n o s . Izdvojite j e d a n takav o d n o s , odredite uzrok i analizi­ rajte posljedice, ne uzimajući u obzir d r u g e utjecaje. O t o m u se često govori k a o da se upravo tako odvija, ali je posve jasno da se radi o velikom pojednostavljenju. Z a k o n uzroka i posljedice djeluje kod neživih bića: ako se j e d n a bi­ ljarska kugla sudari s d r u g o m možete prilično t o č n o predvidjeti mje­ sto na kojem će se zaustaviti svaka od njih. Nakon p o č e t n o g sudara o n e nemaju više nikakav utjecaj j e d n a na drugu. Živa su bića nešto d r u g o . Udarim li psa, m o g u izračunati snagu udar­ ca i točno izračunati koliko daleko bi pas trebao „odletjeti" u n e k o m pravcu s obzirom na njegovu veličinu i težinu. Ustvari, to bi se malo drukčije odvijalo: da sam dovoljno luckast udariti psa, on bi se m o ­ žda o k r e n u o i ugrizao me. Mala je vjerojatnost da će pas dospjeti t a m o gdje bi trebao dospjeti p r e m a N e w t o n o v i m zakonima. Ljudski su odnosi složeni - m n o g o toga odvija se istodobno. Ne može se t o č n o predvidjeti što će se dogoditi jer ponašanje j e d n o g čovjeka utječe na reakciju drugog. Naziv za taj o d n o s je petlja: mi neprestan­ ce p r o m a t r a m o p o v r a t n e informacije k a k o b i s m o znali što ć e m o slje­ deće učiniti. Ako se usredotočujemo s a m o na j e d n u stranu petlje, to je kao da p o k u š a v a m o shvatiti što se događa u tenisu proučavajući s a m o j e d n u stranu terena. M o ž e m o provesti cijeli život pokušavajući shvatiti kako u d a r a c loptice utječe na to da se o n a vrati natrag, kao i

88

89

zakone koji određuju kakav m o r a biti idući udarac. Ljudska je svijest

Kada nešto ciljano r a d i m o , m o r a m o provjeriti postoje li neke u n u ­

ograničena i ne m o ž e vidjeti cijelu petlju komunikacije, nego s a m o

tarnje sumnje ili dvojbe. Potrebno je obratiti pozornost na vanjsku

njezine pojedine djeliće.

ekologiju i procijeniti koje će posljedice naši ciljevi imati na širi su­

Tek udruživanje sadržaja i konteksta komunikacije zajedno daju zna­

stav o d n o s a .

čenje. Kontekst je sveukupno okruženje, cijeli sustav koji obuhvaća

Dakle, rezultati naših p o s t u p a k a vraćaju se preko petlje. K o m u n i k a ­

sadržaj. Što znači j e d a n k o m a d i ć slagalice? Sam po sebi ništa: nje­

cija je o d n o s , a ne kanal informacija u j e d n o m pravcu. Ne možete biti

govo značenje ovisi o mjestu koje ima na slici, gdje se uklapa i u

učitelj ako n e m a t e učenika, ili prodavač bez kupaca, ili savjetnik bez

k a k v o m je o d n o s u s d r u g i m k o m a d i ć i m a .

klijenata. Usrdno, ali m u d r o ponašanje predmnijeva procjenjivanje

Što znači j e d n a nota? Sama po sebi gotovo ništa: njezino značenje ovisi o t o m u u kakvom je o d n o s u s d r u g i m n o t a m a , o visini i o tra­ janju. Ta ista nota zvučat će p o t p u n o drukčije promijene li se okolne note. Postoje dva glavna načina kako m o ž e m o razumjeti neki događaj ili iskustvo. Jedan je način usredotočivanje na sadržaj, informaciju. Što je ovaj komadić? Kako se zove? Na koji je način sličan d r u g i m a ? Obrazovanje se uglavnom tako odvija: komadići slagalice m o g u biti toliko zanimljivi i lijepi da ih izdvojeno proučavamo, ali naše će sa­ znanje biti j e d n o d i m e n z i o n a l n o . P o t p u n o razumijevanje zahtijeva posve drukčiji pristup: razumijevanje o d n o s a ili konteksta. Što znači komadić? U kakvom je o d n o s u s d r u g i m ? Gdje je njegovo mjesto u sustavu? Naš unutarnji svijet uvjerenja, misli, sustava predstava i s u b m o d a ­ liteta t a k o đ e r čini sustav. Mijenjanje j e d n o g m o ž e ostaviti o g r o m n e posljedice i prouzročiti d r u g e promjene, k a o što s m o vidjeli u slučaju mijenjanja submodaliteta svog iskustva. Nekoliko d o b r o izabranih riječi u p r a v o m t r e n u t k u može promijeniti naš život. Mijenjanje j e d n o g m a l o g djelića sjećanja m o ž e promije­ niti cjelokupno stanje naše svijesti. To se događa kada su u pitanju sustavi: j e d a n mali p o m a k u p r a v o m smjeru m o ž e dovesti do veli­ kih promjena, no p o t r e b n o je znati gdje trebate pogurati. Ne vrijedi pokušavati. M o ž e m o uložiti m n o g o truda pokušavajući se osjećati bolje, a na kraju ć e m o se osjećati još gore. Kao kada svom s n a g o m g u r a m o vrata pokušavajući ih otvoriti p r e m a van, pri č e m u potroši­ mo p u n o energije prije nego što shvatimo da vrata m o r a m o povući jer se zapravo otvaraju p r e m a u n u t r a .

90

o d n o s a i međuovisnosti koji vladaju i z m e đ u nas i drugih. Ravnoteža i o d n o s i z m e đ u dijelova našega u m a predstavlja zrcalo ravnoteže i o d n o s a koje i m a m o s vanjskim svijetom. Razmišljati u d u h u NLP-a znači razmišljati u t e r m i n i m a sustava. Primjerice, Gregory Bateson, j e d n a od najutjecajnijih osoba u razvoju NLP-a, primjenjivao je kib e r n e t i č k o ili sustavno razmišljanje na biologiju, evoluciju i p s i h o ­ logiju, a Virginia Satir, istaknu­ ti obiteljski terapeut i jedan od izvornih m o d e l a za NLP, obitelj je shvaćala kao

uravnotežen

sustav o d n o s a , a ne skup individualaca s probleinima koje treba riješiti. Svaka je osoba dragocjen dio. Pomagala je obi­ teljima da ostvare bolji i zdra­ viji o d n o s , a njezina je vještina bila u t o m u što je točno znala gdje treba intervenirati i tko bi se trebao promijeniti kako bi se svi odnosi poboljšali. Kao i kod kaleidoskopa, ne možete p r o ­ mijeniti j e d a n djelić, a da ne promijenite cijeli obrazac. No pitanje je koji dio treba p r o m i ­ jeniti kako bi se stvorio željeni obrazac? U t o m u leži umijeće uspješne terapije.

91

Najbolji način utjecaja na druge je da se sami promijenimo. Ako se mi­

PETLJE ZA UČENJE

jenja odnos između nas i drugih, tada se i drugi ljudi moraju mijenjati.

P u n o više u č i m o na vlastitim greškama nego iz situacija u kojima

Ponekad provodimo m n o g o vremena na jednoj razini pokušavajući ne­

s m o bili uspješni. Greške n a m osiguravaju korisnu povratnu infor­

koga promijeniti, dok ga na drugoj razini svojim ponašanjem podržava­

maciju i mi p r o v o d i m o prilično m n o g o v r e m e n a razmišljajući o nji­

mo u o n o m e što čini. Richard Bandler to naziva „odmakni se.. .bliže,

m a . Rijetko k a d a nešto u č i n i m o o d m a h kako valja, osim kad je to

obrascem.

nešto j e d n o s t a v n o , a i tada postoji još m n o g o prostora za usavrša­

Može se napraviti zgodna usporedba s fizikakiim „efektom leptira". Te­

vanje. U č i m o tako što se svaki p u t sve više približavamo željenom

orijski, z a m a h o m svojih krila leptir m o ž e promijeniti vrijeme na drugoj

cilju. Č i n i m o što m o ž e m o (sadašnje stanje) i u s p o r e đ u j e m o s o n i m

strani zemaljske kugle, jer može doći do poremećaja zračnog tlaka u kri­

č e m u težimo (željeno stanje). To k o r i s t i m o kao povratnu informaci­

tičnom trenutku i na pogrešnom mjestu. U složenim sustavima mala

ju kako b i s m o pri ponavljanju radnje smanjili razliku i z m e đ u onoga

promjena može imati ogromne posljedice.

što želimo i onoga što dobivamo. Polako se približavamo svome cilju.

No, nisu svi elementi u sustavu podjednako važni. Neke m o ž e m o mi­

Uspoređivanje upravlja našim učenjem na svim r a z i n a m a od svje­

jenjati gotovo bez k a k v i h posljedica, dok će promjena drugih imati

snog neznanja do svjesnog znanja.

ogroman utjecaj. Želite li izazvati promjene u vašem pulsu, teku, dužini

To je opći m o d e l načina kako postati učinkovitiji u bilo č e m u čime

života ili brzini rasta, potrebno je samo podmititi malu žlijezdu na dnu

se bavite. Uspoređujemo o n o što i m a m o s o n i m što želimo, a p o t o m

vaše lubanje - hipofizu. O n a u tijelu predstavlja glavnu kontrolnu ploču.

svojim p o s t u p c i m a umanjujemo nesklad. Tada p o n o v n o u s p o r e đ u ­

Radi na istom principu kao i termostat koji kontrolira centralno grijanje:

j e m o . Uspoređivanje je utemeljeno na n a š e m sustavu vrijednosti: što

mi vidimo svaki radijator posebno, ali ih jedan termostat sve kontrolira.

n a m je v a ž n o u t o m trenutku. Primjerice, provjeravajući ove strani­

Termostat je višeg logičkog reda od radijatora koje kontrolira.

ce, ja m o r a m odlučiti jesu li dovoljno d o b r e ili je p o t r e b n o napisati ih

NLP identificira i rabi učinkovite elemente zajedničke različitim psiho­

p o n o v n o . P r e m a m o m sustavu vrijednosti, p o t r e b n o je da sve b u d e

loškim pravcima. Ljudski mozak ima istu strukturu u cijelom svijetu, a

sadržajno j a s n o (ne s a m o s m o g a stajališta nego i sa stajališta čitate­

stvorio je najrazličiti-

lja), gramatički t o č n o i u tečnim rečenicama.

je psihološke teorije,

Također, p o t r e b n o je odrediti dokaze. Kako znali je li sve u skladu s

iz čega proistječe da

m o j i m s t a n d a r d i m a ? Izostavim li ovo, vrtjet ću se zauvijek u petlji,

nužno ima iste osno­

jer n e ć u znati kada trebam stati. To je z a m k a u koju upadaju autori

vne obrasce. NLP je

koji provedu godine ispravljajući rukopise kako bi ih usavršili i zato

na različitoj logičkoj

ih n i k a d a ne izdaju. U m o m , pak, slučaju, to podrazumijeva p r v e n ­

razini zato što preu­

stveno provjeru pravopisa, a p o t o m pokazivanje prijateljima čije m i ­

zima obrasce iz svih

šljenje cijenim i od kojih ću dobiti p o v r a t n u informaciju. Promjene

područja psihologije.

koje u n o s i m utemeljene su na tim p o v r a t n i m informacijama.

Knjiga koja daje na­

Model je p o z n a t k a o T O T I m o d e l , što znači Testiraj-Obavi-Testiraj-

putke kako se rade

Izađi. Uspoređivanje je test. P r i g o d o m njegovog obavljanja p r i m i ­

mape

različitoj

jenite izvore. Testirajte p o n o v n o uspoređivanjem i izađite iz petlje

je razini od knjiga

kada u p r o c e d u r i dokazivanja utvrdite da ste postigli rezultat. Koliko

mapa, iako je i ona

ste uspješni ovisit će o izborima koji vam stoje na raspolaganju p r i

na

samo knjiga.

92

93

obavljanju: od fleksibilnosti u ponašanju ili n u ž n e raznovrsnosti, što

Motivira li vas? Ili vas zaštićuje? Spustite pogled ulijevo. Postoji li

je t e r m i n iz kibemetike. Putovanje iz sadašnjeg u željeno stanje nije,

neka korisna p o r u k a u riječima kada ih izdvojite?

na k o n c u , ni cik-cak, nego spiralno putovanje.

Podignite pogled u lijevu stranu i promatrajte slike iz sjećanja. Posto­

Najvjerojatnije će postojati i manje petlje, p o p u t onih koje se nalaze

ji li nešto novo što iz njih m o ž e t e naučiti? Počnite gledati na problem

u n u t a r neke veće: manji zadatci koje trebate izvršiti k a k o biste došli

iz realnije perspektive. Vi m o ž e t e više od toga. Obratite p o z o r n o s t na

do većeg. Cijeli se sustav uklapa p o p u t ruskih babuški. U o v o m m o ­

to da postoje i pozitivni izvori u t o m sjećanju na problem. Povežite

delu učenja greške su korisne, jer predstavljaju neželjeni rezultat u

riječi, slike i osjete sa željenim ciljem. Kako vam m o g u p o m o ć i da ga

tom kontekstu. Možete ih iskoristiti kao p o v r a t n e informacije kako

ostvarite?

biste se približili svome cilju.

3. Identificirajte pozitivno, izvorišno iskustvo u b u d u ć n o s t i , nešto što

Djeca u školi uče razne p r e d m e t e i najveći dio toga se zaboravi. Obi­

sigurno možete ostvariti. To ne m o r a biti ništa značajno. Identifici­

č n o ih nitko ne uči kako učiti. Naučiti kako se uči vještina je višega

rajte glavne vizualne, auditivne i kinestetičke submodalitete svog n a ­

reda od učenja o d r e đ e n e materije. N L P podučava kako bolje učiti,

čina razmišljanja o t o m iskustvu. Kinestetički usidrite iskustvo d o d i ­

bez obzira na p r e d m e t o kojem se radi. Najbrži i najučinkovitiji na­

rom. Provjerite pristupate li izvorišnom stanju kada bacite sidro. To

čin učenja je upotrijebiti o n o što se već odvija p r i r o d n o i lako. Učenje

je karakterističan događaj koji označava što možete ostvariti.

i razvoj smatraju se s p o r i m i b o l n i m procesima, no to nije točno.

4. Pogledajte gore u desnu stranu i stvorite sliku željenog cilja ili stava

Možda je t o č n o za neke procese, ali tehnike NLP-a ne ubrajaju se u

koji obuhvaća sve što ste naučili od osjeta, slika i riječi koji su u vezi s

spore i bolne procese učenja i razvoja.

p r o b l e m s k i m vjerovanjem. Provjerite je li u skladu s vašom o s o b n o ­

Robert Dilts razvio je tehniku pretvaranja o n o g što n a m sliči na ne­

šću i o d n o s i m a . Pobrinite se uspostaviti jasnu vezu i z m e đ u sjećanja i

uspjeh u uspjeh i učenje na takvim primjerima. Lakše je kada vas

pozitivnog cilja ili stava. Možda ćete promijeniti cilj u skladu s o n i m

n e t k o d r u g i vodi kroz tu t e h n i k u .

što ste naučili promatrajući svoja sjećanja. 5. Neka submodaliteti željenog cilja b u d u isti k a o i submodaliteti

OD NEUSPJEHA DO POVRATNE INFORMACIJE

pozitivnog karakterističnog iskustva, držite karakteristično iskustvo

1. Koji vaš stav ili uvjerenje je problematično? Završavaju li svi vaši

usidreno d o k to radite. Cijeli proces o m o g u ć i t će vam učenje iz o n o ­

uradi-sam planovi neslavno? Jesu li svi restorani brze h r a n e radosni

ga što je prošlo i oslobađanje budućih očekivanja iz zagrljaja n e u ­

kada čuju vijest da ste pokušali kuhati? Na kojem p o d r u č j u dobivate

spjeha iz prošlosti. Razmišljat ćete o svom cilju u subrnodalitetima

neželjene rezultate? Mislite li da zaista niste u stanju učiniti nešto

pozitivnih očekivanja.

d o b r o ili samo da to ne učinite dobro? D o k razmišljate o p r o b l e m u , kakva v a m je fiziologija i koje znakove

RAZINE UČENJA

pristupanja rabite? Razmišljanje o neuspjehu obično podrazumijeva

Učenje na najjednostavnijoj razini je pokušaj-pogreška sa ili bez p o ­

neki loš osjećaj, slike neuspjeha i najvjerojatnije neki unutarnji glas

dučavanja. Učite kako biste učinili najbolji izbor koji vam stoji na

koji vas prekorava. I sve to istodobno. Ne m o ž e t e se nositi sa svim

raspolaganju, našli „pravi odgovor". M o ž d a ćete uspjeti otprve ili

tim odjedanput. Morate otkriti što se odvija unutar svakog sustava

ćete m o r a t i pokušavati više puta d o k ne uspijete. Učite pisati, sricati

predstava pojedinačno.

i znati da je c r v e n o svjetlo na semaforu z n a k da stanete. Počinjete

2. Spustite pogled u d e s n o i povežite se s osjetima. Što osjet s a m po

od nesvjesnog neznanja i napredujete do svjesnog znanja, prolazeći

sebi pokušava učiniti za vas? Koje su njegove pozitivne namjere?

kroz petlju učenja.

95

ucivruu

r U U L N V LJ t

KtlLJt

I

iUblAVI

Kada odgovor p o s t a n e navika, prestajete učiti. Teorijski, mogli biste

načini učenja osim pasivnog načina učenja ponavljanjem u skupini

postupiti i drukčije, ali u praksi se to ne događa. Navike su veoma

vršnjaka i uz p o m o ć autoriteta, o n a su u sličnoj situaciji, samo na

korisne, o n e usmjeravaju onaj dio našeg života o kojemu ne želimo

nekoj višoj razini, kao i dijete koje uči da se o s a m dobiva samo ako

razmišljati. Bilo bi r a z o r n o odlučivati svakog jutra kako zavezati ve­

zbroji četiri i četiri.

zice na cipelama. To s i g u r n o nije p o d r u č j e na kojemu trebate p o ­

Učenje na još višoj razini rezultira temeljnim mijenjanjem načina

kazati svoju kreativnost. N o , umijeće je odlučiti što ćete prepustiti

na koji razmišljamo o sebi i svijetu. Podrazumijeva razumijevanje

navici, a što ćete nastaviti učiti i o č e m u ćete odlučivati neprestance

o d n o s a i paradoksa različitih načina na koji u č i m o učiti.

radeći izbore. To je ključno pitanje ravnoteže.

Gregory Bateson ispričao je zanimljivu priču u svojoj knjizi „Koraci

O v o pitanje ustvari predstavlja jednu novu razinu. Osvrnite se na

ka ekologiji u m a " o vremenu kada je proučavao obrasce k o m u n i k a ­

vještine koje ste usvojili i izaberite neku od njih ili učinite nove izbo­

cije d u p i n a u P o m o r s k o m istraživačkom centru na Havajima. P r o ­

re koji imaju istu svrhu. Izabravši način na koji ćete učiti, sad možete

matrao je trenere kako podučavaju d u p i n e r a z n i m trikovima koji su

naučiti biti uspješniji u učenju.

se za novac prikazivali publici. Prvog dana, kada bi dupini učinili

Siromašak iz bajke koji je d o b i o prigodu da mu se ispune tri želje

nešto neobično, kao što je iskakanje iz vode, trener bi zazviždao zvi­

očito nije z n a o za razine učenja. Da je znao, ne bi svojom zadnjom

ždaljkom i d u p i n u bacio ribu. Dupin je veoma brzo shvatio da takva

željom povratio status quo, nego bi poželio još tri želje.

vrsta ponašanja biva nagrađena r i b o m : ponavljao bi to sve češće i

Djeca u školi uče da su četiri i četiri osam. Na jednoj razini to je

očekivao nagradu.

j e d n o s t a v n o učenje. Ne m o r a t e razumjeti, samo zapamtiti. A k o osta­

Sljedećeg dana dupin bi iskočio iz v o d e i očekivao ribu, ali ništa nije

nete na toj razini, to bi značilo da pet i tri nisu osam jer su četiri

uslijedilo. Bez rezultata ponavljao bi svoj skok izvjesno vrijeme, a

i četiri o s a m . Očigledno je posve besmisleno učiti m a t e m a t i k u na

p o t o m , iživciran, učinio nešto d r u g o - p o č e o bi se okretati. Trener

ovaj način. Ako svoje ideje ne povezete s učenjem višeg reda, o n e će

bi o n d a zazviždao zviždaljkom i bacio mu ribu. Stoga je dupin p o n a ­

ostati ograničene u ovom kontekstu. Pravo učenje podrazumijeva i

vljao n o v i trik i bivao nagrađen ribom. Za jučerašnji trik nije dobivao

učenje na koje sve načine m o ž e t e učiniti nešto što već činite. Vi uči­

ribu, nego samo za nešto novo. Tako se sve ponavljalo nekih četrnaest

te da su jedan i sedam o s a m , ali i da dva i šest daju o s a m . Vi ste na

dana. Dupin bi prilazio i izvodio trikove koje je naučio p r e t h o d n i h

razini višega reda i razumijete pravilo koje se krije iza tih odgovora.

dana, ali mu to nije bilo od koristi. Tek kada bi učinio nešto novo,

Kada znate što želite, upotrijebivši kreativnost možete doći do razli­

dobivao bi nagradu. To je za dupina najvjerojatnije bilo veoma fru-

čitih načina k a k o biste to ostvarili. Neki će ljudi radije promijeniti cilj

strirajuće. No, petnaestog je dana izgledalo kao da je naučio pravila.

nego promijeniti način k a k o ga ostvariti. O n i prestaju s pokušajima

Bjesomučno je jurcao i priredio zadivljujuću predstavu, uključivši

dobiti osam, jer su odlučni u t o m u da koriste tri plus četiri, a nikako

osam posve novih i neobičnih trikova, od kojih četiri do tada nikada

im ne polazi za r u k o m . D r u g i će koristiti isključivo četiri plus četiri

nisu bila viđena u vještinama dupina. Dupin je podigao razinu uče­

kako bi dobili osam, ali ne i d r u g e brojeve.

nja na razinu višega reda. Ne s a m o što je shvatio kako napravili nove

Takozvani „skriveni školski plan" primjer je učenja višega reda. Bez

obrasce ponašanja nego i pravila kako ih i kada napraviti.

obzira na to što se uči, pitanje je kako se uči. Nitko ne podučava vri­

Još nešto: tijekom tih četrnaest dana, Bateson je p r o m a t r a o trenera

j e d n o s t i m a skrivenog školskog plana, koji ima veći utjecaj na dječje

kako d u p i n u izvan konteksta obuke baca nezasluženu ribu. Upitavši

ponašanje nego formalna nastava - u pitanju je školstvo u cjeloku­

ga zašto to radi, trener mu je odgovorio: „Ja m o r a m održati d o b r e

p n o m kontekstu. A k o djeca nikada ne nauče da postoje i neki drugi

odnose s njim. A k o to ne postoji, on se neće p o t r u d i t i išta naučiti."

96

97

Treće, možete doživjeti da gledate na svijet s vanjske točke gledišta, OPISI STVARNOSTI

kao da ste posve neovisan promatrač, netko tko nije umiješan u situ­

Kako biste izvukli što više iz neke situacije i iskustva, trebate prikupljati

aciju. Pitajte se: „Kako bi to izgledalo n e k o m tko u to nije upleten?"

informacije sa što je više mogućih različitih točaka gledišta. Svaki sustav

Ovo vam daje objektivnu točku gledišta p o z n a t u kao treći stav. On je

predstava pruža različite mogućnosti opisivanja zbilje. Nove ideje izviru

na drukčijoj razini od prva dva, ali nije im n a d m o ć a n . Treći stav znači

iz tih različitih opisa poput bijele svjetlosti koja se pojavljuje kada pomi­

isto što i ograditi se. Da bi treći stav bio koristan, trebate se nalaziti

ješale dugine boje. Ne možete živjeti rabeći samo jedan sustav predstava.

u jakom izvorišnom stanju. Vi zauzimate objektivan i izvorišni stav

Potrebna su najmanje dva, jedan za primanje informacija, a drugi za nji­

glede vlastitog ponašanja, pa ste u stanju procjenjivati i stvarati neke

hovu obradu na različite načine.

korisne izbore u bilo kojoj teškoj situaciji. To je veoma korisna vještina

Također, točka gledišta samo jedne osobe imat će slijepu mrlju zbog

i može vas poštedjeti stresa i problema koji nastaju kao rezultat nepro­

uobičajenog načina shvaćanja svijeta, zbog njezinih perceptivnih filte­

mišljenih postupaka. Sva tri stava jednako su važna, a bit je u tomu što

ra. Razvijajući sposobnost viđenja svijeta iz kuta drugih ljudi, moći ćete

ih možete slobodno koristiti. Netko ukliješten u p r v o m stavu bit će

uočiti i svoje slijepe mrlje tako što ćete pitati prijatelja za savjet i drukčije

egocentrično čudovište, dok će netko tko obično zauzima drugi stav

viđenje situacije ako ste zašli u slijepu ulicu. Kako možete utjecati na

dopuštati d r u g i m ljudima previše utjecaja na vlastiti život. Onaj tko

svoju m o ć zapažanja premještajući se iz svog ograničenog svijeta?

obično zauzima treći stav bit će nezainteresirani promatrač života.

TROSTRUKI OPIS

knjizi Johna Grindera i Judith DeLozier „Kotrljanje sve do dolje", napi­

Svoje iskustvo možete promatrati na najmanje tri načina. U najnovijem

sanoj kako bi se NLP predstavio na jednostavniji način. Ovaj je pristup

djelu Johna Grindera i Judith DeLozier ti su načini klasificirani kao prvi,

poznat kao novi kod u NLP-u i usredotočen je na znalačko uspostavlja­

drugi i treći perceptivni stav.

nje ravnoteže između svjesnih i nesvjesnih procesa.

Prvenstveno, svijet možete promatrati u potpunosti sa svog stajališta, sa

Svadvo od nas spontano zauzima sva tri stava koji n a m pomažu da bolje

Ideja trostrukog opisa samo je jedan aspekt pristupa razrađenog u

stajališta vlastite unutarnje stvarnosti, posve se uživlj avaj ući u nju, ne

razumijemo svaku situaciju ili ishod. Sposobnost da ili mijenjate, svje­

uzimajući u obzir ničija druga stajališta. Jednostavno mislite: „Kako to

sno ili nesvjesno, nužna je kako biste se m u d r o ponašali i kako biste bili

utječe na mene?" Usredotočite se na vrijeme kada ste bili intenzivno

u stanju cijeniti prekrasnu složenost međuljudskih odnosa. Razlike koje

svjesni svojih misli i niste uzimali u obzir druge ljude iz te situacije. To

uočavale kada svijet gledate iz različitih kutova obogaćuje ga, a vama

zovemo prvim stavom (upravo ste ga iskusili dok ste se koncentrirali na

pruža mogućnost izbora. Prvi, drugi i treći stav predstavljaju izrijekom

svoju realnost, bez obzira koji ste događaj izabrali).

priznanje da mapa nije teritorij. Postoje samo različite mape.

Drugo, razmislite kako bi to izgledalo i zvučalo sa stajališta druge osobe

Bit je u t o m u da budete svjesni razlika, a ne da nastojite sve staviti

i kako bi se ta osoba osjećala. Očigledno je da ista situacija ili ponašanje

pod istu kapu. Upravo su razlike i napetost između tih različitih načina

može različito značiti različitim ljudima: bitno je razumjeti nečiji stav i

gledanja na svijet važni. Do uzbuđenja i kreativnosti dolazi zato što

pitati se: „Kako to njima izgleda?" To zovemo drugim stavom, poznatim

na stvari gledamo na drukčiji način. Istovjetnost je dosadna, osrednja

kao empatija. Ako ste s nekim u sukobu, trebali biste shvatiti kako se on

i rada borbu. Vrste koje su iste ulaze u sukobe i bore se za opstanak u

osjeća zbog toga što vi činite. Što je veći uzvrat s drugom osobom, bolje

procesu biološke evolucije. Ratovi izbijaju kad ljudi žele baš iste osku­

ćete razumjeti njezinu stvarnost i bit ćete umjesniji u postizanju drugog

dne izvore. M u d r o s t dolazi iz ravnoteže: n e m a t e što uravnotežiti ne

stava.

postoje li različite sile koje treba uravnotežiti.

98

99

UJEDINJENO POLJE NLP-a PO R O B E R T U DILTSU

U ponašanje spadaju o d r e đ e n e radnje koje vršimo, bez obzira na

Robert Dilts izgradio je jednostavan, elegantan model za razmišlja­

naše sposobnosti.

nje o p r o m j e n a m a osobnosti, učenju i komunikaciji, a koji spaja ideje konteksta, odnosa, razine učenja i perceptivnog stava. Taj m o d e l uje­

6. Okolina

d n o predstavlja i kontekst za razmišljanje o N L P t e h n i k a m a i pruža

Okolina je ono na što reagiramo, naše okruženje i ljudi koje susrećemo.

okvir za organiziranje i prikupljanje informacija, tako da m o ž e t e pre­ poznati najbolje mjesto na kojemu trebate raditi kako biste stigli do željene promjene. Mi se ne mijenjamo m a l o - p o m a l o , već organski.

Uzmite k a o primjer trgovačkog putnika koji razmišlja o svom poslu na ovim različitim razinama:

Pitanje je u k o m točno pravcu leptir treba z a m a h n u t i svojim krilima. Gdje treba pogurati kako bi došlo do neke promjene?

Okolina: O v o je susjedstvo d o b r o za moj posao.

Učenje i promjene zbivaju se na različitim razinama.

Ponašanje: To sam d a n a s p r o d a o . Sposobnost: Mogu prodati ovaj proizvod.

1.

Duhovnost

D u h o v n o s t je najdublja razina na kojoj se razmatraju i izražavaju

Uvjerenja: B u d e m li d o b a r u prodaji, m o ž d a ću biti unaprijeđen. Osobnost: ja sam d o b a r trgovački p u t n i k

velika metafizička pitanja. Zašto s m o ovdje? Koji je smisao postoja­ nja? D u h o v n a razina upravlja i oblikuje ljudski život i p o d u p i r e naše postojanje. Bilo kakva promjena na ovoj razini ostavlja ozbiljne po­

Ovo je primjer uspješnog modela. Model t a k o đ e r m o ž e biti d o b r o primijenjen i na problem.

sljedice na svim ostalim razinama, kao s t o j e to otkrio sveti Pavao na putu p r e m a Damasku. U n e k o m smislu, ona sadrži sve što j e s m o i što činimo, a ipak nije ništa od toga. 2. Osobnost Osobnost predstavlja o s n o v n o shvaćanje sebstva, srž sustava vrije­ dnosti i životni zadatak. 3. Uvjerenja Uvjerenja su različite ideje za koje s m a t r a m o da su istinite i koje ko­ ristimo kao temelj svoje s v a k o d n e v n e aktivnosti. Uvjerenja mogu biti poticajna ili ograničavajuća. 4.

Sposobnosti

To su skupine ili kompleti obrazaca ponašanja, uopćenja, vještina i strategija koje koristimo tijekom života. 5.

ion

Ponašanje

101

Može mi se dogoditi da pogrešno napišem riječ. M o g u to pripisati

kao ograničavajući faktor. Tehnika mijenjanja osobne povijesti već

okolini: buka me omela. M o g u to shvatiti na razini ponašanja: p o ­

je opisana. P o m o ć u nje p o n o v n o procjenjujemo prošlost sa stajališta

grešno sam shvatio riječ. M o g u to uopćiti i posumnjati u svoju spo­

sadašnjih spoznaja. Mi n i s m o u zamci i ne m o r a m o zauvijek p o n a ­

sobnost pisanja riječi. M o g u povjerovati da je p o t r e b n o više raditi

vljati pogreške iz prošlosti.

kako bih poboljšao pisanje, a m o g u dovesti svoju osobnost u pitanje

Ipak, n a d e i strahovi vezani za b u d u ć n o s t m o g u vas paralizirati u

misleći da sam glup.

sadašnjosti. To se m o ž e kretati u r a s p o n u od zabrinutosti zbog nekog

Ponašanje se često uzima k a o d o k a z osobnosti ili sposobnosti i upra­

govora, do važnih pitanja vezanih za financijsku i o s o b n u sigurnost u

vo se na taj način s a m o p o u z d a n j e i znanje uništavaju u učionicama.

budućnosti. Tu je i sadašnji trenutak u kojemu se sijeku o s o b n a p o ­

A k o pogrešno zbrojite, to ne znači da ste glupi ili da vam matematika

vijest i m o g u ć a b u d u ć n o s t . Zamislite svoj život kao vremensku crtu

ne ide. Tako razmišljati značilo bi miješati logičke razine, isto kao

koja se proteže od daleke prošlosti do daleke budućnosti i p r o m a ­

kada biste mislili da se znak „zabranjeno pušenje" u kinu odnosi na

trajte kako se sadašnjost i željeno stanje, osobnost, uvjerenja, s p o ­

likove iz filma.

sobnost, ponašanje i okolina o d n o s e p r e m a vašoj osobnoj povijesti i

Kada poželite promijeniti sebe ili nekog drugog, p o t r e b n o je priku­

mogućoj budućnosti.

piti informacije, vidljive djeliće problema, o d n o s n o uznemiravajuće

Cjelokupna naša osobnost je p o p u t holograma, t r o d i m e n z i o n a l n e

s i m p t o m e . To je sadašnje stanje. Manje očigledni od s i m p t o m a su

slike s t r u k t u r i r a n e od svjetlosnih zraka. Svaki djelić h o l o g r a m a daje

skriveni uzroci koji h r a n e problem. Što m o r a t e učiniti da biste hra­

cijelu sliku. Možete mijenjati male elemente kao submodalitete i gle­

nili problem?

dati rezultat kako se giba na površini ili mijenjati o d o z g o r prema d o ­

Postoji željeno stanje, cilj promjene. Postoji izvor koji će v a m p o m o ć i

lje, utječući na neko važno uvjerenje. Koji je način najbolji postat će

u ostvarenju cilja. Postoje i s p o r e d n e pojave u ostvarivanju cilja, i u

bjelodano dok skupljate informacije o sadašnjem i željenom stanju.

vama i u d r u g i m a .

Promjene na nižoj razini neće n u ž n o dovesti do promjene i na višoj

Iz ovog je m o d e l a vidljivo da se možete uplesti u dvije vrste konflikta.

razini. Promjene u okolini malo će pridonijeti promjeni uvjerenja. Na­

Možda će vam biti teško odlučiti se hoćete li gledati televiziju kod

čin ponašanja može promijeniti neka uvjerenja koja i m a m o o sebi. No,

kuće ili ići u kazalište. O v o je nedvojbeno sukob u ponašanju.

promjena uvjerenja sigurno će utjecati na promjenu u ponašanju. Pro­

Do sukoba m o ž e doći kada je nešto d o b r o na jednoj razini, a postaje

mjena na višoj razini uvijek će se odraziti i na nižoj. Bit će opsežnija i

loše na drugoj. Primjerice, dijete je d o b r o na satovima g l u m e u školi,

trajnija. Stoga, želite li promijeniti ponašanje, radite na sposobnostima

ali je uvjereno da mu to donosi n e p o p u l a r n o s t kod školskih kolega,

i uvjerenjima. Ako vam nedostaju sposobnosti, radite na uvjerenjima.

pa ih ne želi pohađati. Ponašanje i sposobnost m o g u biti d o b r o na­

Uvjerenja će odabrati sposobnosti koje će p o t o m odabrati obrasce p o ­

građeni, a da se kose s uvjerenjem ili osobnošću.

našanja koji, pak, izravno izgrađuju naše okruženje. Potpora okoline

Važan je način na koji p r o m a t r a m o vrijeme. Problem je m o ž d a p o ­

veoma je važna jer neprijateljski raspoložena okolina može otežati

vezan s n e k o m t r a u m o m iz prošlosti koja ima izravne posljedice u

provođenje bilo kakve promjene.

sadašnjosti. Pobija je j e d a n primjer, no postoje i m n o g i drugi, iako manje d r a m a t i č n i , kada teški i nesretni trenuci iz prošlosti utječu na kvalitetu sadašnjeg života. M n o g i terapeuti smatraju da su sadašnji problemi uvjetovani prošlošću. I d o k stvaramo svoju o s o b n u povijest koja utječe na nas, prošlost se m o ž e iskoristiti prije kao izvor nego

102

Teško je napraviti promjenu na razini osobnosti ili na nekoj višoj ra­ zini ako ne postoje uvjerenja i sposobnosti koje to podržavaju. Ni za poslovnog čovjeka nije dovoljno samo vjerovanje da može biti odli­ čan direktor - svoje uvjerenje m o r a potkrijepiti radom. Uvjerenja bez sposobnosti i ponašanja koja ih potkrepljuju nalik su kuli u zraku.

103

NLP.JOSEPH

O'CONNOR

&

JOHN

SEYMOUR

Ujedinjeno polje način je kako različite dijelove NLP-a možete sta­

UVJERENJA

viti u jedinstven okvir napravljen od ideja o neurološkim razinama,

- Ne vjerujem Vam! - odgovorila je Alisa.

v r e m e n u i preceptivnim stavovima. Možete ga upotrijebiti k a k o bi se

- Zar mi ne vjeruješ? - tužno je upitala Kraljica. - Pokušaj p o n o v n o .

razumjela ravnoteža i o d n o s i z m e đ u pojedinih elemenata u sebi i u

D o b r o u z d a h n i i zatvori oči.

d r u g i m a . Ravnoteža je ključ. Problemi nastaju zbog nedostatka ra­

Alisa se nasmijala.

vnoteže, a ujedinjavajuće polje omogućuje identificiranje elemenata

- N e m a p o t r e b e ni pokušavati - rekla je - u n e m o g u ć e stvari ne m o ž e

koji poprimaju preveliku važnost, a koji nedostaju ili su preslabi.

se vjerovati.

Primjerice, netko m o ž d a previše naglašava prošlost i obraća nesraz­

- A k o m o g u primijetili, li n e m a š dovoljno iskustva - rekla je Kralji­

m j e r n o veliku p o z o r n o s t prošlim događajima, dopuštajući da to

ca. - Kad sam ja bila u tvojim g o d i n a m a , svaki dan vježbala sam pola

utječe na njegov život i podcjenjujući sadašnjost i b u d u ć n o s t . S d r u ­

sata. Ponekad sam, svakog jutra prije d o r u č k a , znala povjerovati u

ge strane, netko drugi provodi previše v r e m e n a u p r v o m stavu, ne

šest n e m o g u ć i h stvari. Lewis Carroll, Alisa s one strane ogledala

uzimajući u obzir stajališta drugih ljudi. Drugi, pak, obraćaju previše pozornosti na ponašanja i okolinu, a nedovoljno na svoju osobnost i uvjerenja. Okvir ujedinjenog polja, jedan od načina postizanja zdra­

Naša uvjerenja imaju velik utjecaj na ponašanje. O n a nas motiviraju i

vije ravnoteže, terapeutima je od neprocjenjive vrijednosti kao dra­

određuju o n o što r a d i m o . Teško da ć e m o nešto naučiti ne vjerujemo

gocjeno sredstvo dijagnosticiranja tehnika koje biste trebali upotri­

li da će n a m to biti u g o d n o i korisno.

jebiti. O v o je bogat model koji vam ostavlja m o g u ć n o s t razmišljanja

Što su uvjerenja? Kako ih stvaramo i kako ih zadržavamo?

o m n o š t v u različitih načina na koje se m o ž e koristiti.

Uvjerenja su izravne naredbe, unutarnje mape koje koristimo kako bi­ smo razumjeli svijet. Ona daju stabilnost i kontinuitet. Zajednička uvje­ renja daju dublji smisao uzvratu i zajednici nego zajednički posao. Svima su n a m zajednička neka temeljna uvjerenja koja dobivaju p o ­ tvrdu u fizičkom svijetu. Vjerujemo u zakone prirode. Ne šećemo po krovu zgrade niti iskušavamo svaki d a n h o ć e m o li se opeci stavimo li ruku u vatru. Također, i m a m o neka uvjerenja o sebi i o svijetu u k o ­ jem živimo koja nisu tako jasno definirana. Ljudi nisu tako dosljedni i nepromjenjivi p o p u t sile teže. Uvjerenja dolaze iz raznih izvora: odgoja, ugledanja na neke značaj­ ne ljude, t r a u m a iz prošlosti i iskustava koja se ponavljaju. O n a se grade uopćavanjem iz o s o b n i h iskustava svijeta, kao i uopćavanjem iz iskustava drugih ljudi. Kako znate iz kojeg iskustva treba izvući uo­ pćene zaključke? Neka uvjerenja dolaze u gotovom obliku iz kulture i okruženja u kojem s m o rođeni. Važni ljudi u djetinjstvu usađuju n a m uvjerenja svojim očekivanjima. Velika očekivanja (pod uvjetom da su realna) stvaraju sposobnost, a mala nesposobnost. Vjerujemo u o n o što su n a m o n a m a ispričali kada s m o bili mali, jer ne postoji

IM

105

I t l V K I U r U u L A V L J t _ r t I LJt

I

bUblAVI

način da to provjerimo: ta uvjerenja m o g u ostati n e t a k n u t a našim

u sadašnjosti i u budućnosti p r o g r a m i r a t će vaš um za neuspjeh, što

kasnijim rezultatima.

će vas spriječiti u otkrivanju vaših pravih sposobnosti, umjesto što će

Kada s m o uvjereni u nešto, p o n a š a m o se kao da je to istina. Z b o g

s a m o predstavljati činjenično stanje u sadašnjosti. Negativna uvjere­

toga je teško osporiti ih: uvjerenja djeluju kao perceptivni filteri. D o ­

nja nisu utemeljena na iskustvu.

gađaji se t u m a č e u svjetlu uvjerenja, a iznimke potvrđuju pravilo.

Dobra u s p o r e d b a koja govori o efektu koji imaju ograničavajuća

O n o što č i n i m o održava ih i pojačava o n o u što vjerujemo. Vjerova­

uvjerenja je način na koji funkcionira žablje oko. Žaba vidi najveći

nja nisu s a m o m a p e onoga što se dogodilo nego i shematizirani plan

dio p r e d m e t a u svojoj najbližoj okolini, ali tumači s a m o o n o što je u

budućih postupaka.

pokretu, ima o d r e đ e n oblik i sliči na h r a n u . O v o je veoma učinkovit

Proučavana je skupina djece s istim kvocijentom inteligencije (1Q),

način osiguravanja h r a n e , recimo m u h a . M e đ u t i m , budući da samo

podijeljena u dvije p o d s k u p i n e . Nastavnicima je rečeno da jedni ra­

crni objekti u pokretu predstavljaju h r a n u , u kutiji m r t v i h m u h a žaba

spolažu višim I Q - o m i da se od njih očekuje postizanje boljih rezul­

će - uginuti. Tako preuski i previše učinkoviti opažajni filteri mogu

tata od djece iz d r u g e skupine. Iako je jedina razlika bila u očeki­

nas lišiti nekih d o b r i h iskustava čak i kada s m o o k r u ž e n i uzbudlji­

vanjima nastavnika (dalde, uvjerenje), skupina s „visokim IQ-om"

vim p r i g o d a m a jer ih ne p r e p o z n a j e m o takvima.

na testu je ostvarila m n o g o bolje rezultate od d r u g e skupine. Ova vrsta proročanstva koje se s a m o ispunja poznata je kao „Pigmalio-

Najbolji način otkrivanja o n o g što zaista možete jest da se pretvara­

n o v efekt".

te da to nešto možete učiniti. O n o što ne možete učiniti, nećete ni

Slična vrsta p r o r o č a n s t v a koje se ostvaruje je „placebo efekt", d o b r o

učiniti. A k o je zaista n e m o g u ć e , ne brinite, otkrit ćete to. (No pobri­

p o z n a t u m e d i c i n i . Pacijenti će se izliječiti povjeruju li da su dobili

nite se postaviti odgovarajuće s i g u r n o s n e mjere, ako je potrebno.)

odgovarajući lijek, č a k i k a d im se daju kvazilijekovi, nedjelotvorne

Sve d o k vjerujete da je nešto n e m o g u ć e , n i k a d a nećete otkriti je li

s u p s t a n c e b e z m e d i c i n s k i h svojstava. Uvjerenje vodi izlječenju. Li­

m o g u ć e ih nije.

jekovi nisu uvijek n e o p h o d n i , ali uvjerenje da će doći do izlječenja

Mi se ne r a đ a m o s uvjerenjima, k a o što se r a đ a m o s bojom očiju.

jest. Proučavanja b e z i z n i m n o pokazuju da tridesetak p o s t o pacije­

O n a se mijenjaju i razvijaju. O sebi razmišljamo na drukčiji način,

nata p o z i t i v n o reagira na p l a c e b o lijekove.

ž e n i m o se i razvodimo, mijenjamo prijatelje i p o s t u p a m o drukčije

U j e d n o m je e k s p e r i m e n t u liječnik d a o injekciju destilirane vode

jer se naša uvjerenja mijenjaju.

skupini pacijenata koji su imali krvarenje čira, objasnivši im da se

Uvjerenja m o g u biti stvar izbora. Možete odbaciti uvjerenja koja vas

radi o č u d o t v o r n o m lijeku koji će ih izliječiti. Č a k s e d a m d e s e t p o ­

ograničavaju i stvoriti nova koja će v a m život učiniti zanimljivijim i

sto pacijenata pokazivalo je o d l i č n e rezultate gotovo g o d i n u d a n a .

uspješnijim. Pozitivna vam uvjerenja omogućavaju otkriti što možete

Pozitivna uvjerenja predstavljaju poticaje koji se temelje na s p o s o ­

ostvariti i koliko ste sposobni. O n a predstavljaju dopuštenje da istra­

b n o s t i m a . Uvjerenja stvaraju rezultate. Postoji izreka: „Vjerovao ti

žujete i igrate se u svijetu m o g u ć n o s t i . Koja uvjerenja vrijedi imati

jesi li u stanju nešto učiniti ili n e . . . u pravu si."

jer će vas podržavati u ostvarivanju ciljeva i omogućiti to? Razmislite

Ograničavajuća uvjerenja o b i č n o su k o n c e n t r i r a n a oko izjave: "Ja

0 n e k i m uvjerenjima koja imate o sebi. Jesu li korisna? Poticajna su

to ne m o g u . . . " Smatrajte ovu izjavu j e d n o s t a v n i m činjeničnim sta­

ili ograničavajuća? Svi vi imate neka temeljna uvjerenja o ljubavi i o

njem, koje se o d n o s i s a m o na sadašnji trenutak. Na primjer, rije­

t o m u što je u životu važno. Imate i m n o š t v o d r u g i h o m o g u ć n o s t i m a

či: „ N e m o g u žonglirati" z n a č e (ne) m o g u žonglirati. Žonglirati je

1 sreći koju ste ostvarili, a koja m o ž e t e promijeniti. Suština uspjeha

lako. Uvjerenje da nešto ne m o ž e t e d a n o kao opis vaših sposobnosti

su uvjerenja koja vam dopuštaju biti uspješnim. Poticajna uvjerenja

106

107

C t I V R I O

rO(]LAVLJt_PETLJE

I

SUSTAVI

neće jamčiti uspjeh svaki put, ali bit ćete u izvorišnom stanju i spo­

Uvjerenja su važan dio vaše osobnosti, a opet, izražena su j e d n o ­

sobni na kraju i uspjeti.

stavnim riječima: „...ako učinim o v o . . . o n d a će se dogoditi ono. Ja

Na Sveučilištu Stanford vršena su proučavanja o samoostvarenju,

m o g u . . . j a ne m o g u . . . " koje p r e v o d i m o kao: „...ja m o r a m . . . trebalo

o d n o s n o proučavano je mijenjanje ljudskog ponašanja u skladu s

b i . . . n e s m i j e m . . . " Riječi dobivaju m o ć p r i n u d e . Kako te riječi dobi­

n o v i m uvjerenjima. Uspoređivala se sposobnost ljudi da n e š t o učine

vaju m o ć n a d n a m a ? Jezik je bitni dio procesa koji koristimo kako

s njihovim uvjerenjem o vlastitoj sposobnosti. Korišteni su razni za­

b i s m o razumjeli svijet i izrazili svoja uvjerenja. U sljedećem ć e m o

daci, od matematike do dresiranja zmija.

poglavlju detaljnije ispitati lingvistički dio NLP-a.

U p o č e t k u su uvjerenja odgovarala p o k a z a n i m s p o s o b n o s t i m a - lju­ di su izvršavali zadatke k a k o su i mislili da će ih izvršiti. P o t o m su im istraživači počeli graditi s a m o p o u z d a n j e tako što su postavljali ciljeve, organizirali vježbe i s t r u č n u obuku. Očekivanja su povećana, ali razina izvršenja je pala jer su iskušavane nove tehnike. Dosegnuta je točka najveće razlike i z m e đ u uvjerenja što su mogli učiniti i onoga što su zapravo postizali. Kada bi dalje nastavili raditi na t o m zadatku, njihovi su rezultati dosizali njihova očekivanja. Kad bi se obeshrabri­ li, pali bi na p o č e t n u razinu. Razmislite na trenutak o tri uvjerenja koja vas ograničavaju. Zapišite ih. Sad u mislima pogledajte u o g r o m n o o d v r a t n o zrcalo. Zamislite ka­ kav će v a m biti život za pet godina ako se nastavite ponašati kao da su ta ograničavajuća uvjerenja istinita. Kakav će v a m biti život za deset, dvadeset godina. Odvojite nekoliko trenutaka kako biste razbistrili u m . Ustanite, prošećite uokolo ili u d a h n i t e nekoliko puta. Sada razmislite o tri nova uvjerenja koja će v a m donijeti poticaj i zaista povećati kvalitetu živo­ ta. Možete zastati na nekoliko trenutaka i zapisati ih. U mislima, pogledajte u veliko prijateljsko zrcalo. Zamislite sebe da postupate k a o da su ta nova uvjerenja istinita. Kakav će v a m biti život za pet godina? Za deset? Za dvadeset? Mijenjanje uvjerenja omogućava vam dolaženje do promjena u po­ našanju, a mijenjat će se brže ako imate sposobnost i strategiju da dođete do cilja. Možete isto tako mijenjati nečije uvjerenje mijenjaju­ ći njihovo ponašanje, ali to nije toliko p o u z d a n o . Neke ljude nikada ne m o ž e t e uvjeriti ponavljanjem događaja. O n i vide samo nepoveza­ ne slučajnosti.

108

109

Peto poglavlje RIJEČI I Z N A Č E N J A - Ali o n o tvoje „sjajno" ne znači i „da n e m a š sreće" - protestirala je Alisa. - Kada ja upotrijebim j e d n u riječ - n a d m e n o je rekao Jajčić Ovalčić - o n d a ona znači baš o n o što ja izaberem i ništa d r u g o . - Problem je u t o m u - reče Alisa - jesi li ti uopće u stanju izmišljati riječi s m n o g o značenja. - Problem je j e d i n o u t o m u - upleo se Jajčić Ovalčić - koja od njih treba postati gospodar. Eto toliko! Lewis Carroll, Alisa s one strane ogledala

O v o je poglavlje o m o ć i jezika. O t o m u kako biti siguran da govorite o n o što mislite, razumijete što je m o g u ć e jasnije o n o što d r u g i misle i omogućavanju d r u g i m a da razumiju sebe. Riječ je o p o n o v n o m p o ­ vezivanju jezika s iskustvom. Postoji izreka da su riječi jeftine, da ne stoje ništa, a o n e opet imaju m o ć evociranja slike, zvuka i osjeta kod slušatelja ili čitatelja, što je jasno s v a k o m pjesniku ili autoru p r o m i d ž b e n o g slogana. M o g u za­ četi i prekinuti neki o d n o s , diplomatske o d n o s e , izazvati sukobe i ratove. Riječi nas m o g u uvesti u d o b r o ili loše raspoloženje, o n e su sidro za složeni niz iskustava. Stoga jedini odgovor na pitanje: „Što zapravo znači ta riječ?" m o ž e biti pitanje: „Za koga?" Jezik je sredstvo k o m u ­ nikacije, stoga riječi imaju značenje koje ljudi određuju d o g o v o r o m . Svima n a m je zajedničko to što k o m u n i c i r a m o o č u l n i m doživljaji­ ma. Bez toga ne bi postojala osnova za izgradnju društva kakvog mi poznajemo.

ni

Oslanjamo se na intuiciju koja je zajednička o n i m a kojima je neki

osoba shvatila što ste mislili, želite znati, koliko je god to m o g u ć e

jezik materinski i na činjenicu što su naši čulni doživljaji dovoljno

točnije, koja značenja d r u g a osoba ima na svojoj mapi i želite biti

slični, stoga naše m a p e i imaju dosta toga zajedničkog. Bez ovoga,

sigurni što o n a m i s l i .

svaki razgovor bio bi b e z n a d a n i svi bi bili kao Jajčić Ovalčić. N o . . . n e m a m o svi p o t p u n o iste m a p e . Svatko od nas doživljava svijet na jedinstven način. Riječi s a m e po sebi nemaju značenje, što n a m p o s t a n e j a s n o kada čujemo neki stra­ ni jezik kojeg ne razumijemo. Riječima pridajemo značenje p o m o ć u usidrenih asocijacija p r i d r u ž e n i h p r e d m e t i m a i iskustvima tijekom života. Mi svi ne vidimo iste p r e d m e t e i n e m a m o svi isto iskustvo. Činjenica što drugi ljudi zaista imaju drukčije m a p e i značenja pri­ donosi p u n i n i i raznovrsnosti života. Vjerojatno ć e m o se usuglasiti oko toga što znači „pita od jabuka" jer s m o je svi vidjeli, omirisali i okusili. No, prepirat ć e m o se do d u b o k o u n o ć što znače apstrak­ tne riječi, poput: „poštovanje", „ljubav" i „politika". Mogućnosti zbr­ ke višestruke su. Te riječi poprilično sliče Rorschachovim mrljama, koje različito znače različitim ljudima. To je tako i a k o ne u z m e t e u obzir omašku, nedostatak uzvrata, jasnoću prezentiranja ili obostra­ nu n e m o g u ć n o s t razumijevanja o d r e đ e n e ideje. Kako znati j e s m o li nekoga razumjeli? D o d a v a n j e m značenja njegovim riječima. Našeg

RAZMIŠLJANJE NA GLAS

značenja. Ne njegovog značenja. I ne postoji jamstvo da su ta dva

Jezik je snažan filter naših iskustava. On je dio kulture p o d r u č j a na

značenja ista. Kako pridajemo smisao riječima koje čujemo? I kako

kojem s m o rođeni i ne m o ž e m o ga mijenjati. On kanalizira naše m i ­

riječi strukturiraju naše značenje? Ovo, pak, vodi u bit lingvističkog

sli u o d r e đ e n o m pravcu, olakšavajući n a m tako da mislimo na jedan

dijela NLP-a.

način, a otežava neke d r u g e načine. P o m o ć u jezika r a d i m o fina razli­

Dvoje ljudi koje kaže da voli slušati glazbu m o g u otkriti da imaju

kovanja u n e k i m p o d r u č j i m a , a u d r u g i m a ne, ovisno o t o m u što je

jako m a l o zajedničkog jer j e d a n voli Wagnerove opere, a d r u g i hard-

bitno u o d r e đ e n o j kulturi. Primjerice, raspolažemo s pedeset riječi za

rock. Kažem li prijatelju da sam d a n proveo odmarajući se, m o ž d a će

h a m b u r g e r i s više od pedeset različitih naziva za modele automobila.

me zamisliti kako sjedim u fotelji i gledam televiziju cijelo poslijepo­

Svijet je onoliko bogat i raznovrstan koliko mi to želimo, a jezik koji

d n e . A k o sam zapravo igrao skvoš i d u g o šetao p a r k o m , vjerojatno će

nasljeđujemo igra ključnu ulogu u usmjeravanju naše pozornosti na

pomisliti da nisam n o r m a l a n . Možda će se zapitati k a k o to da se ista

neke dijelove i na zanemarivanje d r u g i h njegovih dijelova.

riječ, o d m o r , može odnositi na dvije tako različite stvari. Ništa zna­

Naše misli nisu o d r e đ e n e našim jezikom. I d o k mi m o ž e m o misliti i

čajno nije s p o r n o u o v o m primjeru. Naša su značenja uglavnom do­

mislimo riječima, naše misli su spoj m e n t a l n i h slika, zvukova i osje­

voljno približna, stoga se i r a z u m i j e m o kako treba. Postoje slučajevi

ta. Poznavati jezik znači biti u stanju izraziti misli riječima. Pitanje

kada je jako važno komunicirati precizno, primjerice, u i n t i m n i m

koje želimo razjasniti u o v o m t r e n u t k u je što se događa našim misli­

vezama ili na poslovnim sastancima. Želite biti sigurni da je druga

ma d o k ih zaodijevamo u riječi i koliko su vjerno sačuvane kada ih

u/

113

PETO

POGLAVLJt _RIJECI

I

ZNAČENJA

naši sugovornici razotkrivaju? Jezik je, naravno, ponekad sam po sebi

Ovo se promijenilo 1975. godine s pojavom knjige „Struktura magije"

dvosmislen. Na primjer, posebice s m o uživali u naslovu novinskog član­

u izdanju izdavačke kuće „Znanost i ponašanje". O n a donosi opis m e -

ka: „Popis donosi podatke o ljudima analiziranim po starosti, spolu i

tamodela u detalje i sadrži m n o g o materijala kojeg su John i Richard

zanimanju/koji su doživjeli živčani slom zbog starosti, spola i zanima­

prikupili promatrajući Fritza Perlsa i Virginiju Satir. Sad su i drugi mogli

nja." Čak i ako odbacimo ovakve primjere, riječi imaju različita značenja

imati koristi od iskustva nadarenih psihoterapeuta, koji su proveli dugi

različitim ljudima, jer ne postoji dvoje ljudi koji bi imali isto iskustvo.

niz godina otkrivajući što funkcionira, a što ne funkcionira. Knjiga je

Riječi su sidra čulnih doživljaja, ali doživljaj nije stvarnost. Svađati se

posvećena Virginiji Satir.

oko toga koje je pravo značenje riječi je kao da se svađate je li jedan je­ lovnik ima bolji okus od drugog, jer vi više volite jela koja su tiskana na

KAZATI U CIJELOSTI - D U B I N S K A S T R U K T U R A

vašemu. Ljudi koji uče drugi jezik gotovo uvijek ističu kako su došli do

Da b i s m o razumjeli m e t a m o d e l , o r u đ e koje n a m omogućuje p o t p u ­

korjenitih promjena u načinu razmišljanja o svijetu.

nije razumijevanje onoga što n a m ljudi govore, p o t r e b n o je pogledati kako se misli prevode u riječi.

DAVANJE SMISLA RIJEČIMA - M E T A M O D E L

Vješti komunikatori koriste i snagu i slabosti jezika. Vještina preciznog korištenja jezika nužna je za svaku profesionalnu komunikaciju. U ne­ procjenjive vrijednosti vještine komunikacije ubrajaju se korištenje pre­ ciznih riječi koje će imati značenje na mapi druge osobe i točno određi­ vanje što netko misli riječima koje rabi. N L P ima korisnu m a p u o t o m u kako jezik funkcionira. O n a će vas poštedjeti sugovornika poput Jajčića Ovalčića i osigurati da i sami ne postanete takvi. Ova jezička mapa u NLP literaturi je poznata kao metamodel. Riječ meta dolazi iz grčkog jezika i znači preko, izvan ili na drugoj razini. Metamodel koristi ježile kako bi pojasnio jezik: ponovno povezuje ježile s iskustvom. Metamodel je jedan od prvih obrazaca koji su razvili John Grinder i Ric­ hard Bandler. Oni su zamijetili kako dvojica vrhunskih terapeuta, Fritz Perls i Virginia Satir, uobičajeno koriste određenu vrstu pitanja kada pri­ kupljaju informacije. John i Richard bacili su se na posao kako bi razradili svoja zapažanja o jeziku, razvoju i percepciji, otkrivši pritom da moraju napraviti i rječnik kako bi mogli to opisati. Smatrali su da je velika pogreška u obuci terape­ uta sredinom sedamdesetih godina bila to što ste mogli steći akademsko obrazovanje i početi s terapeutskom praksom, a potom bili prinuđeni ponovno se baviti i z u m o m kotača, jer nije bilo rječnika kojim bi se mu­ drost posljednje generacije prenijela na nove psihoterapeute.

114

115

NLP.JOSEPH

O'CONNOR

&

JOHN

KtlU

SEYMOUR

f U(J L A V U t . . K I J t U

I

iNHLtnJA

Jezik ne m o ž e odraziti brzinu, raznolikost i senzibilnost našeg ra­ zmišljanja. On to m o ž e samo približno. Govornik će imati p o t p u n u i

Obje rečenice imaju isto značenje, no prva ipak p r u ž a m n o g o p r e ­

cjelovitu ideju o t o m u što želi reći: to se u NLP-u zove dubinska stru­

cizniju informaciju. D r u g u rečenicu m o ž e m o dobiti iz p r v e reče­

ktura. D u b i n s k a struktura ne pripada svjesnoj razini. Jezik postoji na

nice izostavljanjem ili u o p ć a v a n j e m o d r e đ e n i h imenica u nekoliko

dubinskoj razini u našem n e u r o l o š k o m sustavu. Mi skraćujemo tu

jednostavniji etapa. Obje su rečenice, također, g r a m a t i č k i ispravne.

d u b i n s k u s t r u k t u r u kako b i s m o bili jasni: o n o što zapravo k a ž e m o

G r a m a t i č k a t o č n o s t nije j a m s t v o j a s n o ć e . M n o g i ljudi u m j e š n o ra­

zove se površinska struktura. Kad to ne b i s m o radili, razgovori bi

zlazu o p š i r n o savršenim engleskim j e z i k o m , ali n a k o n toga niste

bili veoma opširni i previše detaljni. N e t k o tko vas pita kako d o ć i do

n i m a l o pametniji. Aktivni subjekt rečenice m o ž e biti zamijenjen

najbliže bolnice, neće vam biti zahvalan ako u odgovor uključite i

p a s i v n i m , primjerice: „Kuća je s a g r a đ e n a " umjesto: „John je sagra­

objašnjenja o transformacijskoj gramatici.

dio k u ć u . " T i m e što niste imenovali graditelja, ne znači da se kuća

Kako b i s m o prešli iz dubinske strukture na površinsku razinu, mi

sagradila s a m a od sebe. Graditelj j o š uvijek postoji. O v a k v a vrsta

nesvjesno č i n i m o tri stvari.

izostavljanja ukazuje na pogled na svijet u k o j e m u s m o mi b e s p o ­

Prvo izaberemo samo neke od informacija p o n u đ e n i h u dubinskoj

m o ć n i p r o m a t r a č i , u kojem se događaji sami odvijaju, a n i t k o za

strukturi. Velik broj ć e m o izostaviti.

njih nije o d g o v o r a n .

D r u g o , d a j e m o pojednostavljenu inačicu koja će n u ž n o izvrnuti

Zatražite informaciju koja nedostaje kada čujete rečenicu: „Kuća je

smisao.

sagrađena." Postavite pitanje: „Tko je sagradio kuću?"

Kao treće, uopćavamo. Kad b i s m o detaljno prikazali sve m o g u ć e

Evo j o š n e k o l i k o primjera s n e i z r e č e n i m i m e n i c a m a :

iznimke i uvjete, to bi bilo v e o m a d o s a d n o . M e t a m o d e l se sastoji od niza pitanja kojima p o k u š a v a m o p r e o k r e ­

„Za p e t a m a su mi." „Tko?"

nuti i razriješiti izostavljanja, izvrtanja i uopćavanja u jeziku. Cilj tih

„To nije stvar mišljenja." „Što "

pitanja je dopunjavanje informacije koja nedostaje, preobličivanje

„Susjedstvo je uništeno." „Tko je uništio?"

s t r u k t u r e i elicitiranje o d r e đ e n e informacije koja daje smisao ko­

„Kućni ljubimci su dosadni." „Koji kućni ljubimci ."

7

7

munikaciji. Vrijedi imati na p a m e t i da nijedan od sljedećih obrazaca s a m po sebi nije ni d o b a r ni loš. Sve ovisi o kontekstu u kojem se

O v o je biser dvogodišnjaka kada su ga upitali što se dogodilo s čo­

obrazac koristi i njegovim posljedicama.

koladom koja je bila na stolu: „Ako ljudi ostave čokoladu tu negdje, 7

ljudi je pojedu." „Koji ljudi ." NEODREĐENE IMENICE

N e o d r e đ e n e imenice pojašnjavaju se pitanjima: „Točno tko ili

Razmislite o rečenici:

što..." Sedmogodišnja djevojčica Lara pala je preko jastuka

u dnevnoj sobi i

dobila modricu na desnoj ruci udarivši o drvenu stolicu.

NEODREĐENI GLAGOLI

Alisa je bila toliko zbunjena da nije mogla niti otvoriti usta. Tako se A sada razmislite o ovoj:

Jajčiću Ovalčiću pružila prigoda nastaviti sa svojim obrazlaganjem.

Dijete je

p o n o s n e . Pridjeve m o ž e š pridijevati uza što želiš, no to n i k a k o ne

- Riječi imaju svoju ćud: neke od njih, osobito glagoli, v e o m a su

no

doživjelo

nezgodu.

117

m o ž e š s glagolima. N a r a v n o , ja i njih m o g u ukrotiti. Ipak, to ne

loše sam

vodio taj sastanak.

mijenja činjenicu što glagoli ostaju N E P R O B O J N I Z I D ! Eto, toliko Loše u usporedbi s čime? Kako ste ga mogli voditi? Kako vi ga v o d i o

ti i m a m reći! Lewis Carroll, Alisa s one strane ogledala

Joe Blogs? Kako bi ga vodio S u p e r m a n ? Vrlo često izostavljena polovica uspoređivanja i ne postoji u stvar­

Nekada, primjerice, i glagoli m o g u biti n e o d r e đ e n i :

nosti. A k o se uspoređujete sa S u p e r m a n o m ili Superženom, shvaćate da n e m a t e šanse u t o m uspoređivanju i p o t o m izbacite mjerilo u s p o ­

„Putovao je u Pariz."

ređivanja. Sve što v a m ostaje je osjećaj da niste dovoljno sposobni, a

„Povrijedila se."

glede toga ne m o ž e t e ništa učiniti.

„Pomogla mu je." „Pokušavam se sjetiti toga."

Usporedbe se pojašnjavaju pitanjem: „U usporedbi s č i m . . . ? "

„Idi i nauči ovo do iduće nedjelje." M o ž d a je važno saznati k a k o su se te stvari dogodile. P o t r e b a n je pri­

SUDOVI

log. Kako je on putovao? Kako se ona povrijedila? Kako ti je p o m o ­

Sudovi su blisko povezani s u s p o r e d b a m a . Ako je Flufo „jednostavno

gla? Kako se pokušavaš sjetiti toga? (Čega se točno želiš prisjetiti?)

rečeno, najbolji prašak za pranje koji se m o ž e kupiti", bilo bi zani­

Kako ovo naučiti?

mljivo saznati čije je to mišljenje. Glavnog direktora Flufo k o m p a n i ­ je? Ispitanika ankete? Joea Bloga?

N e o d r e đ e n i se glagoli razjašnjavaju pitanjem: Točno kako...?

Sudovi ne podrazumijevaju usporedbe, iako ih veoma često uklju­ čuju. Kaže li netko: „Ja sam sebična osoba", m o ž e t e upitati: „Tko

USPOREDBE

kaže?" A k o je odgovor : „Ja", o n d a m o ž e t e upitati: „Po kojim mjerili­

Sudovi i u s p o r e d b e sljedeća su dva slučaja informacija koji n e d o ­

ma vi predmnijevate da ste sebična osoba?"

staju, slični su i na njih često nailazimo zajedno. Reklamni slogani izvanredan su izvor za oba obrasca.

Stoga je v e o m a korisno znati tko donosi sud. M o ž d a dolazi iz nekog sjećanja iz djetinjstva. Također, koji su razlozi za takav sud? Radi li se o d o b r i m razlozima? Jesu li to vaši razlozi ili su v a m ih n a m e t n u l i

Novi, obogaćeni Flufo prašak za pranje je bolji.

drugi? Je li im istekao rok trajanja sada kada ste odrasla osoba? Sudovi se često ušuljaju na repu priloga. Razmislite o ovome:

Napravljena je usporedba, ali nejasna. Nešto ne m o ž e biti bolje ako je izolirano. Bolje je u o d n o s u na što? Bolje nego što je bilo prije?

„Čovjek je, očito, idealan kandidat."

Bolji od konkurencije Bufo i Dufo? Bolje od toga da koristite šećernu

„Komu je to očito ."

7

vodicu umjesto praška? Svaka rečenica koja sadrži riječi p o p u t „najbolji", „bolji", „gori" ili

Vrlo često se u p o r a b o m takvih priloga izostavlja osoba koja donosi

„najgori" predstavlja uspoređivanje. A uspoređivanje se m o ž e napra­

sud. Jasno, ako m o ž e t e parafrazirati iskaz rečenicom: To je o č i t o . . . "

viti s a m o ako s nečim uspoređujete. A k o o n o nedostaje, upitat ćete

tada ne dolazi do izostavljanja. M o r a biti očito n e k o m u . (A k o m u je

se o č e m u se radi.

bilo jasno?)

Drugi primjer:

11;;

115

P E1 0 P O G L A V L J t _ R I J E C I I Z N A Č E N J A

Sudovi se pojašnjavaju pitanjem: „Tko je donio takav sud i na temelju

reći da svinja leti, no to se neće ostvariti. Razmišljati tako, isto je što

čega je donijet takav sud?

i vjerovati u magiju. Nominalizacije su zmajevi m e t a m o d e l a . Ne rade p r o b l e m e sve dok

NOMINALIZACIJE

ne znate da postoje. O n e izostavljaju toliko informacija da jedva ne­

Sljedeći obrazac pretvara glagol koji opisuje trenutačni proces u ime­

što ostane. Zdravstveno stanje i bolesti zanimljiv su primjer n o m i ­

nicu. U lingvistici se to zove nominalizacija. Pročitajte sljedeću reče­

nalizacija i m o g u objasniti zašto se roditelji često osjećaju b e z n a d n o

nicu i razmislite što bi mogla značiti:

i bez izbora. Budući da pretvaraju procese u stvari, nominalizacije mogu biti jezični obrasci koji u najvećem stupnju obmanjuju.

Podučavanje i disciplina, primijenjeni uz poštovanje i čvrstinu, od su­ štinske su važnosti u procesu obrazovanja.

Nominalizacije se pojašnjavaju pretvaranjem u glagol i taženjem informacije koja nedostaje pitanjem: „Tko nominalizira, što se

Gramatički se radi o savršeno točnoj rečenici, u kojoj je svaka druga

nominalizira i kako se to radi?"

riječ nominalizacija (označeno k u r z i v o m ) . A k o imenicu ne možete vidjeti, čuti, d o d i r n u t i , omirisati ili kušati, drukčije rečeno, ako ne

MODALNI OPERATORI M O G U Ć N O S T I

m o ž e biti stavljena u kolica, radi se o nominalizaciji.

Postoje pravila u ponašanju za koja vjerujemo da ih ne m o ž e m o ili

U nominaiizacijama n e m a ničeg lošeg - o n e m o g u biti veoma kori­

ne smijemo prekršiti. Riječi p o p u t „ne m o g u " ili „ne smijem" poznati

sne - ali u njima se skrivaju najveće razlike u pojedinačnim m a p a m a

su kao m o d a l n i operatori u lingvistici - time se postavljaju granice

svijeta.

o d r e đ e n e p r e š u t n i m pravilima.

Uzmite k a o primjer riječ „obrazovanje". T k o koga obrazuje i koje se

Modalni operatori za m o g u ć n o s t jači su od operatora prve vrste. To

znanje p r i t o m prenosi?

su: „mogu", „ne mogu", „moguće", „nemoguće". O n i određuju (u g o -

Ili „poštovanje". Tko poštuje koga i k a k o to čini?

vornikovoj mapi) što se s m a t r a m o g u ć i m . Očito ( n a d a m se da ste

„Pamćenje" je zanimljiv primjer. Što znači kada kažete da imate loše

prepoznali sud u o v o m slučaju - očito komu?) postoje p r i r o d n i za­

pamćenje? Kako biste saznali, zapitajte se koje informacije pamtite

koni. Svinje ne m o g u letjeti, čovjek ne m o ž e živjeti bez kisika. Me­

s m u k o m i kako to činite. U n u t a r svake nominalizacije pronaći ćete

đutim, ograničenja postavljena nečijim uvjerenjima p o t p u n o su d r u ­

j e d n u ili više imenica koje nedostaju (u načinu govora) i n e k i n e o ­

kčija. „Jednostavno nisam m o g a o odbiti", ili „Takav sam kakav sam.

dređeni glagol.

Ne m o g u se promijeniti" ili „ N e m o g u ć e je reći istinu."

Glagol p o d r a z u m i j e v a radnju ili proces u tijeku. To se gubi d o đ e li

Problem ne postoji misli li netko da posjeduje neke sposobnosti

do nominalizacije i njegovog pretvaranja u statičnu imenicu. Netko

(osim ako to nije očigledno neistinito ili ako se kosi s p r i r o d n i m za­

tko misli da ima loše pamćenje u škripcu je ako o t o m u razmišlja na

k o n i m a ) . „Ne m o g u " ograničava i često se u z i m a kao p o u z d a n o sta­

isti način kao i kad kaže da ima loša leda. N e m a mu p o m o ć i . Kao što

nje nesposobnosti koje nije m o g u ć e popraviti p r o m j e n a m a .

je rekao George Orwell: „Ako misli kvare jezik, jezik isto tako m o ž e

Fritz Perls, začetnik geštalt terapije, obično bi reagirao kada bi pa­

pokvariti misli." Vjerovati da je vanjski svijet o d r e đ e n n a č i n o m na

cijenti rekli, „Ne m o g u " riječima: „Ne govorite da ne možete, recite

koji o njemu govorimo čak je gore nego pojesti jelovnik - to je kao da

da ne želite!" O v o prilično surovo redefiniranje o d m a h pomjera pa­

jedete otisak crnila na jelovniku. Riječi se m o g u kombinirati i u p o ­

cijenta iz stanja bezizlaznosti u stanje kada je b a r e m u m o g u ć n o s t i

trebljavati tako da nemaju ništa s našim č u l n i m doživljajima. Mogu

priznati da postoji izbor.

120

121

N L r _ J U i t r r l U L U N N U K & J U H N it i m U U K

Jasnije pitanje (i ono koje najvjerojatnije neće dovesti do prekidanja

„Trebao bih naučiti kategorije metamodela."

uzvrata) je: „Što bi se dogodilo da to učinite?" ili: „Što vas sprječava?"

„Što bi se dogodilo da ih ne naučite?"

ili: „Kako to sami sebe zaustavljate?" Kada netko kaže da ne m o ž e ne­ što učiniti, odredio je rezultat i time ga stavio izvan svog domašaja. Pi­

„Ne bih trebao razgovarati s tim ljudima."

tanje: „Što vas sprječava?" p o n o v n o stavlja naglasak na krajnji rezultat

„Što bi se dogodilo da razgovarate!"

i identificira prepreke kao p r v u stepenicu koja se mora prijeći. Nastavnici i terapeuti rade na p r o m j e n a m a tih vrsta ograničenja čiji

„Trebam oprati r u k e prije jela."

je prvi korak ispitivanje m o d a l n i h operatora. Nastavnici se svakog

„Što bi se dogodilo da to ne učinile'?"

dana susreću s tim kada im učenici govore kako nešto ne m o g u razu­ mjeti ili kada neprestano dobivaju loše napisane zadaće.

O n o g trenutka kada posljedice i razlozi p o s t a n u jasni, možete razmi­

Terapeuti, pak, p o m a ž u pacijentima pobijediti njihova ograničenja.

šljati o njima i kritički ih vrednovati: u s u p r o t n o m , oni s a m o ograni­

Kaže li netko: „Ne m o g u se opustiti", m o r a p r i t o m imati n e k u ideju

čavaju izbore i ponašanja.

opuštanja i znati da to ne m o ž e ostvariti. Postavite pozitivan cilj (ono

Pravila ponašanja očito su važna, d r u š t v o opstaje na m o r a l n o m k o ­

što zaista možete učiniti) i otkrijte što vas o n e m o g u ć a v a u njegovom

deksu, no razlika je kao od neba do zemlje između: „Trebao bi biti

ostvarivanju (što vas sprječava), ili p o z o r n o ispitajte posljedice (što

pošten u poslovanju" i „Trebao bi češće ići u kino." Trebalo bi i ne

bi se dogodilo da ste to učinili). Upravo su te prepreke i posljedice

bi trebalo vrlo često privuku značenje m o r a l n o g suda, a koje im ne

izostavljene i u k r i t i č n o m trenutku m o g u se pokazati manje strašni­

pripada.

ma nego što ste zamišljali.

Do otkrića se m o ž e doći s a m o ako pitate: „Što bi se dogodilo d a . . .

Modalni operatori m o g u ć n o s t i - „ne m o g u " - pojašnjavaju se pita­

penicilinu da se razvija?...da se Zemlja okreće oko Sunca? Ovakva su

njem: „Što bi se dogodilo da ste to učinili?" ili „Što vas sprječava?"

pitanja temelj znanstvene m e t o d e .

sam plovio na zapad?...mogao putovati b r z i n o m svjetlosti?...dopustio

Obrazovanje se lako m o ž e pretvoriti u užasno m i n s k o polje m o d a l ­ M O D A L N I OPERATORI NUŽNOSTI

nih operatora, usporcdaba i sudova. Cijeli koncept standarda, testi­

M o d a l n i operatori nužnosti podrazumijevaju neku p o t r e b u i nago­

ranja, o n o g a što bi djeca trebala ili ne bi trebala biti u stanju učiniti

vještavaju se u p o r a b o m riječi „trebalo bi" i „ne bi trebalo", „ m o r a m "

tako je n e o d r e đ e n i beskoristan ili, još gore, u tolikoj mjeri ograniča­

i „ne smijem", „valjalo bi" i „ne bi valjalo". Postoje neka pravila u nji­

vajući da p o t p u n o uništava.

hovoj uporabi, ali o n a nisu eksplicitna. Koje su posljedice, zbiljske ili

Kažete U djetetu: „Trebao bi m o ć i ovo učiniti", vi s a m o izražavate

zamišljene, kršenja tih pravila? To r a z m a t r a m o pitanjem: „Što bi se

svoje uvjerenje. Ne postoji r a z u m a n odgovor na sasvim r a z u m n o pi­

dogodilo da ste, ili da niste to učinili?"

tanje: „Što će se dogoditi ako to ne u č i n i m ? "

„ M o r a m uvijek davati p r e d n o s t d r u g i m ljudima."

m o ž e ili ne m o ž e učiniti nego što bi netko trebao ili ne bi trebao biti

„Sto bi se dogodilo da tako ne postupate?"

u stanju učiniti.

Kada su u pitanju sposobnosti, p u n o je lakše razmišljati što n e t k o

•

Uporaba glagola trebati, kada su u pitanju sposobnosti, obično se

„Ne smijem pričati tijekom sata."

smatra prijekorom: trebao bi nešto m o ć i učiniti, a ne m o ž e š , čime se

„Što bi se dogodilo da to učinite?"

posve n e p o t r e b n o uvodi osjećaj neuspjeha. Ovakva usporedba, bilo

122

123

da ste u pitanju vi ili netko drugi, odličan je način priznavanja tre­

slučajevima nisu prisutne, ali se podrazumijevaju, primjerice: „Sma­

n u t a č n e krivnje (jer je pravilo prekršeno) stvaranjem umjetnog jaza

t r a m da su računala gubljenje vremena", ili „Pop-glazba je smeće."

i z m e đ u očekivanja i stvarnosti. Je li očekivanje realno? Je li pravilo

Evo još nekoliko primjera:

korisno i odgovarajuće? Trebalo bi često predstavlja ljutitu optužbu koju izriče netko tko ne želi izravno priznati da je ljutit, kao ni svoja

„Indijska h r a n a je o d v r a t n o g okusa."

očekivanja i snošenje odgovornosti za njih.

„Svako je uopćavanje pogrešno." „Kuće su preskupe."

M o d a l n i operatori nužnosti - ne s m i j e m / m o r a m - pojašnjavaju

„Glumci su zanimljivi ljudi."

se pitanjem: „Što bi se d o g o d i l o da s a m / n i s a m . . . ? " Univerzalni kvantifikatori predstavljaju p a r a d o k s u ograničavanju. UNIVERZALNI KVANTIFIKATORI

Proširivanje izjave k a k o b i s m o obuhvatili sve m o g u ć n o s t i ili porekli

Uopćavanje je uzimanje j e d n o g primjera za predstavnika o d r e đ e n o g

svaku m o g u ć n o s t ograničava nas u uopćavanju iznimaka. Precepti-

broja različitih m o g u ć n o s t i . Da ne u o p ć a v a m o , morali b i s m o p o n a ­

vni filteri ili proročanstva koja se s a m a ostvaruju su stvorena - vidjet

vljati stvari po ne z n a m koliko puta, a razmišljanje o svim m o g u ć i m

ćete i čut ćete o n o što očekujete vidjeti i čuti.

i z n i m k a m a i kvalifikacijama odnijelo bi n a m suviše m n o g o v r e m e ­

Univerzalni kvantifikatori nisu uvijek pogrešni. O n i m o g u o d r a ž a ­

na. Znanje se svrstava u opće kategorije, no usvajamo ga prvenstveno

vati činjenično stanje: poslije d a n a dolazi noć, a jabuke nikada ne

uspoređivanjem i ocjenjivanjem razlika. Važno je nastaviti s razvr­

padaju u vis. Postoji velika razlika i z m e đ u takvih izjava i ove: „Ni­

stavanjem razlika tako da bi se, ako je to nužno, uopćavanja mogla

kada ništa ne učinim dobro." Da bi n e t k o u to povjerovao, m o r a o je

promijeniti. Ponekad je p o t r e b n o biti vrlo određen, a razmišljanje u

obraćati p o z o r n o s t s a m o na trenutke kada je griješio i zaboraviti ili

općim pojmovima nejasno je i nedovoljno precizno. Svaki slučaj m o r a

zanemariti sve trenutke kada je učinio nešto d o b r o . Nitko ne m o ž e

biti tretiran po zasluzi. Postoji opasnost da ne vidite stablo od šume

n e p r e s t a n o griješiti. Takvo savršenstvo ne postoji. Ograničio je svoj

svedete li cijelu gomilu raznovrsnih iskustava p o d jedan pojam.

svijet n a č i n o m na koji govori o njemu.

S p r e m n o s t na uvažavanje iznimaka p r u ž a vam m o g u ć n o s t da budete

Uspješni i sigurni ljudi obično uopćavaju u d r u g o m pravcu. O n i vje­

realniji. Odlike ne smiju biti tipa „sve ili ništa". Onaj tko misli da

ruju da uglavnom sve čine kako treba, osim u n e k i m izoliranim slu­

je uvijek u pravu predstavlja veću opasnost od onoga koji misli da

čajevima. D r u g i m riječima, o n i vjeruju da su sposobni.

uvijek griješi. U najgorem slučaju, to znači p r e d r a s u d u , ograničenost

Na primjer, kako biste ispitali univerzalni kvantihkator u rečenici:

i diskriminaciju. Uopćavanja su jezično perje koje prekriva proces

„Ja N I K A D A ništa ne u č i n i m k a k o valja!" potražite iznimku: „Vi N I ­

jasne komunikacije.

KADA ništa ne učinite kako valja? Zar se ne m o ž e t e sjetiti trenutka

Uopćavanja nastaju izdvajanjem nekoliko primjera kao predstavnika

kada ste učinili nešto dobro?"

cijele skupine, stoga obično sadrže u o p ć e n e imenice i n e o d r e đ e n e

Richard Bandler ispričao je priču o pacijentu koji je došao na terapiju

glagole. M n o g e kategorije m e t a m o d e l a preklapaju se. Što je iskaz n e -

jer nije i m a o samopouzdanje. Počeo je upitavši ga: „Je li postojao

određeniji, veća je vjerojatnost da će obuhvatili nekoliko kategorija.

trenutak kada ste bili s a m o p o u z d a n i ? "

Uopćavanja se obično izražavaju riječima k a o što su „svi/sve/sva"

„Ne."

„svaki/svaka/svako", „uvijek", „nikada" i „nitko". Te riječi ne d o p u ­

„Želite reći da se n i k a d a u cijelom svom životu niste osjećali s a m o ­

štaju i z n i m k e i poznate su k a o univerzalni kvantifikatori. U n e k i m

pouzdano?"

124

125

„Tako je."

Složena ekvivalencija m o ž e se preispitati pitanjem: „Kako ovo može

„Niti j e d a n jedini put?"

značiti ono?"

„Da." „Jeste li sigurni?"

PRETPOSTAVKE

„Da, posve."

Svi mi i m a m o uvjerenja i očekivanja proistekla iz našeg osobnog isku­ stva: nemoguće je živjeti bez njih. Budući da ne m o ž e m o bez pretpo­

D r u g i način na koji možete preispitati univerzalne kvantifikatore

stavki, bolje je da one budu takve da nam ostavljaju slobodu, pružaju

jest da ih pretjerivanjem dovedete do apsurda. Tako na izjavu: „Ni­

izbor i zabavu nego da nas ograničavaju. Često dobivamo upravo ono

kad neću biti u stanju razumjeti N L P " m o ž e t e reći: ,,U pravu si, to je

što očekujemo.

preteško za tebe. Zašto ne odustaneš? Ne vrijedi pokušavati: ni cijeli

Te osnovne pretpostavke koje ograničavaju izbor potrebno je razotkriti.

j e d a n životni vijek ne bi ti bio dovoljan da to shvatiš."

Najčešće se prepoznaju kao: „Zašto?" pitanja. „Zašto ne možeš brinuti o

O v o obično dovede do odgovora: ,,U redu, ma n i s a m baš toliko

meni kako treba?" pretpostavlja da se o n e k o m u ne brinete kako treba.

glup."

Pokušate li izravno odgovoriti na pitanje, zbunit ćete se prije nego što

Preispitujete li uopćavanje dovoljno nametljivim pretjerivanjem,

počnete.

obično će d r u g a strana braniti suprotan stav. Vi prenosite a p s u r d n o s t

„Hoćeš li obući crvenu ili zelenu pidžamu za odlazak na spavanje?" pri­

njegovog uopćavanja kao p o v r a t n u informaciju. Postat će umjereniji

mjer je trika kada se nudi izbor u jednom području samo ukoliko je

ako vi zauzmete još čvršće od njega ekstreman stav.

važnija pretpostavka prihvaćena, u ovom je slučaju to odlazak na spa­ vanje. Može se preispitati pitanjem: „Što te navodi na pomisao da idem

Univerzalni kvantifikatori preispituju se traženjem s u p r o t n o g

na spavanje?"

primjera: „Je li se ikada d o g o d i l o d a . . . ? "

Rečenice koje sadrže riječi „budući da", „kada" i „ako" obično sadrže

SLOŽENA EKVIVALENCIJA

titi", „biti svjestan" ili „ignorirati". Na primjer: „Shvati zašto stavljamo

Složena ekvivalencija nastaje kada se dvije izjave povezuju jer se sma­

toliki naglasak na pojedinca."

tra da imaju isto značenje, primjerice: „Ti se ne osmjehuješ...dakle,

Još neki primjeri pretpostavio:

neku pretpostavku, kao i sve što slijedi poslije glagola kao što su: „shva­

ne provodiš se dobro?" D r u g i bi primjer bio: „Ako ne gledaš u m e n e dok ti govorim, znači

„Kada postaneš pametniji, razumjet ćeš ovo." (Nisi pametan.)

da ne obraćaš pozornost." O v a k v u o p t u ž b u d r u g i m a u g l a v n o m u p u ­

„Nećeš me valjda još jednom slagati." (Slagali ste i prije.)

ćuju p r e d o m i n a n t n o vizualni tipovi, koji moraju gledati u u govorni­

„Zašto se više ne smiješ?" (Ne smijete se dovoljno.)

ka kako bi razumjeli što govori. Onaj tko je više kinestetički tip, gleda

„Glup si kao i tvoj otac." (Vaš otac je glup.)

p r e m a dolje kako bi obradio o n o što čuje. To za vizualni tip osobe

„Naporno ću se truditi ovo učiniti." (Posao je naporan.)

znači da ne obraća pozornost, jer ako gleda p r e m a dolje nije u stanju

„Moj pas ima cockney naglasak." (Moj pas zna govoriti.)

obratiti p o z o r n o s t . Mjerila vlastitog iskustva primjenjuju se na sve ostale, pri č e m u se zaboravlja da ljudi

Pretpostavke nužno podrazumijevaju i druge obrasce metamodela koje

razmišljaju na različite načine.

je potrebno razvrstati. (Dakle, ti misliš da se ja ne smijem dovoljno? Ko­ liko je dovoljno? U kojim situacijama očekuješ od m e n e da se smijem?)

126

127

Pretpostavke se m o g u otkriti pitanjem: „Što vas navodi na p o m i ­

Uzrok i posljedicu m o ž e m o preispitati na dvije razine. Na jednoj

sao...? I dopunjavanjem pretpostavki.

razini postavlja se pitanje kako j e d n a stvar t o č n o uzrokuje d r u g u . U opisivanju kako se to događa često će izroniti na površinu nove

UZROK I POSLJEDICA

m o g u ć e reakcije. No, još uvijek ne d o d i r u j e m o temeljno uvjerenje o

„Zbog tebe se tako osjećam. Tu se ne m o ž e ništa učiniti." Engleski

uzroku i posljedici, uvjerenje d u b o k o ukorijenjeno u našoj kulturi da

jezik potiče razmišljanje u p o j m o v i m a uzroka i posljedice. Aktivni

drugi ljudi imaju m o ć n a d n a m a i da su o d g o v o r n i za naša e m o c i o ­

subjekti obično vrše radnju nad pasivnim objektima: no to je g r u b o

nalna stanja. Ustvari, mi sami stvaramo svoje vlastite osjećaje. Nitko

pojednostavljivanje. Postoji opasnost da razmišljate o ljudima kao

to ne m o ž e učiniti umjesto nas. Mi reagiramo i mi s m o odgovorni.

o biljarskim kuglama slijedite li zakon uzroka i posljedice. „Sunce

Misliti da su drugi o d g o v o r n i za naše osjećaje značilo bi naseliti bi­

uzrokuje rast cvijeća" stenografski je način izražavanja jako složenog

ljarsku lopticu, svemir neživih stvari. Osjećaji koji se stvaraju kao

o d n o s a . Razmišljate li u t e r m i n i m a uzroka, ništa nećete objasniti,

reakcija na p o s t u p k e d r u g i h ljudi vrlo su često rezultat sinestezije.

nego s a m o izazvati novo pitanje: „Kako?"

Mi nešto čujemo ili vidimo, a reagiramo osjećajem. Čini se da je ta

Čak i tada postoji, p o p u t razlike i z m e đ u neba i Zemlje, razlika izme­

veza automatska.

đu rečenica: „Vjetar savija drvo" i „Ti si me razljutio." Vjerovati d a j e

Pitanje iz m e t a m o d e l a koje se o d n o s i na temeljnu pretpostavku

netko drugi odgovoran za naše e m o c i o n a l n o stanje znači pripisivati

uzročno-posljedičnih o d n o s a u izjavi p o p u t ove: „On me dovodi do

mu neku vrstu psihičke moći n a d n a m a , a koju on ustvari n e m a .

ludila" zapravo je: „Kako točno dovodiš sebe do ludila zbog o n o g a

Primjeri ove vrste izvrtanja bili bi:

što on kaže?" O v o podrazumijeva ideju da svatko ima izbor kako će e m o c i o n a l n o reagirati.

„ D o s a d a n si." {Osjećam dosadu u tvom društvu.)

Nije lako preuzeti odgovornost za nečije osjećaje, stoga ovu vrstu pi­

„Drago mi je što si otišao." (Tvoj mi odlazak donosi radost.)

tanja koristite s a m o kada imate ostvaren uzvrat. To m o ž e biti veoma

„Vrijeme me pokosilo." (Zbog vremena se osjećam loše.)

izazovno.

jedna osoba ne m o ž e imati izravnu kontrolu n a d e m o c i o n a l n i m sta­

Uzrok i posljedica m o g u se preispitati pitanjem: „Kako točno ovo

njem d r u g e osobe. Uvjerenje da d r u g e ljude možete dovesti protiv

uzrokuje o n o ? " ili „Što se trebalo d o g o d i t i da o v o ne bude uzro­

njihove volje u o d r e đ e n o raspoloženje ili da vas d r u g i m o g u dovesti

kovano o n i m ? "

u različita raspoloženja ograničava i donosi veliku nevolju. Snositi

Preispitajte uvjerenje u svezi s uzročno-posljedičnim o d n o s o m

o d g o v o r n o s t za raspoloženje d r u g i h ljudi o g r o m a n je teret. Morat

pitanjem: „Kako se točno d o v o d i š u takvo raspoloženje ili tako

ćete pretjerano i n e p o t r e b n o paziti što govorite i radite. O b r a s c e m

reagiraš na o n o što si vidio ili čuo?"

uzroka i posljedice postajete ili žrtva ili bolničar. Riječ „ali" vrlo često sadrži u sebi uzrok i posljedicu tako što uvodi

ČITANJE M I S L I

razlog zbog kojeg netko s m a t r a kako nije obvezan nešto učiniti.

Kažemo da čitamo misli o n d a kada pretpostavimo da z n a m o , bez n e p o s r e d n o g dokaza, o n o što netko drugi misli ili osjeća. To često či­

„Pomogla bih, ali previše s a m u m o r n a . "

nimo. P o n e k a d je to intuitivna reakcija na neke neverbalne znakove

„Uzela bih o d m o r , ali tvrtka bi se bez m e n e raspala."

koje s m o zapazili na nesvjesnoj razini. Često je to čista halucinacija ili o n o što b i s m o mi mislili i kako b i s m o se osjećali da s m o u takvoj

128

129

situaciji: projiciramo vlastite misli i osjećaje, a doživljavamo ih kao

„Kako znate da George više ne mari za vas?"

da dolaze od d r u g e osobe. Škrtac uvijek smatra da su drugi ljudi škr­

„Jer n i k a d a ne učini o n o što mu kažem."

ti. Onaj tko čita misli obično smatra da je u pravu, no ne postoji j a m ­ stvo da tako zaista i jest. Zašto pretpostavljati kada možete pitati?

U govornikovom m o d e l u svijeta „radi što ti kažem" i „mariti" su

Postoje dva o s n o v n a načina čitanja misli. Prvi je način kada p r e t p o ­

ekvivalencije. Blago rečeno, to je osporiva pretpostavka. Radi se o

stavite da znate što netko d r u g i misli. Primjerice:

složenoj ekvivalenciji koja izaziva pitanje: „Kako to da mariti za n e ­ koga znači činiti o n o što on kaže? A k o marite za nekoga, radite li

„George je nesretan."

uvijek o n o što on kaže?"

„Reklo bi se da joj se nije svidio dar koji sam joj dala." „ Z n a m zašto se tako ponaša."

Čitanje misli preispitujemo pitanjem: „Kako ste sigurni...?"

„Bio je ljutit, ali to nije htio priznati." Metamodel ponovno povezuje jezik s .Potrebni su p o u z d a n i dokazi utemeljeni na č u l n i m doživljajima da

iskustvom

i

možemo ga

upotri­

jebiti za:

biste mogli pripisivati misli, osjećaje i mišljenje d r u g i m ljudima. M o ­ žete reći: „George je potišten", no m o ž d a je korisnije kažete li: „Geor­

1. prikupljanje informacija

ge je spustio pogled udesno, mišići na licu su opušteni i diše plitko.

2. razjašnjavanje značenja

Usne su mu spuštene, a r a m e n a pogrbljena."

3. prepoznavanje ograničenja

Druga vrsta čitanja misli zrcalo je prve i daje ljudima m o ć čitanja

4. otvaranje novih izbora.

vaših misli. O v o se m o ž e upotrijebiti da biste ih optužili kako vas ne razumiju o n d a kad mislite da bi trebali. Primjerice:

Metamodel je korisno sredstvo u poslovanju, terapiji i obrazovanju. Njegova temeljna pretpostavka je da ljudi stvaraju različite m o d e l e

„Da me voliš, znao bi što želim."

svijeta i da ne m o ž e m o pretpostaviti značenja riječi.

„Zar ne vidiš kako se osjećam."

Prvo, omogućuje n a m skupljanje informacija visoke kvalitete kad

„Uznemiren sam jer nisi uzeo u obzir moje osjećaje."

n a m je važno shvatiti što ljudi zaista misle. A k o se pacijent žali tera­

„Trebao bi znati da te volim."

peutu na depresiju, terapeut m o r a otkriti što to znači u pacijentovom modelu prije nego što pretpostavi (posve p o g r e š n o ) da t o č n o zna što

Onaj tko koristi ovaj obrazac ne želi j a s n o reći d r u g i m a što želi: od

pacijent ima na u m u .

njih se očekuje da to znaju. To m o ž e dovesti do velikih svađa.

U poslovanju može doći do gubitka novca d o đ e li do nesporazuma. Ko­

Način kako ćete preispitati misli jest upitati kako t o č n o oni znaju

liko ste puta čuli uzvik nevjerice: „Ali ja sam shvatio da ste mislili..."

što vi mislite. Ili, u d r u g o m slučaju, kako se t o č n o od vas očekuje da

Kad učenik kaže da nikada ne riješi geometrijske probleme, otkrijte

znate kako se d r u g i osjećaju.

je li b a r e m j e d a n p u t d o b i o točan rezultat i t a k o đ e r kako točno dolazi

Kada pokušate razjasniti čitanje misli pitanjem: „Kako znate?" odgo­

do pogrešnih rezultata tako dosljedno.

vor je obično u obliku uvjerenja ili uopćavanja. Primjerice:

»Zašto" pitanja ne postoje u m e t a m o d e l u . „Zašto" pitanja nemaju ve­ liku vrijednost, u najboljem slučaju dolazi se do opravdanja ili opšir­

„George više ne mari za m e n e . "

130

nih objašnjenja koja ne p r i d o n o s e promjeni situacije.

131

Drugo, m e t a m o d e l pojašnjava značenje. Daje sustavan okvir za pita­

posve n o v o m pravcu i promijeniti nečiji život. Primjerice, često se

nje: „Što točno misliš?"

upitajte: „Koje je pitanje najkorisnije u o v o m trenutku?"

Treće, m e t a m o d e l pruža izbor. Uvjerenja, univerzalni kvantifikatori,

Postoji realna opasnost dolaženja do prevelikog broja informacija

nominalizacije i pravila postavljaju ograničenja, a ograničenja posto­

kada koristite m e t a m o d e l . P o t r e b n o je zapitati se: „Je li mi zaista p o ­

je u riječima, a ne u s t v a r n o m svijetu. Preispitivanje i otkrivanje p o ­

trebno sve ovo znati? Što je moj cilj?" Veoma je važno koristiti ova

sljedica i iznimaka m o g u otvoriti veliko polje života. Ograničavajuća

pitanja m e t a m o đ e l a s a m o u kontekstu ostvarenog uzvrata i zajedni­

uvjerenja otkrivaju se i mijenjaju.

čki postavljenih ciljeva. Ponovljena pitanja m o g u biti shvaćena kao

Koje ćete obrasce m e t a m o đ e l a preispitati ovisi o kontekstu k o m u n i ­

napad, a preispitivanje ne m o r a biti toliko izravno. Umjesto pitanja:

kacije i vašem cilju. Razmislite o sljedećoj rečenici:

„Kako vi to t o č n o znate?" m o ž e t e reći: „Želio bih znati kako to točno znate?" ili „Ne shvaćam baš najjasnije kako to točno znate?" Razgo­

„Zašto ovi odvratni ljudi neprestanu s konstantnim pokušajima

da mi

pomognu, što me još više dovodi do ludila: znam da bih trebala saču­

vori ne moraju biti nalik ispitivanju policijskog inspektora. Možete se obraćati ljubazno i m e k i m t o n o m kako biste ublažili pitanje.

vati smirenost, ali ne mogu." O n a obuhvaća čitanje misli i pretpostavke (oni me pokušavaju izluđjeti), uzrok i posljedicu (dovode), univerzalne kvantifikatore (uvi­ jek), sud (odvratni), u s p o r e d b e (još me više dovodi do ludila), m o ­ dalne operatore m o g u ć n o s t i i nužnosti (trebalo bi, ne m o g u ) , n e o ­ d r e đ e n e glagole (pokušavaju, p o m o g n u ) , nominalizacije (smirenost) i n e o d r e đ e n u imenicu (ljudi). U ovakvoj vrsti primjera čitanje misli, pretpostavke i kauzalitet ra­ splamsavaju sve ostalo. Njihovo razvrstavanje bio bi prvi korak ka promjeni. Nominalizacija, n e o d r e đ e n i glagoli i n e o d r e đ e n e imeni­ ce najmanje su važni. Uopćavanja, univerzalni kvantifikatori, sudo­ vi, u s p o r e d b e i m o d a l n i operatori nalaze se negdje po sredini glede važnosti. Jedna u o p ć e n a strategija bila bi određivanje ključnih ime­ nica, p o t o m ključnih glagola, zatim razvrstavanje izvrtanja, tako da m o d a l n i operatori imaju prednost ako se pojave. Ne zaboravite: ne­ m o g u ć e je specificirati sva izostavljanja. Vježbajte s m e t a m o d e l o m i dobit ćete osjećaj što treba preispitivati. M e t a m o d e l je korisno sredstvo za prikupljanje informacija, pojašnja­ vanje značenja i prepoznavanje ograničenja u nečijem razmišljanju. Posebice je koristan u otkrivanju željenog stanja nezadovoljne oso­ be. Što bi radije imao? Što bi radije bio? Kako bi se radije osjećao? Pitanja su t a k o đ e r intervencije. D o b r o pitanje m o ž e odvesti misli u

li;

133

Robert Dilts ispričao je kako je nazočio satu lingvistike na Sveučili­

uputiti na dio izjave koji je najvažniji. To se naziva informacijskim

štu Santa C r u z ranih sedamdesetih, na kojem je John G r i n d e r držao

označavanjem.

d v o s a t n o predavanje o m e t a m o d e l i m a . Bio je četvrtak kada je sat

Kaže li: „Ja NE M O G U to ovdje učiniti", o n d a se možete usmjeriti na

prepustio s t u d e n t i m a k a k o bi vježbali m e t a m o d e l e . Sljedećeg je utor­

modele i upitati: „Što vas sprječava?"

ka polovica studenata došla je na sat veoma obeshrabrena. Budući da

Kaže li: „Ja ne m o g u TO ovdje učiniti", m o ž e t e upitati: ,,A što to?"

su svoje p a r t n e r e , nastavnike i prijatelje rastavljali na sitne dijelove

Opažanje riječi koju netko naglašava t o n o m ili g o v o r o m tijela j e d a n

koristeći m e t a m o d e l e , udaljili su se od njih. Uzvrat je prvi korak u

je od načina kako ćete saznati koji obrazac m e t a m o d e l a treba preispi­

bilo kojem N L P obrascu. Ako se koristi bez senzibilnosti i uzvrata,

tati. Druga bi strategija bila slušati ljude kako razgovaraju nekoliko

m e t a m o d e l postaje meta-sakaćenje, meta-zbrka i meta-patnja.

m i n u t a i opažati koje kategorije najčešće rabe. To će najvjerojatnije

Vrlo često pitanja m o ž e t e postavljati uglađeno i precizno. Primjerice,

ukazati gdje je njihovo razmišljanje o g r a n i č e n o i upravo to može biti

netko kaže uz p o d i g n u t i pogled: „Moj posao zaista ne valja." Možete

najbolji način za započinjanje preispitivanja.

ga upitati: „Pitam se kako bi izgledao vaš p o s a o da je u r e d u ? "

U kontekstu s v a k o d n e v n o g života, m e t a m o d e l predstavlja jedan su­

Veoma koristan način rabljenja m e t a m o d e l a jest njegovo korištenje

stavan način sakupljanja informacija u slučajevima kada je p o t r e b n o

u u n u t a r n j i m dijalozima, što m o ž e biti od veće koristi nego da godi­

preciznije znati što netko misli. To je vještina koju vrijedi naučiti.

n a m a p o h a đ a t e predavanja o t o m e k a k o misliti jasno. Dobra strategija za učenje k a k o se koriste m e t a m o d e l i sastoji se u tomu da izaberete j e d n u ili dvije kategorije i provedete tjedan dana opažajući primjere u s v a k o d n e v n o m razgovoru. Sljedeći tjedan iza­ berite n e k u d r u g u kategoriju. Kako postajete upućeniji i izvježbaniji u uočavanju obrazaca, m o ž e t e postavljati neizgovorena pitanja u mislima. Na posljetku, kada ovladate idejom obrazaca i pitanjima, možete početi koristiti ih u odgovarajućim situacijama. M e t a m o d e l se također o d n o s i na logičke razine. Razmislite o izjavi: „Ja to ovdje ne mogu učiniti." „Ja" predstavlja identitet osobnosti. „Ne m o g u " se odnosi na uvjerenja. „Učiniti" izražava sposobnost. „To" ukazuje na postupak. „Ovdje" je okolina. Navedenu izjavu možete osporiti iz više razloga. Možete početi tako

- M o l i m te, hoćeš li mi reći - zamolila je Alisa - što to znači?

što ćete razmisliti na kojoj logičkoj razini želite poraditi na t o m u .

- E, vidiš, sada govoriš kao r a z u m n o dijete - d o d a o je Jajčić Ovalčić

Također, govornik će vas m o ž d a naglašavanjem o d r e đ e n i h riječi

v i d n o polaskan.

134

- Vidiš, p o d „neprobojnim zidom" ja p o d r a z u m i j e v a m to što s m o o ovoj temi previše govorili, pa bi bilo bolje da s p o m e n e š o n o o čemu želiš da u b u d u ć e razgovaramo. Čini mi se kao da ti se ne sviđa da na ovoj temi o s t a n e m o za sva v r e m e n a . Lewis Carroll, Alisa s one strane ogledala

Šesto poglavlje USREDOTOČENOST NA VANJSKI SVIJET I NA S E B E Do sada s m o bili usredotočeni na značaj koji imaju čulna oštrina, držanje čula otvorenima i opažanje reakcija ljudi oko nas. O v o stanje podešavanja čula p r e m a vanjskom svijetu u N L P rječniku p o z n a t o je kao stanje usredotočenosti na vanjski svijet. M e đ u t i m , postoje i stanja koja nas v o d e dublje u svijest, u našu vlastitu realnost. Prestanite čitati knjigu na nekoliko trenutaka i sjetite se v r e m e n a kada ste bili d u b o k o u mislima... Vjerojatno ste se morali d u b o k o zamisliti kako biste se sjetili. Usre­ dotočili ste se na o n o što osjećate, vidite i čujete iznutra. To je stanje koje svi poznajemo. Što dublje idete, manje ste svjesni vanjskih p o ­ ticaja: „biti d u b o k o u mislima" d o b a r je opis ovog stanja, u NLP lite­ raturi p o z n a t o g kao stanje usredotočenosti na sebe. Znakovi pristu­ panja v o d e vas u to stanje. Kad god n e k o m u kažete da vizualizira, da osluškuje u mislima ili osjeti osjete, tražite od njega da u d e u stanje usredotočenosti na sebe. U t o m ste stanju kada sanjarite, planirate, maštate i stvarate mogućnosti. U praksi se rijetko događa da s m o u p o t p u n o s t i u j e d n o m ili d r u g o m stanju: naša svakodnevna svijest mješavina je djelomice unutarnje, djelomice vanjske usredotočenosti. O k r e ć e m o svoja čula prema u n u ­ tra ili p r e m a van, ovisno o situaciji u kojoj se nalazimo. Na m e n t a l n a stanja korisno je gledati kao na o r u đ e za obavljanje različitih stvari. Da biste igrali šah, p o t r e b n o je korjenito drukčije stanje svijesti od o n o g p o t r e b n o g za jedenje hrane. Ne postoji takva stvar kao što je p o g r e š n o stanje svijesti, ali postoje posljedice. O n e m o g u biti katastrofalne ako, primjerice, pokušavate prijeći ulicu pre-

136

137

N L P J O S E P H O'CONNOR & JOHN SEYMOUR

StSIU

P U b L A V L J t_ U S K E DO I U L t N U i I

NA

VANJiKI

bVIJtl

I

NA

SEBE

p u n u a u t o m o b i l a u stanju svijesti koje koristite za spavanje - stanje

na koje se m o g u osloniti. O n a sadrži materijal potreban za promjene,

u s r e d o t o č e n o s t i na vanjski svijet definitivno je najpogodnije sta­

samo ako možete doći do nje.

nje svijesti za prelazak p r e k o ulice - ili, da se m a l o nasmijete, za

Jedan od razloga zašto koristimo tako male djeliće svoje potencijalne

izgovaranje brojalice d o k ste u stanju svijesti p o d utjecajem veće

m e n t a l n e sposobnosti m o ž e biti obrazovni sustav koji stavlja veliki

količine alkohola. Č e s t o n e š t o ne učinite d o b r o jer niste u odgova­

naglasak na testiranje, standardizirane rezultate i ostvarivanje ciljeva

rajućem stanju. Nećete d o b r o igrati tenis a k o je vaša svijest p r i p r e ­

koje postavljaju d r u g i ljudi. Nitko vas ne uči kako koristiti svoje u n u ­

mljena za šah.

tarnje sposobnosti. Najvećim dijelom individualnost je nesvjesna.

Nesvjesnim izvorima m o ž e t e pristupiti izravno, izazivajući i koriste­

Trans je idealno stanje za otkrivanje i povratak svojim jedinstvenim

ći vrstu stanja usredotočenosti na sebe p o z n a t o g kao trans. U transu

u n u t a r n j i m izvorima.

se d u b o k o unosite u j e d n o o g r a n i č e n o žarište pozornosti. To p r o m i ­ jenjeno stanje svijesti nastalo je iz vašeg uobičajenog stanja svijesti.

MILTONOV MODEL

Iskustvo transa razlikovat će se k o d različitih ljudi, jer su polazišna

- M n o g o truda treba uložiti da bi j e d n a riječ nešto značila - zaklju­

stanja, kojima d o m i n i r a j u različiti p r i m a r n i sustavi, različita.

čila je Alisa zamišljeno. - Kad smislim neku riječ koja m o ž e imati m n o g o b r o j n a značenja, tj. obavljati razne poslove - rekao je Jajčić Ovalčić - ja joj uvijek ispla­ ćujem višak rada. Lewis Carroll, Alisa s one strane ogledala G r e g o r y Bateson osjećao je veliki entuzijazam zbog knjige „Stru­ k t u r a magije 1", koja je sadržavala m e t a m o d e l . U t i m je idejama vidio veliki potencijal. Rekao je J o h n u i Richardu: „Ovdje u Phoeni-

Najveći broj istraživanja transa i promijenjenih stanja svijesti vršen

xu u Arizoni živi neki čudan starac. Odličan je terapeut, ali nitko ne

je u psihoterapijskom okruženju, jer svi terapeutski pravci koriste u

zna što radi ili kako to radi. Zašto ne odete i ne saznate ." Bateson je

o d r e đ e n o j mjeri trans. Svi oni pristupaju nesvjesnim izvorima na ra­

p o z n a v a o tog „ č u d n o g starca" i zakazao im sastanak s njim.

zličite načine. Svatko tko razvija s l o b o d n e asocijacije na kauču kod

John i Richard radili su s M i l t o n o m E r i c k s o n o m 1974. g o d i n e k a d a

psihologa d u b o k o je u stanju usredotočenosti na sebe, kao i oni koji

je već stekao veliku reputaciju k a o p r e d š a s n i k h i p n o t e r a p e u t a . Bio

glume u geštalt terapiji. Hipnoterapija izričito koristi trans.

je p r e d s j e d n i k i utemeljitelj A m e r i č k e u d r u g e za kliničku h i p n o z u :

Ljudi se obraćaju terapeutima kada im p o n e s t a n e izvora svijesti. Za­

m n o g o je p u t o v a o i d r ž a o predavanja i s e m i n a r e po cijeloj zemlji,

pali su u škripac. Ne znaju što im treba i gdje to m o g u pronaći. Trans

a t a k o đ e r je v o d i o p r i v a t n u p r a k s u . Bio je p o z n a t kao senzibilan

omogućuje razrješenje problema jer obilazi svijest i stavlja na raspo­

i uspješan terapeut, a i po t o m u što je i m a o o š t r u m o ć zapažanja

laganje nesvjesne izvore. Najveće se promjene odvijaju na nesvjesnoj

n e v e r b a l n o g ponašanja. J o h n o v o i Richardovo proučavanje rezul­

1

razini, koje zatim izbijaju na površinu. Svijest nije p o t r e b n a k a k o bi

tiralo je dvjema knjigama. 1975. g o d i n e izašla je knjiga „Obrasci

p o t a k n u l a promjene i najčešće ih i ne primjećuje. Krajnji cilj bilo

h i p n o t i č k i h t e h n i k a M i l t o n a H. E r i c k s o n a 1" u izdanju izdavačke

koje terapije je da pacijent p o n o v n o p o č n e koristiti svoje izvore. Svi

kuće M e t a Publications. D r u g i dio, n a p i s a n sa s u a u t o r i c o m Judith

posjeduju bogatu o s o b n u povijest ispunjenu iskustvima i izvorima

DeLozier, izišao je 1977. g o d i n e . Knjige su p o d j e d n a k o posvećene

138

139

Htf_ JUitKM

U

l U N IN U K

Si

JUHN

i t i M U U K

ŠESTO

POGIAVLJE_USREDOTOCEN05T

njihovim p e r c e p t i v n i m filter ima, kao i E r i c k s o n o v i m m e t o d a m a ,

1. Iskoračili i navodili nečiju stvarnost.

iako je Erickson rekao da su knjige dale m n o g o bolja objašnjenja

2. Odvratili pozornost i iskoristili svijest.

njegovog rada nego što bi on to b i o u stanju učiniti. Bio je to lijep

3. Pristupili nesvjesnom i izvorima.

NA

VANJSKI

SVIJU

I

NA

b t B t

kompliment. John G r i n d e r je rekao da je E r i c k s o n daleko najvažniji m o d e l kojeg

ISKORAK I NAVOĐENJE

je i m a o , jer je on otvorio vrata ne s a m o drukčijoj stvarnosti nego

Milton Erickson umješno je z n a o uspostavljati uzvrat. Poštovao je i

i čitavom j e d n o m nizu raznolikih klasa stvarnosti. Njegov rad na

prihvaćao realnost svakog svog pacijenta. Smatrao je da do otpora

transu i p r o m i j e n j e n i m stanjima svijesti bio je iznenađujući, a John

dolazi zbog nedostatka uzvrata. Za njega su sve reakcije bile važne

je lijekom rada s njim p o t p u n o preispitao svoje stavove.

i korisne. Nije postojao odbojan pacijent, nego s a m o nefleksibilan

N L P je t a k o đ e r doživio preispitivanje. U m e t a m o d e l u se radi o pre­

terapeut.

ciznim značenjima. Erickson je u m j e š n o koristio jezik na n e o d r e ­

Opisujući t r e n u t a č n e čulne doživljaje pacijenta, dakle o n o što čuju,

đen način, tako da su ga pacijenti mogli shvatiti o n a k o k a k o im je

vide i osjete, j e d n o s t a v n o ćete iskoračiti u njihovu realnost i usuglasi­

najviše odgovaralo. Izazvao bi i koristio stanje transa, p o m a ž u ć i

ti se s njihovim svijetom. Njima je p r i r o d n o i lako pratiti što govorite.

pacijentima prebroditi p r o b l e m e i otkriti im vlastite izvore. Takav

Važno je na koji način to radite. Unutarnju smirenost najbolje ćete

n a č i n korištenja jezika p o s t a o je p o z n a t k a o Miltonov m o d e l , kao

izazvati govorite li polako, blagim glasom i uskladite svoj govor s di­

d o p u n a i s u p r o t n o s t m e t a m o d e l a i njegove preciznosti.

sanjem d r u g e osobe.

Miltonov m o d e l j e d a n je od n a č i n a na koji m o ž e t e koristiti jezik

P o s t u p n i m sugestijama lagano ih uvedite u stanje usredotočenosti

k a k o biste izazvali stanje transa i pristupili skrivenim izvorima

na sebe usmjeravajući njihovu p o z o r n o s t u n u t r a . Sve je opisano u o ­

svoje o s o b n o s t i . Ova m e t o d a slijedi s p o n t a n i r a d mozga. U stanju

p ć e n i m p o j m o v i m a , tako da t o č n o opisuje pacijentovo iskustvo. Ne

transa postoji velika motivacija za učenje iz nesvjesnog na izravan

treba reći: „Sada zatvorite oči, osjećajte se u g o d n o i padnite u trans."

unutarnji način. To nije p a s i v n o stanje, niti ste vi p o d t u đ i m utje­

Umjesto toga, reći ćete: „Kad se god želite osjećati u g o d n o s a m o za­

cajem. Postoji suradnja i z m e đ u pacijenta i terapeuta, pri č e m u rea­

tvorite o č i . . . m n o g i ljudi smatraju lijepim i u g o d n i m osjećajem pasti

kcije pacijenta upućuju terapeuta na sljedeći korak.

u trans." Ovakva vrsta u o p ć e n i h k o m e n t a r a m o ž e se odnositi na sve

Ericksonov je rad bio utemeljen na izvjesnom broju ideja koje su

reakcije, a istodobno dovoditi do stanja transa.

zajedničke m n o g i m s e n z i b i l n i m i uspješnim t e r a p e u t i m a . To su

Petlja je napravljena. Kako se pacijentova pažnja neprestance sužava

sada p r e t p o s t a v k e NLP-a. On je p o š t o v a o nesvjesno biće pacijenta.

i veže s a m o za nekoliko poticaja, on p a d a sve dublje u stanje u s r e d o ­

S m a t r a o je da čak i iza najapsurdnijeg p o s t u p k a postoji pozitivna

točenosti na sebe. Njegovi doživljaji postaju subjektivniji i terapeuti

n a m j e r a i da pojedinci, i z m e đ u p o n u đ e n i h m o g u ć n o s t i , r a d e naj­

ih koriste k a o p o v r a t n e informacije k a k o bi produbili stanje transa.

bolje izbore u d a n o m t r e n u t k u . Njegov je zadatak bio o m o g u ć i t i im

Pacijentu se ne govori što da radi, s a m o mu se skreće p o z o r n o s t na

veći izbor. T a k o đ e r je s m a t r a o da na o d r e đ e n o j razini pojedinci već

o n o što već postoji. Kako u o p ć e možete znati što netko misli? Ne

raspolažu izvorima p o t r e b n i m da bi se promijenili.

možete. Možete koristiti jezik dovoljno n e o d r e đ e n o kako bi pacijent p r i d o d a o odgovarajuće značenje. Nije u pitanju reći mu što treba m i ­

Miltonov m o d e l j e d a n je od n a č i n a k a k o m o ž e t e upotrijebiti jezik da biste:

sliti, već mu odvratiti p o z o r n o s t od njegovog stanja transa. Takva vrsta sugestija bit će od najveće koristi teku li rečenice gla­ tko. Primjerice, m o ž e t e reći nešto poput: „ D o k gledate tapete u boji

140

141

NLr_JOStrH

O'IONNUK

&

JOHN

S t Y M 0 U R

itilU

rUljLftVLJt

U j K C U U l U l C r i u j I

W H

V H l t r NI U U K

o s o b n o g i organizacijskog razvoja. On udružuje širok spektar vješti­

Proizvodi:

na i znanja u svom poslu, što vodi k j e d i n s t v e n o m stilu NLP-a, koji

Knjige: ..Introducing N L P " i ..Training with N L P "

stoga ima kvalitetu širine, d u b i n e i integriteta.

Video: „NLP in Education"

U d r u g a John S e y m o u r

John Seymour Associates Ltd.,

Prva osnovana organizacija za N L P o b u k u u Velikoj Britaniji s ci­

17 Boyce Drive

ljem pružanja najviše m o g u ć e kvalitete N L P o b u k e za profesionalnu

Bristol

komunikaciju. JSA tečaj za stjecanje d i p l o m e p o t p u n o je priznat od

BS2 9XQ

britanske U d r u g e za N L P (ANLP). Razvili su jedinstven tečaj Ubrza­

E-mail: [email protected]

nog razvoja osobnosti. Može se pretpostaviti da je ulaganje u te ge­

Web site: http://www.hollis.co.uk/jsa

nerativne vještine vaše najbolje ulaganje uopće. Za sve tečajeve daje se jamstvo p o t p u n o g vraćanja novca. Seminari NLP-a za javnost Besplatne brošure o profesionalnim tečajevima NLP-a u L o n d o n u i Bristolu. Termini intenzivnih dvodnevnih uvodnih tečajeva Tri šestodnevna tečaja za stjecanje NLP diplome, koji je u istom rangu: d v a d e s e t o d n e v n i h o b u k a za stjecanje d i p l o m e stručnjaka tečajeva za instruktore d v a d e s e t o d n e v n i h o b u k a za stjecanje d i p l o m e višeg stručnjaka p r o ­ g r a m a za p o m o ć n i k e (za razinu stručnjaka i više razine). Savjetodavne usluge, obuka u vašoj kući po vašoj mjeri D o s t u p n i i na nacionalnoj i na m e đ u n a r o d n o j razini: Besplatni savjet kako koristiti NLP u ostvarivanju učinkovitih rezultata Držanje govora Provođenje promjena i k u l t u r n e promjene O b u k a instruktora Uvod u N L P Dijagnosticiranje šireg spektra općih p r o b l e m a u poslovanju i ukalu­ pljena praktična rješenja Individualna o b u k a direktora

280

281