Napravite svoj Vrt

Stvaranje vrta korak po korak Ravnoteæa izmeu ureenja zemljiπta i sadnje mijenjala se tijekom godina, baπ kao πto su se mijenjali i vrtni stilovi te materijali. Ali uvijek je vaæno naËiniti dobru osnovnu strukturu prije nego πto poËnete sa sadnjom.

PoËetne toËke

Tradicionalni puteljak od opeka obrastao biljkama pridonosi ugoaju starinskoga ladanjskog vrta.

©to prvo? PoËnite sa stazama i svim strukturama, zatim uredite

zatrebati kao baza za oblikovanje puteljaka, za poboljπavanje drenaæe tla te za izradu kamenjare ili terasa.  Ako je gornji sloj tla uklonjen, zadræite ga kako biste ga mogli vratiti kad zavrπite s radovima.

podruËje oko kuÊe jer Êe se svi drugi dijelovi vrta razvijati oko njih. Nemojte se bojati unoπenja promjena u poËetni plan.

Ne troπite uludo U poËetku su osnovni poslovi ravnanje ili oblikovanje tla, uvoenje drenaæe, dodavanje komposta u siromaπno tlo i kopanje nuæne mreæe kanala. Uzeti dovoljno vremena za detaljno planiranje uvijek je isplativije nego uæurbano poËeti s velikim projektima koji se kasnije mogu pokazati neprikladnima. Primjerice, bila bi velika pogreπka poËeti s gradnjom sloæene pergole i ubrzo otkriti da ona zamraËuje veliki dio vrta ili baca sjenu na mjesto gdje ste planirali postaviti jezerce.

Prva zadaÊa je kopanje Postoje propisana sigurnosna pravila koja odreuju kolika mora biti dubina kanala za polaganje cijevi i kabela. Kako biste osigurali da su ispoπtovane sve upute, dobra je ideja angaæirati profesionalce. Oni Êe iskopati mreæu kanala prije nego πto vi poËnete sa sadnjom ili polaganjem travnjaka. Pobrinite se da kanali ne budu preblizu planiranim ili postojeÊim stablima jer bi njihovo korijenje tijekom godina moglo oπtetiti cijevi ili kabele.

Zaπtitite stabla Prije nego πto poËnete s opseænim radovima,

Radovi za hladna vremena Jesen i zima najbolji su dio godine za

zaπtitite stabla koja planirate saËuvati. Postavite 1,5 metra dugaËke daske u trokutasti oblik oko debla i dobro ih zaveæite ili, ako je dovoljna i slabija zaπtita, uporabite platnene ili plastiËne omotaËe (lijevo).

velike vrtne radove. Profesionalne tvrtke za ureenje krajobraza obiËno su dostupnije u to doba godine, a vrt je pregledniji jer su biljke u razdoblju mirovanja.  Nakon velikih pejzaænih radova pustite tlo da se jedan ili dva tjedna odmori prije nego πto nastavite s radovima, posebice ako planirate graevinske zahvate.  Nakon πto su sve strukture zavrπene, ukopajte mnogo gnojiva da obogatite tlo, a teπkoj glini dodajte hortikulturni πljunak .

RaπËistite teren Najprije uklonite korov sa zemljiπta. U toj fazi saËuvajte πto viπe stabala i grmova, osim ako ne predstavljaju nekakvu opasnost ili smetnju tijekom radova. Moæda trebaju samo orezivanje, a ne uklanjanje.  Nemojte bacati kamenje, Ëak ni malene kamenËiÊe. Moæda Êe vam kasnije

16

PRIPAZITE Ne prekrivajte okna Napravite popis svih infrastrukturnih okna i zabiljeæite ih na nacrtu vrta. »ak i ako ne znate πto se nalazi ispod poklopaca, sigurno su tu s razlogom i moæda Êe vam u buduÊnosti zatrebati. Moæete ih sakriti okruæujuÊi ih biljkama koje prekrivaju tlo, grmljem plitkog korijena, zaklanjajuÊim zidovima ili se odluËite za posebne poklopce u koje moæete umetnuti kamene ploËe. Druga moguÊnost je na okno postaviti lonac s nekom privlaËnom biljkom.

PLAN VA©EG VRTA SprijeËite sklizanje Kad je moguÊe, izaberite povrπine koje se ne skliæu ¬ povrπine grube teksture najbolje su. Vlaæne glatke povrπine postaju skliske pa ih uporabite samo za natkrivene dijelove vrta.  Mahovina i liπajevi pomaæu da staze izgledaju vremeπnije, ali ako ih æelite oËistiti, probajte s jakim mlazom i oπtrom Ëetkom prije nego πto se odluËite za kemikalije.  Morate li uporabiti kemikalije, prije kupnje provjerite odgovaraju li vaπim ploËama. Primjerice, neka sredstva za uklanjanje mahovine mogu trajno oπtetiti kamen.

dio stube trebao bi biti visok najmanje 10 cm i najviπe 18 cm, a opÊe pravilo je da πirina stube i dvostruka visina okomitog dijela moraju ukupno iznositi 65 cm. Dakle, kako biste dobili optimalnu πirinu stuba, najprije izaberite visinu njihova okomitog dijela, udvostruËite taj iznos i oduzmite ga od 65 cm.

Postavljanje neformalne staze Kamenje za poploËavanje praktiËan je i razmjerno jeftin naËin postavljanja puteljka, a odiπe i vjeËnim ladanjskim πarmom. Za izradu staze trebat Êe vam Ëvrst gumeni ËekiÊ, lopata, vrtlarska lopatica i malo pijeska da kamenje ne potone. Mogla bi vam zatrebati i pomoÊ pri podizanju kamenja.

Staze od opeke za starinski πarm Jednostavnu vrtnu stazu od starih opeka naËiniti Êete bez velikih problema.  Poravnajte zemlju, iskopajte usku stazu dubine opeke i dodatnih 15 cm, dodajte 15 cm debeli sloj grubog pijeska i zatim umetnite opeke. Na kraju dodajte joπ pijeska kako biste popunili pukotine. Pokuπajte s tradicionalnim uzorcima ¬ Ëetvrtastim ili romboidnim ¬ u skladu s kuÊom. Sigurnije padine Na blagim padinama probajte oblikovati ‘magareÊu stazu’ ¬ plitke stube od drvenih balvana. Zabodite drvene grede ili ËeliËne πipke u tlo ispred svakog kraja balvana da se ne bi otkotrljaju niz padinu. Ne brinite za nanoπenje zemlje ili pijeska iza balvana jer Êe se to s vremenom dogoditi na prirodan naËin. Zadræavanje zemlje na strmoj padini Za padine s nagibom veÊim od 8 stupnjeva podignite niz potpornih zidova, izraenih od kamenja iz vrta ili rastresitog πljunka, i oblikujte terase koje prate obrise padine. ©to je padina strmija, zidovi bi trebali biti viπi.  U divljem vrtu umjesto zidova postavite prepreke od pletenog πiblja. Takvu rustikalnu ogradu lako je naËiniti i zbog toga je u proπlosti bila Ëest izbor na selu. Kolce duge 80 cm u tlo zabijte u razmaku od 60 cm, tako da iznad tla ostane 20 ¬ 30 cm. Zatim vrbove ili lijeskove πibe provlaËite izmeu kolaca. ©to je padina strmija, prepreke morate postaviti bliæe jednu drugoj (u razmaku od jednog do tri metra).

Stube za lako penjanje Kad gradite stube uvijek poËnite od

1

Razmjestite kamenje, zareæite tlo oko rubova i zatim paæljivo izvadite izrezani komad tratine.

2

3

4

5

Svaki kamen paæljivo umetnite u njegovu rupu.

Pukotine oko rubova popunite mjeπavinom pijeska i zemlje i dobro je utapkajte.

Dubina izvaene zemlje trebala bi biti 3 ∑ 5 cm veÊa od debljine ploËa. Rupu ispunite s 3 ∑ 5 cm pijeska.

»ekiÊem zabijte kamenje u pijesak tako da bude u ravnini s povrπinom tla.

6

Posijte travu na sve gole povrπine. Zalijevajte ih njeænim mlazom sve dok se nova trava ne primi.

njihova dna. Pomno isplanirajte visinu i πirinu stuba. Okomiti

17

Struktura vrta JU»ER I DANAS Suvremena rasvjeta Suvremena niskonaponska rasvjeta uvelike olakπava osvjetljavanje vrta. Naime, mnogo je manja opasnost ako se sluËajno presijeku nikonaponski kabeli, pa ih nema potrebe zakopavati u duboke kanale. Æice moæete poleÊi na tlo i sakriti ih ispod liπÊa te ih povrπinski poloæiti uz rubove staza. Stavite li reflektore u podnoæje drveÊa i grmova, pobrinite se da nema opasnosti da æarulja zapali liπÊe.

©irina staza Neka staze u vaπem vrtu budu dovoljno πiroke za svakodnevnu uporabu. Na glavnim stazama odluËite se za minimalnu πirinu od 1,5 metra (bolje 1,7 ¬ 2 m) tako da dvije osobe udobno mogu hodati jedna uz drugu.  Ostale staze neka budu dovoljno πiroke da njima mogu proÊi taËke, a na odgovarajuÊim mjestima neka budu dovoljno πiroke za okretanje tako da ne morate gaziti po gredicama pri okretanju taËki ili ih vuÊi unatrag, πto je loπe za lea. U engleskim viktorijanskim vrtovima sve staze i proπirenja bili su dovoljno πiroki za prolazak konja i kola!  Pristupne stazice oko zasaenih podruËja te izmeu æivica i gredica trebaju biti πiroke samo 50 cm. U povrtnjaku bi trebalo biti dovoljno 20 ¬ 30 cm izmeu gredica. Polaganje staza Staza koja Êe biti izloæena velikom optereÊenju treba dobru podlogu ili temelje. Iskopajte zemlju do Ëvrstog donjeg sloja ili na dubinu koja Êe biti dovoljna za 10 cm Ëvrsta materijala za ispunu i 5 cm pijeska te povrπinskog materijala. Zemlju i ispunu uËvrstite nabijaËem ili valjkom, a prije poploËavanja ili nasipanja πljunka izravnajte sloj pijeska.  Na manje koriπtenim puteljcima sloj pijeska trebao bi biti dovoljno debeo da se u njega poloæe ploËe. Iskopajte do dubine jednake debljini ploËa uz dodatnih 5 cm, stavite pijesak te na njega postavite ploËe tako da su u ravnini s povrπinom tla. Pukotine popunite finim pijeskom.  Rast korova na stazama od kore ili πljunka sprijeËit Êete polaganjem polupropusne membrane ispod ispune. Igrajte se s bojama Raznobojni suvremeni materijali nude bezbrojne moguÊnosti i mogu se iskoristiti za stvaranje æeljenog ugoaja u vrtnom prostoru. Plave pergole obrasle pastelnim cvjetovima i sivim liπÊem oæivljavaju suncem izblijedjele stare vrtove. Neobraene drvene ograde obojene crno za sunËana su dana dramatiËna suprotnost vazdazelenim biljkama i cvjetovima jarkih boja. Manjim brojem crvenih ili æutih opeka na stazama moæete oblikovati neobiËne i zanimljive uzorke.

18

Ne kupujte obraeno drvo Ekoloπki osvijeπteni vrtlari trebali bi izbjegavati boje za sprjeËavanje truljenja drveta ¬ te su boje otrovne i mogu kontaminirati biljke i vodu u ribnjaku, a za kiπna vremena mogu prodrijeti duboko u tlo. Kad kupujete izbjegavajte kupnju grae i namjeπtaja iz neodræivih izvora.  Od neobraenog drveta naËinite vlastite pergole, ograde i vrtni namjeπtaj, ili kupujte od majstora koji vam mogu jamËiti da rade s takvim materijalom. Za izradu malenih pletenih ograda moæete uporabiti prirodne vrbove πibe.  Kao mjeru zaπtite od truljenja bez kemijskih sredstava, stupove pergole zabijte u sloj pijeska, jer neobraeno drvo trune mnogo bræe kad je u kontaktu sa zemljom. Za zaπtitu stupova zabijenih u tlo dostupne su i πiljaste metalne navlake. NaruËite novi gornji sloj tla Ako je zemlja u vaπem vrtu bila ‘skinuta’ tijekom graevinskih radova, trebat Êe vam dovoljno kvalitetnog tla da osigurate 30 cm debeo sloj za travnjak, 40 cm za biljke trajnice i 60 cm za grmlje i æivice. Za stabla koja se sade pojedinaËno trebat Êete 1 do 4 prostorna metra zemlje. Vaπ graditelj ili dobavljaË pomoÊi Êe vam da izraËunate potrebne koliËine.  Svaka iskopana ili dodana zemlja nakon πto se izravna i natopi vodom slegnut Êe se za otprilike 20 posto. Uzmite to u obzir i naruËite dodatnu koliËinu, posebice ako namjeravate naËiniti i poviπene gredice.

NAJBOLJA MJESTA ZA RASVJETU Kad postavljate rasvjetu u vrtu razmislite o estetici, ali i o praktiËnosti. Evo nekoliko prijedloga za dobru rasvjetu.  Ispod grma  Izmeu trajnica i grmlja da osvijetli skupinu  Na razini tla uz rub staze  Blizu ulaza u povrtnjak  U dvoriπtu  Male svjetiljke za stvaranje ugoaja  Za isticanje

ribnjaka.

 



 



 

J Z

I S

PLAN VA©EG VRTA Od prve godine posijte brzorastuÊe ljetnice poput noÊurka, dragoljuba, uresnice i maka kako biste popunili prostore izmeu mladih grmova ili trajnica. 

Procijenite troπkove i prioritete æivica Za njegovanu i oblikovanu

Kako biste izbjegli oneËiπÊivanje vrta, pergola okruæena biljkama trebala bi biti naËinjena od neobraenog drveta ili drveta tretiranog neotrovnim proizvodima.

Spremni ste za sadnju Izaberite biljke koje Êe bujati Tajna uspjeha je uskladiti biljke s vrstom tla i razliËitim uvjetima u vrtu, primjerice suncem, sjenom, vlagom ili suhim tlom. Prije nego πto sastavite svoj popis za sadnju, pogledajte vrtove u susjedstvu kako biste saznali koje vrste dobro uspijevaju.

æivicu izaberite vrlo mlade biljke koje moæete kupiti jeftino i oblikovati ih kako budu rasle. Ali æelite li trenutaËnu privatnost, morate kupiti biljke visoke 1,5 ¬ 2 metra. premda je to nerijetko mnogo skuplja opcija.  Jeftinija alternativa manje su biljke i privremeno zaklanjanje podruËja koja najviπe æelite skriti ogradom, bambusom prirodnog izgleda ili vrbom.  Drugo rjeπenje je sadnja privremene æivice od brzorastuÊih, visokih zeljastih biljaka poput sljeza uz malene spororastuÊe biljke za æivicu. One Êe posluæiti kao kratkotrajno ali dekorativno rjeπenje dok Ëekate da æivica naraste.  BrzorastuÊe grmlje poput ribiza ili Berberisa stenophylla oblikuje krasne æivice prirodnog izgleda.

Na kraju, travnjak Neka polaganje ili zasijavanje travnjaka bude vaπ posljednji posao, kako novu tratinu ne biste oπtetili stalnim hodanjem i vuËom taËki dok radite na ostalim dijelovima.

Rub od πimπira

‘Pokus’ prije sadnje Kad nabavite sve biljke i kad ste spremni za sadnju, provjerite kako biljke izgledaju na mjestima koja ste im namijenili. Biljke u posudama stavite na mjesta kamo ih planirate posaditi, a neka visoki kolci oponaπaju drveÊe. Ostavite prostora oko biljaka jer Êe one rasti i πiriti se. Razmislite o sjeni koju Êe baciti, hoÊe li zaklanjati pogled i jeste li zadovoljni ukupnim dojmom. Nakon takve provjere po potrebi lako moæete promijeniti plan sadnje.

PoËnite saditi u rano proljeÊe Do proljeÊa Êe se sve organske tvari koje ste tijekom jeseni i zime tlu dodali kako biste ga poboljπali dobro razgraditi. Prioritet neka budu biljke koje Êe oblikovati osnovni kostur vaπeg vrta, primjerice velika stabla, æivice i biljke za obrubljivanje, baπ kao i vrste za pokrivanje kamenjara i nasipa.

1

©imπir je privlaËan i tradicionalan obrub formalnih gredica. Najprije iskopajte rupu za sadnju.

2

3

4

Rastegnite konop 15 ∑ 20 cm od ruba i kod sadnje slijedite tu liniju.

Uπtedite vrijeme Vrtlari su nekoÊ imali dovoljno vremena za rad u vrtu, ali brojne su vrste grmova i trava jednostavne za odræavanja, nerijetko jednako privlaËne kao i zeljaste trajnice i jednogodiπnje biljke. Omiljene vrste posadite blizu kuÊe kako biste u njima mogli uæivati i brinuti se za njih kad god je potrebno.

Brzo do dobrog izgleda Posadite trajnice koje brzo rastu poput zvjezdana, kokotiÊa, iglica, sadarke, lavande, metvulje i bilo koje loze dvornika. Razmislite o sadnji nekih od najbræe rastuÊih starinskih pokrivaËica tla, primjerice plavog jastuËca, mrtve koprive i pavenke koje Êe vrlo brzo prekriti golo tlo.

Postavite pojedinaËne biljke na meusobnu udaljenost od 5 ∑ 10 cm i zatim svaku dobro zalijte.

©imπir raste vrlo sporo. Kako biste pomogli biljkama da ispune i oblikuju neprekinutu æivicu, u svibnju i rujnu ih malo oreæite.

19