Nacija i Nacionalizam

NACIJA I NACIONALIZAM Identitet društvena pojava i kao takav usađen je u društvene, političke, kulturne, povijesne i ekonomske strukture koje određuju kako de se taj identitet izražavati i kakvo de biti njegovo značenje sociološko se razumijevanje identiteta temelji na brisanju razlike između pojedinca i njegova/ njezina okruženja pojedinac i njegov identitet nastaju u stalnoj interakciji s društvenim okruženjem i od njega se ne mogu razlikovati Nacionalni identitet jedna dimenzija u polju našeg identiteta koja se sastoji od mnogobrojnih preklapajudi identiteta Postupno širenje individualnog identiteta “Osjedaji pripadnosti, usmjereni najprije na obitelj, pleme, klan ili neku drugu rodbinsku grupu, postupno su se proširili na vede zajednice pripadnosti i povezanosti, na lokalna područja, mjesta, gradove, gradove-države, religijska tijela, područje velmoža i kraljeva” (Isaacs, 1989) Primordijalno shvadanje nacionalnog identiteta Nacionalisti nastoje nacionalni identitet u njegovu sadašnjem obliku što više projicirati u prošlost Nacionalnost imamo onako kako imamo težinu, visinu, spol i krvnu grupu. Taj je identitet nešto “urođeno” i “prirodno”, on je dio ljudske svijesti od “pamtivijeka” On je jedna od danosti čovjekove egzistencije Osnove za primordijalni (naš “etnički”) identitet su fiksirane, nepromjenjive i ukorijenjene u prirodnim razlikama među skupinama ljudi Instrumentalističko shvadanje nacionalnog identiteta Objašnjavaju genezu i održavanje nacionalizma putem interesa kojima nacionalizam služi Razlikuje se teorija koji nacionalni identitet i nacionalizam nastoje objasniti putem identiteta ili ideja koja nacionalizma promiče ili štiti Konstruktivističko shvadanje nacionalnog identiteta Etnicitet je socijalni društveni, a ne biološki konstrukt, stvoren od stane vladajudih elita Nacije su imaginirane (zamišljene) zajednice Modernističko shvadanje nacionalnog identiteta Modernisti pokušavaju utemeljiti teoriju koja bi objasnila nacionalizam kao doktrinu, pokret i nastanak nacije u širem vremenskom kontekstu Građanski vs. etnički identitet Građanski identitet Temelji se na tačno određenom teritoriju, zajednici zakona i institucija, jednoj jedinoj političkoj volji, jednakim pravima za pripadnike nacije i zajedničkim vrijednostima, tradicijama i osjedajima koji ljude međusobno povezuju. Etnički identitet Temelji se na ideji istog porijekla ili, tačnije, percipiranog porijekla, pri čemu se ljudi doživljavaju kao jedan narod BiH identitet U svojem suvremenom opsegu (obuhvadene etničke skupine) i u svojem sadržaju (što znači biti Bošnjak, Srbin ili Hrvat) rezultat je modernizacijskih procesa 19. stoljeda. Romantični intelektualci pokušavali su odrediti opseg i sadržaj “bošnjaštva” u višedimenzionalnim borbama za modernizaciju društva. Borba se odvijala u kontekstu nadmetanja s nastajudim i dominantnim turskim (ali ništa manje agresivnim ni srpskim i hrvatskim nacionalizmom) u sklopu pokušaja germanizacije Austrijskoga carstva te u nadmetanju sa slavenskim nacionalizmima u kojemu je najoštrija bila hrvatsko-srpska konkurencija. Etnička zajednica

Grupa ljudi koji dijele vjeru u zajedničko porijeklo i ima osjedaj pripadnosti zajednici zasnovan na određenim elementima kulturne sličnosti kao što su: 1. Etnija 2. Kolektivno vlastito ime 3. Mit o zajedničkim precima 4. Zajednička povijesna sjedanja 5. Jedan ili više diferenciranih elelenata zajedničke kulture 6. Povezivanje sa specifičnom domovinom 7. Osjedaj solidarnosti Anthony Smith, Etničko porijeklo nacija, 1986. Nacija Nacija kao dominantan politički identitet i žarište lojalnosti razmjerno je nova povijesna pojava Nacija je zasnovana na mitskom interpretiranju povijesti Nacionalne ideologije koje su u osnovi formiranja nacija često su u sukobu s povijesnim činjenicama Kada se i zašto formiraju nacionalne države? Državni teritorij Podrazumijeva granicama omeđen prostor na kojem država uspostavlja državnopravni poredak i na kojem se prostire njena vlast. Državna granica dijeli određenu državu od drugih država u njenom okruženju U zavisnosti od geografskog položaja mogu biti kopnene, vodene vazdušne Zanimljivosti Bilo je država čije granice u trenutku stjecanja nezavisnosti nisu bile konačno određene niti međunarodno priznate. Slučaj Belgije 1830-1839 Izrael nakon 1948 pa do danas Nije bila prepreka za postojanje države Teritorij Veličina teritorije nije odlučujuda činjenica za postojanje države Primjeri država sa malom površinom (manje od 1000 km) - Monako 1,8 km Antigva i Barbuda 440 Lihtenštajn 160 km Bahrein 620km Andora 450 km Kiribati 717 Maldivi 280 Maršalska ostrva 181 Mikronezija 702 Bosna i Hercegovina Ima površinu od 51.129 km Slična je Hrvatskoj 56.538 km Slovačkoj 49.041 km Švajcarskoj 41.288 km Belgiji 30.510 km Šri Lanki 65.610 km Togu 56.790 km Tajvanu 35.980 km Države velike teritorije Sudan 2.505.810 km (od prošle godine podjeljen na dvije države) Zair 2.345.410 km Kolumbija 1.138.914 km Iran 1.648.000 km Južnoafrička republika 1.219.912 km Kanada 9.976.140 km Libija 1.759.540 km

Primjeri država sa velikom teritorijom –iznad 1.000.000 km Kina 9.596.960 km Kazahstan 2.717.300 km Alžir 2.381.740 km Angola 1.246. 700 km Argentina 2.766.890. km Australija 7.686.850 km Brazil 8.511.965 km Nastavak Bolivija 1.098.580 km Čad 1.284.000 km Egipat 1.001.449 km Etiopija 1.127.127 km Indija 3.287.590 km Indonezija 3.287.590 Sjedinjene američke države 9.372.610 km Rusija 17.075.200 km Stanovništvo Čine ljudi koji stalno naseljavaju prostor države i potpadaju pod njenu jurisdikciju . U određivanju stanovništva države obično se koriste pojmovi državljani i građani Državljanin/ka je pravni termin i ouznačava vezu pojedinca i državnopravnog poretka BiH uvijek “specifična” Nacionalna opredijeljenost nije isto što i državljanstvo. Za razliku od mnogih država u Evropi posebno kod BiH se forsira i entitetsko državljanstvo, čime se omogudavaju u bududnosti neke secesionističke inicijative. Stanovništvo Građanin /ka ima politički karakter i označava jedinku kao političkog subjekta sa pripadajudim političkim pravima Aktivno i pasivno biračko pravo , da biramo i budemo birani Suprotan pojmu podanika koji se koristi da označi jedinke objekte vlasti bez političkih prava Građanstvo U političkoj teoriji postoji i definiranje državljanina u dvostrukom smislu i Kao pripadnika određene države Političkog subjekta koji aktivno sudjeluje u oblikovanju državn zajednice. Isključivo vezano za demokratske države Stanovništvo Rasna, etnička, religijska ili jezička homogenost stanovništva nije nužna za nastanak, postojanje ili demokratski politički sistem države Primjeri Belgija Ukupno stanovništvo 10.364.388 (juli 2005 ) Državljanstvo: belgijsko Etničke grupe: Flamanci 58% Valonci 31%, miješani ili ostali 11% Religija rimokatolička 75% Protestantska ili ostale 25% Primjeri Jezik: Duch (zvnični) 60 & Francuski (zvanični) 40% Njemački ( zvanični manje od 1% Bolivija Ukupno stanovništvo 8.857,870 (juli 2005) Državljanstvo bolivijsko Etničke grupe : Kečua 30% melezi ( miješano stanovništvo bijelci i indijanci ) 30%Ajmara 25%, bijelci 15% Religija rimokatolička 95 %, protestanti ( metodisti) 5%

Primjeri Brazil Ukupno stanovništvo 186.112.794 Državljanstvo brazilsko Etničke grupe bijelci ( Portugalci, Španci, Nijemci, Italijani ) 53,7%, mulati (miješano stanovništvo bijelaca i crnaca) 38,5%, crnci 6,2% ostali ( uključujudi Japance, Arape, američke Indijance ) 0.9% i neodređeni 0.7% ( popis 2000) Religija rimokatolička 73.6%,protestanti 15,4%, spiritualisti 1,3% bantu/vudu 0.3%, ostali 1.8%, nijedna religija 7.4% (popis 2000 ) Kako vratiti zajednčku hhistoriju i u njoj recimo kotromanide , jesu li oni bosanski ako nisu muslimani Federic Barth (u drugoj polovici XX stoljeda) istakao da pojedince i lokalne grupe možemo klasifikovati kao članove jedne etničke zajednice samo ako jasno ispoljavaju dinstiktivne crte dotične kulture. Odnosno kada se etnička grupa definira svojim atributivnim i eksluzivnim karakterom, priroda takvih entiteta zavisi od održavanja granica. Ključni problem istraživanja, po njemu, postaje etnička granica koja definira grupu, a ne kulturni materijal. On razlikuje društvenu granicu (zamišljenu često) i stvarnu državnu (teritorijalnu) granicu. Mada se čini složenim ovakva formulacija, ona, ustvari, pojednostavljuje analizu stanja u BiH, etnička difercijacija, kojoj je prethodilo (nimalo ne slučajno!) etničko čišdenje teritorija, posebno RS-a, jeste prije svega pitanje granica. Dodiri jedne etničke grupe sa drugim jeste pitanje njihove različitosti i insisitiranje na toj različitosti. Tri faze su tog projekta u BiH: 1981-1991. Kulturna priprema i formiranje društvenih granica 1991-1995. Vojno- policijski- dobrovoljački pohod čišdenja teritorija Od 1996- do danas učvršdivanje društvneih i teritorijalnih granica Kralj Tvrtko Kotromanid (1353- 1391) Ishak Kral Oglu je posljednji direktni potomak Bosna i Hercegovina Ukupno stanovništvo 4.025.476- procjena Državljanstvo : bosanskohercegovačko Etničke grupe : Bošnjaci 48% Srbi 37.1%, Hrvati 14.3% ostali 0.6% (procjena CIA 2000) Religije Muslimani 40% pravoslavni 31%rimokatolici 15 i ostali 14% Jezici bosanski, srpski i hrvatski Opasnosti, ili je To (samo) nacionalni folklor? Pismo i jezik Ljiljani kroz historiju DRINA NA ISTOKU, NERETVA NA JUGU, BOSNA U SREDINI- KRVOTOK BiH U RJEKAMA Kada se i zašto formiraju nacionalne države? Nacionalizam Buržoaski (npr. Češka) Srednje klase (npr. Poljska i Mađarska) Birokratski (državni projekt, npr. Rumunjska, Grčka, Turska) Populistički, masovni nacionalizam (npr. Srbija, Bugarska) Nacionalni identitet Anthony Smith, Nacionalni identitet, 1991. Teritorijalno-politički Nacija kao zajednica građana

Vezana za modernu državu Četiri bitna obilježja: a. Teritorijalnost b. Državljanstvo c. Participacija d. Građansko obrazovanje 2. Etnički identitet Ideja nacije kao etničke i kulturne zajednice Naglasci: 1. Povijesno porijeklo 2. Zajednički mitovi 3. Povijesna sjedanja 4. Kulturna homogenost 5. Specifične “etnohistroije” 6. Osiguravanje domovine “naciji” – etničkoj grupi Nacionalizam Ideologija i pokret koji ističe interese i prava nacije, ponajprije njezino pravo na samoodređenje Politički program nacionalizma je izgradnja nacije-države Sredstva: proces nacionalne unifikacije Stjecanjem nacionalne nezavisnosti Država učvršduje naciju u prostoru i vremenu Građani/državljani povezani osjedajem političkog i kulturnog jedinstva Nacionalizam “Nacionalizam je previše raznolik da bi ga bilo mogude u cijelosti objasniti jednom teorijom. Mnogo toga od sadržaja i specifičnih orijentacija različitih nacionalizama određeno je povijesno distinktivnim kulturnim tradicijama, kreativnim akcijama vođa, i kontingentnim situacijama unutar međunarodnoga svjetskog poretka” Craig Calhoun, Nationalism, 1997. Načela ideologije nacionalizma Svijet se prirodno dijeli na nacije, a svaka ima poseban karakter i sudbinu Nacija je izvor cjelokupne političke modi, a odanost njoj nadilazi sve druge odanosti Žele li biti slobodni i realizirati se, ljudi se moraju identificirati s nacijom i pripadati joj Globalna sloboda i mir jesu funkcije oslobođenja i sigurnosti svih nacija Nacije se mogu osloboditi i ostvariti samo u vlastitim suverenim državama Tipovi nacionalizma Građanski i etnički Politički i kulturni Miroljubivi i agresivni Liberalni i integralni Zapadni i istačni nacionalizam Hans Kohn (1961.) prvi je razvio sustavno razlikovanje između “zapadnih” i “istačnih” nacionalizama. Zapadni je tip rezultat duge evolucije u kojoj je država prethodila stvaranju nacije. Uglavnom ekspanzijom i konsolidacijom države, stvoreni su društveni, ekonomski i politički uvjeti za preobrazbu “naroda” u “naciju”. Ta se transformacija temeljila uglavnom na zamislima liberalne srednje klase pomiješanim s njezinim demokratskim idejama i idealima. Rezultat je “građanski” oblik nacionalizma koji se temelji na građanskom statusu, subjektivnom izboru i demokratskim idejama nacionalne suverenosti koja nastaje iz sukobljavanja s feudalnim društvom nasljednih povlastica. Glavni politički cilj bilo je redefiniranje ljudi kao građana. Zapadni i istočni nacionalizam

Istačni oblik stvoren je u potpuno drukčijim uvjetima. Nacije nisu bile stvorene od postojedih država, nego protiv postojedih oblika države. Istačna carstva nikad nisu uspjela u nastojanjima da asimiliraju etnički heterogene populacije. Istačni nacionalizam vodila je zamisao promjene državnih granica u skladu etnografskim razlikama. Istačni nacionalizam temelji se na kulturnom identitetu i nacionalizmu kao “objektivnoj činjenici”. Ljudi nisu bili ponajprije građani nego narod. I I dok je zapadni nacionalizam počeo kao politički razvoj, istačni je počeo kao kulturni pokret (romantizam) koji se razvio u političku snagu. Idealtipovi nacionalizma 1. Liberalni Idealtipovi nacionalizma 2. Konzervativni Idealtipovi nacionalizma 3. Integralni (totalitarni) Idealtipovi nacionalizma 4. Imperijalistički Idealtipovi nacionalizma 5. Antikolonijalni Ernest Gellner. Nations and Nationalism. Oxford: Blackwell, 1983. - Na svijetu postoji 6700 jezika, svaki koristi uglavnom po jedna etnička zajednica - Organizaciju Ujedinjenih naroda čini 192 države članice. Neke , pak,nisu članice, Palestinski teritoriji, Vatikan, DAR Sahara, Kurdistan Vijede sigurnosti UN Vijede sigurnosti Ujedinjenih naroda sastoji se od 15 država članica UN-a; od toga pet stalnih i deset nestalnih članica. Nestalne članice postavlja Opda skupština UN-a ukoliko zadovoljavaju dva kriterija – doprinos međunarodnom miru i sigurnosti te ostalim ciljevima organizacije i pravedna geografska raspoređenost. Nestalne članice u Vijedu sigurnosti izabrane su na vremensko razdoblje od dvije godine po “regionalnom ključu“. Regionalni ključ za raspodjelu nestalnih država članica Vijeda: • 3 afričke države • 2 azijske države • 2 južnoameričke države • 2 zapadnoeuropske i ostale države • 1 istočnoeuropske države Vijede sigurnosti UN-a 5 stalnih članica: Sjedinjene Američke Države Velika Britanija Francuska Rusija Kina. Ove članice imaju prava veta. Nestalne članice: Deset ostalih članica Vijeda bira Generalna skupština za razdoblje od dvije godine, s tim da se svake godine bira po pet članica Vijeda, tako da se njegov sastav mijenja svake godine. Sve članice UN imaju obavezu primjenjivati Odluke Vijeda sigurnosti. Ovo vijede može se sastati bilo kada i to na zahtjev jednog člana Vijeda, jednog člana Ujedinjenih naroda, na zahtjev Generalne skupštine ili Generalnog sekretara. Mešu sadašnjim sastavom nestalnih članova je i Bosna i Hercegovina koja je predsjedavala Vijedem do nedavno. On nacionalizma do etničkog sukoba On nacionalizma do etničkog sukoba Instrumentalistička i konstruktivistička, teorija Etnički sukobi kao proizvod manipulacije od strane elita (instrumentalizam), ili slika koje su trenutačno za tu priliku stvorene i široko rasprostranjene, uglavnom putem medija, i

koje čine pripadnike različitih etničkih skupina, koji su dotad imali miran suživot, međusobno netolerantnima (konstrukcionizam). Kraj nacionalne države pod utjecajem globalizacije? Akteri, odnosi i prostori između nacionalnih političkih jedinica, koji svojim djelovanjem ili svojim nastajanjem transformiraju granice nacija-država Za one koji žele znati više 1. Anthony Smith, Nacionalizam i modernizam: kritički pregled suvremenih teorija nacija i nacionalizma 2. Bedenict Anderson, Nacija, zamišljena zajednica : razmatranja o porijeklu i širenju nacionalizma 3. Dželal Ibrakovid. Bosna, islam- Bošnjaci