Muzikoterapija 2

MUZIKOTERAPIJA 

Moć glazbe • oduvijek je poznato kako je glazba hrana za dušu i tijelo • glazba ubrzano postaje opći jezik suvremenoga svijeta • to je jezik s univerzalnim sastavnicama koje dopiru do ljudi svih dobi, spolova, rasa, vjera i narodnosti • glazba je iznad svih razina dohotka, društvenih slojeva i obrazovnih postignuća • životvorne moći zvuka i glazbe mogu biti blagotvorne • tamo gdje prestaje snaga riječi, svoje mjesto zauzim glazba

Moć glazbe • oduvijek je poznato kako je glazba hrana za dušu i tijelo • glazba ubrzano postaje opći jezik suvremenoga svijeta • to je jezik s univerzalnim sastavnicama koje dopiru do ljudi svih dobi, spolova, rasa, vjera i narodnosti • glazba je iznad svih razina dohotka, društvenih slojeva i obrazovnih postignuća • životvorne moći zvuka i glazbe mogu biti blagotvorne • tamo gdje prestaje snaga riječi, svoje mjesto zauzim glazba

Što je Što je je muzikoterapija? • liječenje glazbom (engl. music therapy) • predstavlja neposrednu upotrebu glazbe sa ciljem rehabilitacije, potpore psihoterapiji ili prevencije uopće (Breitenfeld i ajsec !rbanić, "##$) • glazbena terapija je %ori&tenje glazbe i'ili njezinih elemenata (zvu%, ritam, melodija, harmonija) &to ga provodi %valicirani glazbeni terapeut na osobi ili grupi u procesu %oji je osmi&ljen osmi&ljen %a%o bi osigurao i unaprijedio %omuni%aciju, učenje, pota%nuo izričaj, organizaciju i druge bitne terapeuts%e ciljeve u svrhu postizanja zič%ih, emocionalnih, mentalnih, dru&tvenih i %ognitivnih potreba (*+orld federation of usic +herapy, -/)

O!o"!o pita!je muzikoter  apije apije muzikoterapije

• mo0e li melodija poslu0iti %ao dirigent, sredstvo ponovne sin%ronizacije, us%la1ivanja, naru&enog to%a svijesti i %ao ta%va postati medij 2ponov ponovnog nog uspostavljanja integriteta osoba koje pate od duševnih, tjelesnih, kao i poremećaja u ponašanju." (3in%e, n.d. prema Breitenfeld i ajsec !rbanić, "##$, str. "4) • %a%o bismo bolje shvatili %a%o danas glazba i njezini elementi djeluju na ljuds%a bića, potrebno  je vratiti se u povijest p ovijest ljuds%e civilizacije

#i  je$e!je glazbom u !ajra!ijoj #ije$e!je po"ijeti • u !ajra!ijoj po"ijeti po "ijeti kao i u %a!a&!jim %a!a&!jim

'primiti"!im' kulturama( glazba je goto"o u pra"ilu bila i otala poku&aj %a e u klopu magijki) rituala u%obro"olje *ogo"i i otjeraju zli %u)o"i koji uzrokouju bolet i mrt • glazba i !jezi!i eleme!ti bili u je%a! o% gla"!i) a%r+aja u obre%ima oz%ra"lje!ja • kako glazba a%r+i e!ergiju pokreta( tempo 'primiti"!i)' pleo"a potup!im ubrza!jem poti,ao je u%io!ike !a ritual!u ektazu( koja i)  je oloba-ala !apetoti( i !ji) i pore%!o oboljelog •  A!tropolog *ail .a"i%o! u k!jizi '/e!ij A0rike' 1 a0ri$ko pleme .i!ka "oje rituale ipu!ilo je pjemom kako bi ebi i umirućem olak&ali pat!je

Šama!izam kao %re"!i !a$i! i,  jelje!ja i,jelje!ja • temelji se na vjerovanju u duhove %ao gospodare •

• •

•

prirode, s %ojima ljudi mogu uspostaviti vezu uz pomoć odre1enih magijs%ih obreda %oje izvodi plemens%i  vrač &aman njegovi %orijeni se0u ne%oli%o tisuća godina unatrag, a &amans%i principi primjenjuju se i danas u mnogim inačicama gotovo %od svih naroda svijeta bit &amanizma je iscjeljenje sebe, drugih i zemlje obično u e%statičnom stanju, s pomoću bubnjeva, čegrtalj%i, zvončića i sl., plesom i odgovarajućim formulama zazivanja, &aman dobiva odgovore i preporu%e duhova o radnjama %oje treba poduzeti radi dobrobiti plemena, liječenja bolesti i sl. https5''666.youtube.com'6atch7v8g-!99s:9-;s

.re"!i 2ebre  ji 2ebreji • primjenjivali su glazbu u mnogim slučajevima tjelesnih i du&evnih oboljenja • ? i %ad god bi Bo0ji duh napao ;aula, @avid bi uzeo harfu i sviraoA tada bi ;aulu odlanulo i bilo bi mu bolje i zao bi dub odlaio od njega? iz -. %njige o ;amuelu • do% je instrumentalna glazba na%on razaranja hrama pala u zaborav, pjevanje psalama se odr0alo do danas • zmirot  nabo0ne pjesme, u %ojima se odra0ava osjećajni i dru&tveni 0ivot naroda  specično hebrejs%o sinagogalno pjevanj  %antalacije • dana&nja istra0ivanja po%azuju ono poma0e u harmonizaciji čitavog tijela i ima terapijs%u ulogu

z a ao !a pr ro !a az umjet!ot • pr"i traktat o umjet!oti !apia! je u 34 toljeću( a pripiuje e *)arati •  je%a! o o!o"!i) pojmo"a je raga ili raa 5boja( rapolo+e!je6( koju *)arata o!a$uje kao temelj!i ojećaj • "aka raga ima o%re-e!o eti$ko i emoti"!o z!a$e!je i mo+e pripa%ati o%re-e!om go%i&!jem %obu ili atu( %a!u • glazba !ije bila razo!o%a( !ego pro%ublji"a!je %o+i"ljaja i ta!ja koje pro+i"ljaj"a $o"jek  • glazba je za I!%ij,e !atpriro%!a umjet!ot kla%a!a u la"u *oga • kla%atelji 7 "eti lju%i • glazba lu+ila pro$i&će!ju i pro"jetlje!ju )ttp899:::4;outube4,om9:at,)?"A!@U%A 

/lazba kao kla% !eba i zemlje • ?o glazbi se mo0e govoriti samo s čovje%om %oji shvatio • •

• • • •

smisao svijeta? 3i rfejeve lire bri&u ili izazivaju suze livera ;achsa %oji je zahvaljujući 0ivopisnom zami&ljanju endelssohnovog violins%og %oncerta stao na noge na%on alpinistič%e nezgode te o&tećenja 0ivaca i djelomične paralize • glazba mo0e omogućiti i sposobnost organiziranja, praćenja zamr&enih se%vencija ili dr0anja golemih %oličina informacija u glavi  to je narativna ili mnemonič%a moć glazbe • >liver ;achs ističe primjer do%tora rZ;chul6er%u i u >rZovoj metodi muzi%ooterapije •

• • •

glazba je povezana s po%retom, plesom i govorom preuzeti su i glazbeni instrumenti  >rZov instrumentarij te improvizacija %oja predstavlja sredi&nji element muzi%oterapije i u%ljučuje sponatanu igru jedna%o %ao i stvaranje glazbe osim instrumenata, u igri se %oriste i razne igrač%e (%rpene lut%e, lopte, &alovi i dr.). djecu %oja nisu raspolo0ena ili nisu u stanju svirati na ne%om instrumentu a%tivira se ta%o da se igraju s instrumentima (!oigt, "##C, C). najče&će se %oristi s%upni obli% rada, do% se individualni sam %ad je ne%o dijete vrlo agresivno ili mu ne odgovara rad u s%upini

Pro,e ra%a u OrF  o"oj meto%i OrFo"oj muzikoter  apije muzikoterapije • susret započinje u"o%!im pre%ta"lja!jem i poz%ra"lja!jem %a%o u "o%!im bi se djecu pota%nulo na me1usobnu intera%ciju • %ad se osjeti da su djeca spremna za sudjelovanje u sredi&njoj a%tivnosti, terapeut im nudi početnu glazbenu ideju na temelju %oje se provodi glazbena improvizacija (ne%i ritam, melodija, zvu%, po%ret i sl., na %oje djeca spontano %reiraju svoj odgovor) • odgovore %oordinira terapeut ta%o da se najče&će najče&će izmjenjuje izmjenjuje s%upno muziciranje i improviziranje jednog djeteta • dijete se podstiče %a%o bi u a%tivnostima po%azao svoj svoj ma%simum ma%simum do% se u s%upnoj a%tivnosti nastoji postići &to bolja us%la1enost • na%on improvizacije, s djecom se razgovara o postignutim unapre1enjima ili se ponavljanjem već izvedenih a%tivnosti po%u&ava  jo& vi&e razviti vje&tina pjevanja, sviranja i improviziranja • za %raj susreta terapeut predstavlja jo& jednu zavr&nu ili opro&tajnu a%tivnost za svu djecu (Bruscia, -$$, ---").

Kreati"!a glazboterapija1 or%oF1Robbi!o"a meto%a • razvila se pedesetih i &ezdstih godina "#. stoljeća na osnovi -F. god. tims%og rada