Morfologija Zuba Sa Dentalnom Antropologijom i Forenzikom

Uvod 

Ljudski rod od svog postojanja teži ka lijepom i harmoničnom izgledu lica. Svi djelovi lica podjednako učestvuju u postizanju njegove harmonije.



Oblik,veličina,boja zuba,njihov položaj u vilici i međuvilični odnos u tome imaju dominantnu ulogu.



Prema broju denticija čovjek spada u skupinu difiodonta. -Dentes decidui-mliječni zubi -Dentes permanentes- stalni zubi



Zubi humane denticije su heterogenog oblika.



Postoje 4 grupe zuba: dentes incisivi (sjekutići) dentes canini (očnjaci) dentes premolares (pretkutnjaci) dentes molares (kutnjaci)



Značaj poznavanja anatomije i morfologije zuba je od velike važnosti u kliničkom radu kako stomatoloških tako i medicinskih disciplina,npr. -u preventivnoj i dječijoj stomatologiji -u ortodonciji -u oralnoj hirurgiji -u dentalnoj patologiji -u protetici -u sudskoj medicini (forenzika)

Status i označavanje zuba 

Postoje različiti metodi za označavanje zuba,pomoću numeričkih ili slovnih znakova ili njihove kombinacije.

- Metod po Palmer-Zsigmondy

Horizontalna linija dijeli gornji od donjeg zubnog niza. Vertikalna linija predstavlja medijalnu liniju. Nadesno upisani brojevi predstavljaju zube na lijevoj strani gornje i donje vilice. Nalijevo upisani brojevi oznacavaju zube da desnoj polovini gornje i donje vilice. Mliječni zubi se označavaju rimskim brojevima od I do V,ili malim slovima abecede. (a,b,c,d,e)

-

Metod po Haderupu Po ovom autoru uz broj zuba stavlja se oznaka (+) za gornje zube a (-) za donje zube. Znak (+) ili (-) ispred broja zuba označava zub na lijevoj strani ,a znak iza broja zuba označava zub na desnoj strani vilice.

Mliječni zubi obilježavaju se arapskim brojevima od 1 do 5,a ispred njih se stavlja 0.Npr.(01,02,03...),a znaci (+) i (–) označavaju vilicu i stranu.

- Metod obilježavanja početnim slovima latinskih naziva pojedine grupe zuba

Kod ovog metoda za označavanje stalnih zuba koristimo velika slova,a za mliječne zube mala slova.

-

Dualni način obilježavanja Specijalni komitet FDI (Internacionalna federacija stomatologa) dao je obilježavanje zuba medjunarodno prihvaćeno. Dualni sistem koristi 2 broja i zove se ―Two digit sistem― Za stalne zube broj 1 - gornji desni kvadrant 2 – gornji lijevi kvadrant 3 – donji lijevi kvadrant 4 – donji desni kvadrant

Za mliječne zube broj : 5 – gornji desni kvadrant 6 - gornji lijevi kvadrant 7 – donji lijevi kvadrant 8 – donji desni kvadrant Drugi broj u dualnom sistemu označava broj zuba u kvadrantu. U dualnom sistemu brojeve ne čitamo kao cijele.

Stalni zubi 

Kao što je već rečeno,stalnih zuba ima 32,po 16 u gornjoj i donjoj vilici.U jednoj vilici nalaze se 4 sjekutića (dentes incizivi),2 očnjaka (dentes canini),4 premolara (dentes premolares), i 6 molara (dentes molares).



Zubi su smjesteni u kostanim jamicama(alveole dentales) alveolarnog nastavka gornje i donje vilice .Smjesteni su u nizu jedan do drugog i tako cine zubni luk (arcus dentalis)



U zubnom luku gornje vilice (arcus dentalis superior, s.maxillaris) stalni zubi su poredani u obliku poluelipse tj. potkovice. Zubni luk donje vilice (arcus dentalis inferior,s. mandibularis) ima oblik parabole.

Funkcije zuba 

Funkcija zuba je visestruka. Medjutim osnovna funkcija zuba je zvakanje hrane (mastikacija).



Mastikacija se sastoji od sjecenja,kidanja i sitnjenja hrane.U gornjoj i donjoj vilici sjekutici (dentes incisivi) sluze za sjecenje hrane,dok za mljevenje i sitnjenje hrane sluze premolari i molari sa svojim kvrzicama i fisurama.



Zubi imaju i vaznu fonetsku ulogu,narocito kod izgovora dentalnih i dentolabijalnih suglasnika. (d,t,c,z,s,f,v…).



Jos jedna vazna funkcija zuba je i estetska.Naime,pravilno postavljeni zubi u zubnim nizovima i pravilnog oblika od velike su vaznosti za izgled covjeka.

•

Svaki zub građen je od tri kalcificirana tkiva: -cakline (substantia adamantina s.enamelum) -dentina (substantia eburnea) -cementa (substantia ossea) i posebnog vezivnog tkiva: -zubne pulpe (pulpa dentis)

•CAKLINA

(substantia adamantina s. enamelum) Zubna caklina je čvrsto mineralizirano tkivo koje prekriva dentin u predjelu krune zuba. To je najtvrđi dio zuba i najtvrđe tkivo u organizmu uopće, ali je i veoma krta. Zbog svog sastava caklina je veoma otporna na djelovanje enzima i kiselina , te predstavlja prvu i glavnu liniju obrane zuba od karijesa.

•DENTIN

(substantia eburnea)

Dentin je čvrsto (mineralizirano) tkivo koje izgrađuje najveći dio zuba. U području krune je pokriven caklinom a u području korijena dentin je pokriven cementom. Ima približan oblik zuba, a u središnjem dijelu zuba formira zubnu šupljinu (cavum dentis) Dentin se stvara kontinuirano tokom cijelog života, a boja mu varira od žućkaste do bijelosive. •CEMENT

(substantia ossea) Cement je mineralizirano tkivo koje prekriva dentin u predjelu korijena zuba. Najdeblji je u području vrha i račvanja (bifurkacija i trifurkacija) korjenova. Cement se, slično dentinu, stvara tijekom cijelog života a ima i veliki reparatorni potencijal.

Zubna pulpa (pulpa dentis) Zubna pulpa ispunjava unutrašnju šupljinu zuba (cavum dentis), a sastoji se od rastresitog vezivnog tkiva. Osnovni strukturni elementi pulpe su :vezivno-tkivne stanice, vlakna i osnovna supstanca Kod starijih osoba se pulpa postupno smanjuje zbog slabije prokrvljenosti, ali se zbog stvaranja novih slojeva dentina smanjuje i zubna šupljina (cavum dentis).

Grana stomatologije koja se bavi terapijom oboljele pulpe naziva se endodoncija.

•

Anatomske karakteristike svakog zuba su:

-Kruna zuba (corona dentis) -Vrat zuba (colum, s.cervix dentis) -Korijen zuba (radix dentis) -Komora pulpe (cavum pulpae)

Na kruni svakog zuba opisuje se: 1. Anatomska kruna 2. Klinicka (funkcionalna)kruna 1.

Anatomska kruna predstavlja dio zuba koji je pokriven gledju.

- Proteže se od incizalnog brida (okluzalne povrsine) do gledjnocementne granice. -Anatomska

kruna zuba se ne vidi uvjek cijela,jer manje-vise moze biti pokrivena gingivom. - Takodjer,anatomska kruna moze biti i skracena usled trosenja tj.abrazije zuba ili pak preloma.

2. Klinicka (funkcionalna) kruna zuba je vidljivi dio zuba koji se nalazi u usnoj supljini. Klinicka kruna zuba moze da odgovara velicini anatomske krune kada se rub gingive nalazi na gledjno-cementnoj granici. Moze da bude kraca usled:

-hipertrofije gingive -za vrijeme nicanja zuba kad zub nije kompletno iznikao A moze da bude i duza od anatomske krune zuba usled: -atrofije gingive i - resorpcije alveolarne kosti (kod starijih ljudi)

•

predstavlja prelaz anatomske krune u korijen zuba

To je mjesto gdje zavrsava gledj koja prekriva krunu zuba,a pocinje cement koji pokriva korijen zuba. •Zato se vrat zuba jos naziva i gledjno-cementni spoj. •

•Kontakt

tacki.

gledji i cementa na vratu nije isti kod svih zuba:

-U 60% slucajeva cement prelazi preko gledji. -U 30% slucajeva gledj i cement se dodiruju u jednoj - 10% slucajeva gledj i cement se ne dodiruju

Korijen zuba je dio zuba koji je pokriven cementom i smjesten u zubnoj alveoli.(alveola dentis) •

Vrh korjena naziva se apex radicis dentis i na njemu se nalazi otvor kojenskog kanala foramen apicis dentis preko kojeg kr.sudovi i zivci ulaze i izlaze iz zuba. •

Broj i veličina korjenova varira od zuba do zuba. -Jednokorjeni zubi su:sjekutići,očnjaci i premolari,sa izuzetkom gornjeg 1. premolara koji moze imati i 2 korjena •

-Dvokorjeni zubi su gornji prvi premolar i svi donji molari. -Trokorjeni zubi su gornji molari (prvi i drugi)

Na svakom zubu mozemo razlikovati 5 povrsina: •Facies

mesialis – je povrsina zuba okrenuta prema srednjoj ( medijalnoj ) liniji lica. •Facies distalis – je povrsina zuba postavljena suprotno od mezijalne povrsine Zajednicki naziv za ove dvije povrsine je Facies aproximalis •Facies

labialis – je povrsina karakteristična za zube interkaninog sektora.To je povrsina koja je okrenuta prema usnama. •Facies buccalis -je povrsina karakteristicna za zube transkaninog sektora i okrenuta je prema obrazima (buccae) Zajednicki naziv za ove dvije povrsine je Facies vestibularis

•Facies

palatinalis- je povrsina karakteristicna za gornje zube i okrenuta je prema nepcu (palatum)

•Facies

lingualis –je povrsina zuba karakteristicna za donje zube i okrenuta je prema jeziku.

Zajednicki naziv za palatinalnu i lingvalnu povrsinu zuba je Facies oralis.

•Facies

occlusalis s. masticatoria je grizna povrsina zuba transkaninog sektora (bocnih zuba)

•Margo

incisalis – incizalni brid je sjecivna ivica zuba interkaninog sektora (prednjih zuba)

Orjentacione linije i ravni U stomatologiji radi bolje orjentacije koristimo nekoliko orjentacionih linija i ravni: Medijalna linija—to je linija koja prolazi vertikalno izmedju centralnih sjekutica i koja uglavnom dijeli lice na 2 jednaka dijela. SAGITALNA (SREDIŠNJA, MEDIJALNA) RAVAN – prolazi kroz tijelo tako da ga dijeli na dvije jednake polovice – desnu i lijevu. FRONTALNA (ČEONA) RAVAN – prolazi kroz tijelo u smjeru lijevo-desno (paralelno sa čelom), te je okomita na sagitalnu ravninu, i dijeli tijelo na prednji i stražnji dio. TRANSVERZALNA ( HORIZONTALNA) RAVAN – postavljene su vodoravno, pri osnovnom anatomskom položaju prolaze kroz tijelo usporedno sa tlom.