Morfologija Bajke, Propp

December 4, 2017 | Author: Robert Mehun | Category: N/A
Share Embed Donate


Short Description

Propp...

Description

Vladimir Propp, Morfologija bajke Povijest pitanja -

Prva trećina 20. st. – nema baš literature o bajkama Problemi klasifikacija koje nisu izvedene iz prethodnog ispitivanja materijala 1960, Wundt u „Psihologiji naroda“ radi podjelu (javlja se kategorija čiste bajke)  problematičnost podjele po vrstama Kaos u podjeli prema sižeima  Propp tvrdi da je to nemoguća podjela kod bajki jer elementi jedne bajke mogu bez ikakve promjene biti preneseni u drugu bajku  Arne – jedan od osnivača finske škole; pronalaženje i usporedba varijanti pojedinih sižea na osnovi njihove rasprostranjenosti u svijetu, teško je odrediti gdje počinje jedan siže, a završava drugi; zamjeraju školi popis sižea – problemi Arneovog kataloga (neke bajke je teško svrstati samo u jedan tip, ima bajki koje mogu ići u više kategorija, ali to ne znači da imaju više sižea)

-

Veselovski radi registar motiva („Imao otac dva sina“, „Ivan se bori sa zmajem“)  motiv je primaran, a siže sekundaran

Metoda i građa -

-

Morfologija bajke  opis bajke prema njezinim sastavnim dijelovima i odnos dijelova jednih prema drugima i prema cjelini Stalne i promjenjive veličine  mijenjaju se nazivi likova, ali se ne mijenjaju njihove radnje ili FUNKCIJE (to je u mitovima i vjerovanjima primijećeno mnogo ranije) „Pod funkcijom razumijevamo postupak lika određen s obzirom na njegov značaj za tijek radnje.“ broj funkcija je ograničen, sve bajke nemaju sve funkcije, više bajki s istim funkcijama čini bajke istog tipa Propp uzima korpus od sto bajki raznih sižea

Funkcije likova -

Početna situacija: nabrajaju se članovi obitelji ili se navodi ime junaka Iza početne situacije slijede funkcije, ima ih 31 1. jedan od članova porodice se udaljava 2. junaku se izriče zabrana (ili naredba, nalog) 3. zabrana se krši… 8. protivnik jednome od članova obitelji nanosi štetu (tu postoje i podskupine  otima nekog, krade čarobno sredstvo, pljačka, vrši zamjenu, nekog ili nešto začara…) 31. junak se ženi i osvaja prijestolje  Broj funkcija je ograničen; jedna funkcija proizlazi iz druge, ne isključuju se međusobno

 Velik broj funkcija dolazi u parovima: zabrana-kršenje zabrane, borba-pobjeda, proganjanje-spašavanje…  Neke nisu u parovima: udaljavanje, kažnjavanje, brak…

Asimilacije -

Funkcije se moraju određivati neovisno o tome koji ih lik izvršava Različite se funkcije mogu ostvariti i istodobno Mogućnost dvostrukog značenja funkcije – npr. pristajanje na nagovaranje nosioca štete i kršenje zabrane

Neki drugi elementi bajke 1) Elementi za međusobno povezivanje funkcija: obavještenja  jedna ličnost nešto saznaje od druge i time se prethodna funkcija povezuje sa sljedećom (npr. mogu to biti jadikovke, žalbe, kletve ili pak obični dijalozi ili se pak neki predmet donosi…) 2) Pomoćni elementi pri utrojavanju: tri zadatka, tri godine služenja, treći zadatak je najteži… 3) Motivacije: pobude i namjere koje navode likove na neke postupke (zanimljivo je da se isti postupci najrazličitije motiviraju)

Podjela funkcija po likovima ( BAJKA IMA 7 LIKOVA) -

-

Funkcije se logički grupiraju po krugovima: krug protivnika (obuhvaća nanošenje štete, bitku protiv junaka, proganjanje), krug darivatelja, krug pomoćnika, krug careve kćeri, krug pošiljatelja, krug junaka, krug lažnog junaka 3 slučaja: djelokrug točno odgovara liku, jedan lik obuhvaća nekoliko djelokruga, jedan djelokrug podijeljen je na nekoliko likova 3 kategorije pomoćnika: univerzalni (obavlja sve funkcije), djelomični, naročiti (obavlja samo jednu funkciju) Često se junak nalazi bez ikakvih pomoćnika (kao da je samom sebi pomoćnik) Najčešći atribut junaka je vidovitost

Načini uključivanja novih likova u radnju -

Svaki lik ima svoj način pojavljivanja u radnju:

 Npr. protivnik se javlja dva puta tijekom radnje – prvi put iznenada (sa strane, prišulja se), drugi put ulazi u bajku kao nadređeni lik  Npr. darivatelj se sreće slučajno – najčešće u šumi, na ulici ili na putu -

Odstupanja: nekog lika ne mora biti (način pojavljivanja se prenosi na drugi lik), likovi se mogu uvesti preko početne situacije (čudesno junakovo rođenje – proročanstvo o njegovoj sudbini)

O atributima likova i njihovom značenju -

Proučavanje atributa likova ima tri osnovne rubrike: izgled i nomenklatura, posebnosti pojavljivanja, prebivalište Uz to još i niz sitnijih, pomoćnih elemenata Propp je napravio prikaz toga u tablicama

Bajka kao cjelina a) Načini povezivanja priče: BAJKA KAO SVAKI RAZVITAK OD NANOŠENJA ŠTETE ILI NEDOSTATKA, PREKO MEĐUFUNKCIJA, DO SVADBE ILI DRUGIH FUNKCIJA UPOTREBLJENIM KAO RASPLET  svako novo nanošenje štete otvara novi tok, u bajci može biti više takvih tokova koji mogu biti u različitim odnosima (preplitanje, jedan zaustavlja drugi, umetanje jednog u drugi) b) Analiza: pet kategorija elemenata određuje cijelu bajku  funkcije likova, vezivni elementi (motivacije), način pojavljivanja likova, atributivni elementi, tokovi c) Problemi klasifikacije: problemi izdvajanja bajke od narodnih pripovijedaka i problem klasifikacije samih bajki  DEFINICIJA BAJKE: „ BAJKA JE PRIČA IZGRAĐENA PRAVILNIM NIZANJEM NAVEDENIH FUNKCIJA U RAZNIM VIDOVIMA, UZ ODSUTSTVO NEKIH OD NJIH ZA SVAKU PRIČU ILI UZ PONAVLJANJE DRUGIH  i neke priče o životinjama mogu imati istu strukturu kao bajke, i pojedine narodne novele, d) Kompozicija, siže i varijante: ista kompozicija može se nalaziti u osnovi sižea; nemogućnost razlikovanja sižea od varijante (ili svaka promjena stvara novi siže ili sve bajke čine jedan siže sa različitim varijantama)

View more...

Comments

Copyright ©2017 KUPDF Inc.
SUPPORT KUPDF